Београдске новине

Broj 296.

7. decembra 1916.

Beogradske Novine

Četvrtak

Strana 3.

Treće zadušnice za pokojnog cara i kralja. Kb. Beč, 6. decembra. Sa danas održatim trećim zađušnicama za pokojno Njegovo Veličanstvo cara i kralja Franju Josipa I. završene su zvanične žalobne svečanosti. 1 prilikom današnjih zadušnica crkva je bila prepuna. Grobnicu posjetiše danas 15.300 lica.

Pitanje mlra.

Pltanje o mlru u Njemačkoj. Govor dr. Spahn. (Naročlti brzojav „Beogradskih Novlna".) Koln, 6. decembra. Na jednom skupu, koji je juče održan u Bonnu, govorio je kako, „KblVolkszeig.“ javlja, dr. Spahn, vodja centruma, o političkom stanju. On je izjavio: Mišljenje Engleske, da pri zaključenju mira neće biti mjerodavna ratna karta nego jačina vojske, mi ne priznajemo. Mi tražimo obezbjedjenja za mir koja će se sastojati dijelom iz povećanja zemljišta, a dijelotn u drugim stvarnim jemstvima. Odnosno zakona o gradjanskoj obaveznoj službi govornik je uvjerio, da on sebi predstavlja teorijski potpun preobražaj privrednoga života. Praktički svakako do toga neće doći. Kad s proleća plodovi tog zakor.a budu vidni, ondaće nađaimo se put za pregovore o miru biti otvoren. Wilsona kao posrednika za mir teško možemo sebi zamisliti. Stirmer t mlr. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina'*.) Budimpešta, 6. decembra. „Kel. Ert.* javlja s ruske granice: „Kolokolj* donosi naknadno zanimljive pojedinosti o uzrocima Štirmerova pada. List ističe, da u Rusiji volja za mirom sve više raste pa i većina ministara želi mir. Kad su Engleska i Francuska o ovome bile izvještene, težile su, da odlučnim diplomatskim koracima postignu da se želja za mirom u Rusiji uguši. U tome su i uspjele i Štirmer je bio primoran da se povuče. Kako saznajemo, piše list, njemu će slijediti još nekoji ministri. „Kolokol* sažaljeva, što se stanje u Rusiji neprestano pogoršava i što se Rusiji ne dozvoljava da sklopi zaseban mir. Jedan neutralni dlplomata o mogućnosti mira. (Naročiti brzojav »Bcojradskih Novfna«; Sofija, 6. decembra. „Mir“, organ Gešovljev, doneo je zaniinljive izjave jednog neutralnog dipiomate, koji je u glavnome ovo rekao: Pogrešno je mišljenje, da Amerika želi produženje rata. Prilikom izbora predsjednika se sa svim jasno vidilo, koliko je velika želja za mirom u Americi. Predčjednik bi svim srcem odmah intervenisao, ali on to ne može činiti dok ne stekne uvjerenje, da obe strane žele intervenciju. Ne samo Amerika, nego bi i druge neutralne države vrlo rado ponudile svoje posredovanje, ali zaraćene sile neće za sada da čuju ni o jednom primirju. Iz samih govora Grey-evih i Bethmann Hollwega se vidi, da rairu ne stoje na putu nikakve preprijeke. Ja ne vjerujem u vijesti, da će Japan poslati svoju pomoćnu vojsku u Evropu, ali mislim, — rekao je taj diploinata — da je sukob izmedju Japana i Amerike na pragu. Velika je zabluda misliti, da Amerika neće nikog da napadne. Američka flota nadmašuje danas japansku sa 50 po sto.

Poljska kraljevlna. Stradanja Poijaka u svjetskom ratu. Ćetrnaest hi 1 j ada poljske djece bez roditelja. „Deutsche Tageszeitung" javlja iz Stockholma: Broj poljske djece koja su uslijed ispražnjenja P o 1 j s k e ostala bez roditelja izvanredno je veliki. Prema vijestima iz Petrograda, nalaze se u raznim djelovima zemlje tu djeca, koja neznaju navjesti imena svo'jih roditeija, a djelimice ni sami ne znaju kako se zovu. Ovi siromašni mališani, koji su smješteni po dječijim skloništima primiće druga, nova imena, a kakopoljški listovi tvrde propašće tako za navijek njihova poljska narodnost. < Skup poljskog narodnog vijeća. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«;, 1 Krakovo, 6. decembra. Kako „Kuryer Codzienny* javlja iz V a r š a v e, uskoro će se tamo održati ,skup poljskognarodnog vijeća u kome će prvi put učestvovati i zastupnici poljske oblasti, koju su zaposjele 'austro-ugarske čete. Na tome skupu izradiće se, kako se veli, manifest koji će se uputiti poljslcom narodu.

Franeusko. Tajne sjednice francuske komore. (NaročiU brzojav .Beogradsklh Novlna*). Ženeva, 6. decembra. Rukovodjeni željom, da se tajne sjednice komore što prije okončaju došlo je izmedju vlade i vodja stranaka francuske komore do sporazuma u tome, da se odloži debata o kreditu, koja je bila za juče zakazana, a da se produži pretres interpelaci'a o vrhovnom zapovjedništvu i izvjesnim vojničkim radnjama. Jučeranje interpelacije su se ticale brojnog stanja i njegove upotrebe, obrane sjeverne Afrike, boljeg iskorišćavanja doinaćih pomoćnih izvora i onih u kolonijama, i obilnog vrbovanja medju kolonijalnim četama. Sve veća oskudlca u uglju. Obustavljen rad parnih perio n i c a. Kb. Bern, 6. đecembra. „Echo de Paris" javlja, da su na onomadašnjem jednom zboru svi vlasnici parnih perionica iz Parisa i ckoline održali zbor, na kojeinu je učestvovalo oko 1.000 lica. Na zboru je riješeno, da se zbog oskudice u uglju od 20. decembra obustavi rad.

Ornđ l cKolkfl. Rimokatolička služba božja. Sutra 8. decembra na dan Bezgriješnog začeća služiće se: I. U Konaku: U 8 sati sv. misa za vojništvo. II. ž u p s k o j c r k v i: a) U 8 sati u jutro sv. misa za školsku djecu, pod kojom će djeca primiti sv. pričest. b) U 10 sati hrvatska propovjed i pjevana sv. misa. c) U 3 sata po podne večemja. Grof Szecheny u Sofiji. Kao što je poznato, postavljen je grof Szecheny, do sada predstavnik ministaistva spolnih poslova kod vojne glavne gubernije u Srbiji, za poslanika u Sofiji. Grof Szecheny, čiji odlazak iz Beograda žale svi službenici u Beogradu, juče je otišao u Sofiju na svoju novu dužnost. Kao njegov nasljednik na dosadanjem poiožaju pominje se-grof Kuhn. Pozorište u Aschachu. Jedna grupa interniranih Beogradjana piše nam iz logora u Aschachu na Dunavu: U logoru u Aschachu na Dunavu internirani Beogradjani osnovali su pozorište, u kome nalaze prijatne zabave. Igraju poznati naši glumci g. g. Spasić, Belkić, koji kao komičari fazgaljuju naše Beogradjane svojim humorotn i umjetničkom igrom, zatim g. Zloković, Milošević, Stojanović itd., svi zaslužni pohvale. Ove nedjelje (t. j. prema datuniu karte, krajem novembra) priredjuje se predstava u korist Beogradske sirotime, prihod će preko c. i lcr. zapovjedništva logora biti poslat beogradskoj opštini. Nesrećan slučaj. ' Prilikom potkresivanja drveća u parku v na Kalemegđanu pao je Dimitrije Ž i v k o v i ć, sa jednog drveta i teško se povrijedio. Kada je stigao policijski lekar, jadnik je već bio podlegao svojim smrtonosnim povrijedama. Opet goveda. 5. ov. mj. uhvaćen je u Kralja Aleksandra ulici jedan mangup vo. Vlasnik ga može primiti u policiji. Nadjeno. 4. ov. m. nadjen jena ulazu uzgradu narodneskupštine jedan budjelarsa novcem. Vlasnik neka dodje po njega u ekspediciju komande mostobrana. 5. ov. mj. našla je ređarstvena straža kod gradjanskog „Kino“ jedan srebm lanac za džepni sat i predala ga redarstvu. 4. ov. mj. nadjeno je u jednoj gostionici u Kralj Aleksandrovoj ulici jedan novčanik s novcem, jedan prsten i jedna legitimacija. Kretanje stanovnlštva. Izvještaj prijavnog ureda od 5. decembra: priiava 83, odjava 25, selidaba 45; u hoteiima prijavljeno 100, odjavIjeno 109, ostalo u hotelima 210.

nnfoilff I Ntjbolje pmtmUno trrđftro prottf tpldtmlfnlb rUZIIJUl bolcstl (Cholert, tlphui I L d.) |ert« prirodoo iltfl KRONDORFER SAUERBRUNN. «• DJslJaJe IJekOTlto, osvleiavnjućl I okrepljutnfl. IkttiM tedaUk vlaa I ftampanjcu. Ađresa: Kroadorfor« BadapM^ Zoltingnss* fOk OUvno stovarlSte za Srblju I Beogradi Apoteka Protlj, - Beograd y Kralja MUana ullca 82.

iMna pnvredo. Povećanje kapltala kod austro-ugarskih banaka. Unionbanka. Iz Beča javljaju: Upravni odbor Bečke „Unionbanke” poziva J)ančine akcijonare za 20. decembar na vanrednu skupšfinu, radi izricanja ovlašćenja za povišenje kapitala od 70 na 100 milijuna kruna. Uprava namierava, da u početku nove godine ponudi dioničarima na po pet starih jednu novu akciju, s pravom na diviđendu za 1916 godinu. Peštanskaugarska kotnercijaln a b a n k a. Pešlanska ugarska komercijalna banka javlja da će njena uprava na glavnom zboru akcijonara, sazvanom za 21. decembar, predložiti povišenje akcijonarskog kapitala od 65 na 80 milijuna kruna. Posljednji je put banka povećala svoj kapital 1912. god. od 50 na 65 milijuna, a uprava je u svoje vrijeme ovlaščena da iz slobodne ruke proda 2.500 komada od tada izdatih akcija. Poslije ovoga novog povišenja, a uz uračunavanje pričuva it.d., ukupna ce bančina sredstva iznositi nekih 232 milijuna. Ujedno je banka donijela riješenje, da se ove godine utvrdjena lantijema članovima upravnog odbora smanii za po jedan od sto, a da se svota, dobivena tom uštedom upotrebi na p'opravku činovničkih plata. Aktivne svote, kojima upravlja ova banka dostigle su sada skoro dvijemilijarde kruna prema tek jednoj milijardi 1911. godine. Sve mjere, koje banka sada preduzima predstavljaju pripreme za što intenzivniji rad njen za vrijeme poslije zakljućenja mira. Porudžbine vagona kod austrijsklh državnih željeznica. Iz Beča javijaju: Austrijske državne željeznice izvršile su nove porudžbine vagona, odnosno izvijestile su fabrike, kolika će im od prilike biti potreba do marta 1918. god. Kako javljaju bečki listovi, do sada je poručeno već 1000 putničkih i službenih kola i 8.000 teretnih kola sa rokotn isporuke do juna 1918. god., s time da da se ta porudžbina naknadno može još proširiti. */ ' T T* * zj Berba kromplra u Engleskoj. Kb. London, 5. decembra. Po jednom privremenom još neutvrdjenom statističkom izvještaju ministarstva poljoprivrede, cijeni se ovogodišnja berba krompira na 5,503.886 tona, dakle za 350.000 tona manje nego lanjske gođine. Znaćaj dunavskog puta za izvoz žita iz Rumunije. Povodom rvclikih usp-eha središn'ih vlasti u Rutnuniji dobijaju pregovori neđavno održanog giavnog skupa brodarskotelrničkog društva u Clirr!ot(jenbiirgu veliku aktualnost Naročito će izazvati veliko interesovanje raziaganje direktora Ltibberta, predsjednika injemačkog ,.Z. E. G.“ (Središia za ishranu), o uredjenju dobavaka žita iz Rumunije za prvih sedam mjeseci. Upra\mik Liibbert je o tome rekao slijedeće: »,,Z. E. G.“ iinalo je zajedno sa austrijskiin i i’gar?kim žitn'm sred/ištem da izvrši kupovinu, prirnainje i otpravljanje količine žita u rumunjskim oblasfiimai i da je izveze, dalje še ,,Z E. G.“ primiio ogromnog saobraćaia pretovariv;ma na južnim dimavskitn mjeslima, najzad još i nabavaka njemačidh teretnih parobroda t šlepova na Dunam Na skoro 450 željezničkih stamca primljene sit u Rumunfji količine žita koje su biie odredjene za iz> voz, pa su ili meposredno željeznicom 5! Cereskim putem“ otpravljene preko Ugarske za Njemačku, ili su većim dijelom prenete rumuniskim željeznicama na nimunjska dunavska pristaništa (Galac, Braiia 1 t. d.) i tu prefovaieaia u parobrođe. Do Turne Severina je roba išla u tzv. ,,grćkim šlepovima", brodovi od 1000 do 1500 tona zapremime, koji preko Djerdapa nisu mogli proći; ne manje nego 312 takvih brođova, sa zapreininom od 360.000 tona, rumunjsko je zastupnišh’o tri žitna središia uzelo pod najam. U Turnu Severimt je 21 plov.ni elevator vršio pretovarivanje žita u ,,Toršlejpow“(, (1) su takvi š’epovi, koji iinaju manju zapreminu pa prema tome tako duboko gaze, đa mogu proći prcko Djerdapa. Više ovoga, u Oršavi, Bazijašu, Pančevu, Novom Sa•Jui Vukovaru višeno je pretovarivanje ili ručnim radom ili pomoću ogromnih elevatora, koje je „Z. E. G.“ bilo na tira mjestima podiglo u ziimnjim i proleinjri.m mjesecima. Zajedničkim radom ,,Z. E. G.“ sa vojnim vlostima pošlo je za rukom, da se od januara do avgusta 1916. preticse; iz Rumunije ne tnanje nego 2,332.000 tona Eita i hraue, od koje je količine otišlo za Njemačku 1,200.000, za Austriju 997.000 i za Ugarsku 135.000 tona. j,Dunavskim“ putein je neposredno preneto željeznioom iz Rumunije za Njeinačku i Austro-Ugirsku 844.000. • ’

Promet gradjanske robe sa Bugarskom, Maćedonijom 1 Turskom. Prije nekoliko dana je otpočeo u ograničenom obimu proinet gradjanske robe željeznioom preko zaposjednute oblasti Srbije, a na osnovu raspisa ministarstva žeIjcznica od 28. p. mj., koji se odnosi na uredjenie prometa gradjanske robe sa Blt* liko o tome nije ništa drugo naredjeno, otgarskom, Maćedonijoni i Turskotm. U kopravljaće se roba u prometu sa Bugarskom (pošiijke, Marica) na osnovu pravila o prometu za neposredni saobraćaj izmedju Njemačke i Austro-Ugarske sa jeđne strane, Srbije, Bugarsk-a I Turske s druge strane ikao i za neposredni međjusobni saobraćaj poslednje tri zemlje (koj ivažt od 1. maja 1898.), u koliko medjunarođni sporazuin o željezničkom prometu robe ne sadrži kalcva druga opredjeljenja, i u proinetu sa Turskom na osnovu pravila o promctu za freposrediii saobraćaj izinedju Njcmačke i Austro-Ugareke sa jednc sh’ane, Srbije, Bugarske i Turske s druge strane, kao i za neposrcđni medjusobni saobraćaj poslcdnje tri zemlje (koji važi od 1. inaja 1898.). Zabrana Izvoza Iz Amerlke? Na godišnjoj skupštini, američkih formera — poljoprivreduika, utvrdjeno je, da skakanje djena poljoprivrednih proizvoda stoji u vezi s lošom 'žetvonr i skakanyon cijena artikala, potrebnih poljoprivredi. DaIje utvrdjeno, da bi se zabrana za izvcz imala rasprostreti na industrijske tvonevine, a naročito na munidju, ako u opšte radi poboljšania položaja iaeba pribjegavati zabrati izvoza.

tlarstfno zdraolje. Rat i medicina. Profesor Dr. Wenckebach držao je prcdavanje u društvu za narodno obrazovanje o ratu i medicint Iz tog predavania doznajemo, da Njemačka samo u vojsci ima 20.000 ljekara, od kojih su dvije trećine na bojištu. Isto ioliko irna i apotkea. Oko 6S00 bolničarki zaposleno je po vojnim stanicama, a ejelokupni broj sanitetskog osoblja iznosi 72.000. Ovamo dolaze još i mnogobrojne pokretne pcrionice č dmga postrojenja. Fiirurgija je postigla velike uspjehe, isto tako i imodicina za unutrašnie bolesti. Kalemljenjem protiv kolere, ove je sa svim. nestalo. Isto su tako postignuti vidni nspjesi u borbi protiv srđobolie i drugih priliepljivih bolestt, zatim protiv trbušnog tlfusa, malarije i srcare nervoze. Sva postrojenja, n.'un: ienjena sađa voisci, sačuvaće se i vpctrehiće se u miLmo doba za grad’anske bolesnike. Medicina ima pred sobom široko polje i velike zada.kr, koje će riješavati Innogo povoljnjje iskustvom, stčenim tr rt.T.

Prava Amerikanka. Jedan saradnik uglednog danfkog Hsta ,,Politiken“, koji je tu skoro proveo nekoliko mjesed u gostima kod jednog svoga prijatelja, američkog bogataša, opisuje njegovu suprugn, g-dju Campbeil kao baš ,,pravu“ Amerikanku, to jest kao takvu, »Ja je i mi Evropljaoi po svojim novinama priznamo za pra\nr Amerikanku. Evo šta ou veli; Njen suprug Mr Campbeil bio j'e milijunar i bankar u Battersonu, Idržavi Illinois. Nekol ko mjeseci bio sam kod njih u kući, te sam imao dosta prilike, da posmatrain razmaženu i ekscentričnu gospodju, koju je ipak svakoga morala svojom ljepctom začarati. Ponajviše znaia se do žučl naljutiti, što mora da stanuje u Battersonu, koje joj mjesto nije bilo dosto svjetsico i elegapimo. ,,Da sam se uđala za kojeg evropskog piemića, mogia bih doćii i na koji kraljevski dvor“. Tako je zn:»i* kazivati Mr. Campbelhi, k\đ bi on po svome običaju poćsticoin svakog m 'escca do-i šao k njoj po amer.kanskom običaju bez kapufa sa zasukanim rukavima na košulji, pa joj znao prcdočiti 'račune za njezine toalette, koji su poneki put Sznosili upravo ogromne svote. Uračunane su bile sve moguće stvari: mčni radovi, krzna, nakit, šeširi, rablje na tuoete komada i sve šiveno rukom. Njeno je bilo nrnijenje, da ne bi mogla zaspati, da imade na sebi košulju, koja je šivena šivaćom mašinom. Moraće ipak priznati, da je ona bvu veiikodušnost, koju je dmala prema samoj sebi, pokazijvala; i .preina drugiina. Ona je davala svakoine bez razlike, ko bi štogod tražio. Jeđnog je dana posjeti jedan Varalica, i to jedan od onilr, koji se znadu posve gentlemenski ponašati. Ona mu dade, a da nijc ni ckoin trenula, oveću svotu novaca, a uz to naloži, da mu spreme kovčeg, koji je dala napnniti najdivnijim stvarima iz garderobe svog supruga. Kad je to doznaa Mr. CSnpboll i naljutio se zbog toga, odvrati ona: *,Bože moj, dragi Teddi, on je kazaoda je grof.pa neka hoda 1 od’even kao grof“. To liberaino mnijenje nije samo njeno, nego uopšte vrlo rašireipo u Americi. Šta )e na svijetu najinteresantnije, najIjepše i najbolje? Naravno da je to opazio A m e r I k a ii a c. Medjn njima ima dosta besposlenih Ijudi a hnaju dosta para, riješavaju se da putuju po svijetu i uživaju u prirod-

nim 1 vještačkim ljcpotama cijeloga svjjcta. Tako jedan od njih kojl Izgleda da je popiplično putovao izneo je u jednom američkom listu šta je na svljetu najintercsantnije 1 najljepše i šta gdje pirVldČi najveću pažniu čovickovu. Tako on veli da je: „Najhoije jelo u Parizu i Beču. Najbolja opera u Milansko; ,,ScaIi“. Najstarija varoš: Damask. Naj« veselija varoš: Budiinpešta. Najbolja podzemna željeznica: Sjevero-južna željeznica u Parizu. Najpustija varoš: Rim. Najprijavija varoš: Jerusalim. Najšumnija varoš: Lisabon. Najčistija varoš: Bcrlin. Najfiniji hotel: Adlon u Berlinu. Najbolji taksametarski fijakeri u Berlinu. Najljcpša operska zgrada: Velika Opera u Parizu. Najprecjeujivanija varoš: Napulj. Najlakše naći: Čovjeka, koji očekujc bakšiš. Najnemogućniji Ijudi: Neapolitanci. Najgostoljubiviji i najbolji ljudl u Rusiji, Najdražesniji ljudi: Bečlije. Najteže naći: dobar ,,cocktail“ (vrsta konjaka). Najljcpše ženske u Petrogradu. Najbolji glumci u Umjetničkom pozorištu u Moskvi. Najbijednija opcrska predstava u Kcdivskoj opcri u Kajiru. Najužasnije: inoj račun u „Hotei de Paris*- u Monte Carlu. Najbolje inuzičke lakrdije: :u Londonu. Najludje: kad se neko nada, da će dobiti u kockarnici u Monte Carlu. Najbolje obučenc damc: Ainerikanke u pariskim liotelima. Najljepše pozorištc: Burgtheater u Beču. Na.li|epša gradjevina: plava džamija u Carigradu. Najljcpši spomenik: spomenik Viktora Emanucla u Rimu. Najbolji orkestar: simfoniski orkestar u kasini u Monte Carlu. Najdosadniie mjesto:: ,,Maxiiti“ u Parizu. „Noćni život" prešao je na Monmartu. Najbdje glumačke prestave: u Njemačkom pozorištu u Berlinu. Najijcpši izgled: sa Cap Martina na Rivijeri. Najljepši trenutak: kađ sam ugledao locov čamac kod Sandjr Hovka kod Ne\v-Yorka (povratak u domovinu). Najbolji balet: u Marinskom pozorištu u Petrogradu. Najijepše mjesto: Miramare kod Trsta. Najsjajniia slika: !okal „Palais de Dance" u Berlinu, najbiistaviia balska dvorana u Evropi. Poslije rata... Iz jeduog „Pariskog pisma“ u jeđnom lijeinačkom časopisu za književnost vadimo siijedeće mjesto: Mržnja proti\u Njemačke i Nijemaca ne može uvijek trajati, da su Nijemci i njemački jezik Francuzima potrebni, to svakako uvidjaiu izvjesni Francuzi, koji, daieko od topovske grmljavine, osjećaju teške štete u svome trgovačkom radu. „Poslije rata“, pisao je ,,La petite Gironđe“, mi ćemo vjerojatno što je moguće manje od Nijemaca kupovati, ali se svakako nećemo ustezati, da im nešto prodamo. Neophodno ie potrcbno, da je prodavalac u stanju, da svojim prepiskama i na putu vrši ponude i trgovinu na onom jeziku, koji kupac njegov razumije. Ali ako uzmemo — što je razumije se sa svim nevjerojatno — da će se trgovinski odnosi izmeđju F r a n c uske i Njemačke sa svim prekinuti, mi ipak ne treba da zaboravimo, da je njemačld jezik ne samo jezik Njemačke i; Austrije, nego da je jezik i jednog dobrog dijela Švajcarske 1 Luksemburg a, i da je saobraćajnl jezik i u mnogiin holandskfm, skandinavskitn i baikanskim zemljama, a ini jezike tih zemalja neznamo. Ako se u nas njemački jezik ne bude učio, s kime će naši trgovci, naročito u svojim uredima, zamjeniti mlade Nijcmce, koji su im prije rata vodili prcpiske sa zemljama, u kojima se njemačiđ govori?" Vellkl clklon u Indijl. Postrađalo preko 300 osoba. Pondicherry razoren. Kako jedna vijest „Reuterovog uređa“ javlja, poginuio je za vrijeme jednog ciklona u Pondicheryu 300 osoba, a šteta, koja je ciklonom počinjena, znatna je. Mjesto Pondicherrv leži nai istočnoj obali prednie Indije. iMala je ta francuska lcolonija, koja je okružena istočno indijskim predsjedništvom Mađras-.i Istoimeni grad broji od prilike 48.000 stanovnika. Grad je osobito znamenit sa svojiht kaonica pamuka.

Zvanične objaue. Objava. Prema zapovjesti c. I k. zapovjeđ' ništva mosne brane i grada Beograd? Br. 321 od 28. novembra 1916, poziv* se gradjansko stanovništvo da pristup; baštenskim radoviina za sadjenje povrća Oni, koii nemaju vlastitog zemljišta, trebtf da se obrate upravi dotične poljoprivred: ne stanice (u Beogradu u’ica kralja Ale, ksandra 68) gdje će im se dati potrebt no zeinljište. Svaka kuća treba bar to. liko prostora da zasadi i obradi, koliko je za nju neophodno potrebno. Sjeme rasadi mogu se kupiti u prodavnici po> ljoprivredne stanice u Beogradu. Naiza« se obraća pažnja na tu okolnost, da jl u interesu svakog pojedinog, da se snab. dje sa zemljištem za zasijavanje povrćđ Idućeg proljeća ne smije ostati ni ko madić zemljišta ne zasadjen. U Beogradu, 30. nov. 1916. C. i k. zapovjedništvo mosn brane i gmčl'’ Beograda.