Београдске новине

Strana 2.

17. novembra 1916.

Beorraifske Novh ,

Petak

Broj 278.

la Bismarcka. I ovaj kao 1 njegov slavni otac imali sit vrlo lijepo mišljenje o sposobnostima mladoga diplo* mate. 1886. godine bude T s C h i rschky premješien u poslanstvo u B e Č u. gdje je ostao tri godine; odatie je 1889. godine otišao u posianstvo u Atenu, a odatle opet 1890. godine u B e r n. Dobivši čin savjetnika poslanslva, upućen je 1891. godine za poslanstvo u Carigr.adu. Tadašnji njegov šef, poslanik k n c z R a d o 1 i n, toliko je cijenio mladoga savjetnika poslanstva, da je prilikom svoga premještenja za poslanika u Pe'rograd tražio, da se sa njime premjesti i pl. T s c h i r s c h k y. što je I učinjeno. U Petrogradu dobio je Tschirschkv zvanjeizvanrednogposlanika i opunomoćeng ministra. 1900. godlne postavljen je za njemačkog poslanlka u Luksenburgu. a sa toga položaja opet za pruskoga poslanika u Mecklemburgu i pri trinia slobođr.im građovima sa sjedištam u H a m b u r g u. Poslije je postavljen zadelegata ministarstva spoljnih poslova pri ličnostl njemačkog c a r a, kojega je pratio na putovanjlma. Tom je prilikom i sam vlađar upoznao sposobnosti ovoga mlađog diplomate, tako da za ni koga nije bilo iznenadjenje, kada je 1906. godine T s c h i r s c h k y u mjesto naprasno preminulog barur.a Richthofena postavljen za d ržavnogtajnikazaspoljnepo- s 1 o v e. Na tom je mjestu on bio u vrlo teškom vremenu marokanskekrlze i čak šta više nekoliko je sedmica zastupao u spoljnirn pitanjima oboljelog tadanjeg državnog kancelara kneza B ii 1 o w a. Naročita je težak njegov položaj bio uslijed držanja načclnika političkog odjelenja pl. Holsteina, koji je želio, da se tadanji marokans k i konflikt riješi ratorn. No ovaj se sukob završio ostavkom H o 1 s t e i n ovom. Kao državni tajnik Tschir-, s c h k y se nerado javljao pred R e i c li s t a g o m. S toga je vrlo rado primio 1907. godine ponudjeno mu mjesto poslanika na beckome d v o r u u mjesto grofa W e d e 1 a, dotadanjeg poslanika. koji je bio postavjjen za namjesnika E1 s a s-L j t a r i ng i j e. Tschirschky je već prije ovog postavljenja bio vezan mnogobrojDim društvenim i porođičnim vezaina za bečko društvo. pa je njegovo postavljcnje na sve slrane toplo pozdravljeno, te je on za sve vrijeme svoga službuvanja uživao neograničeno povjerenje dvora i vlade kod kojih je bio akreditovan. Supruga poslanikova je bila rodjena barunica S t u m m e r-T a v a r n o k. Plfonje mira. Pripreme za veliku akciju Wiisonovu. Prijedlog za konferenciju zaraćen i h s i 1 a. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Rotterdam, 16. novembra. „Dailv Telegraph" javija iz Washingtona: Od kacla je ponovo izabran Wilson, listovi sc uporno bave Wilson 3 vom ozbiljnom narnjerom, da Lvropi pomogne, da opet dodje do mira. Pri tome je značajan članak new-yorskog „Ewening Post-a“. Za ovaj se list zna, da je odavno u najboljiin vezaina sa p re d s j ed nikom, te se taj članak slobodno može smatrat! kao neki prcbni baL n. U torne se članku vrlo oillučno tvrdi, đa će W-.lsonu možda jošutoku zime poći za rukom, da povede ervergičniju

akciju za sklapanje mira. WiIson je, veli se, u svakom pogledu dobro obavješten o izgledima za skori mir, pa će stupiti u akciju, čim se ukaže zgodna prilika, a t o će biti ranije nego ito javnost misli. Najmanje, što će on ućiniti biće to, što će on pozvati sve zaraćene države na jednu konferenciju, na kojoj će se upoznati sa mtnimumom zahtjeva pojedinih država. Takva konferencija doduše ne če odmah dovesti do momentane obustave neprijateljstva ili do primirja, ali se zato može pretposiaviti, da se prestavnici pojedinih zaraćenih strana, kad se već jed« nom budu sastali ne će svakako rastati, a da ne utvrde prtmirje ili bar osnovne pnncipe za docniji častan mir. Mogućnini protivnim navodiina savezntka može se stati na put time, što će Witson dati na znanje, da želi pripremiti osnovu za docniji svjetski savez, koji bi svaku pojedinu državu, pa i Engiesku, Njemačku i Sjedinjene Države štitio od napadnih namjera ove ili one nesavjesne vlade. Wilson ne želi, da se umješa u evropsku poktiku, ali da je čvrsto riješcn, da Sjedinjenitn Državama osigura odgovarajući g!as « svjetskom savezu, koji bi imao u buduće da bdi nad evropskim mirom, a koji bi se u pojedinostima svojim stvorio na namjeravanoj svjetskoj konferendji. Utisak na burzi. (Naročiti brzojav sBeogradskih NovTaae/ Anisterdam, 16. novembra. Reuterov ured javlja: „Financial Times“ javlja iz Ne\v-Yorka, da je na tamošnjoj burzi nepovoljno na tečajeve djelovao glas, da Wilson uskoro namjerava da preduzme odlučnlje mjere radi uspostavljanja niira. čuje se, da će Wilson pozvati prestavnike sviju zaraćenih država na konferenciju u W ashdngton, gdje će se infomiisati o miniimabiun zahtjevima svake pojedinc države. FrancusKg-ensieska ofeuzlaa. Stanje na Zapadnom frontu. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Ztlrich, 14. novembra. ,Daily Chronicle* govori u svome uvodniku o nedavnim izjavama H i n d e n b u r g o v i m, a naročito o izjavi njemačkog načelnika glavnog stožera, da on i ne pomišlja da skrati zapadni front. List misli, da doista i nema nikakvog razloga, da se to učini, a Ijudi, koji su vjerovali u predstojeće skraćivanje njemačkog fronta, prevarili su se u dvije stvari, prvo u j a č i n u n j e rn a čkih utvrdjenja i drugo s toga, što se položaji bočnim napadima ne mogunikako uzeti. Neprijateljskisupoložajitakojaki i duboki, a pričuve tako mnogobrojne, da bi Nijemci svaki nasrtaj brzo mogli popraviti. Na proboj zapadnog fronta ne misli sada ozbiljno ni jedan vojs k o v o d j a. Ponovno skraćivanje engleskog fronta. (NaiočiU brzojav „Beogradsklh Novlna'j. Rotterdam. 15. novernbra. ,,D a i I y C h r o n i c I e'* javlja sa fronte S o tn m e, da je ponovo izvršena razmjena izmedju engleskih i francuskih četa na frontu i da su Francuzi prirnili i daljih šest kilomctara engleskih linija, Herve-ovo jadanje. (Naročltl brzojav „Beogradskih Novlna*). Bern. 15. novembra. H e r v ć priznaje u svojoj ,,V i c—— ———i a §m — — a& t

toir", daufrancuskom Javnom mnijenju vlada velika pot i š t e n o s t. Uzrok tomc leži u f i j asku Rumtinjsfte, u porazu, kojeg su doživlle sHb sporazuma uslijed progiašenja slobodne Poljs k e, kao I uslijec^ toga, što su mnoge t v o r n i c e m o r a I e d a o b u s t ave rad. jer netna uglja. K tome priieti na proljeće velika kriza u poljoprivrednim radnjama. Nlgđje nema u cijeloj FrancuskoJ genija, kojibi mogaoda spasi z e m 1 j u.

Rnt Ramunliftom. Vijesti o obrazovauju novog rumunjskog kabineta. (Naročltl brzojav .Bcogradskih Novina*). Zflrich. 15- novembra. Bukareški naročiti dopisnik ,,Scliweizerische Telegraphen-Information'' javIja: Veliku pažnju Izaziva u političkim krugovima dug razgovor, koji je k r a 1 j i m a o s a Marghilomanom. Sa ovim se dovođe u vezu vijesri, koje već jako kruže, o obrazovanju n ovog kabineta. Organ Marghilomana .,L a P o 1 i t i q u e“ objav.’juje jednu izjavu. kojom se na o š t a r n ačin suzbljaoptužba, koja je iz Parisa puštena u javnost, kao da se M a r g h i I o m a n iii Peter C a r p imaju smatrati kao agenti Njemačke. Grozničavi rad na bukareškim utvrdjenjima. (Naročiti brzoj'av »Beograrfskih Novina«; Karlsruhe. 15. novembra. Iz Ztiriđia se javlja: Ođ zastuptilka švajcarskcg „Presstelegrapha" saznaje se, da se na dovršavauju b u k areškog utvrdjenja grozničav o r a d i. Pri tome pada naročito u oči, da se oni gradjani, koji nijesu vojni obveznici, a protivnici su rata ili gaje takvo mištjenje, interniraju u naročite kasarne. dokle se vladi oda.ti gradjani upotrebljavaju na radove utvrdjenja s tim, da mogu ostati u svojim stanovšma.

Rnslja. Gradjanska službena dužnost stanovništva Flnske. (Naročiti brzojav „Beqzradsklh Novlna“J Zurich, 15. novembra. „Corriere della Sera“ javlja iz Petrograda: Finski je senat prihvatio vladin prijedlog, da se za cjelokupno mu ko stanovništvo Finske, koje je osiobodjeno od vojne šlužbe, zavede gradjanska službena dužnost radi obrane cjelokupne države. Otvaranje dume. Kb. Petrograd, 16. novembra. Ponovnom otvaranju sjednica državne dume prisustvovaa, je cio diplomatski zbor. Predsjednik dume držao je dug govor i na završetku je predložio, da se pozdravi Rumunjska kao nov saveznik. Poslije ovoga su priredjene prisutnome rumunjskom poslaniku živahne manifestacije. To isto učinjeno je i ostalim poslanicima laveznih zemalja. Zatirn je predsjednik dume pročitao prijedlog, da duma u ovim danima iskušenja potkrijepi, da se rat mora dobrim uspjehom okončati. Duma osjeća duboko pouzdanje u snagu i moć Rusije. Obraća se poljskom narodu, koji će svoju sloDođu moći naći samo na strani saveznika.

Manufaktura zapravo u Hrvatskoj ncma. U Krapini jc grof Franjo Voykfy urodio tvornieu zemlja’ioga sudja, koja prilično uspijeva, a sada gradi kožarnicu, koja bi mogia napredovati; uspjch će se u ostalom s vremenom pokazati. Od rudokopa bijaše jedan u Samoboru, gdje se kopao bakar; ali kako je taj kraj Hrvatske pripao fran.u.skoj lliriji (god. 1809.). zanemaruje se to sada. Kod Radoboja se našlo sila sumpora. U tom se rudniku marljTvo radi. U Stubici, u seiu Slanoin Potoku. tekla je slana voda; komora (financijalna vlast) dala je rudarinia raditi, ali jc sada sve zatrpano i ur.ištcno; ne zna se, da li naumice ili iz neznanja. Kultura svile je u Hrvatskoj tek prije 30 godina uvedena (oko godinc 1774.); ona sc osobito lijepo podigla u Varaždinskoj Krajini, a sada je zbog rata. koji već 22 godine traje. vrlo zanemarera. Jednako se i tvornice zTncmaruju koje zbog neđos'ataka nužne potpore. koje opet zbog nedosratka novca i radne snage. a i zbog aeđostatka nužnog nađzora. Zato su svi domači proizvnđi vrlo loši i skupi. Zbog zarazmh bolesti i slhtoga kttmjenja za vojsku snao je nd nekol ko godina znatno broi stanovnika. U Zagrebti biiahu već više godina dvije generalne komam’e: banska, ko>a je zapcvijedn’a s dvije ba^ske pukovnije, zatim karlovačka. ko ! a fe zapovijeđala puknvniiom karlovačkom ’ dviema varaždinskim I svim Četama. Što su u Provinc'ialu b : Ie. fPi - ovirc ,i aI b?ja J e onaj dlo Hrvatske 1 S!n'’onije. š f o je stajao pođ banskom v1a c t ; ). Ptidući đa su mediutim no mirovnnm ngovoru puknvnije karlovačke i ba”ske — p’'sllcdn i ita je vlasnikom blo ban. — prepuštene

Napoleonovoj iliriji, to je ban postao zapovjednikom varaždinske Krajiue, a ujedno i zemaljskim zapovjednikom. Zagrebačka je župantjska zgrada pripadala nekad zemlji, ali kako je sadašnju zemaljsku zgradu. gdje i ban stanuje, nasljednik Ivan barun K u I m e r kupio za 70.000 forinti u banknotama, to je županija od zemlje kupila ktiču za 30.000forinti u banknotama. (Irad Zagreb kupio je od mene kuču, što je bila uz vijećnicu, za 22.000 for. u oank totama, te je sađa pregradjuje tako. vla će je sjediniti sa starom vijeć icoin. Zanimljive su priiike, š:o ih Oršić crta poslije nesretnog mira u Beču od gcd. 1809., u kojem je car i kraij Franjo I. Napoleonu ođstupio Tirol. bjelačko okružje u Koruškoj i sve zemlje dcsno od rijeke Save do ttšća Une kod .lasenovca, gdje se gtas pijetla. kad je zakukurikao, čuo ,,u tri carstva'* (austrijskom, francuskom i turskom). Velika je i opća pre 'ast bi'a: bTtdi su iz straha ođ Francuza bježali na hiljađe u Austriju. U Trstu i na Rijcci ostaviše trgovci prazne svoje rajljepše kuće i pobjegoše. Francuzi zaposjednuše zemtje. prozovn ih „! 1 i r i j a“ (istočnl đio TiroTa, bjelačko okrnžje n Koruškoj, Oorica, Gradiška, Trst, Istra. Kranfska, Hrvatska i Dalmacijak raspisaše razne kontribucije, osobito pritiiesniše građove. Za guvernera Mirije buđe imenovan generaf Marmont. Taj ponosnl i prožđrljivl genera! nastojao se obogatiti; ponamiestio jc odmab kod raznih vlasti IJude, koje su smatrati za Izđajice, špiiime iH uopće z?e tjude; l tl su liudi rastojali na razne načlne đa se obogate. A i mnogl su mu se Hrvatt, kojl su se od Francuza koječemu nadali, ulagivall i postali

izdajice. Francuzi su se iz poćetka bojali stanovnika, ali sada, kad je sve mirno i u stralm, povukoše sve u vojsku, pa se u zetniji nalazi samo inalo oružnika, koji su kod policije. i Francuza, koji su kod gubernije. Sada uredjuju te zemlje na svoju, no čini se, da nemaju još stalna sistema. Poslije toga žalosno svršenoga rata odijeliše one časnike, koji su služili kod bivših dcn.iobian.skih i insurekcijskih odjeljenja. kao prekobrcjne u regimente. Broj časnika, koji su bili nesposobni za službu, bijaše za državne fitiancije tegotan, k tome pridodjoše i časnici onih 6 graničarskih pukovnija (otočka- gospička, Cguiinska, slunjska, banska prva i druga), što stt bile odstupljene Francuskoj. Gledali su rijcšiti se t. zv. đomobranaca, te im dađoše jeđnogodišnju plaćn i otpustiše ih. Ipak je vojska još nedisciplinirana, bez odredjene suborđinacije i opskrbljena s neko 100 generala od ne baš osobitc sposobnosti. Papimatoga je novca Banco-ceđulja (Bank-Zettel). što su cirkulirale, ne računajući i krivotvorenih (Napoleon je naime đao, da urrnnji vrijednost austrijskom papirnatom novcu, krivotvoriti golemu svotu papirnatog austrijskog novca) ižnosio dvije milijarde. Svako ih je Im'ao mnogo; luksus je porastao, konvencijski (ngovorenl srebrni) novac bijašg rijedak. fpak se vidi više kovanog novca osobito u Hrvatskoj i Ugarskof, karno je došlo iz Napofeonove Hirije za žito i bfago. premđa je bilo zabran)eno kovani novac slati preko Save. f Hrvatska ie nekađa đobivala so iz Jađranskoga mora; sada pak kađ je cijelo austrijsko primorje palo pod francusku Uiriiu. ima ugarsku so. Car joj je

Rusko-engleskl ugovor o Dardanellma. (Naročiti brzojav »Beogra'rfskth Novina«; Kopenhagen, 15. novembra. Prema jednoj petrogradskoj vijesti engleska je vlada uputila ruskoj vladi zahtjev, da se izmedju Rusije i Engleske zaključeni ugovor, po kome bi se Dardaneli ustupiii Rusiji, ne objavljuje. Moskovski list ,Utro Rosij“, koji je čitaoce već pripremio na objavu ugovora, poziva vladu, da se ne odazove zahtjevu Engleske, jer je sada no ikada potrebno, da se jasno zna kakve su namjere Rusije. Napetost izmedju Rusilc i njenih savezmka na zapadu. (Naročiti br^ojav »Beogradskih Novina«; Stockholm, 15. novembra. Prema saopštenjima »Ruskoje Vjedomosti* nastupila je velika napetost u ođnosima Rusije prema Prancuskoj i Engleskoj. Doznalo se, da su diplomatski zastupnici Francuske i Engleske pnmili od svojih vlada upućenja, iz kojih slijedi, da jednako Francuska, kao i Engleska sa n epovjerenjent prate izvjesne dogadjaje u Rusiji i sa jednakim nepovjerenjem susreću budućnost. Ovo je u ruskim krugovima izazvalo veliko nezadovoljstvo, jer je baš Rusija u ovom ratu od svih njenih saveznika doprinjela za zajedničku stvar najveće žrtve.

RJemoćKe. TRGOVAČKE PODMORNICE. „Deutschland" većkrenutana povratak! (Naročltl brzoiav „fJeogradskih Novina‘.) Frankfurt, 15. novembra. ,Frankfurter Zeitung" javlja iz Haaga: .Times* javlja iz NewYorka, da je njemačka trgovačka podmornica ,Deutschland“već krenulana povratak u Njemačku. Kakosaznaje jedan list, tovar ,Deutschlanda“ sastoji se iz 9 kolskih tereta nikla, računajući taj teret prosječno po 40 tona, dalje 10 kolskih tereta sirove guine, 3 kolski tereta hroma i 1 tereta vanadijuma. Mobiilzacija gradj'anske radne snage. Veliki utisak u Francuskoj. (Naročiti br/ojav »Beogradskih Novina«; Bern, 16. novembra. Mobilizacija grad^anske radne snage u Njemačkoj proizvela je u Francuskoj najdublji utisak. „Temps“ upozorava na činjenicu, neka niko ne misii, da je Njemačkaprihvatila ovo srestvo, jer se smatra izg ub 1 j e n o m. Ako se Njemačka smatra ugroženom ne smijemo prerano trijumfirati, jer će Njemačka sada pos t i ć i s n a g u, koju trebaju da razviju i saveznici. A za ovo je potrebna željezna organizacija sve snage pod j e dnom upravom. Pojačanje vazđnšnog rata. Kb. Berlin, 16. novembra. Wolffov uređ saopštava: Iz velikog glavnog stana javlja se: Pojačani značaj vazdušnog rata iziskuje, da se svekolika vazdušna borbena i obranbena sredstva vojske ujedine na bojištu i u domovini u jednu službenu cjelinu. Organizacija tih sredstava povjerena je zapovjedničkom generalu vazdušnih borbenih sila, general-poručniku pl. N o p p n e r u, vodji jedne pričuvne divizije.

povisio cijenu; staleži rekoše, da kralj ne može povisiti cijenu bez privole staIeža, no on je odgovorio, da ‘o pravo pripada kruni. Dne'15. avgusta 1813. objavi Austrija rat Francuskoj. Neprijateljstvo započeše odmah U noći dne 16. avgusta prijedjoše prve čete preko savskog mosta kod Zagreba na ilirsko tlo; za njima podju pod general-Ieutenantom Radivojevićem čete, koje su naišle na malen ifi nikakav otpor, jer se u Iliriji nalazilo samo malo Francuza. Austrijance su svagdje vrlo rado primili; graničari prisegoše odmah austrijskim zastavama i budu uvršteni u pukovitije kao što su i prije bili. Neki pristaše Francuza pobjegoše, ostali budu s ono Francuza, što je ovdje-ondje uhvaćeno, poslani u Zagreb, gdje su imali Čekati dalju sudbinu. Do konca avgusta bijaše hrvatska Ilirija zajedno s Rijekom očiščena ođ Francnza. Na pcnuku lokumteneusa biskupa Vrbovca ustali sc zagrebačka županija u svoj predjaš"ji posjed; vcliki župan i podžupan Lukavski imenuje ,.mođo provisorio'* trećega pođžupana ujedno sa činovnicima, koji su bili potrebni. Taj korak nijesu na dvoru odobravali; aii u toliko sn ga ipak rustili. da je zadržan bio ngarski način vladanja. Inače bijaše prekosavska Hrvatska zavisna od cfvilnoga f vojničkoga guvemera Ij'ubljanskoga. Ta) je naložio, da se drži županijska skupština pod pređsijedanjem podžtipanovim; đa se nadoknađe onl indiviđnf, koji fale, da se kontribuc : ja f drugi potrebni predmeti organizirajn; zatfm bude odredjena personafna fnsurekcija. krja se tmala sjeđinitf s ostafom insurekciJom zagrebačke županije. Cijela pro-

Ensieska I kolonlje. Vojnlčka služba u Irskoj. (Naročhi hrzojav »Beogradskih Novina«; Rotterdam, 14. novembra. „Nieuw Rotterdamsche Courant“ javIja izLondona, daje 13. novembra izašao { 'edan parlamentarni izvještaj, u kome se >roj ljudi, koji se u lrskoj mogu j 0 g uzeti u obzir za vojnu službu označava sa 160.000. Pitanje »pskrbe Engleske. London, 16. novembra. U toku razgovora o viso.Um cljenama životnih namirnica istakao je ministar trgovine važnost prevozniii sredstava- Kad bi sve englcske brodarnice bile u punom jeku rada, Engleska bi bila lišena svih teškoća, i ako je od početka rata izgubila 2 i po milijuna tona. U prvom se redu nastoji, da spriječl svaka spekulaclja, jer to smcta uredjenoj aprovizaciji.

Kriffl u Gftkol. Neutrafna zona fzmedju Veniceiista f kralju vjernlh. (Naročlti brzojav „Beogradsklh Novina“.) Atena, 14. novembra. Francnski ministar vojni Roques imao je kod kralja Konstantina audijenciju. Glavni predmet razgovora je bio odredjivanje jedne zone, da bi se spriječilo trvenje izmedju vojske kraljeve i Venicelista. Povlačenje francuskih četa i 2 Atene. (NaročiU brzojav „Beogradskih Novina.). Zeneva. 15. novembra. Pariški Iistovi nagovještavaju da će se francuske čete p o v u ć i i z A i en e. Pregovori adinirala F o u r n e t a sa grčkom vladom zakiiučeni su za vrijeme bavljenja francuskog ministra vojnog Roquesa u Ateni. Kako francuski brzojavi iz Soluna najavljuju, pokušava se, da se u nckom vidu ograniči djelokrug rada izmedju atenske vlađe i provizorija-

Ra? na moru I pod morem. Njemačke podmornice na američkoj obalf. (Naročitf brzojav „Beogradsklh Novlna“.) Basel, 14. novembra. Prema saopštenju „D a i 1 y M a i I a* njemačke podmornice „48“ i .61“ nalaze se još u američko-kanadskim vodama. Sudar brodova. Kb. Paris. 16. novembra. ,,P e t i t P a r i s i e n“ javlja iz Bresta: Engleski parobrodi „C i t y of C a i r o“ i ,.M a n c h e s t e r‘* sudarili su se u magli. Oba su broda jako oštećena i dovučena su n Brest. Amerikanci na ^CoIumbi“. Kb. New-York, 15. novembra. Na potopljenom parobrodu ,,C o1 u m b i a“ bilo je 123 Ainerikanaca. Posada je brojala 50 mornara. Potopljen veliki transportni brod. Kb. Berlin, 15. novembra. Javlja se zvanično, da je jeđna od njemačkih podmomica potopila 5. novembra. osamdeset p-omorskih miIja zapadno od M a 11 e jedan neprijateljski transportni brod od n e k i h 12.000 tona zapremine. Broa, ko-

cedura nije doduše prema našim zakonima, šta više, protivzakonita je, ali se svijet morao zadovoljiti, da se kođ budućega mira taj prastari dio prisajedini Hrvatskoj. Budući da je sadašnii guverner feldzajgmastor baron L a tt e r m a n n, čestit i čedan čovjck, nije mu ni na kraj pameti. da gore pomenutoj županiji pravi nepriliku, pa i istu korespodenciju vodi na latinskom jeziku“. Grof Oršić svršava svoje zanimIjive memoare s 3. aprila 1S14., kojegd je dana senat l zakonodavno tijclo izabralo Luja XVIII„ brata nesretnog kraIja Luja XVI-. kraljem francuskim. Beliki dio Oršićevih memoara zapremaju opšti evropski dogadjaji, napose ratovi s Napoleonom, koji su gotovo majušni prema današnjem velikom ratu. Ti su đogadjaji od drugih savremsnika mnogo bolje opisani pa samo žalimo. što nije ostao u užem krugu naše domovine i šfo r am nije pobiijcžio siike iz javnoga i socijalnoga života naroda našega. Ali da svršimo s malirn uporedje-

z ovih teških ratnih vremcna, am pokazuju, da svaki rat neo nosi sa sobom i velilco poskup> Poznato nam je, da je z« mkirofa Oršića s'ajao rif ra ; f'nijcga skoga, francuskoga ili cngleskokna 4 for. 30 nov„ a godme - 100 for. U jednakom je razstajao god. 1809. par cizama par dobrih volova 2000 for. N‘) e oriie 100 godina ni našfm star-