Београдске новине

Strana 2 .

!. đecembra 1916.

Rot sa RumunjsKom. Palo Pltdtt Kb. Beč, 30. novembra. Pamu njl «u napustili Piteštl. Pltaltl Je glavno mjesto ardžiskog ptruga u VlaškoJ, na rijeci Ardžisu, važna f^Jeznička tačka, pošto se tu sijeku prurumunjskih državnib željeznica Roi-Turnu-Severin 1 Pitešti-Curtea de esu. Ima mušku punu gimnaziju, trgor „5ku skolu, žensku zanatlijsku školu, Iđtružni sud i druge okružne vlasti, važno k središte žitarske 1 voćarske trgovine. fcna preko 33.0C0 stanovnika. < Dosadanji uspjesi središnjih vlastL §2.000 kvadratnib kllometara. (Karočiil brzolav „Beogradsklh Novina".) Beč, 29. novembra. / Sa mjerodavne vojnlčke strane saDpštava se, da su saveznici do 25. noG mbra zaposjeli već 32.000 kvadratnih ometara VlaŠke, dakle skoro četvrtinu fcjelokupne kraLjevine Rumunjje. U prošioj nedjelji zarobljeno je na rumunjskom bojištu svega 53 časnika i <4243 Ijudi, zaplijenj|eiio je 12 mašinskib pušaka, 370 željezničkih vagona I preko 1000 komor'skili kola. ^ * * .Važniji gradovi, koje su Rumunji dosad Izgubill. i U vezi sa ovim donijećemo jedan fratak pregled o važnijim gradovima, |to su ih do sada izgubili Rumunji. 'J' u r n-S e v e r i n preko puta J( 1 a d o v a, glavno mjesto mehedipačkog okruga, vrlo važno trgovačko pogranično pristanište na pruzi V e rJ i o r o v a-B u k a r e š t,. vodi vrlo žlivii trgovinu sa susjednom Srbijom i sa JJgarskom. U severinskom pristaništu naročito je živ promet u žitu, petroleJu, živini i drugim poljoprivrednim proizvodima. Turn-Severin je sjedište »kružnog načelnika (prefekta), okružnog suda, lma gimnaziju, zanatlijsku školu i veliko-brodogradilište. Izmedju fTurne i Kladova dizao se nekada veliČanstveni kanieni most preko Dunava, Ito ga je podigao rimskl Imperator jTrajan. Ime Turn-Severin dolazi od Jednog kastela, što ga je tu blizu pođigao rimski car S e v e r u s. K r a j o v a, glavno mjesto đoljuškog okruga, najveći grad zapadne, takozvane male Vlaške na pruzi Verciorova-HItila-Bukarešt. Vanredno bogat grad, trgovački neobično živ. No pored svega toga grad, koji brojl preko 70.000 stanovnika i kojl zaprema velikl prostor, Još lma prilično palanačkl izgled, Izuzev dviju glavnih ullca, Stra'da Lipščani i Strada Unitiri. Od važnijih gradjevina ima 27 crkava, lijepo pozorište, vanredno grad. kupatilo, g'.mnaziju, trg. školu, nekoliko djevojačkih škola, okružni, trgov. I apelacioni sud, komandu korpusa 1 drugo. Ima neobično lijep gradski park, takozvani „Park Bibesco 11 . 1397. godine bila se u bllzini Krajove čuvena bitka izmedju sultana B a j a z i t a i vlaškog vojvode M i r č e t a, u kojoj je poginuo kao turski vasal kraljević Marko.31. oktobra 1853. godine došlo je ovdje do borbe izmedju rusklh prethodnica i iTuraka. Aleksandrija, leži na rijeci V e d i, u teleormanskom okrugu, ima preko 10.000 slanovnika. Ima nekoliko crkava, gimnaziju I raznih građjanskih 1 voinih nadiešrava. 2ivo trgovačko mjesto. Za vrijeme rata 1877. godlne fgrala je Aieksandrija važnu ulogu kao glavno etapno mjesto za rusku vojsku. Rimnicu Valcl (Rimnik Valcea), glavni grad valčanskog okruga, ležl na Aluti. Ovdje se završava žeIjeznička pruga od K o r a b i j e. koja je takodje već pala šaka središnjim vlastirna. Orad ima vrlo Iijep položaj na južnoj padini Transilvanskih Alpi. Orad ima preko 6000 stanovnika. Ima vrlo živu trgovinu, đosta Inđustrije i mnogo škola i crkava. Sjedište je jednog vladike. Nedaleko od ovog grada nalaze se: čuveui rudnik soli Okna. sumporna ban.ia Kalirnaneščl i manastiri Biskvica, Kozia 1 Vozesu, kao i čuveno vinogradarsko mjesto Tragasani. Ojurgjevo (Oiurgiu), jedno od najvažnijlb trgovačkih mjesta u Rumuniskoi, ieđ"o od najznatnijlh dunavskib pristaništa. leži preko n U ta RušČuka, sa kojim Ima vellkog trgovačkog nrometa. 7avršna ic tačka željezn'čkih prumi od Bukarešta I od Zimnice. Ima oko 15000 sfanovnika, glmnaziju, nekoliko kasarna, plavnu carinarnlcu i lijenih parkova. Od industrije naročlto su zastunljeni mlinovl. Pomoćno Je pristanište diurd’evsko kod Smarde, čctiri kllomelara od grada. Saobraćuj u prista»'!šfu vrlo Je znatan. Proš'e nođbie prošio ie kroz njr>na 4322 broda. Tzvoz, u kojcmu đominira ž to, so i petrolej. Iznos : o fe posTHednllh podina pro<ječno 46.000.000 Tefa. Oinrglevo Tma vrlo burnu istorifu. Osnovall sii tra još nenovnzi u XIV. vlieim. Ovdfe je 1595. c<odi”e Čuveni Vlaški vo.ivnda Mihajlo H ra bri, izvolevao pobjedu nad SiRan-r'ašoin, rnirn istlm, koji je te godine u Beogra-

du dao spaliti mošti S v. S a v c. Do u novije doba Ojurgjevo je biia važna tursKa tvrajava. Rusi su ga vise puta zauzimaJi u toku svojih boibi s lurcima, tako 1770., 17/T., 17/3., 18U7. 1 181U.; J822. godine opsauj.vali su ga Rusi, a 1790. godine Austrijanci. 1829. godine Turci su pr.je napušta .ja Ojurgjeva uuištili utvrdjenja. PosJ,eunji put su ga Rusi zauzeli 1853. godme. Curtea de Arges mala je varošica bez ikakvog trgov%čkog i drugog značaja, ali je tim znamenitija, što se u neposrednoj blizini toga mjesia nalazi čuvena crkva, pravo remek-djelo klasičnog vizantijskog neimarstva. Ovdje je saliranjen pokojni rumunjski kralj K a r o I, koji je ovu crkvu 1886. godine iz vlastitili sredstava obnovio. Ovamo svake godine dolazi narod iz sviju krajeva Rumunjske. Z i m n i c a u teleormanskom okrugu na Dunavu preko puta Svištova vrlo je važno pristanište, jedno od središta za izvoz žita, ima brodogradilište i moderna pristanišna postrojenja. Ovdje su izvršiil prelaz Rusi 27. jula 1877. godine, Rumunji u svom pohodu na Bugarsku 1913. godine, a sad najzad i Mackensenove čete u suprotnom pravcu. Ima oko 7000 stanovnika. Slatina, glavni grad oltskog okruga na desnoj obali Alute, na pruzi Bukarešt-Verciorova, ima gimnaziju, 9 crkava, okružna nadleštva, sud i 9000 stanovnika. Za P i t e š 11 đonosimo pojedinosti na drugom mjestu. Ovo su samo nekoliko najvažnijih građova, što su ih Rumunji do sada izgubili. No ima još i vrlo mnogo drugih, manjih I večih, važnih trgovačkih gradova, kojl su do sada pali šaka čefatna središnjih vlastf. Ogromai gubici Rumunja. Prvl rumur.jski zbor skoro u n i š t e n. (NaroSti br/ojav »Beogradsklh Novinaa/ Malmo, 29. novembra. Iz Jaša brzojavlja dopisnik odesklh ,,Novosti“, da su Rumunji u posljednjim borbama davali vrlo uporni otpor, ali nisu mogli ništa učiniti protivu nadmoćnostl i boljeg neprijateljevog naoružanja. Rumunji su se u doiini J i u i A I u te ogoočeno borili, u raznim predjelima su se mnogo duže održali no što se očekivalo. Taj uporui otpor bio je uzrok grdnitn gubicima Rumunia. Prvi rumunjski vojni zbor, koji je već jednom jaJco desetkovan u bitkama kod Sibinja i u klancu C rvenog tornja a koii se rekrutuje Iz bukartških vojnih obvezuika te je u giavnome iz Bukarešta ponovo i popunien, davao je u bitci radi prodiranja i dolini Alute toliki otpor, da je skoro sa svim uništen. Taj je zbor u najmanju ruku Izgubio 20.000 Ijudi; od njega su preostale samo još ruševine. Stranl poslanlci odlaze Iz Bukarešta. (Naročiti brzojav »Bci/grads!:ih Ni>vin:iaj Ženeva, 28. novembra. „Matin” javlja, da su strani poslanici I konsull u nedjelju napustili Bukarešt. Ruski listovl javljaju, da čete sredtšnjih vlastl idu pravo na Bukarešt KonsuJi Iz Ojtirgjeva, Aleksandrlje I Zimnlce. (Naročiti brzojav /lleogradskih NoVinaaj Malmo, 29. novembra. U O d e s u su prispjell e n g 1 e s k i, francuski i talijanski konsuli Iz Ojurgjeva (Giurgiu), Aleksandrije i Zlmnice, koji su ispred neprijatelja pobjegli. Engleski konsul u Gjurgjevu je izjavio, da se Nijemci i Bugari nalaze već u blizlni GJurgjeva. 2estoka topnička borba izmedju rumunjskih i bugarskih baterija trajala je nekoiiko dana. Cjelokupno se stanovnlštvo nalazi u bjegstvu. Skuro svi rurnunjskl teretni parobrodi u gornjem Dunavu su potopljeni. Predstoji velika bitka pred Bukareštom. (Naroćiti brzojav »Beograđskih Nov n i > Kopenhagen, 28. novembra. „Echo de Paris" vell, da neposredno predstoji velika bitka zapadno od Bukarešta. Obuhvat od strane Mackensenove i I'alckenhaynove natjerao bi Rumunje na povlačenje. Jedino se ovo povlačcnje može spriječiti snažnom ruskom pomoći. Sudbina Rumuiijske odlučuje se za ovih osam dana. (Naročltl brzojav „Beogradsklh Novlna".) Ztirich, 28. novembra. „Secolo" } „CorricPe della Sera“ vele, da će se sudblna Rumunjske odlučitl u toku idućili osam dana, a sudbina Bukarešta u još kraćem roku. Krltični daui za Bukarešt. I za Bukarešt rnoraju se krv a v i t i S r b i! (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novlna*). Beč, 29. novembra. .,N. W. Tarblatt" ima ovaj izvješuij: Konjica Mackensenove vojske, koja sc kreće duž druma A 1 e k s a nd r i j a-B u k a r e š t, već se nalazi 40 kilometara pred odbranbenom linijom rumunjske prestonice i 25 kilometara pred istaknurim utvrdjenjima Bukarešta. Konjica je potisla neprijateljske snage. koje su se sastojale iz Srba u

Đeograđske Novine

Petak - - ~ ~ - Broj 290,

ruskoj uniformi, a koje su htjele da im spriječe put. U Bukareštu se nalazi samo jedan jedini r u s k i z b o r, što nije ni iz daIeka dovoljno za odbranu tako prostranih utvrdjenja. Priprenianje javnosH za napuštanje Bukarešta. (Naročitl brzojav .Beogra skib Novlns"). Basel, 29. noveinbra. Petrogradsko ,,SIovo“ iz.a.ljuje, da je pitanje, hoće li se Bukarešt moči održati ili ga treha napustiti, od sporednog značaja za sile sporazuma i za ishod rata. Bratianov položaj uzđrman. (Naroćitl brzojav .Beogradskih Novina,). Frankfurt, 29. novembra. „Frankfurter Zeitung" Javlja: Prema vijestima iz Londona predstoji jedna vrlo velika promjena ličnosti u političkoj i vojncj upravi Rumunije. Bratianov se položaj smatra kao uzdrman. !i! e tn g \K fl. 60. rodjendan državnog kancelara. Kb. Berlin, 30. novembra. Neobično toplim riječima izjavili su kralj bavarski i kralj saksonski državnom kancelaru svoje čestitke. I od maršala pl. Hindenburga, mnogih vojskovodja, pruskih ministara i diplomatskih ličnosti, dobio je državni kancelar čestitke.

Krlza u Grčkol. Živahan rad kralju vjernih pričuvnika. Strah od pokolja Venizelista u A t c ni. (Naročiti brzojav „Beogradsklb NoviDa“J Rotterdam, 29. novembra. ,,DaiIy Telegraph“ javlja iz Atene, da su domovi Vcnizelista obilježeni crvenim krstovima i da se strahuje od kakove Vartolomejske noći. Naknadno je brzojavio dopisnik, da je to, kako lzgleda samo pokušaj, da bl se venizcliste u Ateni uminh i zapiašuie žene. Krunski savjet stalno zasjedava. Kb. Amsterdam, 3U. novembra. Kritično stanje u Grčkoj traje 1 dalje. Krnnski savjet se Kako izgleda nije ni odlagao, jer bi se odnasno izdavanja topova mogao postići sporazum sa admiralom F o u r n e t o :n. All ovaj, kako izgleda, nije voljan da popusti. Sukobi sa francuskim četama u Ateul. (Naioćiu bizOjav .beogradsKib NovinaN. Kopcnbagen, 29. uovembra. Pariski listovi javljaju, da je tošlo do krvav.h sukoba izn.edju fiancuskih odreda i gradjana, pošto su se ovi posijednji htejli silom odupreti pretresiir.a stanova, što Ih vrše Francuzi po Ate>T, a radi iznaia'en'a oružja. S obiju je strana bilo mrtvih i ranjenih. S toga je zapovjedništvo francuske vojne policije u Ateni izdlao naredbu, da se svaka kuća. koja bi se odupirala prUresu, lma dotle formalno opsesti, dok se stanovnici dragovoljno ne. podvrgnu pretresu. Broj francuskih policijskih ogar.a zna+rvo ?e pejačan. Grčke čete u Epiru. Kb. London, 30. novetibia. ,,Morningpost“ javlja lz Atene: Posjeta poslanika sporazuma stoji u vezi sa pojavom grčkih :eta u Epiru. Sporazum l Venizelos. Sporazuin smatra kralfa Konstanlna za veleizdajnika 1 buntovnika. (Naročiti brzojav »BeogradsKih Novfna*; Haag, 28. novembra. ,,N. Rott. Courant" javlja iz L o nd o n a da svi iistovi odobravaju priznavanje Venisclosove vlade od strane sila sporazuma. ,,Times“ veli: Time što su s'lc sporazuma priznale Ve n i z e 1 o s a za pravog predstavnika grčke narodne volje, one stiču pravo, da kralja K o nstantlna smatraju za buntovnika. Izlišni su svi dalji pregovori sa grčkom vladom. Priznanje Venizelosovo znaći objavu rata kraiju Konstantinu. ,,Dai!y Mail“ tr.rži raspisivanje novih izbora u Grčkoj i obrazovanje novog ministarstva. Siigao turski posianik. Kb. Carigrad, 29. novemiira. Turski posianik u Ateni stigao je ovatno Sa osobljem poslanstva.

Pitonje nilra. Ameiički pokret za mlr. (Naročltl brzujav „Ben/,radskih Novlna“J Kdln, 29. novembra. „Kdlnische Zeltung" javlja iz Washingtona: U godišnjoj konfercnciji ligc za vaspostavljenje mira, koja će se ove nedjelje održati u New-Yorku, pročitače se govor njcmačkog državnog kancelara, koji je doslovce dobavljen iz Berlina. čuje se mišljenje, da taj govor bude osnova za pretres o miru. Kanadskl ministar predsjednik BorU e n učestvovaće u konfefrenciji, ali govor, koji jc on jučer u New-Yorku držao, ne opravdava nikakve povoljne izglede. On je rckao, na ocijeni švijeta moraju se izdizati nadc onlli, koji oćekuju jedan

i svjetski sud, iza koga će stajati svjetska boraćka sila, da jedan zlikovačkl narod drži u škripcu. Bordenov pogrdnl ispad, učinjen na američkom tlu, protivu jednog naroJa, koji je Americi prijateljski raspoložen, izazvao je ovdje mnoge srdite izjave, ne blažije nego li njegovo hvaljenje engleske vladavinc na moru, i to baš sad. kad je \Yashington morao da doživi mnoge tužbe zbog britanske drskostL Sve življi rad. Frankfurt, 29. novembra. .frankfurter Zeitung" javija iz New1 Yorka: Odbor američke neutralne konferencije, koinc oripadaju Ijudi, koji simpatišu objema zaraćenim stranama, medju njima V i 11 a rd, Schiff i Speyer, dalje mnogi profesori i pubiiciste, prirediće svuda velike skupove, da se predsjedniku upute molbe, koiima će se pozvati, da sazove jednu konferenciju neutrainili ; sila u celji posredovanja. ,,New-York Times“ produžuje donositi niz članaka, u kojima se traži da se mir odmali zaključi, ali ,,New-York Tribuna“ vidi u njima samo pokušaj medjunarodnih financijskih krugova, da se iz sebičnih razioga dodje do jednog nepotrunog mira. Rad na miru u Rimu. (NaroćiU brzojav .oeogradskih Novlna*). Beč, 29. novembra. „Jugoslovenska Korespondencija** piše: Preu.a saopštenju švajcarskih listova iz R i m a, tamošnjim političkmi krugovima mnogo pada u oči, što je š p a n s k i poslanik imao u posljeđnje vrijeme vrlo česte konferencije s papom. Po obavještenju činilaca, koji imaju veze sa vatikanom, govori se, da je sađa u toku razmjena misli izmedju pape, kralja Alfonza i Wllson a u interesu uspostavljanja mira. Bosijs. Štirmerov pad. (Naročiti brzojav oBeogradskih Novinaej Basel, 29. uovembra. Poslanik Renaudel u „Humanite" uvjerava, da je ministar predsjednik štirmer pao s toga, što je povodom napada Miljukovljevih u prvoj sjednici dume bio podnio predlog o mjerama protlvu narodnih poslanika, koji bi morali dovesti do teških sukoba. Grof Bobrinskij Izašao iz vlade. (Naročiti brzojav »Beogradskih Nov:na ) Petrograd, 29. novembra. Grof B o b r i n s k i j smijeiijen ie sa položaja ministra poljoprivrede i postavljen je za vrhovnog dvorskog maršala. Dužnost ministra poljoprivrede vršiće privremeno dosađanji pomo&iik mdiistrov R i t i h. Kirglzl ! vojna služba. (Naročitl brzolav .Jteogradskib Novlna".) Malmo, 29. novembra. Ruski listovi javljaju, da se sada uzimaju za vojnu službu svi strani nomadski narodi, koji dosada nijesu uzimani u vojsku. Medju K i r g i z i m a već je otpočelo regrutovanje, koje se poneki put vrši vrlo bezobzirno. Kirgizi u naknadu zr vojnu službu, traže, da im se dađu sva prava, koja imaju punopravni ruski gradjani. Fraacu&o. Jedan talljanskl glas. ,Jadna Francuska*. — Vjekovni neprijatelj Francuske —Engl e skal (Naročiti brzojav »Bcograđskih Novina*/ Kbln, 29. novembra. Ovdašnji listovi donose u izvodu članak talijanskog iista ,,Tribuna“ pod naslovom „Jadna FrancuskaV. List uporedjuje s jedne strane gradjansku mobilizaciju u Njemačkoj, a s druge strane položaj u Francuskoj, ilustrovan posljednjom sjednicom francuskog parlanienta, gdje je Brizon optužio Rusiju i naročito EngTesku, koja drži samo uzak front u susjedstvu svojih obala, a po skup intercs daje novaca saveznicima, da bt ih privredno porobila. Ovaj glas, veli list, bio je gias cijele Francuske, koja se krvavi na bojištu, pošlo je izgubila svoje najbogatije krajeve 1 / a u Icuću joj se uvukao raniji vjekovni neprijatel|j — E n g 1 c s k a.

itollja. KAKO JE ZEMUI. Protiv Izbjegavanja od vojske. — Teškoče u tshran!. Šta ve!I „Štanipa". ,,Ne inožo se žlvjetl od mineralne vode“. U „Corrlerc della Sera“ od 7. o. mj. stoji, da jedna vladina naređba, koja je stupila na snagu 6. o. mj., utvrdjuie naročite kazne protiv samonakaženja I protiv onih osoba, koje su sebi navlaš navukle koju prijenosnu bolest. Ta su lica kažnjcna tamnicom od 3—4 godine, ako nc traje dugo njihova nesposobnost za vojsku, koju su na taj način pribavlll; ali ako je ta nesposobnost trajna, tad iznosi kazna 10—15 godina tamnice. Ako je pak nesposobnost samo donekle izazvana, kazna je od 1 do 3 godine. Iz toga se može logično zaključlti: pošto je talijanska vlada prisiljena da se laća tako oštrih mjera protiv onih gradjana, kojf su svakako radi da izbjegnu vojnoj dužnosti, pa niakar uz žlvotnu opasnost, stoga treba reći da je njihovo j nastojanje oko toga zahvatilo maha u golemoj mjerL

Ima već nekoliko mjeseci, da talijan. ska šlampa svakog božjeg dana iznosl pred svoje ćitaoce filantiopsko tvrdjenje, da ćc središnje vlastl ubrzo od gladi skapati. I svaki put talijanski Iistovi ilustfiraju tu lijepu novost vijestima, koje su ili do zla boga pretjerane ili naprosto izmišljcne. Odjednom talijanska štampa sad I sania priznaje. da je pitanje narodne ishrane i u ltaliji postalo vrlo teško. Kako zar i u Itallji? U Itallji, koja ima crno na b |eIo savez s Engleskom ? U Italiji, kojoj je more otvoreno sa svili ' straiia 1 koja možc uvoziti koliko joj je volja hrane? Ta nije prosto moguće! A ipak mi moramo vjerovati talijanskom glavnom listu „Corriere della Sera“, koji ne će valjda, ne znam kome za volju, navlaš opisivati u crnim bojama stanje u svojoj domovini. Evo šta piše u broievima od 29. oktobra 1 4. novembra: „Glavni odbor za narodnu ishranu — zbog hitne potrebe da se ograniči trošenje mesa bavi se sađa pitanjem, kako će se u neke dane na sedmicu zabraniti trošenje mesa i ograničiii klanjc goveda". To je u broju od 4. o. nti. U bro'u ”d 29. pr. mj. štampao je i<ti ..Corriere" kilometričan članak, u kome preporučuje svojim sugradjanima, da se malo po malo oduče od kuvanih jela, pa nek po nekoliko dana nedjeljno jtd'j samo sirova jela, jer da ih nato iinpcrativno prisiljuje oskudica ugljena. Na to je socijalističk! list „Avanti", „Corrier ‘-ov nepr.jaUl, nda .o u grohotan smijeh i sasuo nekoliko kabala rugla i grdila na ozbiljni milanski list. Ta pisac je onog ,,Corricre“-ovog članka bio pošao čak tako daleko — svakako u dobroj namjeri, da pridobije čitaoce za svoj prijedlog — da je ni više ni matije tvrdio, da je sirovo jelo zdravlje od kuvanog!! No mislim da najbolje osvjetljuje stanje, u kome se danas nalazi pitanje narodnc ishrane u Italiji. jedan prost trgovinski ogias što ga donosi turinski iist ,,Stampa“ od 22. oktobra u stupcima za oglase. Evo šta se tu veli doslovce: „Doinaćlce su gotove da očajavaju. Sve je skupo! Čovjek ne može više ništa da kupi ni u kvaliteti što traži, ni u kvantiteti što želi, ni za cijenu što hoće! Mli« jekto, puter, jaja, šcćer, sve to ogorčuje život našim đomaćicama iz dana u dan. Jedina je vnda za „pročišćavanje" izvan svake spekulacije. Nje možete dobitt koliko hoćete, a da se mnogo ne trndite. Doista je Bogu plakati, da se čovjek ne može nikakc nasititi mineralnom vodom, ma kako varenje pomagala, i upravo je grehola, da ona ne može zamijeniti ta jaja, ni puter, ni mlijeko, ni meso! Australijansko žito za italiju. (Naroćitl brzojav .Beograđskih Novina*). Miinchen, 29. novembra. „Mfinchner N. Naclirichten" javljaju: Engleski ministar trgovine je u jeđnom skupu englesko-tali;anske lige saopštio, da se talijanski min star trgovine i jinansija bavi u Londonu i da je zahtjevao, da Engleska prurni na sebe staranje za jedan dio taiijanske narodne ishrane, jer je Italija u tome već pri kraju svoje snage. Engleska je najzad morala popustiti tome teškorn pritisku, pa je ltaliji ustupiia jedan dio australijanskog žita, i ako je i 'njoj shmoj potrebno.

Ensieska i Koionije. Nova Asq»itova izjava. (Naročiti br/Ojav »Btogradskih NoviDa«/ Kopenhagen, 29. novembra. Asquith je izjavio u donjem domu, da su u toku. pregovori za zajedničku odluku svih saveznika u cilju, da Nijemci za sve savezničke brodove, koje su njihove podinornice potopile, moraju u naturi vratiti tonu za tonu.

Engleska ne dopušta slobodan prolaz grofu Tarnowskom. Vlada Velike Britanije ne p r i s t a j e, d a z a g a r a n t u j e s 1 obodno putovanje novorti poslaniku Austro-Ugarske u W a s h i n g t o n u. (Naroćlti brzojav .iieogradskih Novina*). Amsterdain, 29. novembra. Prema vijestima Reuterovog ureda, javljaju new-yorški listovi, da cngleska vlada ne pristaje, đa zagarantuje slobodno putovanje novoimenovanom austro-ugarskom poslaniku u Washingtonu, grofu Tarnowskom, za svoje novo mjesto opredjeljenja. Vjeruje se, da će Sjeđinjene Države pitati austro-ugarsku vladu, šta ona traži, da Amerika učini u ovoj stvari. Na to primjećuje dopisni ured, da đosada zvanično ništa nije poznato o toj stvari, ali da vijest već za to izglcaa nevjerojatna, pošto je austro-ugarsi'a vlada tek naimenovala grofa Tarnowskog, kada je vlada Sjedinjenih Država primila na se, da novom poslaniku sposluje garanciju slobodnog puto\anja. Derby o vojnim zapovjednlcimaKb. Rotterdam, 3U. novembra. 4ieuwe Rotterdamsciie Coujavlja iz Londona: U gornjem demantovao Je juče Iord Dernalogu Lloyd George-ovom dno vijcst, kao da predstoje pr°* u zapovjedništvu ili da se zaInicima bez njihovog pdanja u osobe, koje oni ne že' e - Inici uživaju najveće povjerenj dokaz za to služi ta okolnost, n* cve mcguće načine Izlazi u