Београдске новине

Izlazl: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: u Beogradn 1 u krajevima zaposjednutim od carsko i kra- C h l|evsklh Ceta po cijeni od "1 u Hrvatskoj-SIavoniji, BosnJHercegovinl i Oaimaciji po cijeni od 8 h izvan ovog podruCja . . . 12 h Oglasi po

P r e t p I a t a: za 1 mjesec u Beogradu i a krajevima zaposjednutim od carsko I kraljevskih Ceta K 130 u Hrvatskoj-Slavoniji, BosnlHercegovinl I DalmadJI K2-40 Izvan ovogpodručja . . .K3cijenlku. UredniStvo: BEOORAD, Vuka Karadžića ui. 10. Telefon broj 67 — L'prava' primanje oglasa i pretplate: Kneza Mihajla ui. broj 38. Telefon broj 25'

Br. 296.

BEOGRAD, četvrtak 7. decembra 1916.

Godina II.

Pao Bukarešt!

iRATNI IZVDEŠTAJI. Izvještaj austro-ugarskos glavnog stožera. Kb. Beč, 6. decembra. Istočno boiišto: Front maršalapl. MackenS e n a: Dunavska je vojska odbila ruske napade zapadno od ušća rijeke Argesu i otjerala je neprijalelja iz mjesta na desnoj obali rijeke. Austro-ugarske i njemačke snage generala pl. F a 1 k e nIi ayn a u pobjedonosnom nadiranju primiču se željezničkoj pruzi, koja iz B uk a r e š t a preko P1 o e š t i j a vodi za C a m p i n u. Nadirući u pravcu sa sje•vera, austro-ugarske su čete potisle protivnika kod Sinaje i zaposjele mjesto. Borbena grupa pukovnika pl. S z iVoa, tjerajući pred sobom rumunjske snage, odsječene u zapaduoj Vlaškoj, dostigla je donji dio rijeke Alute; ovdje je đošlo do novih borbi, u kojima je zarobljeno 25 časnika i 1600 ljudi, a zaiplijenjeno četiri topa i tri mašinske puške. Front general-pukovnika nadvoj,vode J o s i p a: U Baszkoj dolini i sjevero-zapadpo od S o s m e z 0 a otete su Rumunjima yažne oslone tačke, pri čemu su izgubili u zarobljenicima 150 ljudi, osim toga mašinske puške i razni ratni materijal. jSjevero-zapadno od S u 11 e potisao nas jje jedan jak ruski napad u drugi iborbeni red, postavljen jedan kilometar idalje na zapad. U oblasti Ludowe i isjevero-zapadno od tatarskog klanca propali su ruski napadi. 3. ov. m. bacala je jeđna c. i k. leitačka eskadra bornbe na baračni logor ijrod C i u n g i a. Ne pretrpivši sama niJkakve štete, on& je postigla nekoliko pogodaka. Front maršala princa L e o p o I d a tbavarsko g. Nije bilo naročitih događjaja. Talijansko i jugoistočno bojlšte: Nije bilo značajnijih dogadjaja. Zamjenik glavara generalnog stožera pi. HOfer, podmaršal. Dogadjaji na moru: Noću u oči 5. decembra jedna je ;od naših pomorskih letačkih eskadra ;uspješno bombardovala najtežim bom;bama vojnička postrojenja kod M o nf a 1 c o n a. U prkos najžešće odbranbene ;vatre sve su se letilice vratile nepovrije* Jdiene. Zapovjedništvo mornarice. Podlistak. Nokon pedeiet lodlno. Jugoslaveuska akademija 1866.—1916* — Najnovije edicije akadeniije. '' Da nije rata, svakako bl se svečaoiin načinom proslavila pedesetgodištijica jtigoslavenske akademije. U tih bedeset godina usredotočeno je u tom naučnopi zavodu sve, što se na području znanostl južnoslavenske nova našlo, što je davno zaboravljeno, opet na Kvijetlo izdano. — Ideja velikog Josipa Jurja Strossmayera o centrallzaciji ove akademije za čitavi slavenski jug nlje se mogla provesti. Političke 'prilike prošlih decenija nisu joj nikako pogodovale. Pošlo je za rukom samo u pajglavnijim momentima podrzavati Veze sa Srbima, ali daljim razvitkom srpske kraljevine, nastala je I tamo u ©eogradu separacija i proŠirenje ,,U č e n o g D r u š t v a“ it ,,S r ps k u Kraljevsku A k a d e m i j u“. Bugari nisu nikada saradjivali u jugoslaVenskoj akademiji, a Slovenci se tek u poslijednje vrijeme javljaju po kojim svojiin radom u njenim izdanjima. Moguće je bio i taj razlog, što je akadetnija bila zasnovana na odviše širokim iemeljlma i kraj individualizovanja jugoslavenskih naroda, kraj želje što više i 8to prije zaći u kolo kulturnih naroda, a ne htijući zapostavljati u glavnom specifično hrvatski temelj ovoga zavoda, nije se mogla ova ideja u čitavom njezinom oblmu ni provesti. Uza sve to lugoslavenska je akademija zadatak, Sto joj ga utemeljitelj njezin namijenio, Izvršila u Dotounoi mieri. U lugosla-

Izvieštaj njemačkog vojnog vodstva. ]<b. Berlin, 6. decembra. Zapadno bojlšte: Izuziinajtići jučerašnju djelomično jaču artiljerijsku borbu u predjelu S o m m e, nije bilo osobitili dogadjaja. Istočno bojište: Front maršala princa L' e o p o I d a bavarskog. Položaj! na Najarovki bili su pod živohnom paljboin ruske artiljerije. Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: U šumskim K a r p a t i m a napadali su Rusi sjeverno od tatarskog klanca i četiri puta na L u d o v i. Njihove žrtve u ljudstvu ne doniješe im nikakav uspjeh. Zađobili smo u po nas povoljnim borbama na D o b r o m V e r h u 275 zarobljenika, a u plijenu 5 mašinskih pnšaka i 14 sprava za bacanje mina. U trotuskoj dolini prlhvaćen je jak ruski pritisak protiv naših prednjih nespremljenih linija odniah u pozadini od naše druge Iinije. Sjeverno od o j t o s k o g klanca osvojili smo jednu rusku oslonu tačku uz male naše gubitke. 60 zarobljenika dopalo je njemačkom napadaču. U đolini B a z a, jugoistočno od đoline Kezdi vasaih e 1 y a, zadobile su njemačke i austro-ugarske čete u jednom naletu znatan lcoinad rumunjskog položaja sa 2 časnika, preko 80 momaka i mnogo tamo nagoniilane municije. Front maršala pl, Mackens e na. IX. vojska, koja pobjedonosno prodire, boreći se približuje željezničkoj pruzi B u k a r e Š t-P 1 o e s 11Ca pina. Pod uticajem tog kretanja neprijatelj je napustio svoje položaje sjeverno od Sinaje, koju su s večeri posUje borbe zaposjele austro-ugarske čete. — Dunavska vojska očistila je mjesta, koja su Rumunji još đržali na jnžnoj obali A r g e s u 1 a, otia prodire prema B u k a r e š t u. Na Dunavu su suzbijeni ruski napadi od istoka. Austro-ugarske čete, koje pad zapovjednišfcvom pukovnika pl. S z i v o-a u sjeverozapadnoj Vlaškoj gone rumunjske rasturene snage, izazvale su neprijateIja na A1 u t i na borbti.

venskoj akademiji imade toliko znanstvenoga i naučnoga rada, koji bi valjalo u našem svijetu učiniti i širim slojevima pučanstva pristupačnim, da bi se moralo jednorn već i pomišljati na to, da se taj rad populariše u koliko je uopće popularizacija nauke inoguća.. Time bi se i broj pretplatnika uvećao, a domaći bogataši za cijelo bi se sje'.ili akademije više, nego li to đo sada učiniše. Nećemo da ispitujemo razloge, za što torne nije tako, kako bl tuoralo da bude, nu nadamo se, da će se nešto učlniti kad se slegnu bure svjetskoga rata, da i javnost bude imala više interesa za onaj rad, što su ga po svojem najboljcm znanju i uz priznanje stranoga svijeta, dali našem narodu u ovim čednitn prilikama otkianjajući poziv naučnog djelovanja u stranome svijetu. Tu smo zahvalnost dužni svim oninia, koji su kroz pedeset godina upravljali ovim naučnim zavodom, titn više moramo to istaknuti, jer je jugoslavenska akademija skromna i čedna, živi upravo povučenim životom privatnika i radećj i izdavajuči knjige naučnoga sadržaja najbolje vrsti, rijetko se što čuje kad o njoj osim kod svečaniii zgoda. Mi — javnost moramo ovdje da poradiino oko toga, da akademija bude našiin prvim forumom i žarištem, sanio tako će se u njoj okupiti sve ono, što je najbolje i sanio tako ona će zaigrati u našem javnom životu ulogu, koja će Joj oniogućifci da se i u drugim — ne samo naučnitn momentima —čuje i sluša šta ona veii, kaže i sudi. Današnji je pokrovitelj svečenik, visoki crkveni dostojanstvenik, aii kraj toga čovjek struke i duboke filozofske i0

Neprijatelj, kojemu je zagradjen put na istočnoj obali rijeke, izgubio je juče u zarobljenicitna 26 časnika i 1600 Ijudi, a osim toga još 4 topa. Pored toga zarobljeno je u toku 5. deceinbra još preko 4400 Rumunja. Na željezničkoj pruzi sjeverozapadno od B u k a r e š t a paie su nam šaka bogate zalilie u žitu, koje su hile kupljene od engleske vlade, što je bilo označeno naročitim tablama. Na Dobrudžanskom b’ojištu vlada mir. Maćedonsko bojlšte: U borbama kod Građešnice, istočno od C r n e R e k e, bugarski pukovi potisnuše Srbe, koji su isprva prodrli u jedan dio njihovih položaja. Dalje na jug vode se nove borbe. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Isvjestej butgarsfeog glavRog siožera. Kb. Sofija, 5. decembra. Maćedonsko bojište: U b i t o 1 j s k o j oblasti vode se predstražarske borbe. lstočno od C r n e R e k e vlada jaka topnička vatra. U Mogljeničkoj su oblasti propali siabi neprijateljski napadi kod B a b o v a i N o n t e. S obiju strana Vardara slaba topnička vatra. Na Belasici planini vlada mir. Na S t r u m i predstražarske borbf i slaba topnička djelatnost. Rumunjsko bojište: U V 1 a š k o j su savezr.ičke čete na Argesulu satrle rumunjsku vojsku. Na Dunavu kod Tutrakana topnička i mitraljeska vatra. Kođ Černav o d e topnička vatra. U Dobrudži tisamljene topničke ; predstražarske borbe. Protivnik se utvrdjuje i gradi žičane preprijeke. Pfltfe EuHsrelt! Naknadni izvještaj glavnoga stožera donosi značajnu vijest, da su s avezničke čete zauzeie Bukar e š t. Poslije Bruxellesa, Beograda i Cetinja evo i četvrte kraljevske prijestonice, koju zauzimaju one sile, radi čijeg se unišfcenja sklopio mnogobrojni savez veiikih i malih država. Tim če veća radost biti u državama središnjih vlasti i njihovih savcznika, lcoliko je sramna bila izđaja kraljevinc, u čiju su prijestonicu sada ušli lirabri savczničkl vojnici. Možemo sebi zamisliti, s kakvim su zadovoljstvom pobjedioci kronaobrazbe. U tom faktu možemo da nazrijevamo novi duh u razvitku akauemije i mi možemo da se i ponadamo da će tako i biti. Medju edlcijama jugoslavenske akademije treba u prvoin redu spomenuti ovaj put inače nezanimljivu knjižicu ,,Ljetopis“. Na čelu ove knjižice posvećen je ovaj procmij pedesetoj obijetnici jugoslvenske akademije. 4. III. 1S66.—4. III. 1916. Pedeset je tome godina, otkako je Njegovo cesarsko i kraljevsko Apostolsko Veličanstvo, naš premllostivt kralj Fran j o J o s i p I-, Previšnjim otpisom saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u z a k o n i o p r a v i 1 a, pođastrta mu saborskom predstavkom od 21. veljače 1866., kojim se J u g o s! avenska akademija znanosti i u m j e t n o s 11 osniva kao „zavod zemaljski" i „naprama državnoj upravi tijelo samostalno" sa zadatltom, da samostalno istražuje na polju nauke I umjetnostl i da nauke umjctnosti I književnosti svestrano unapredjuje. U najdubljoj zahvalnosti I nepokolebljivom odanošću i vjernošću prema posvećenome licu istoga onoga uzvišenoga našega kralja i vladara, kojemu Bpžja milost podjeljuje blagosloveno dug vijek nebrojenih jubileja, sjetila se Akademija te svoje pedcsetgodišnjice podastrijevši Njegov. Veličanstvu brzojavno' izraz svojih najsrdačnijih homagijalnih čuvstava. Akademija je sretna, što je na to primila od kabinetske plsarne Njegova cesarskogal kraljevskoga Apostolskoga

čili u one ulice, u kojima su prije tek tri mjeseca razdražene mase urličući objavili smrtnu presudu središnjim vlastima, a možemo shvatiti i raspoloženje onih, koji su od stupanja Rumunjske u rat očekivali veliki preokret u svjctskom ratu, koji su smatrali, da treba samo još taj jedan saveznik, pa da se konačno skrhaju opkoljcne središnje vlasti. Sa zauzećem Bukarešia, koje kao plamteća bukfcinja osvjetljava nastavak rumunjske vojne, nije samo do nogu potučena Rumunjska, već i cio sporazum. Tek prije dva datta govorio je novi ruski ministar-predsjednik Trepov o rtiskim ratnim ciljevima, medju kojima nc spada samo povraćanje sviju izgubljenih zemalja, več i osvajanje sviju austro-ugarskih i njemačkih oblasti, u kojima žive Poljaci, dalje Carigrada i Dardanela i najzad uništenje njcmačkog militarizma. Sa silnim su r i j e č i m a sporazumni državnici uvijek bili vrlo izdašni. Kolika je pak mala vrijednost tih riječi, vidi se iz činjenice, da cio moćni i silni sporazum niie bio u stanju cla spase od propasti Rumunjsku, koja se bila upustila u tu ratnu avanturu, vjerujući u nadmoćnost svojih velikili i silnili saveznika. IzgubiIa je igru, kao što su prije nje izgubile i tri druge niale države, koje su vjerovale sporazumu, a sporazum teško da će moći u očima svijeta da smanji katastrofalni obim ove nove svoje nesreće. A ako bi se tako nešto pokušalo od strane sporazuma, najbolji će utuk tim glasovima biti, ako se na suprot njinia budu iznijeli glasovl, kojima je sporazumna štampa prije tri mjeseca d/ičekala stupanje rumunjske vojske u akciju i nade, koje je ona vezivala za novog saveznika. Dva dana pošto ruski niinistar pređsjednik nbećava rumunjskoj floti slobodan prolaz kroz Dardanel?, čete središnjih vlasti lilaze u Bukarešl! Zar se može očiglednije p r edstaviti ogromni jaz izmedju r i j e č i sila sporazurna i djela središnjih vlasti nego li iznošeiijem ove činjerice! U medjuvremenu će se produžiti borba protiv Rumunjske, koia je u pravom smislu te riječi borba protivu cijeloga sporazuma, a svak će se sa liajvečim priznanjem* sjetiti onili, knji su živofcom platili za taj uspjeh kao sviju boraca, koji će sve dalje i dalje prenositi rat u zemlje svojiii nepriiatelja. Veličanstva ovaj premilostivi odgovor: „Njegovo se cesarsko i kraljevsko Apostolsko Veličanst\ r o udostojalo, s osobitim zadovoljstvom preblagonaklotio na Previšnje znanje uzeti čuvstva privrženosti i odanostf, koia je za pedesete obljetnice osnutka Jugoslavenske akademije znanosti i uinjetnosti u Zagrebu ta akademija prikazala, te se premilostivo zahvaljuje na iskazanom poklonstvu“. U trajnoj vjernosti i Ijubavi prema nzvišenomu preinilostivomu kralju svome, u čvrstoj odluci i dalje savjesno 1 marijo vršiti svoj uzvišeni zadatak, posvećen čistoj nauci, bilježi Jugoslavenska akademija znanosti i 'iinijetnosti zlatni spomen te pedesete obljetnice osnutka svojega živo žaleći, u korist I na diku domovine i dalje se dostojna pokazati Previšnje blagonaklonosti. Nu osiin toga je ovaj put zauimijiv sadržaj te knjige. U prvom redu je tu rasprava uređnika akademskog riječnika brvatskoga ili srpskoga jezika prof. Tonie Maretića pod naslovom „Crtice o rječniku naše akademije“. Vanredno je zanimiv ovaj prikaz o postanku i načinu redigovania ovoga rječnika, koji su uredjivali prije pisca ovih crtica Gjuro Daničić i Pero Budmani. Lajici ne bi ni mislill kakove sn tcškoće u uredjenju takovog djela, koje mora da bude u svakotn pogledu točno i pouzdano. U posebnom članku vaija nam se obazirati na ove crtioe, koje u ovaj put uslijed svo’cgi sadržaja — ma da je naskroz filoijgičk! vanredno zanimiv. — Druga je raspravica Ivana Ilešića, a t!čc se glaso-

Kb. Beč, 6. decembra. DANAS SU ZAIJZETI BUKARcŠT I PLOJEŠTI. Zamjenik glavara gencr. stožera: Hofer, podniaršal.

Rtft sb Pumunjsftoin. Francuzi sniatrajn Bukarešt kao izgubljen. — Vjerojatno povlačenje do na Scret. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina*/ Bcrlin, 6. dccembra. ,,B e r 1 i ii c r T a g e b 1 a 11“ javlja iz Žcneve: Nestale su i posljcdnje nadc pariske štampe u rtisku pomoć rumunjskoj prijcstolnici. ,,Temps“ i ,,P e t i t P a r i s i e n“ su mišljenja, đa ni gubitak Bukarcšta ni teška štera Rumunjske neminovnim napuštanjem svojih bogafili zalilia u žitu i petroleju ne doiaze danas toliko u obzir, ko! : ko pitauje, da !i će se jezgro rumttniske borbene snage moći izvući iz obuhvatanja vojske središniib vlasti. Potpukovnik R o u s s e t računa več sa pov'ačeniem đo iza Sereta. Pariska štampa prežalila Bukarešt. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«! Bern, 6. decembra. Macel Hutm javlja lisru .,F. cbo d e P a r i s“, da su poslanstva i banke jirije nekoliko dana napustile Bukarešt, ali da su u njemu još zaostali vrhovni zapovjednik voiske general A v e r e sc u i glavni stožeri sila sporazuma. Pariški dopisnik Hsta „Corriere della Sera“ ne može da se načudi tako naglo. nastupivšoj opasnost! za Bukarešt. ,,T e m p s“ smatra pad Bukarešta kao svršen čin, jer veli, da će se i po' padn Bukare^ta vo 'iti rat do konačne iznjurenosti Njemačke. U opšte bavi se pariška štampa mnogo događ : aiima u Rumtmjskoj i daje razurrneti. ^a je tajna sjednica komcre raspravljala o s'tdbini Rumiinjske. Rumunjski glasov? za predaju Bukarešta. (Naročitl brzola v ..Reoeradskth No\Hna“.) Hamburg, 6. decembra. „Hamburger Fremdenblatt“ doznaje iz Berna, kako rnmuniski Hstovi predlažu, da se Bukarešt preda bez borbe, te 'da se ne izlaže opasnosti da bude porušen, ako bi se uivrdilo. da njegova odbrana nije dorasla, da dade ozbiljnog otpora austro-ugarskim i njemačkim opsadnim topovima. P ! iien središnjih viasti. (Naročrli brzojav »B'/t'oradskih Novina«/ Berlin, 6. decembra. „Bcrliner Tageblatt“ doznaje s dobro obavijcštcne vojničke strane, da je od 29. tiovemfcra do 3. decembra za-

slovne pojave u našem jeziku kad se ,,m“ pretvara u ,,n“. Isfcl čian dopisnik’ priopčuje i svoj maleni prikaz ,,0rijentalna priča o Višnjem teretu“ kod Ađama Filipovića Heldentalskoga kao i kalendar! isfoga. — Vrlo je ranimiva raspravica dra. Ivana Strohala. vanrcdnog poznavaoca naše pravne povijesti, a bavi se sa Romanstvom starih Spićana i Tome Arcidiakona' 1 .' Slovenački naučenjak M. Murko. donosl raspravu, ,,Ko je napisao Razgovoc vila Harknija g. 1835.“ Titne bi bila objava sadržine ove zanlmive knilžice „Ljetopisa" dovršena. Od stalnib naučnih djela za pi;oučavanje historijskib spomenika valja ovdje u prvom redu spomenuti ,,Hrvatske saborske spise“. To je treća knjiga koja oiiseže doba od g. 1558. do godine 1577. Uredio je to djelo pravi član akademije prof. dr. Ferdo pl. ŠiŠ!ć. Ovo je djelo zamišljeno u vejike i mora da bude ponosom naše prošlostf. jer os'.m engleskoga parlainenta imadc sarno hrvatski a onda ugarski sabor kontimiirane svctfe zapisnike. Ovaj DUt nam donosi akademija 1 jednu književnu stečevinu. Već dugo ne izadje medju akademskim izdanjiina kujiga iz scrije „Starih pisaca brvatskili". Sada je evo izašia. AkaJem!ja izdaia je diela Matije Antura Reljkovića. Život 1 čitavi materiial Reljkovičev priredio je za štampu prof. T. Matić. Ovako ćemo sada iinati i jednog našeg slavenskog književuika u jednoj knjizi prikazanog, pa ćemo sada trebati samo da nadjemo još i čovieka. koji će sa kritifnoga staiališta prika-