Београдске новине

Sfrana 2 .

5. đecembra 1916.

Đeogradske NovJne

Utorak

Broj 294.

Deset kilometara pred Bukareštom.

Rtrt sa samunjsKom. Uprava u zaposjednutim rumunjskim ,krajevima. Kb. Beč, 3. deL'embra. Iz glavnog stana za ratnu štampu javIjaiu: Pošto 6u ve! ki dijelovi Rumunjske pali šaka središnjim vlasiima, to su ove pristupile uredjinju svoje uprave u zaposjedr.utim krajevi ia. Na čelu ove vojne uprave u Rurnunj k tj stoji general pl. T ue I f f, k iji jc u početku rata bio zapovjednik osmog badenskog zbora. Njemu su potčinjena pojedina odje!enja, u kajima su os!m Nijeinaca postavTeni i predstavnici ostalih središnjih vlas!i. Iskorišćavan e zemlje vrši se prema unapred uh'rdjenim načelima, k >ja vode s edne strane računa o potrcbama Runiunjska, a s dn’ge strane o potrebama središnjin vlasti, k >,e je Eng!eska odsjekla od ostalog svije.a. Francuska govori — Niemačka radi. (Naročiti brzojav „Beograđsklh Novina .) Paris, 4. decembra. Herve piše: Dokle se u tajnim sjednicama francuske komore g o v or i, d o 1 1 e Njemačka r a di. U Rumunjskoj se žalosni dogadjaji prculiitravaju. Kad se svakog časa ponavlia vijest, da je Bukarešt pao, ne treba se u t’rancuskoj tome niko čuditi. Dokle mi gpvorimo, dotle je taj stralioviti narod primio velike žrtve gradjanske dužnosti sa jednim patriotizmom, koji uliva poštovanje. Istina je i B e t h m a n n-H ollvveg govorio, ali s u n j e g o v i m m u š k i m r i j e č i m a o d m a h s 1 i j e d i I a i d j e I a, čija brzina i odlučnost podsjeća na odIuke Francuske ti doba revoluc!je, Ceset klloiaežara pred Bukareštcm! (Naročiti brzojav »beogradskih Novmai.) Berlin, 4. decembra. ,,N a t i o n a 1 Z e i t u n g‘“ javlja: „Odeski Listok 4 * ima iz Renija ovu brzojavnu vijest: ,,.Ia hoću i želim za moju zemlju mir, ali, ko bi znao, kakove pronijene traži sudbina. — Troje moje djece nalazi se izvan zemlje; molite svoga cara u moje ime, da im milostivo dozvoli povratak kući, ma što donijoli najbliži dani“. Ti najbliži dani su donijeli rat. koicga jc kralj hfio rado da preprijeći; dobrodušni car je niedjutim bez obzira na to osigurao crnogorskint prinčevima i princcsama povratak u domovinu i na taj način opravdao staro povjercnje u habsburško viteštvo. Ljuti je rat donio za Crnu Goru, koju su njeni hvalit'avi saveznici ostavili ua cjedilu, tvrdo udarcc sudbine i tcška iskušenja; pa ui danas nid'esu još posve utrti tragovi rata. No neprijatelii kroz 15 mjeseci odavna su opet na putu, da budu dobri prijatelji i susjedi, kako su bili i prije kroz stoljcća; u crnogorskom narodu dozrijeva spoznaj»t, da moćati susjed može biti dobar prijatelj i pomočnik, kako je uvijek i bila jaka volja velikog cara i kralja Nfranje Josipa. ^Hvali se srčauo i viteško raspoložcUje Ciuogorskog naroda u svojim uepokvafeišint elen’.entima. Ne nepravont, jer narod, koji posjeduje krijeposti predja, doka.zuje nju i poštenim saučešćein u žalosti nad plemenitim vla*Iarom susjedne držkve, čiji život i rad pripada svjetskoj povjestti. Zajednička tuga — \zajcdnička 9 C»J; neka Crnoj Gori bude siicC : eno, da upravom novog cara i krafja dottora na strani Austro-Ugarskef wotarhJje opet doživi I zajedničke dane Ipdosii. si.

i r

Glavni se dio rumunjske prve vojske, uz ogorčene zaštitničke borbe, povukao iza rijeke Argesu. Neprijatelj se približio Bukareštu na deset kilometara. U samom se gardu tresu prozori od topničke vatre. Bukarešt se već nalazi potpuno u srcd neprijateljevog ofenzivnog kruga. Nepriiateljske su letilice nekoliko puta preletile nriiestonicu radi osmatranja unutarnjeg stanja tvrdjavinske oblasti. G r a d j a n skog stanovništva i nema v i š e u B u k a r e š t u. Neprijatelj je već prešao Glavaciocu i dovlači s\ oie topništvo protivu linije Argesu. Jedina utjeha Runiunjske. (Naročltt brzojav ..Beogradskih Novina ‘.) Stockholm, 4. deoembra: Rumunjskoj vladi bliski list „Vitortil" piše: U sudbonosnim časovima Rumimjske jedina je utjeha prlsustvo ruske vojske. Sudbina Rumunjske se vrlo biisko dotiče i sporazumnih sila, jer ostaviti Rumunjsku svojoj sudbini, bilo bi to isto, što i odlučujuća pobjeda Njemačke. Ruski opis rumunjskog sfonia. (Naročiti brzojav »beogradskih Novina«) Berlin, 4. decembra. „National Zeitung“ javlja sa ruske granice: Svi izvještaji, koji stižu u Petrograđ sa rumunjske granice saopštavaju strašne slike i slomu Rumunjske. U cijeioj Vlaškoj vlada strahovita zabuna, koja kazuje, da je izbio strah i najveća zbrka. Sve su škole u zemiji zatvorene, trgovina sa Rusijom je sasvim prestala, zarade više nikakve nema. Take Jcnescu ima već više ođ deset dana kako nije držao nikakav govor, niti je napisao kakav članak. Stanovništvo smtra to kao rdjav znak. Bjeganje rumunjskih časnika uzima sve većcg maha, a vojnici su ogorčetii protivu svojili časnika. Take Jonescn, koji se sada bavi u Jašu, dobio je poLasnu stražu, koja ga svakako treba zašrtti od naroditog odisaja. U cijeloj zemlji vlada da ne ntožc i). ti opasnije stanje.

KHztt ti GfiKoi.

Položa] ii Ateni. (Naročiti brzojav ..lieogradsKih Novhia *.) Berlin, 4. decembra. Danas predleži iz Atene velika zbrka vijcsii, po je prijeglcd upravo nemoguć. Čini se, da sc grčka vojska još i dalje odupire izručenju orudja i da je posada sila sporazuma u pratnji i pod zaštitom grčke vojske napustila Atenu. Cini se, da Reuterov i Havasov ured hotimice donose pomućene i nejasne vijesti, iii su okljaštrene od cenzure, što dokazuje, da danas prilike u Ateni nijesu p o ukusu sila sporazuma. Borba je prestala — Situaclja je* vrlo kritićna. Kb. Atena, 4. đecembra. (6 sati u jutru). Paljba je popustila t u vcče je prestala. Savezničke čete vraćene su u Pirej. Vlada je atlmirala Fournetu ponudib predaju šest baterija brd ke artiljerije, ali su, saveznički poslanici od svojih vlada dobili upustvo da izjave da je pitanje i s u v i š e o z b i 1 i n o, da bi se saveznićke vlađe mogle zadovoljiti izdavanjem ratnog matierijaia na ime z a d o v oIjenja za napad izvršen 1. deeembra. Ostavka pariskog poslanika. — Zadovoljenje. Kb. Pariz, 4. deoembra. Havasov ured javlja: S obzirom pa posljednje dogadjaje u Ateni podnio je gički poslanik u Parizu Atos Romanos svoju ostavka. Isto je učnno i sa vjetnik po-

slanstva. Prije podrae dćšao je grčkJ princ Djordje u poslamgtvoi i dugo je p egovarao sa Romanosom. Savezačke vlade preduzimaju zajedničk) mjere da sebi pribave zadovoljenje za napafj izvršen 1. decembra u Ateni. Konflskaclja grčkih brodova u Francuskoj. Kb. Paris, 3. decembra. B Matin“ javlja, da su konfiskovanigrčki brodovi u Francuskoj i u drugim saveznim državama. Iz toga proizlazi, da je Grčka blokirana. Najnoviji dogadjaji u Aieni primljeni su s najvećim negodovanjem. Listovi se slatu u tome, da je sađa dužnost, da se ubicama i izdajnicima dosudi takva kazna, da je nikada neće zaboraviti.

vim junaštvom protjeralo Rimunje iz Erdelja. General P u h a 1 o, koji upravlja operacijama na jednom dijeiu ruske fron.e, jest Hrvat, a jedinfcko i general Borojević, k ji je, iza kako je na kršu ubrao tol ko Iovor ka, premješ.en za ruske ofenzive u Galici'u, a odanle natrag na talijanskufrontu, gdje mu je pov.erena obrana aus rijske llnije na cesti pre na Trstu. A kmačno je i potpi kovnik T u r u d i j a Hrvat, kojemu austro-ugar ka štampa posvjećuje bezbroj zanosnih ćlanrka, hva'cći njegovu izvanrednu hrabrosdi i na ru-k)] i na tal janskoj fronti“. Ban Skerlecz u Pešti. Kb. Budimpešta, 4. decembra. Ban Hrvatske i Siavonije barun dr. Ivan Skerlecz stigao je jutros ovamo u pra nji dr. Ivana L j u b 1 j e nskog radi učešća u savjeiovanjima odnosno krunisanja.

FRANJO JOSIP PRVI

Manifestacije žaiosti u Plevlju.

PoIJsHc Krnijevlno. Doček 6. puka poljske pomoćne vojske u Ljubijinu.

Pišu iz P1 e v 1 j a: Na 29. novembra održana je izvanredna sjedr.ica opštinskcg vijeća, da dade izražaja svoje sućuti nad smrću cara i kralja. Sjcdnici su prisustvovali gr. zapovjednik i gradjanski povjerenik okrnžnog zapovjedništva. Načelnik Bajrovlć-paša držao je govor, u kom je islakao odlične vlada!ačke vrline pr^minulog vladara, te dao izražaja opštoj snćuti kao i pripadnost: i nepokolebivog lojaliteta prema novorn vladaru. Na koncu je Bajrović-paša predao okružnont zapovjedniku adresu 'ojainosti sa zamolbom, da je preda Njegovoj Prcuzvišenosti glavnom guverneru. Austro-Ugarska. Car i kralj Karlo u glavnom stanu. Kb. BeČ, 4. d.cembra. iz glavnog stana za ratnu š.ampu javljaju: Njegovo Veličanstvo car i kraij, koji je danas objavljenom previšnjom naredboin primio vrhovno vcjno vodstvo i tin.e glavno zapovjeJništvo nad ukupnom oružanom silom, stigao je 2. decembra u 7.40 u jutru naročitim dvorskim vozom u glavni stan na za sacla privremenj boravak. Zbog državne žalosti prijem na stanici bio je ograničen samo na javljanje nekolicine lica vrhovncg vojnog vodstva. Na stani.cu su izašli: Njegovo c. i k. Visočanstvo maršal na vojvcda F r i 3đrich i nač r, lnik glavnog sto.'era n a šal Conrad pl. Hotzendo’ - ff sa svojom najužom pratnjom, dalje kraljevsko-pruski general- major pl. C r a m o n, dodijeljen na služim Njegovom Veličanstvu, komandant vojne stanice pukovnik Kundtmann, poslanik grof T u r n, zemaljski predsjednik barun W i d m a n n, zemaijski namjesnik grof L a r i s c h-M 6 n i c h, generalni direktor kašavsko-odreberške željeznice pl. P u I sk y, generalni vikar kneza biskupa monsignore K o 1 k i predstavnici vlade i mjesnih vlasti. Njegovo Veličanstvo, burno pozdravljeno od stanovništva, otišio je u zamak, u kojemu stanuje Njegovo c. i k. Visočanstvo nadvojveda F r i ed r i c li i saslušalo je tamo tiliu misu. Zatim je car i kralj primio predstavljanje Časnika vrhovnog vojnog vodstva pa je zatim u posebnim andijencijama primio Njegovo c. i k. Visočanstvo maršala nadvojvodu Friedricha, maršala baruna pl. Conrada, zastupnika načelnika glavnog stožera i načelnlka opcrativnog odjelenia vrbovnog vojnog vodstva podmaršnla pl. M e t z g e r a, komandanta stana general-majora pl. Kaltenborna, šefove odjelenja, dalie zemaljskog predsjednika i zetnaljskog kapetana. Na tučkn su učestvovali generaii dodiieljeni vrhovhom vojnotn vodstvu i obojica gradjanskih službenika pomenutih na posljednjem miestu. Poslije podne Niegovo je Veličanstvo u svome novont svo.istvu kao vrhavni komandant vojske primilo prvi vanort načelnika glavnog stožera. Talijani o Hrvatima. „Giornale d‘ ltalia“ objelodanju e jednu polemiku Caburijevu (dugogodišnjeg svog bcčk)g dopi^nika u Beeu, poznatog nepr jatelja Austrije-, a u prvom redu svih južnih Sloveoa) protiv publiktcije englesk g novioara Steeda (Scotus Viatora) te u njoj hvaii osobitoZ Hrvat«: „Mi znamo“, veli Cabuci ,,C i o r n a 1 e d‘ Ialia“, ,,da su u k)ncetracijonim taborima u Srbiijif, a i drugdje hrvatsld zarobljeni časnici mnogo nastoja'i, da svim mogućiin prijetnjama odvrate naše zem jake, da prihvate ponudu i <Jodju u našu vojsku, gdje če se boriti protiv Austro-Ugarske. I u našim zarobljeničkhn taborima Hrvati su uvijek prvi, koji svakom prilikom pokazuju svoju neslomivu privrženo^t prema AUstro-Ugarskoj Monarkiji. Prigodoni spđjendana cara i kjalja Franje Josipa tražiii su n. pr. održanje svečane raise. Znadu li naši englcsk: prijateiji, da hrvatske čete ne stječu. hvalu samo za svoje zasluge na našoj fronti? Ausjro-ugarsko izvješće od 2hj oktobra javlja, da ja h rvatsko doinobranstvo neprisp«^-

Iz Ljubljina pišu: Jutros je amo stigao sa fronta Iegijski puk br. 6, na pro'asku u Nalenezew. Na sianici je pozdravio pukovniju zamjenik vojnog glavnog guvernera generalmajor Grzeticki, a posiije toga je predsjednik odbora, pokrenutoga da pozdravi pnk. držao zapovjedniku puka, potpu' ovniku Norwzi-Neugebaueru, poduži pozdravni govor. Zapovjednik puka zahvalio se govorom, koji je svršio poklikom: „Živjcla nezavisna Pcljska!" Zatiin je puk vodjen genera'-majorom Grzeckijcm, marširao na glavni trg uz živahne simpatične demonstrađje stanovništ\a. Na trgu se puk postavio u red pred garnizonskom crkvom. Maio zatim stigao je i vo'ni generalni guverner FZM. pl. K u k sa pratnoj r. — u kojoj je biio i njeniač’to zastupništvo — da pozdravi legiionere. Generalni guverner držao je puku govor, u ko.'em je istaknuo nikad uve!e lovore, što je puk pobrao, pa je nastavio: ,,Vi ste svi ponositi i svjesni, što ste učestvovali u stvaranju nezavisne kraljevine Poijske. Vaš će zadatak i svrha biti, da ustrojite narodi.osnu poljsku armiju, koja je neophodno nužna kraljevstvu poljskome. To je doduše vrlo težak, ali i častan zadatak. Ja sam potpuno uvjeren, da ćete svi, sa vašim istaknutim vojnim svojstvima i sa vaširr. velikim ratnim iskustvom, uspješno uticati na Čitav narod. Svačije su oči u vas uprtc i kako se vi budete vladali, tako daiete izgled čitavome narodu. Uvjeren sam, da ćete najljepši primjer dati, pa vam žclim najlro’ji uspjeh." Zapovjednik puka zahvalio se generainom guvemeru na časnome dočeku, a zatim je viši vojni sveštenik blagoslovio puk. Svečani se doček dovršio defiliranjem puka pred generalnim guvernerom, koji je puku izjavio svoje potpuno priznanje za besprijekorni red i vojničko defiliranje.

EngesKa > Kolonije. Vijesti o predstojećem odstupanju Asquitha. (Naročttl brzoiav ..Beogradskib Novtna M .) Rotterdam, 4. decembra. „Nieuwe Rotterdamsche Courant" javlja iz Londona: U hodnicima parlamenta se čuje vijest, da će ministar predsjednik Asquith odstupiti. Vjerojatno će na njegovo mjesto doći privremeno Bonar L a w, ali će docnije doći Lloyd George. Govori se, da neki članovi liberalne i radničke stranke namjeravaju, da glasaju u srijedu protivu prijedloga o kreditima, koji će Asquith pođnijeti. Oni žele da se vlada jasnije izjasni o ciljevima, za koje se sporazum bori, nego li što su to učinili u svojim posljeđniin govorima Giey i Asquith. Oni žele izjave sa tačnim geografskim i financijskim podatciina, da bi se znalo zašto se zemlja bori. Dalje vijesti o preobražaju vlade. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«) London, 4. decembra. „Daily Chronicke" javlja, da su vijesti o preobražaju vlade netačne, ali će vjerojatno ratni savjet kabineta biti smanjen i izmijenjen; u njemu će biti Asquith, Lloyd George, Bonar Law, Balfour i Garson. Jelicoe i general Robert biće samo savjetnici ratnog savjeta. Ministar Henderson o trajanju rata. (Naročiti brzojav »Beogradskih Noviaa«/ London, 4. decembra. Vijest Reuterovog ureda: Radnički ministarHenderson rekaoje ujednom govoru u Northamptonu, da rat može jošdugotrajati i tražiti b e s p r imjerno mnoge Žrtve i nevolje od svih zaraćenih. Mir, koji bi Njetnačkoj bio povoljan, sporazum ga ne bi mogao primiti, jer se ne može pomišljati na mir, dok se i jedan dio belgijske i francuske oblasti bude nalazio u neprijateljskim rukama. U Ijeto 1917. Engleska će dostići vrhunac jačine u Ijudstvu i muriiciji, ali ako se hoće da se rat dobije. mora se služba svakog tjelesnog sposobnog čovjeka i žene staviti vladi na raspoloženje ili mora narodu koristiti. To bi se moglo najlakše postići saradnjom patrijotskih radničkih vodja.

Pltnnje mira. Najteže pitanje Njemačke pri zaključenju mira. (Naročid brzojav JJeogradsklh Novlna".) K6ln K 4. deoembra. „Kfilnische Zeitung“ govori u podužem članku o ratnim ciljevima N i e m a č k e, pa izjavljuje, da je kao najteži zadatak pri zaključenju mira uvijek važilo belgijsko pitanje. U političkom pogleđu istina postoji saglasnost u tome, dami na aneksiju Belgije u državopravnom smislu nc mislimo. AVo belgijska vlada hoće, ona bez sumnje odnas može d o b i t i m i r, koji bi ponovo u s p o s ta vio bclgijsku državu i belgijsku monarhiju, ali bi nam se moraia dati u spoljnim odnosima j a s n a j a m s t v a, a na artiji, da Belgija neće bi ti više orudje po'itike i ratovanja naših saveznik a. Mi bi pri tome morali obezbijediti našu narodnu privređu i morali bi ostvariti i rvijek u rukama držati jamstvo, d a privrcdni život Belgije neće postati oružje protivu nas. Naša buduća vojnička i privredna bezbijednost zahtjeva,, da mi našom rukom držimo Anvers, ko.'i će nam u buduče za život biti isto tako važan kao Hambu rg i Bremen. To isto važi i za liniju Maase i njenim utvrdjenjima u opšte. Preprječni lanac kroz Bel-i giju, jtdnovremcno zaštita jednog neprijateijskog razvijanja ne smije nama ponovo groziti. Odnosno obezbijede prema Francuslcoj izjavljuje ista novina, francuske oblasti, koje smo mi zaposjeli, medju njima veliki sjevero-francuski ugljeni kotao, za nas su vrlo važne zaloge, koie ne možemo pusiiti iz ruke, ako se s druge strane naša vojnička i privredna bezbijednost kojim drugim tačinom nebl ostvarila i nebi se povratila njcmačka svojina. Tu leži riješenje pitanja o koionijama. Ako se mi pored zahtjeva o ratnoj ođšteti ograničimo na takve zahtjevc, kojima bi bio samo cilj b o 1 j a i s p r a vk a g i a n i c a, onda nam neee nitko moći 1 predbaciti, da mi žudimo za zeniljištem i da smo pretjerani. Mali učkur Briey jo vr1o važan za bezbijeđnost nezavisnostil r.aše narodne privrede, prije svega u ratno doba. Nama je Briey potreban, radf podmirenja naših potreba u rudama. Mi imamo i p r a v a i d u ž n o s t i, d a s t ime prilikom zaključenja mira prodremo.

RUSliO. Trepovljev govor. Program novog ministra preds j e d n i k a. Kb. Petrograd, 3. đecembra. Trepov je u dumi održao dugi programni govor, u kojemu je on proglasip borbu do krajnjega skrhanja neprijateijevog i pozvao je zemlju, da ne izgubi iz oči u ovaj cilj, čije je post gnuće izvan svake sumnje. Ma koliko strašni u medjuvremenu bili neprijateljevi udarci, treba izdržati do kraja. Dalje je izjavio Trepov, da su saveznici priznali Rusiji pravo naCarigradi Dardanele, a Rumunjska će imati slobodu prolaza kroz ovo morsko tijesno pod rumunjskom zastavom. Duma hoće da radi. Kb. Petrograd, 4. deceinbra. Medju članoviina dume, koji pripadaju naprednjačkom klubu i koji su bili stupili u opoziciju protiv S t (i r m e r a, pokazuje se volja izbjeći svim političkim raspiavama i posvetiti se zakonodavnom radu. Duma će ispuniti želje zemije i riješavati praktična pitanja, u prvom redu raspraviti silan materijal, koji predleži dotnu.

Rat na mora l pcd morem. Zapljena pošteKb. Kopenhagen, 4. decembra. Glavna uprava danskih pošta saopštava, da su danski parobrodi „V esta“ i ,,Ceres“, koji saobraćaju izmedju Kopenhagena i Islanda, pa prema tome vrše unutarnju dansku službu, u prkos tonic zadržati kod Lighta, pa im je poslije pretresa oduzeta cjelokupna amanetna pošta.

( 5 fBl I OKOlICO. RotnlcKo M na Bnnooom brdu. Banovo brtlo, zapadno od Bedgrada, obraslo je pri svome vrhu hrastovom šumom. U toj šumi :ma dva! prostrana proplanka; u njima se nalaze oba krila groblja s kamenim znacima, one gradine vječnog tnira, koju je podigla ruka puuog poštovanja kao spomenik izginulima u borbama oko Beograda. Okrenuta prđstranoj ravniiii Dunava, koso prema zemunskom kljunu, oko kog se »Vija bjelasavi Đnnav. nalazi se u desnom odjeljku šest meiara visoka piramida na kratkom prismastoin podnožju, a u ugloviina se njenih uspravnih ploča nalaze dva kamcna vijenca. Piramida je obložena mramorimn pločama iz arandjelovač-