Београдске новине

Strana 2.

7. đecembra Jyi6.

Beogradgke Novlne

Cetvrtak

Broj 296.

robljeno 20.724 Rumunja, a zapiijenjene velike količine zrnaste hrane. U več posjednutim dijelovima Rumunije nadjeno je mnogo kukuruza, marve i perpate živine, što će se rekvirira.i strogo jio medjunarodnom pravu. iZt šaua su posjeie središnje vlasti 45.000 kvadratnih kilometara rumunjakog zemljišta, a to je dvaput toliko, koliko iznosi francusko zemljište, posjednuto Nijemcima. Povlačenje sporazumne vojske Iz Runiunije? ■JNaročiti brzoiav »Beotfratfskih Novina«! t DGsseldorf, 6. decembra. „Novoje Vremja“ priprema, neometna od cenzure, na mogučnosi povlačenja sporazumne voiske iz Rumunije, i to na liniju Q a 1 a c-P o s c a n i. Aleksejev račtina sa povlačenjem do Seretha. {Naročiti br/ojav »ueogradskih Novina«) Berlin, 6. deceinbra. ,,L o k a I a n z e i g e r“ javlja Iz Malm6: Oeneral A1 e k s e J e w je rekao dopisniku „Novost i“, da će ponovo preduzete operacije u Moldavi dobiti icjućih dana većiznačaj. Ofenziva na tom frontu ima s toga većeg izgleda, jer zadovoljavajuća željeznička i drurnska mreža pruža mogućnost besprekidnom dovlačenju iz Rusije. Ruski bi upad u Erdelj izazvao znatne iztnjene u strategijskom stanju na rumunLskom, pa i na ruskotn bnjištu. Neprijatelj je zapazio značaj ofenzive, pa je u odsjeke, koji dolaze u piianje, dovukao jake boračke snage, koie su odlično snabdjevene topniš t v o m. Nema još tačnog prijegleda o stanju Bukarešta. Aii ga ne treba optimistički cijeniti. Nije do ruske vojne uprave, što ruske čete nijesu biagovremetio stigle na taj front, tiedovoljna željeznička mreža Rutminjske jedini je uzrok tome. isto se tako osjcća oskudica i u voznom materiiaiu. U toku rata je Rumunjska izgubila više od trećlne svoga voznog materijala. Ako bi neprijateiju pošlo jza rukom, da prodre 1 u istočnu Vlašku, ipak se zbog toga ne treba zbuniti. Protivmknva ofenzlva slomiće se na liniji Sereta. Sprečeno rušenje mostova preko Ar» gesula. (Naročltl brzojav ..Beosradskib Novtna".) Berlin, 6. decetnbra. Wolffov ured javlja: Argesul je brdska rijeka nejednake širine. Ona iznosi od Pitešta do jugozapadno od Titu Izmedju 200 l 300 metara. Đubina rijeke lznosi tu 20 metara- Na ninogiin mjestima ima sprudova. Dalje niz vodu rijeka je uža. Svojom brzinom rijeka postaje svuda ovdje prava preprljeka. Mostovi, kojiit ima, dugi su 300 metara. Da nije srećom pošlo za rukom, da se najoštrijim gonjenjem neprijateij spreči u rušenju mostova I u pos'edanju podignutih utvrdjenja na protivnoj strani ohale, onda bi vjerojatno moralo neminovno nastupiti duže zađržavanje pred ovim ođsieknm. Topnlštvo središttjih vlastl u RumunJskoj. (NaročrH br/ojav »BcoyradBkih Novinao MajJeburg, 6. decembra. „Magdeburger Z e i; u n g Javlja iz Ztiricha: Kako ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ javlia, središnje vlasti raspolažu u Rumunjskoj sa toltko tzvanredno jakim topništvom — kako se veli četverostruko normalnog stanja —

da nema nikakve nade, da se Rumunjska može spasti od te topničkc djelatnosti središnj h vlasti. Prekid izvještavanja u Ital jf. (NarotlU brzojav .Beoerausnm .Nov.iia*'). Berlin, 6. decembra. ,.B e r 1 i n e r T a g te b 1 a 1 1 “ javlja !z Lugana: Od subote je izvješiajna služba u Italiji prekinuta, takc jc isto i sva poštanska veza prestala. I listovi, koji još i pored štrajka izlaze, zadržavaju se u Como. Uzroci te mjere nijesu poznati. „Krlvcl pred sud“ (Naročltt brzojav .Reogrndsklh Novlna*). Hamburg, 6. decembra. „Hamuburger Eremdenbluti' javIja iz Lugana: „Messaggero’* pon vi'a oš rim člankom svoje zahtjeve, 3a se, ako Bukarešt padne, zbace drži'vmci sporazuma sa svojih položaia i ’zvedu pied jedan parlamentami sud radi osude. List piše, da sreća naroda zalitjeva da se nesposobnosti vodja odgovori drakonskim mjerama, da bi se pobjeđa pravde obezbijedila. Ruska zabrlnutost zbog 1‘nljc BukareštJaš. (Naročftt brznlav ..Heosrradskth Novlna".) Drisseldorf, 6. decentbra. „Dflsseldorfer Oencralanzeiger" javlja iz Zflricha: ,,S ec o I o“ ima iz Petrograda ovaj izvještaj: Predjeli Ploesta su već u domašaju neprijateljskog topništva. Padne li Pioest, neprijatelju će bi;i rnogttče da se dokopa Buceu i da prekine željezničku vezu Bukarešt-Jaš. HinlstarsKe z&rKe kos siia prozuma. Još prekjučer uvjeravala je londonska „Press Association". da je zagarantovan opstanak engleske vlade u njenom današnjem sastavu, u več danas dolazi izvještaj o čisto suprotnom stanju stvari. U prkos tobožnjem potpunom sporazurnu sa L i o y d 0 e o rg o nt, A s q u i t h je podneo ostavku, a kralj Ojordje izgleda da je ostavku primio, pošto je zvao u posjetu vodju konzervativaca Bonar Lawa. Ništa bolje ne obilježava konfuziju, koja je nastala u organizmu sila sporazuma, u njihovom političkom i pariatnentarnom životu, nego li te nepres.ane ministarske promjone. Poslije $ t i rmera evo pada Asquitlt, a možda će uskoro njihovirn putem poči i B r i a n d, jer smo tek onomad javiii, da še protiv njega sprema pravi pariamemarni juriš, koji se ogleda u ne manje nego 49 interpelacija, podnijeiih za iduću tajnu sjednicu. Zemljotrcs uzima maha. Dipiomatski neuspjesi u grčkom pitanju u vezi sa slabont aktivnošću solunske vojske, zapinjanje ruske i francusko-erigleske ofenzive, sve je to u raspoloženjima sporazumnilt naroda zazvalo ogorčenje, koje možda mje daleko od katastrofe. U Rusiji su pokušah. da tome stanu na put Trepovljevim eksperimentom. Nairne govor Trepov-> ijev, toga krajjijeg reakcijonara, koji je sada na jedaretl izjavljivao patetičkim riječima, da je on za potpuno novu orijentaciju Rusije u slobodoutnnom duhu, trebao je kao da pospe uljem uzburkane valove narodnog neraspoložt/tja. A kako je narod to primio, poka-

zuju izvještaji o štrajkovima i dernonstracijau a, na kojima se čuju uzvici „Dolje sa engteskim svjetskini gospodstvom!" Ruski narod ne može da se pomiri sa pojmom o engleskoj svjetskoj preinoćt, tra da je Trepov biu u stauju da u dunti umiri ruske nacijonaliste zvaničnom izjavont, da se Rusiji garantuje posjed Carigrada. Ovo mrtvo slovo na hartiji, koje Trepov sada iznosi na javnost na najveće iznena^jenje engieske dipiomacije, slabo da če upaliti. Engleska je u švoje vrijeme dala to obećanje, pošto je računala, da bi Rus.ja u slučaju pobjede nad središnjim vlastima bila toliko istrošena i zamorena, da bi se i sa manjom nagradom zadovoljila. A osim toga Engleska je dala to obećanje tim niirnije duše, što iskreno u opšte i'nije pretpcstavljala da mož.e doći do gornjeg slučaja; čak šta više niože se reći, da je Engleska to Qbećanje baš samo za to i daia, što je strta.raia, da je jskijučena mogućnost njegovog ostvarenja i što se lakše daje obećat! ono, što je nemoguće, nego li ono što je moguće. Smjer je engleske politike bio da pusti Rusiju da se iskrvavi na putu za Carigrad, a poslije, kad bude bila na kraju svoje sna^e, da je žali, što ntje mogla postići svoj cilj. Nastaje pitanje, da li 1 Trepov to nije možda uvidio, pa da ii se možda 1 njegov govor ne bl mogao razumjeti kao ifonija, a :o ni bila metoda, da se Englezinta dade na znanje, da su uhvaćeni. U Rusijt so pra\ /, kao da Engiesku uzimaju ozbiljno, a pri tom pri svojim dvomisleniin riječima u sebi vele: „sapietui sat“, t. j. za pametnoga čovjeka to ie dovoijan mig. Uz to se na taj načiti pngadjaju d»ije rnuhe, jer je i liberalno-đcmokratski blok zadovoljen i kreditira novog ministra, pošto je njihovim retprskim izjavama o „slobodi" dato zadovoljenje Trepovlievim govorom. Toliko o Trepovljevoj speknlaciji. Da ii će ga duma sad odista i kreditira i, svaKako je još u pitanju. isto je takj u pitauju, da li će vješanje engleskog obceanja o velika bosporska zvona zvućiti engieskim ušitrta kao prijatna muzika. Neprijatnija korrplikacija za engle'-ki kabinet jedva da bi se da'a zamisliti.

Enoieskn I Hoicniic. MINISTARSKA KRIZA. Asquith dao ostavkii. — Ostavka primijena. Kb. Ainsterdain, 6. decembra. lz Londona ja^ljaju: M i n i s t a r predsjednik podnio je kralju 0 s t a v ku. Kralj ]e pozvao Bonar Lawa. Kb. Am.sterdam, 6. decerrtbra. Kralj je usvojio ostavku Asqulthovu. J9 t. Zašto je dao ostaVkh Lloyd George? Kb. Amsterdam, 6. decembra. Prema jednom londonskont brzojavu, Lloy d George je podnio ostavku iz razloga, što ga je A s q u i t h bio izvijestio, da ne može usvojiti njegov prijedlog, da mlnistar preusjednik bude iskijučen iz reforinisanog ratnog savjeta. Engleski kabinet. (Nflročiti brznjav „Ueogradsltili Novlna*). Kopenhagen, 5. decembra. Kako ,,N a t i o n a 11 i d e n d e“ iz Londona javlja, sa više se s'.Ktna čuje, da će i B a 1 f o u r istupiti iz kabineta, 1 to zajedno sa Lanđsdowneotn.

,,T i m e s“ veli, da tome može dodati, da će i ministar spoljnih posbva O r e y biti zainijenjen energičnijoin ličnošću. To je upravo usiov, da Lloyd Oeorge ostane u kabinetu. „Daily E xpress" javlja, da će iord Milner biti ministar za ishranu. Uzroci vladlne krlze. (Naročltl brzojav .Beogradskiti Novlna*). Rotterdam, 6. decembra. Po ,,Nieuwen Rotteruamschen Courant“-u piše parlainentski uopisnik radikalnog vecernjeg lista „Siar“-a: Uzrok krizi je duboko zasjecajuće razilaženje u mišljenju izmedju „zapadne i istočue škoie" odnosno stratcg je Istočna škoia želi, da se pošije velika vojska od 500.000 do 1 milijuna ijudi u Solun, a zapadna nalazi, da je to nemoguče zbog prenosa i opasttosli od njentačkih podmornica. Jutarnji listovi tvrde, da je Lloyd George tražio veliku ofenzivu od Soluna. „Manchester Ouardian" veli, da ima dvije krize: rattia i vladina. Ova druga je sljedstvo one prve, a prva znači, da rat, koji se oyako vodi, ne može donijeti pobj/du. Politički saradnik istog lista piše, da LIoyd George predlaže uspostavljanje ratnog savjeta, koji bi vodio kontrolu nad svinia ratnim mjerama. Njegovi zaključci ne bi podie/ali potvrdi iii revizi.ii kabineta, na m rninistra-predsjednika. Ovaj bi bio samo unaprijed izvještavan o zaključcima. pa ako bi im bio protivan, imao bi da ih pođnese kabinetu. U tom slučaju morao bi ili kabinet ili ratni savjet da podnese ostavku. Engfeskl gnbitcl. i Kb. London, 6. decembra. ‘ „Daily Telegraf" objavljuje listu engieskih gubitaka za novembar. U suvozemnoj vojsci izgubijeno je 2312 časnika, od kojih su 1497 poginuii i 72 479 vojnika, od kojih su 10.633 poginuia. Kod ntornarice 214 časnika, medju njima 62 poginula i 398 montčadi, od kojih su 48 poginuii. Liste gubitaka od 30. novembra do uključivo 2. decembra donose imena 116 časnika, od kojih su 27 poginuli i 2435 vojnika.

Rusljtf. Govor Trepova. (Narofcltl brzojav „Beogradskib Novlna".) Roterdam, 6. decembra. Po jeđnoj vijesti Reutera, izjava T repova, itoja se odnosi na Carigrad i Dardanele, u engleskom javnom mnijenju je printljena sa odobravanjem. Jutarnji listovi su zadovoljni jasnom tZjavom Trepjva, kojom obećava, da će u buduće biti zajamčena sloboda Dardanela za trgovački promet. I Trepov će pasti. lutrige u car.skom dvoru. Konflikt s Dumom. (Naročiti brzojav »Beogradgkih Novinaij Berlin, 6. decembra. „Vossische Zeitung" doznaje Iz S t o c k h o 1 in a, da predstoji pad Trepovljev, za koga se doznalo, da je sanio pomoću intrige dospjeo na stolicu ministra predsjednika. On je naime uputio caru jedno tajno pismo, kakva su u Rusiji u običaju, i u njemu je rnzložio svoj plan, po kome je namjeran

da upravlja dumom ne načeinim popuštanjem, već ličnim ljubaznostima prema pojedinim čianovima iste, te da na taj naćin pridobija većinu za sebo. Tome se ušlo u trag i sad mu je plan ometen, jer naprednjački blok izjavljuje, da je min. predsjednik, koj se ogrlješi ma samo i protiv jedne jedine pro-« gramne tačke toga bloka, postaje u sadašnjosti nemogućan za većinu dunie, a trenutak ma za budi kakav kompromis, propušten je. Oba glavna iista ioga bloka izjavljuju, da Trepov ni u koliko ne odgovara tipu jednog rnini-. stra predsjednika, s koj'tn bi duma moglu da radi. „Ruskoje SIovo" veii, da se od Trepova ne može ništa očekivati. „Rječ" misli, da je položaj usli : ed Trepovljeve izjave postao još zamršeniji. „Utro Rosiji" sudi, da Trepovljeva izjava neće moći da pokoleba držanje dumino. Predsjednik naprednjaćkog bloka Š i d 1 o v s k i, veli, da njegova stranka nema posla s ličnostima, vcć sa sistemoin, ali da joj ovaj nijc priznat. Vodj kadeta M i I j u k o v, naglašava lzrično, da će stari sistem i u kabinetu Trepovljevom biti mjerodvan. Glasovi ruske štampe. (NaročiU br/o av »Beogradskih Novinat) Stockhoim, 6. decembra. Svi ruski listovi utvrdjuju povodom govora Trepova, da su potpuno propala pouzdana očekivanja o promjeni vladavinskog kursa. Po pisanju „Ruskoje Slovo* po« ložaj Trepova je već sada vrlo težak. Niegova želja, da se kabinet potpuno preobrazi, izazvala je na najvišem mjestu neraspoloženje, jer mnogi ministri uživaju lično najvišu milost. Car je mosto odbio želju da se razni članovi kabineta otpuste, pa je novog ministra predsjednika jednovremeno učinio pažljivim, da on ne želi, da se u mnogome mijenja Stiirmerov kurs. General Aleksijev teško oboleo. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novlna.). Beč, 6. decembra. Korespondencija .Rundschau* javlja tz Ženeve: Po vijesti „Journal de Geneve", bivši glavar ruskog glavnog stožera, generai Aleksijev, nioraće se podvrći teškoj operaciji. Kriza u GrčKo]. Opšta mobilizacija u Grčkoj. (NaročlU brzojav .Beogradskib Novina,). Dusseldorf, 6. decembra. ,,Q e n e r a 1 a n z e i g e r“ javlja Iz Lugana: Grčka vlada je odlučfla opštu mobilizaciju grčke v o j s k e.

tiJemaCko. Metalni radnlk u pruskom ratnom uredu, (Naročiti brzoiav JSeoaradskih Novina".) Chemnitz, 6. decembra. Socijaldemokratski list .Chemnitzer Volksstimme" izjavljuje, da će u novi pruski ratni ured biti pozvan predsjednik njemačkog saveza metalmh radenika Aleksandar Sc h 1 i ck e, komeće biti povjereno izvodjenje zakona o domaćoj pomoćnoj službi. Socijalista Schlicke pri*: miće u ratnom uredu upravu radeničkog. pitanja

zati rad i znamenovanje Reljkovićevo u hrvatskoj književnosti. Vrlo su zattimive ovaj put i „Starine". To je iriđesetipeta knjiga ovih akademskih izdanja. One nam uon, sc tri rasprave dr. Josipa Bosendoriera, koje se tiču crkvene prošlosti u OsiJeku. Od ovilt rasprava svakako je zaniiniva ona, koja priopćuje Turkovićev dijarij župne crkve unutarnjega grada Osijeka od godine 1798. do 1806. Dr. Aleksa Ivić priopćuje priloge za povijest Hrvatske i Slavonije u XVI. i XVI!. vijeku. — Dr. Jankn pl. Borković pomnožava poznavanje doba i povijesti 8vojega prezimenjaka znamenitoga biskupa zagrebačkoga Martina Borkovića. — Nadalje se priopćuje predgoVor Matije Sovića njegovoj „Slavenskoj gramatici". — Prof. Ivan Milčetić Idonosi „Hrvatski prijevod bulc pape tlrgura XI. Pavlinima: regula sv. Augustina n „Ugrih i po drugim stranama izdana u Avisrnonu godine 1371., a napisana glagoijicom. Rad jugosiavenske akademije razreda historičko-filologičkoga i filozo<ičko juridičkoga izašao je ovaj pnt u jva sveska 211. i 212. V njima prof. ronto Maretić završuje svoju studiju ) jeziku dalmatinskih pisaca osamnacitoga vijeka. Vrlo je zanimiv životni )rikaz bana kneza Nlkole Frankopana tržićkoga (1617.—1622.), toga najerr.iJentnijeg hrvatskog boljarskog tipa selamnaestoga stoljeća. Život je banov ispisan na temelju pomnog studija na♦eg historičara Vjekoslava Klaića. *rof. dr. Ojuro Korbler iznosi dvije ■sprave. Jedna se bavi sa talijanskim lesnfštvom u Dalmaciji u 16. vijeku.

osobito sa onim u Kotoru i u Dubrovniku, dok druga rasprava sadržaje sitnije prikaze za povijest dubrota.ke literamre. Tu se prikazuje uujel i upiiv Isusovaca na javuu nastavu u Dubrovrtiku. Nadalje se iznose novi izvori o Ounduličevom Osmanu i konačno istražuje se djelovanje pjesnika Djamanjića na području naše kujiževnost.. 213 knjiga ,,Rada“ obsežc radnjc ra/.reda prirodoslovno-matematičkog; 'c imade slijedeći sadržaj: Sijepan Mohorovičić: „Prilog teoriji Voiterrinih integralnih i integro-diferencijainih jednačbi (jednačina)" te „Kritičko primjedbe teoriji integralnih jednačbi". Dr. Milutin Miiattković: ispititanja o klimi planeta Marta“. — Stjepan Mohorovičić: „Kružno gibanje u teoriji relativnosti". — Stjepan Mohorovičić: žakon ploština u teoriji reiativnosti. Dr. Juraj Majcen: „Osni kompieks ništičnoga stistava i sistemi sila u prosforu". „Zbornik za narodni život t običajc Južnih Slavena", koji uredjuje već više godina prof. dr. Dragutin Boranić donosi čitavi niz većih i manjh folklorističkih rasprava. Prof. Eran Uešić objavljuje prilog o izvornim i paralelama nekih, napose narodnih priea". Dr. M. Vidačić priopćuje „Zmija miado ženja". — Lic Ivan: Gojenje životinja u Vrbniku na Krfu. — Josip Kotarski nastavija svpje folklorističke prikaze iz Lokava 1 okoline u Zagorju. — O lovu u Crnoj Oori piše Andro Jovičevtć. — Zdenko Ma’ković priopćttje naroJne pjesme iz Pleter.iice u Slavoniji I <o pjesme što se pjevaju u koiu 1 u sv.vovima. — Andjeo N.i!v donosi pr!-

loge iz Duvna u Bosni o narodnom liječenju. — Tri raziv: narodne pripovijetke iz raznih krajeva Hrvaiske završuju ovu svesku. Još vaija spomenuti prinos Jurja Čolića o godišnjim običajima u Varoši u Slavonijl. Medju manjim prinosima imade raznih zanimivih prikaza iz raznlli krajeva Hrvatske, Stavonije i Dalntacije. Kottačno treba još spomenutl meiju ediciianta: Izvješča o raspravama Tiatematlčko - prirndoslovnog razreda za godinu 1867.—1914. Zagreb, početkom deccnibra Oil

Knez MlloS u tudjfnf. (I* spisa pok. M. fij. Milićevića). Knez Miloš u Nemačkoj. Putujući kroz Nemačku, još dok nlje hilo ieljeznica knez M'loš se ustavi u jednom gradu da prenoći. U tom mestu našao se neko, koji je znao kneza Miloša, pa, da bi i njemn učinio čast i sebi zasiužlo napojnicu, skupi nekolike muzikante, dodje s njima pred knežev stan, i počne srvirati: Knez im pošalje napojnicu, pa izadje na balkon da im zahvali. Svirači oteguu svirati duže nego što je Miloš milovao. Ka3 mu već btide dosadno, on se počne klanjati govoreći: — Lepo, lepo, hvala vam, hvala! Svirači, držeći da je njihova svirka razdragaia bogatoga putnika, stanu sve boljc duvati. Najposle knez rekne: — Ako je vama milo duvati, menl nlje milo stajati. Duvajte koliko yi drago! 1 vrati se u sobu.

„Gde ie vrljika u Petroburgu”? Jednoga leta, zadržavajući se duže u Petrogradu, knez Miloš pošalje svoga Milovana (Pejčinovića) u Beč sa 700 dukata, da nabavi drva, i drugo što treba za zimovnik. Milovan dodje do VarŠave. Tu sc nadje s nekim kartarima, i seđne kartati se. U početku mu se sreća osmejkivala, a za tim se sa svim okrene od njega, i on izgubi sve — do poslednje pare! $ta da činl sada? Karte nije snteo nl pomenuti pred knezom, jer je Miloš strašno mrzio na karte 1 kartaro. Ali se, u nevolji, ipak doseti. Natovari na sebe greh koji nije učinio, teke takav, koji je pred knezom mogao naći niilosti. Uveo, pohudjao, predvostrttčen, izadje pred kneza. — Šta je, more; šta si uradio? upita knez, 1 ne sačekavšl da mu bliže pridje. — Zlo satn ti veliko uradio, gospodaru, odgovori Milovan. — Kako to, more? — Podjem, lepo, i poncsem one paro. U putu, za moju grdnu nesreću, poznah se s jednom ženom: ona beše mlada 1 neobično lepa. Ja prost i lud, pa mi, lepo, izmami sve pare, i još me ostavi u teškoj bolesti, da, «to, niti živim, niti krepavani. — Pa sad? — Sad?... Sad uzmi vrljiku, pa me umlati kao pseto! — A po materi te! prsne u smcj knez: — a dje ti je vrljika u Petroburgu ?... Idi, nesrećniče, odmah doktoru, te se vidaj, da ne propadneš!" 1 tako Milovan osta zdrav i čitav, ali se posle dobro čuvao i od karata i od kartara.

Srbi „Neniačkari'*. Pošto se broj Srba „Nemačkara" oko kneza Miioša, i u opšte u državnoj služ-i bi, jako uvećao, i pošto se osetiio da onl imaju veliku vlast u poslovima: ročnu se' stari, zasluieni doinorodci srditi, i kneza Miloša za to osudjivatl! Oni toga svoga' raspoloženja nisu ni malo krili; s toga je knez znao što oni govore i što ostfi djuju. Jedno jutro zovnc knez k sobi u odžakliju: Milctu, Paštr.uca, Joksu, Resavca, i još neke nezadovoljnike, pa, sasvim ozbiljno, rekne: — Čineći se ‘voliko, došio mi je od Mekterbaše (Meterniha) nekakvo pismo. Vaija mi ga pročitad, i odgovoriti na njcga. Za to sam vas zvao. U taj par momak uncse pismo, a knez nastavi: — Oede, Miieta, uzmi to pismo, pročitaj ga, i načini odgovor. — Bog s tobom, gospođaru! Pa tl znaš, da ja ne umem čitatl — Dede, ti Jokso! — Našao si gospodaru, majčma J>isara! — Uzmi ti Ainidža; t! svakoga djavoia znaš! — Satno to tie znam, gospodaru, e za punont sovrom dovijam se I, da vidlš, ide mi sve za rukom! — Dedc. 6 Resavčc! — Ako je motika, makar bila i teška, nešto ću učiniti, aii perom — slab sam rabotnik . . . — Vidite li, progovori Miloš posk nekog ćutanja; — za što držim ove „ne*mačkare!“ tZar su meni rn l-' njihove kuse haljine, ki ono njihovo benavljenje u besedi; ali, eto, trebaju nani! 1 treba. narn dokie god oe stignu naši siuovi! » • •