Београдске новине

p

I z I a z i: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: u Beogradu i u krajevima zaposjcdnutim od carsko i kra- C k Ijevskih četa po cijeni od o J1 u Hrvatskoj-Slavonijl, BosniHercegovini i Dalmaciji po cijenl od 8 h jzvan ovog podruCja . . . 12 h —Oglasi po

Pretplata: za 1 mjesec u Beogradu i u krajevima zaposjednutim od carsko I kraljevskih ćeta K I '50 u HrvatskoJ-Slavonijl, BosntHercegovini I Dalmacijl K2 4( Izvan ovog podrućja . . .K3'cijenlku. ■-

UrednlStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprav" primanje oglasa i pretplate« Kneza Mihajla ul. broj 38. Teiefon broj

Br. 284.

BEOGRAD, subota 25. novembra 1916.

Godina II.

Njegovo Veličanstvo car i kralj vojsci i mornarici.

Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: U v 1 a š k o j ravnici čete pješačkog generala pl. F a 1 k e n h a y n a prihližuju se Aluti. U zapadnom kutu Rumunjske neprijateljski je otpor slomljen. Oršova iTur n-S e v e rin su zauzeti. Balkansko hojište: Front maršala pl. Mackensena: N« desnom kriiu dobrudžatiskog fronta ispadom bugarskili četa su odbačene ruske snage iz prostora ispred naših položaja. I na drugim mjestima ove vojske obostrane su snage u borbenom dodiru. V® i-avu se vode borbe. Maćedonsko bojište: Izmedju prespanskog jezera iCrneReke u više malia žestoka topnička vatra. Propali su djelimični naleti neprijateljevi sjeverozapadno od B i t o 1 j a i kod M a k o v a. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Izvjestaj bugarskog giavfiog stožera. Kb. Sofija, 24. novembra. Maćedousko bojište: Izmedju Ohridskog i Presp a n s k o g jezera o d b a c 11 i s m o jake neprijateljske izvidničke snage. Na pojedinim mjestima izmedju Prespanskog jezera i C rn e R e k e traje jaka topnička vatra protiv naših položaja. Istočno od zavijutka Crne Reke odbili smo tri neprijatejska n a p a d a, a neprijatelj je pretrpio v rlo velike gubitke. U području Mogljenlce planine i na Vardaru traje topnička vatra. Na B e 1 a s i c i je planini mir. Na S t r u m i traje slaba topnička vatra. Rumunjsko bojište: U Dobrudži približile su se Jake nepr i j ate I j ske snage našim položajima, ali su odbijene vatrom našeg topništva. Na D u n a v u kod S i 1 i s t r e, Tutrakana i Ruščuka traje topnička paljba. Kod Gigena, Orehova, Palanke i Vidlna zaposjele su naše čete dunavska o s t r v a.

Cnr l Hrolj l uojsktf. I opet je vojnik, koji je stupio na slavno prijestolje Habsburgovaca. Nije slučajni nosilac vojnih načela, u koja se on bijaše uživio, nego je to vojnik po temperamentu i osjećajima koji se uspio do prvog čovjeka u vojsci. Time se ponavlja ono, što se kod pokojnog cara i kralja Franje Josipa pojavljivalo, koji je još u mladim godinama bio pozvan, da primi dužnost vrhovnog zapovjednika vojske te time nije zadovoljio samo vladalački poziv, nego je istakao i ličnu stvar i zastupao subjektivni zadatak. I novi je vladarvojnikskroz i skroz, no je to u toliko više, što je u sredini svojih vojnika proveo više od 2 godine na najvećim bojištima,koja je sviiet do sad vidio, i požnjeo je tra ne uspjehe, koji se izjednačuju sa najdostojnijim u ratničkim predanjima monarhije. Jedan pogled na ličnu pojavu mladoga vladara dovoljan je da se stekne pouzdano uvjerenje o njegovom vojničkoin pozivu. Vitak i gibak, pun vesele i pristupačne svijesti, čime se upravo odlikuje pravi vojnički duh, ne može se bolje sebi prestaviti nego li u grupi časnika, onako, kako ga slike prikazuju ili na frontu jednog puka, koji izlazi na odavanje počasti, čije članove on ljubazno predusreta i odlikuje ih svojim razgovorom. Mnoge je grudi on vlastitom rukom ukrasio zasluženim odličijem za hrabrost, u mnogim je teškim časovima vojničke izđržljivosti slušao priče o pobjedi, Onako kako ga slike prikazuju, u odrešitom držanju uvjek dobre volje, posmatrajući svoje ratnike ijubažnim pogiedom, takvo je njegovo biće, takva je njegova stvarna volja, da vojsci pomogne u velikim danima, koji za nju nastupaju. Zapovjest pods eća na duh, koji je pikojnog cara i kralja za vrijeme cijelog njegovog života visoko uzdizao, na tradicijonalnu habsburšku brigu za vojsku i mornaricu, da bude ravan i u tome svom velikom i priznatom mudrom predhodniku na prijestolu. Vojskama raznih naroda monarhije mlađi vladalac nije nepoznat, kao što nijesu ni njenu strani njihovi osjećaji i misli, njihove materijalne i duševne potrebe; jer je on, prije no što je postao njihov vrhovni glavar, bio njihov član, u strogoj se službi nije

RATNI IZVJESTA3I. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. BeČ, 24. novembra. Istoćno bojište: Front general-pukovnika nadvojvode Josipa: Istočno od O r š a v e odbačen je ncprijatelj od austro-ugarskih i njeniačkih četa. I Turn-Severin j e u n a š e m p o s j e d u. Vojne snage, kojc napreduju preko C r a j o v e, stigle su sa svojim prethodnicama na rijeku A11. U području R i m n i k-V a 1 c e a dajc ncprijatelj još isti otpor kao i prije. Front maršaia orinca L e o p o 1 d a bavarskog: Naš ietački poručnik Popelak blo je sjeverno od B r o d y-a napadnut od četiri ruske letilice; u vazdušnoj borbi prisilio je hrabrl poručnik. da su se neprijateljske letilice morale spustiti velikom hrzinotn. Talijansko bojište: Pošto se vrijetne znatno popravilo, započeo je topnički boj na više mjesta, osobito na visoravni Krasa, bez da Je dostigao veću žestinu. Jugo-istoćno boiište; Kod c. i k. četa je položaj nepromijenjen. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal.

Izvještaj niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 24. novembra. Zapadno bojište: Front maršala vojvode A1 b r e c h t a Wttrttemberškog: U zavijutku ypernskom I Witsciiaete s vremena na vrijemc je oživljavala borbena djelatnost. Front prijestolonasljednika R u pprech ta bavarskog: Sjeverno od Ancrea nastala Je po podne jaka vatra, koja se prenijeia I na južnu obalu. Nekoliko preduzetih engleskili napada nigdje nijesu dostigli naše položaje, već su uz velike gubitke skrhani već u našoj pregradnoj vatri. Kod šume S t. P i e r r e-V a a s t I južno od S o m m e do u oblast C h a u 1 n e s a prl vedrom je vremenu vladala živa topnička djelatnost. Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog. Nije bilo značajnijih borbenih dogadjaja. Podlistak. Predavonje profesorn đr. Elsclsberga * u Sarajcvu. U dupkom punoj svečanoj dvorani ovdješnjeg c. i kr. vojnog kasina držao je u četvrtak u pet sati po podne vrlo poučno predavanje o ratnoj kirurgiji kao i o inoj medicinskoj znanosti gosp. dvorski savjetnik profesor bečkog sveučilišta baron dr. E i s e I s b e r g. koji za vrijeme rata služi vojscl kao admiralskl stožerni liječnik. Pohrlih 1 ja na to važno popularno predavanje, jedno. da opet vidim mog bivšeg dobrog 1 nezaboravnog profesora, a drugo, da slušam predavanje svjetskog kirurškog stručnjaka. bivšeg učenika neumrlog medicinskog učenjaka 1 kirurga Billrofha. Gosp. profesor dr. Eiselsberg počima predavanje pozdravom prisutnih. te im se zahvaliuje na toli obilnom posjetu, što je znak, kako je svaki prožet domorodnom Ijubaviju, da pomogne onorn junaku vmjniku. koji lije svoju krv za cara i kralja i za svoj dom. Iza toga prelazi na stručno predavanje. Tuinači postanak raznih rana. koje nastaju uplivom ratnog orudja te savremene tehnike. Opisuje zorno rane, koje potječu od puščanih, strojnopuščanih i topovskih naboja, koje nastaju od eksplodiranja mina. šrapnela.

* Najrnamenltlll beCkl hlrurg, kojl Je stekao • ovom ratu neprocjenjlve zasluge.

granata, te koje su zadane oštrim predmetima kao n. pr. bajonetama. Jezgrovitim riječima crta ozlede lubanje, kostiju, zglobova. mišičja. živaca, krvnih cijevi, kože, kao i inih tinutrašnjih organa kao pluća. crne džigerice. bubrega, mjehura,- slezene itd. Ističe, da su ozlede i rane. koje su zadane granatama obično vrlo teške I skoro najpogibeljnije, tim većma, što su obično zaražene klicama, bakterijaina I bacilima koji prouzrokuju gnojenje rana. Nu izim ovih bakterija, koje proizvadjaju svojim otrovom gnojenje, ima još i drugih takovih klica, koje zarazuju rane. a to su tetanov bacll te klice. koje proizvadjaju u blizinl rane plinove, koji fruju staničevinu tijela. Ovi bakteriji kao i bacili proizvode ne samo mjestlrrućno otrovanje, nego putem cirkulacije krvi u krvnim žilama prenašaju svoj otrov i u daljne dijelove tijela, što može pogubno djelovati po život ranjenika. Nakon iscrpivog opisa pojedinih rana prelaz! govornik na njihovo ’iječenje. Govorničkim riječima opisuje sredstva, koja su starl narodi upotrebljavali za liječenje rana. Medju ittim sredstvima navadja, da su ranjcuom ulijevali vruće ulje u rane. Nije dosta:* no bilo, što je vojnik ili bud kakav ranjenik trpio od zadobivenih rana, nego ga se nehotice mučilo još i time. da mu se u rane ulijevalo vruće ulje, Jer se u ono doba držalo, da Je to jedini Iijek, kako bi ranjenik mogao preboljeti svoje rane. Nu napredovanjefn medicinske znanostl došla su I nova sredstva, koja su Imala služiti za raskuženje rana.

Prvo mjesto bila je zauzela karbolna kiselina, koja je skoro potpuni fijasko doživjela nastavljenim znanstvenim proučavanjem. Dokazalo se naime, da iz zavoja, koji su namočeni u za to odredjenoj percentualno razblaženoj karboltroj kiselini. ishlapljuje voda, dnk ostaje sama karbolna kiselina. koja vrlo štetno djeluje na zdravu, a kamo li ne na ozlijedjenu staničevinu tijela. Karbolna kiselina prouzrokuje upalu staničevine, uslijed čega može vrlo lako nastati ga r 'gren na dotičnom mjes.u. Za to govortiik upozoruje, da treha što više izbjegavati desinfekciju rana pomoćti karbolne kisellne. Istoga jc mnljenja i o mnogim raskužujućim sredstvirna, kao o sublimatu Iživin preparat), o jodu, jodovoj tinkturi. jodoformu itd. Prema tomu prof. dr. Eiselsberg odabire aseptiku prema antiseptiki. II antiseptiku ubraiamo sva oua kemička sredstva kao karbolnu kiselinu, sublimat. jod i jodove preparate, protangol. što je preparat srebra itđ., koja iniaiu zadaću. da sp r ije£avaju upa lu rana i gnjiloću, te da razaraju pogubno dielovanje otrovnih bakterija i bacila, đok pri tom štetno djcluju na staničevinu tijeia. Aseptika pako bazira na tom principu, da su svi prcdmeti, koji služe za tamponiranie i povoje rana, prosti od otrovnih klica, koie proIzvadjaju gnojenje. Ovo se postlzava na taj način, da se sva tkiva 1 zavoji (hyđrophilna tkanina) u sterilizovanom svojstvu upotrebljuje za rane. Sterilizacija se provadja na taj način. da se takovo tkivo izloži djelovanju vlažne

od njih ni u čemu razlikovao. On ima pravilan pogled o tome, kako je baš ovaj rat potvrdio odlične sposobnostinaše narodne vojske i zasvjedočio, kako se djeialo ono, što je čovjeku moguće protivu nadmoćnosti neprijatelja na svim stranama. Da se zaštiti ognjište, da se održi monarhija i za svagda osigttra naporom svih moralnih i materijalnih snaga, to je ovoj vojsci, besprimjernim ličnim samopožrtvovanjem, pošloza rukom. Svjesnost njihove vjernosti, raspoloženost njihove odanosti za državnu ideju, sve je to car i kralj svojim vlastitim očima gledao, i kao jamstvo za svoj prijesto i uzvišeni zadatak ponio pri stupanju na visinu svoje moći. Otuđa blag preobražaj u riječima, koje je uputio ratnicima, otuda skoro dirljivo navještanje, da če biti onakav vodj, kakav im je car i kralj Franjo Josip uvijek bio. »ft * * Zapovjed vojscl i mornarici. Kb. Beč, 24. novembra. „Streffleurs Mi 1 i t a rb 1 a tt“ saopštava: Njegovo carsko i Apostolsko kraljevsko Veličanstvo car i kralj K a r 1 o blago izvoljeo je izdati slijedeću Previšnju za povjedvojsci i tnornarici: Vojnici I Vaš Previšnji vojni gospodar, Moj uzvišeni djed po stricu, car i kralj Fr a n j o Josip I., koji je decenijama rukovodio vama vašim očevima i djedovima sa ljubavlju i brigom, koji se kao otac starao za vas, preminuo je u Gospodu. Uvijek svjetao primjer vojničkog pojimanja dužnosti, Njegovo jepokojnoVeličanstvo do krajnjih napona svoju mudrost, cijelo svoje biće posvetio dobru otadžbine; dokle god ga nije izdala snaga, njegove su misli bile kod vas, njegovih milih, valjanih ratnika. Vojnici I Teške, ali slavne dane ove džinovske borbe do sada sam proživio medju vami. Izašavši u velikome dobu iz vaše sredine, ja sada kao vrhovni vojni gospodar stajem na čelo svoje u borbi okušane vojske i mornarice, u nepokoljebivoj vjeri u naše sveto pravo i pobjedu, koju ćemo udruženi sa našim vjernim saveznicima izvojevati svojoj pravednoj stvari.

vrućine do 100 o Celsiusa, a sube vrućine preko 100° Celsiusa. U označenoj vrućini svi bakteriji i bacili gube svoj život, prema tome ne inogu više štetno djelovati na rane kao ni na njihovu staničevinu. Nu prije, nego li bi se ova kovo sterilizovano tkivo upotrijebilo za rane, mora se dotična rana, ako je može biti već okužena, raskužiti, te napokon sve ono odstraniti. što bi niogio doprinijeti infekciji rane. Nadalje ističe profesor još neka sredstva kao Perubajsam, niastisol, koja mogu povoljno djelovati na liječenje rana. Ova srcdstva netnaju tog svojstva, da ubfjaju otrovne klice, ali svojim djelovanjein pospješuju čišćenje rana. Govornik prelazi za tim ra važnost liječenja poinoču sunčanih zraka, te ističe, kako su već i stari Egipćanl poznavali blagotvorno djelovanje sunčanih zraka pogledoin na liječenje raznih boiest:, a osobito rana. što su od njih i os.aii narodi usvojili. Dokazano je, da sunčane zrake posieduju to svojstvo, da vrlo pogubno djeluju na razorno dielov-mje otrovnih bakteriia i bacila. Znatni su se uspjesi postigli i u ovom svjetskom ralu ovim lijcčenjem. Nu ne samo sttnčanim već i Rontgenovim zrakatna postizavaju se krasnl uspjesi. Rontgen je svojim iznašašćem zadužio ljudski rod u velikoj mjeri. jer pomoću njegovih zraka, ne samo što se tiče njihove Ijekovite naravi, može liječnik stručnjak točno ustanovitl, gdje se nalazi projektil, da If je koja kost ili lubanja ozlijedjena, što se

Duh uzvišenog pokoj'nika biće sa vami, sokoliće vas na dalje junačke borbe, kako bi nam bilo sudjeno, da na njegov odar položimo pobjedni vjenac, kao znak zahvalnosti za svu ljubav i staranje, kojim je nadahnuto njegovo plemenito srce neprestano kucalo za nje* govu vjernu oružanu silu, Beč, 22, nov. 1916. K a r 1 o s. r. Poklonjenje članova carskog i kra« ljevskog doma. (Naročiti br/ojav »Beograđskih Novma«f Beč, 24. novembra. Juče prije podne je na ulazu u Schon« brunski zamak postavljena dvostruka po« časna straža. Poslije deset sati prispjeli su čianovi carskog doma, da se novim carskim supružnicima poklonu. Oko 11 sati su članovi bili na okupu. Glavni ceremonijar dao je palicom tri znaka, a odmah zatiin se pojaviše carski supružnici i zauzeše mjesto pred prijestolom, koji je bio namješten uz zid bijele dvorane Schdnbrunskog zamka. Poslije ovoga slijedilo je poldonjenje i primanje izjava učešća u žalosti. Poslije poklonjcnja održana je zadušnica preminulome caru i kralju u dvorskoj kapeli, kojoj su prisustvovali svi članovi vlađalačkog doma. U toku noći izmedju utorka i srijede sakupili su se u maloj dvorani Schon« brunskog zamka dvorski i državni dostojanstvenici i vojnički službenici sa bečkirn gradskim zapovjednikom. Oni su obrazovali polukrug, pred kojim se pojavio prijestolonasljednik. Prije toga je upravnik dvorskog utC' da predao bio prijestolonasljedniku tajni ključ. Vrhovni maršal prijestolonasljedni.kov grof Berchtold stajao je iza njega. Ministar spoljnih poslova barun B u r i a n je održao prijestolonasljedniku govor, saopštio mu smrt vladaočevu, izrazio je svoje duboko učešće i poda« ničku odanost dvorskih i državnih dostojanstvenika. Prijestolonasljednik je sa nekoliko riječi odgovorio. Zatim je barun Burian stupio ponovo naprijed, poklonio se tri put pred prijestoionasljednikom i pitao ga da li je voljan da primi prijesto, kome je on jedini ovlašćeni nasljednik. U tišini punoj osjećaja odgovorio je prijestolonasljednik, da je riješen, pošto je volja božja oduzela mu ljublienog strica, da primi i nastupi nasljedstvo. I opet je ministar spoljnih poslova stupio naprijed i zamolio je za potrebne naredbe. Prijestolonasljednik je stupio pred državne dostojnike, uvjerio ih o svojoj naklonosti i izjavio da ih oslobadja od ponovnog zaklinjanja. Poslije ovoga poslata su saopštenjastranim dvorovima. često puta nebi moglo ustanovit' svojim objektivnim pretraživanjein. Iz ovoga iscrpivog razlaganja prelazi govornik na klice. koje proizvadjaiu pfinove u okolin! rane. Kratkim jezgrovitim riječima riše njiho ''0 razorno djelovanje. Napadnuti dlo tijela je natečen; uz to obično necsjetljiv. Mnogi bi ranjenik mogao i životom platiti, ako mu se ne bi pružila onakova pomoć, koju traži današnja moderna kirurgija. Ta se sastoji u tom, da sc povrh nateklog dijeia ti.iela stavi 'aki povoj, kako ne bi mogli plinovi dalje u tijelo prodirati, za tim da se rana desinficira sa vodikovim superoxyđoni ili za to odredjenom rastopinom chlora. Ovu chlorovu rastopinu uveli sti ponovno francttski kao i ini kirurzi mo vanredno desinficira’uće sredstvo. Nu to nije ništa novo. Semmel\veiss, docent bečkog svcučilišta, oreporučio ie chlor već 1847. kao izvrsno raskužuiuće sredstvo. On ie 1854. postao^ profesorom ginekologije I za porodjaje na peštanskom sveučilištu. Godine 1861. izdao je Seimnelweiss djelo. koje je za ono doba od neprociienjive važnosti: ,.Dle Aetologie, der Begriff und die ProphvIaxis des Kindbettf : ebers*‘. Semmei\veiss je svojim -istraživanjima i opažanjima pored Kocha, Pasteura i Rokitanskog u veliko zadužio čovječanstvo. On je bio prvi, koil je dokazao gornjom spomenutom radnjom, da ie mnoga žena stradala u babinjama s razloga, što su je za vrijeme noroda pregledavale onakove oscbe, koje nijesu jmale pojma o raskuživanju ruku,