Београдске новине

atrana z.

ib. novcmDra i9io.

Đeocradske Novte«

SnBotat

ti francuskl I engleski vojnl Izaslanicl. Upravnik je tehničkog odjelenja u inoskovskoj municijonoj tvornlcl jedan Englez. Sve što Rusija posjeduje u vrijednostima, koje se mogu lako prodatli založeno je Engleskoj, da bi se mogle izvršiti ratne nabavke. Kad dodje vrijeme da se te zaloge iskupljuju, nastupiće gorkl dani. S toga Rusija vjerojatno želi produženje rata, da se t' dani što dalje odlože. Rascjep u naprednjačkom kltibu gosudarstvene dume. (Naročlti brzojav .Beogradsklh Novloa"). Petrograd, 16. novembra. (Reuter). Kad se duma ponovo sastala istupilo Je 70 Članova naprednjačkog bloka, koji obuhvata i nacijonaliste, oktobriste i konstilucljonalne demokrate (kadete). iz toga bloka, što ss ne drži dovoljno oštro 1 ne protestuje protivu diktatorskih naredaba. kojima se ministar unutrašnjili poslova služi u pitanju o životnim namirnicama. Vefika eksplozija(N«iočitl brzojav .Beogradsklh Novlna.). Berlin. 17. novembra. Iz Stockholma javljaju, da jedan list, koji izlazi u Arhangelsku u jednom članku. jako proredjenom od cenzure javlja, da je u tamošnjem pristaništu bila velika eksplozija. Uništeno je 37 slagališta; do sada je u bolnice prenijeto 763 teško ranjenih. Broj poginulih izbrisala je cenzura.

ItoHlo. Klonulost u Italijl. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«/ Berlin, 15. novembra. „Loka 1 anzeiger“ javlja iz Lugana: „Secolo“ izjavljuje da jesa unutarnjim inirom svršeno. Sloge stranaka, koja je bila osnova postanku sadanjeg ministarstva, nestalo je, i sad zemlja mora upotrebiti svu svoju snagu na to, da spriječi, da ne dobiju maha pobornici jednog lažnog mira. Tailjanske socljaliste zaneprenreno zaključenje mira. (Naročitl brzojav „Beogradskib Novlna“.) Berlin, 15. novembra. „Vorw3rts“ javlja iz Lugana: U „Osservatore Roraano' objavljuje katolička liga jedan manifest, kojim se traži mir. „Popoio d’Italia“ protivi se tim težnjama. List veli, da se Itaiija u ovora času nalazi li pravoj opasnosti i traži da se protivu katobka oštro postupi, kao i protivu Giollittia i neutralnih socijalista, koji su skriveni njemački agenti. Neutralne socijaliste razašilju raspise, u kojima traže nepremeno zaključenje mira bez obzira na vojničko stanje i političke prilike.

Pltanjs mlra. Američka vlada voljua na konferenciju. Kb. Basel, 17. novembra. .,Schweizerische Telegraf e n a g e n t u r“* javlja: „Baseler Nationalzeitung" veli, da je dozuala iz nezavisnog diplomatskog izvora. da se je vlada u Washingronu odista

Ono. što se zatim zbilo, može se porediti samo s osvajanjem bastilje u velikoj Francuskoj revoluciji. Kao š T o je tada razjarena svetina navaUIa na omrznutu tvrdjavu, tako su sada ovi jurišali na tramvaj. Te gurnjave, toga kalabaluka i urnebesa nije bilo ni kad su Turci bombardovali varoš. Kondukter je stajao bespomoćan i zadovoljio se dranjem: — Ej Ijudi, jeste Ji stoka ili krštenc d iše? Nema više mesta, razumetc li! Neću da vozim! — More, trolu ću da uzjašmi. ako nem.i mesta unutra — Bez sekiracije! — Ne laj 1 — odgovaraše disciplovana publika na ktodukterova zapomaganja. Za tili čas je tramvaj bio tako pun i nabiven. da je činovnik parizlija prestao zamišljati sebe kao vodju ekspzdicije, već kao jednu veliku sardinu u kolosalnoj kutiji sardina. — Ovde se ne može disati. Mi smo postali sardine, gcspodo! —More nek smo i somovi, samo da nas Ispentra do gore. — Ajde kreći! Što sl se prepcdobio kao sveta Parasl-eva? — Moramo čekati onog odozgo- da se ukrstimo — objašnjavaše konc’ukter, razdeljujući s teškom mukorn bilcie. — Kakvo te sad ukrštavanie spopalo — planu penzionar. Znaš Ii ti, Šmokljane jedan, da mi ovde od ručka prodajemo zjala, a sad je vreme veteri! , U to stiže i tramvaj ozgo, tc se sad naš niogao s božjotn poincći krenuti. Proškripivši srećno krivinu. poče uzin'cati na više. All već na polovinl oina izneveri pa snaga, cdnosno elekirična struja, I on stade nekako tužno 1 bolno taftati | zujati. Taf. taf... zvr... vrr.., zvrr... vrrr... taf, taf... — De još malo. de! — Raspali, pobratimef

Izjavifa gotovom, da sazove konferenciju bilo u Amerlku, bilo ma u koju drugu neutralnu državu Evrope. radi pokušaja za posredovanje mira. O tome će, kako se tvrdi, predhodno neutralne zemlje medju sobom da Izmijenjaju misli. Wilsonov rad na miru. (Naročiti brzojav J3eograđskih NoviBa“J Ženeva, ld. novembra. I parisko izdanje „New-York Heralda“ donosi u jednom brzojavu iz N ewYorka, da će Wilson otvoriti kongres jednom poslanicom o vaspostavljanju evropskog mira.

Ifemlrl u Keksiku. Jedan njemački konsul u Mekslku ubijen ili zarobijen. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novlna".) New-York, 9. novembra. Bezžični brzojav WoItfovog ureda (odocnio): Jedan brzojav „Associat ed a Pres s“-a javlja iz Elpasoia (Teksas): Iz Chiuachua stigla ovdje vijest, da je njemački konzul u P a rr a I u (Meksiko), Edgar K o c h, ili poginuo. ili ga razbojnici drže zarobljenog u blizini Santa Rosalia u cilju da dodju do novaca. Misli se da je K o c h otputovao iz P a r r a 1 a sa srebrnom robom u vrijednosti od 50000 dolara, koja je odredjena za amerlčko rudarsko društvo. Ozbllino stanje u Meksiku. (NaroČiti brzojav »Beogradskih Novina«; Milano, 16- novembra. Ugrožena prljestonica. Prema ,,S e c o I tt“ diplomatski krugovi u R i m u smatraju da je, prenia najnovijim vijestiraa, stanje uMeks i k u vrlo ozbiljno. Prijestonica je ugrožena 1 sa istočne strane nd 40.000 ljudi. koji se nalaze pod zapovjedništvom generala Capata, Rodlesa i Diaza. General Carranza je pobjegao ir Oueretaro (gdje je 1864. god. poginuo car Maksimilijan) ! vjerojatno će se sa svim povući iz borbe. pošto su se njegove Čete pobunile. Zapovjednik američkih četa izvjestio Je o opasnosti vladu u Washingtonu, naročito o opasnosti, koja prijeti gradjanima u M e ks i k u od prodiranja revolucijonarnih četa. Smatra se, da se Sjedinjene Države moraju oružjem umješati.

Austro-Usarska. Barun Burian vraća se fz Berlina. Kb. Berlin, 17. novembra. Baron B u r i a n se jutros ovamo rovratio. Kb. Beč, 17. novembra. Po okončanju pregovora s državnim kancelarom pl. BethmannH o 11 w e g-o m, državnim podsckretarom pl- J a g o w-o m, barim B u r i a n napustio je sinoć Berlin.

— Poćeraj, sokole! Taf, taf... zvrr ... vrrr... zvrr... I najedanput, kao da inu se prolitelo da bude rak. poče tramvaj kliziti natraške, isprva Iakše, pa sve brže, dok se na posletku nije stuštio mshnitom brzinom niz brdo. Za tren oka bio je ponovo na krivini, tu iskočio iz šina i koliko je dug tresnuo o kaldrmu. Takav prasak u stanju je da proizveue samo sveti Ilija, kad pusti sve gromove svoje. Svi tramvajski Drozcri behu polupani. Silan svet dojurio- Katastrofa užasna! . . . Pošto dodjoše malo k sebi od silne prestravljenosti, dobri ljudi pristupiše izvlačenju jadnih žrtava iz prevrnutog tramvaja. lznutra se čulo sienjanje i psovka. Jedan po jedan vadjen je napolje. izgreban, pcderan, ovaj gologlav, onaj s ulubljenim šeširom, treći bez rukava, četvrti bez jeJne noguvice, peti bez pantalona u opšte, ali tek svi živi i čitavi. Spasavanje je trajalo više od sata, jer su plernenite duše imaie da izvuku oko stotinu prkosmh. junačkih putnika . . . Tako se ipak srećno svršila ova vožnja, puna temperamenta i mogućna samo na tramvaju mog rodnog mestaAli se ne može reći, da nije imala ba? nikakvih posleđica. Penzionar je, na primer, odležao zbog nje šest nedelja i u malo mu ne odsekoše obe noge; žena, što kune, izgubila tepcluk; debeljku pobacila supruga bez babics. a rodoljubivom bakalinu s Dorćola razbila „bolja polovina" glavu, kad se posle ponoći vratk) kući. Na’gore je 'pak prošao Člnovnik parlzllja. Isterali su ga iz državne službe, jer mu to beše ravno hiljađiti put, đa zbog tranivaja propusti kance'ariju. Zato je podigao tužbu protiv tramvajskog druš+va, tražeći oštetu od sto hiljaća dinara u zlatu — za pretrpljen strah. Izgubljeuo vreme I upropašćenu karijeru . . .

Fmntusko-enjiesKa ofenzloa. Engleski gubid. (Naročiti braojav »Beogradskih Novina«; London, 16. novembra. Objavljeni izvješiaj o gubicima od 13., 14. i 15. sadrži imena prvi 115 časnika (54 poginulih, o (vojnicima i podoficirima nema ništa), drugi 68 časnika (30 poginulih)ai 3C00momćadi i85časnika (27 poginulih) i 4714 momčadi. Grozni gubifci. (Naročrti brzojav »Beogra'đsklh NoVina«/ Berlin. 17. novembra. ,,B a s e 1 e r N a c h r i c h t e n“ tvrde, da engleski gubitcl na Sommi za ova četiri mjeseca iznose koliko 70% jednoga cijelog regrutskog godišta. Teške borbe na engleskom frontu. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“.) Berlin, 16. novembra. Prema vijesti „Berliner Tageblatt“-a iz vrliovnog glavnog stana, novi engleski položaji nalaze se pod jakom vatrom najteiih njemačkih topova. S toga se očekuje dalje teške borbe. Nove engleske divlzije u Francuskoj. (Naročiti brzojav »Beogradskih NovinatJ Zilrich, 16. novembra. „S ec o I o“ javlja iz Parisa, da je u Francusku prispjelo n o v i b p e t engleskih d i v i z i j a.

Borhs u Mtičedanljl. Nove talijanske čete. Kb. Lugano. 17. novembra. Po vijestima talijanskih jistova prispjeo je u Solun nov kontigenat talijanskih trupa. Razoružanje ruskog puka u Solunu? Jedna bugarska vijest. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Koln, 15. novembra. Prema jednom sofijskom brzojavu ..Kolnische Zeitung“-a bitoljski dopisnik a m b a n e“ tvrdi, da je u Soluuu razoružan jedan ruski puk, jer su čete, kako po njegovom tvrdjenju, pričaju francuski zarobijenici. izjavile simpatiju prema k4alju Konstaniln u i nijesu htjele da izvrše naredbe generala Sarraila. c ' n •'

Kriza u Grčkoj. Predstojeće protjerivanje poslanlka središnfih vlasti iz Atene. 'Naročlti brzojav .Beograđsklh Novlna"). Frankfurt, 16. novembra. „Novoje Vremja“ javlja iz A t ene: Predstoji prdtjčjrivanje poslanika središnjih vlasti. 'j 31.1

Rot so RumunJsKom. Autobiografija Fiiipeskova. Sprijena senzacijona otkrića. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novlna“J Mtinchen, 16. novembra, F i 1 i p e s c u je ostavio vrlo važne autobijografske zabilješke, kojima su ne samo B r a t i a n u, nego i mnogi drugi poiitićari pa i sam k r a 1 j kompromitovani. Vlada je zaplijenila te spise.

En$IesKa i koionije. Mjere za ishranu. Kb. Rotterdam, 17. novemlra. ,,Nieuwe Rotterdamsche Courant" javlja iz Londona: U Board of Distribution primljen je u glavnome povoljno prijedlog, po kome bi imala da se uvede kontrola životnih namirnica, šta više, bilo je izjava, da ta mjera dolazi kasno i da nije dovoljno drastična. Balfourova ostavka n izgledu. (Naroćiti brzojav »Beogradskih Nov.na«) Haag. 16. novembra. Krltika štampe protivu engleskog admiralitcta u vezi sa oštrom prepiikom izmedju britanskog ministarstva vojnog 1 admiraliteta, koja se odnosi na upravu letačkog odjclenja, daće B a 1f o u r u povoda da kao ministar uskoro podnese ostavku. Kako će nrnistarstvo mornarice u taj raspri vjerojatno morati da popusti ministarstvu voj iom, može se smatrati da se do kakvcg sporazuma neće doći.

Rot m morn I pod morem. Žrtve podmornica. Kb. London, 17. novembra. GrČki parobrod ,.B a r b a r a“ (2831 tona) I norveški parobrod ,,L e kk e n” potopljeni sn.

NojnDvlle brzoinvne v.jesfl. Protest protivu francuskih ag'tac’Jonih prcdavanja u istočhoj Švajcarskoj. (Nazočiti br«ojav »Beogradskih Novina«; Berlin, 15. novembra. .Vosslsche Zeitong” jav-

Ijaju iz Berna: Njemačko-švajcarsko društvo u Z u r i c h u, koje je iz pouzdanog izvora saznalo. da će uskoro i u Istočnoj Švajcarskoj otpočeti u većoj razmjeri francuska agitacijona predavanja, zahtjeva jednom predstavkom, koju je uputilo vladinom vijećniku za zfiriški kanton, da se pojava stranih govornika u zdriškom kantonu zabranu pod prijetnjom kazne. Ako bi zfirlška vlada izjavila da za to nije nadležna, društvo moli, da se njegova predstavka uputi saveznom vijeću radi donašanja odluke. Wilsonov izbor. Republikancl povukli prot e s t. (Naročlti brzojav „Beogradsklh Novlna".) , Ženeva, 16. novembra. Prema saopštenju „United Press” uprava republikanske siranke u N e wY o r k u odustala Je od namjcre da uloži protest protivu Wi!sonovog izbora. Stoga su povučeni J predlozi stranke da se preduzme naknadno prebrojavanje glasova. KKlBCTa—B—BBMB—i

drod l okaiico. Katolička služba božija. Sutra u nedjelju, (19. novembra) služiće se: 1. U dvoruu8 sati u jutro sv. misa za vojnike, na kojoj ima slobođan pristnp i gradjanstvo. 2. U župskoj crkvl (Poslanlčka ulica): s) u 8 sati u jutro sv. misa za školsku djecu, b) u 10 sati njemačka propovjed i p,evana sv. misa. c) Po podne u 3 sata večernja. U radne dane počima prva sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 sati u jntro Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog ureda za 15. novembar: Prijava: 143, odjava: 37, preseljavanja 58, u hoteiima prijavljeno: 138, odjavljeno 86, ostaju u h telima: 253. Izvještaj od 16. novetnbra: Prijava: 109, odjava: 36, preseljavanja: 73; u hotelima prijavljeno: 78, odjavljeno: 124, ostaje u hotelima: 207. Nesretan slučaj. Ljubici Ivančić, 35 godina staroj. nepažnjom je zapala ruka u mašinsku presu. Zadobila je nekolik j povrijeda, posjekotina i uklještavanje, a sem toga joj je još prekinut mišić na tri prsta. Predata je bolnici. Opet nadjena stoka. Onomad je opet na smeđerevsLom drumu uhvaćena jedna mangupdcrava. Predala je voznom parku (k mnorskom odieljenju), kuda vlasnik može doći pj nju. Prodaja luka. Prodavnice životnih namimica cpštine grada Beograda, prodavaće danas gradjanstvu crni luk. Luk 6e se prodavati prema broju članova u p rodici, prema legitimacijama i to svaka porcdica do tri člana može dobiti 5. kgr. luka, a svaka porcdiea preko tri člana može dobiti 10. kgr. luka. Luk je dobre kakvoće, i staje 60 helera p-j kilogramu. Zimski prekid plovidbe. Uprava I. c k. austrijskog povlašćencg đunavskog parobr dskog društva javja da će ove godine nastupanjem zime na prugama Budimpešta—Beograd i Segedin —Zemun plovidba biti obustavljena slijedećih dana: Poslednje putovanje cd B. Pešte za Beograd biće 28. novembra, posl,jedn,e putovan.e iz Beograda za Budimpeštu 30. novembra, poslijednje putovanje iz Zemuna za Segedin 27. novembra, a poslijedn^e put vanje iz Segedina za Zemun 29. novembra.

flafoana nrivredn. Nešto o krompiru. Ne sumnjivo, da će čitaoce inieresovati, da što više znaju o ostavljacju krompira, jer će krompir igrati danas vrlo važnu ulogu u ishrani našoj. Sada, kada se kroinpir ostavlja za zimnicu, da istraje porcd zime i proijeće i dočeka nov rod, neće biti zgoreg. da se čitaocima pruže izvjesna uputstva o spremanju njegovom i što boijeni sačuvanju od mraza i zime. S obziroin na veliku važnost krompira, kao sredstvo ishrane, posijana sn ove godine mnoga polja s njima, ali radi suše na mnogim mjes ima krompir nije ove godine povoljno rodio, tc je tza kiše nanovo počeo klijati. StahIjika ie bila zelena po koji put još u cvijetu, te su se počeli razvijari novi gomolji. koji su još mladi i nedozreli. Pošto nezreo kompir sadrži u sebl mnogo vode, stoga ga je leško sačnvaiti od gnjiloće; ali pošto je u ovim teškim vremenima, krompir od osobite važnosti, moramo učinitl sve, da ga preko zlme sačuvamo, da se može upot.ijebiti za ishranu. Krompir treba iskopavatl samo pri suhom vremenu, a ako su pak gomoljl mokri. moraju se razgruuti, da se osuše. Od iskopanih krompira moraju so nagnjili ili inače oštećeni krompiri odijelitl od zdravih, a zdrave trcba razdljelitl po veličini. VeJike krornpire treba

- - - Broj 277. ostavitl za hranu, srednje za sjeme, a sitne krompire za krmu. Iskopani krompiri, osobito nedozreli gomolji moraju se prije ncgo štoi se pospreme, razgrnuti na suvom prostoru, te ih pustiti nekoliko dana da se prosunčaju i osuše. Krompir je vrlo os« jetljiv prema velikoj zimi kao i vrućinl j vlagi, te valja kod spremanja s njime pažljivo raditi, da nebi Istrunuo. Trulež krompira prouzrokuju sitne gljivice, koje se pojavljuju kod oštećenih krompira po površini. Gijivice se pojavljuju u smrznutiin krompirima, kad je izložen suviše mnogo vlagi ili veiikoj toploti. Krompir, koji je oštećen iskopavanjem ne pofevari se tako lako, jer se nasječeni dio za neko vrijeme iza povrede pokrije kožicom. koja ga štiti od gljivica, koje prouzrokuju trulež krompira. Krompir je vrlo osjetljiv prema hladnoći, te mu već mali mraz može naškoditi, a još opasti'ja od mraza je prekomjerna toplota, >er se krompir prije pokvari od prevehke toplo.e, nego li od mraza i vlage. Krompir se mora ostaviti za zimu zdrav. nepovrijedjen, i suv, te se mora nastojati, da i nadalje u trapu ostane suv i zaštićen od mraza, toplote ili vlage. Radi toga moramo krompire ostaviti u zatvoreno prostore. a najpraktičniji su za tu svrhu podrumi. Podrumi, u kojima se ostavljaju krompiri moraju biti suvi, okrenuti suncu i zaštićeni od mraza I raznih drugih nepogoda. Vlažru podrumi nijesu nikako za osiavijanje kroinpira podesni. Pri slaganju krompira treba paziti, da gomile ne budu u visini više od 80—100 cm. Kod viših slojeva promaja je nemoguća, te je dovoljna vlastita vlaga krompira. pa da poenu truliti. Veoma je probiiačno, ako se pri osiavljajnu krompira cpotrijebe letve, od kojili se napravi patos u obliku rešetke, te pri polaganju letava jedne preko druge treba paziti, da jedna od druge bude udaljena 4 cm. Podrum se mora vjetritl. a da to bude u redu, moraju se otvoriti prozori, a gdje ih nema treba ostaviti vrata otvorena- Treba pazlti, da pri provjetravanju bude uvijek podesua toplota u pođrumu. Ne smije b'l toplije više od 7°—8°C, a hladnije ispod 4°C. Treba paziti takodje. da i sunčani zraci ne dopiru do krompira. Spremljene krompire treba češće ispregrtati, ako je nužno i pretražiti svaki pojedini, te sve pokvarene krompire odvojiti. Ostavljanje krompira u trapove je ove godine osobito cpasno, jer treha paziti na mnogo šta. U prvom redu treba paziti sipajući krompire u trapove. „ da visina gomile ne bude viša od 80 cm. Osim toga mora biti na takovom trapn otvor, kako bi mogia viaga I toplota izlaziti iz trapa. Ako se ne pazl na ovo — krompiri će svi do jednoga istruliti. Velike količine krompira mogu sfl ostavljati takodje u pletare. Pri postavljanju pletara treba paziti, da proČeljem ili širinom budu bkrenute pre' ma sjevero-istoku. širina ovake pleta' re treba da bude od priiike 2 m. U širim pletarama lako se krompiri zagriju, te se prema tome mogu vrio lako I pokvarrti. Dužina može biti kolika god, ali ne bi trebala biti duža od 20 metara. Pri ostavljenju treba paziti. da visina ostavljenih krompira ne prelazi preko 1 m. Giavno je, da krompiri imaju dobro vjetrenje, da mogu ostati suvi i hladni, a ipak, da se očuvaju ud mraza. Krompire u takvim pletarama moramo ra pokrijemo, kako bi ih što boIje sačuvali. Pokriti ih treba sa siamom u visini od 10 cm, ili rr.jesto slame možemo ih pokriti takodje sa borovinom ili sa papradi. Po pokroveu od slame, borovine ili papradi. inoramo nasuri suhe zemlje u visini od 15 —20 cm. a sa strane treba ostav'ti otvor u širini od 20 cm sa obadvije strane kako bi se mogla što bolje kišmca iz zemljanog pokrovca isparavati. Ovake pletare treba ćesto nadgledati, I po koji put razgrrmti pokrov I vidjeti rukom, dali su krompiri suvi I dovoljno hladni. Njemačka I njene s rovlne. Pod naslovom „Deutschlands Rohstoffversorqung“ izišla brošira Waltera Rathenau-a u nakiadi berlinske knjižare S. Fischera, u kojoj pisac raziaže svoje misli, kako bi Njemačka trebala da proizvodi dovoljnu količinu sirovine za najpreče potrebe svoje, a slijedstvo tog njegovog razlaganja bilo je oorazovanje ratnog sirovinskog odjeljenja pruskog minisfarstva vojnog. U knjzi se ne iznose brojevi, jer su ovi vojnička tajna, već samo brojne slike, čiji je zadatak, da se zalihe i potrebe dovedu u sklad, da nikad ne presuše izvori sirovina, pa ma kako dugo da je država na njih upućena. Postavljena je hipoteza. Da bi se zaliha mogia računski približno utvrdi pošlo se sa gledišta, da zaliha i potreba Njemačke mora srazmjerno biti onolika, kolika je kod izvjesne manje ili veće grupe. Vojno ministarstvo imalo je svojih 900 do louu nabavljača (bferanata). Kad su ovi upitani 0 koiičini svojih nabavaka razne sirovine 1 kad je na to dobiven odgovor, onaa se ua osnovu ovoga mogla utvrdili pn