Београдске новине

I z 1 a z I: dnevno n Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaj e se: a Beogndu I n krajevima zaposjednutim od carsko i kra* Itevaklh teta po cijenl od n HrvatskoJ-SlavonlJi, BosniHercegovlni I Dafmaciji po cijenl od . 8 h jivan ovog podruCJa . . . 12 h

Oglaai po cijeniku.

Pretplata: za 1 tnjesec n Beogradu I a krajevfma zaposjcdnutim od carsko I kraljevskih Ceta K l'.TO n HrvalskoJ-SlavoniJi, BosnlHcrcegovlnl I DalmaciJI K2 40 Izvan ovog podmCJa . . . K 3 , -»

Urednlštvo i BEOGRAD, Vuka KaradžiCa nl. 10. Telefon broj 67. — Uprava* prlmanje oglasa i pretplatc: Kncza Mihajla ul. broj 38. Telefon broj 25'

Godina II.

Historijski dvanaesti decembar. Ponuda središnjih vlasti za mir.

Prvo zoonlčno snopStenje. Kb. BeC, 12. deceinbra, Prvo zvanično saopštenj’e car. i kralj. vlade glasi: Počeli smo rat u odbrani i očekujemood njegaodržanje svoje egzistencije. Ukazujući na izvojevane svoje uspjehe, podnijeli $mo preko neutralnih država neprijateijskiin nam državama prijedlog za pregovore o miru. Ove će države sada iinatl pred cijelitn svijetoin da podnesu dokaz o svome pravom raspolcženju i svojim natnjerama. Ivaničnl tckst note. Kb. Beč, 12. decetubra. Zvanlčni tekst note glasi: Evo već dvije i po god’ne, kako bijesui u velikoin dijeiu svijeta najstrasniji rat, koji se pamtl do sada u pojvjesnici. Ova katastrofa, koju nije mogla zadržati veza hiljadu-godišnje zaJedničke civilizacije, pogadja čovjeeansivo u lijegoviiu iiajdrngocjenijiui tekoA'inaina- Ona prijeti, da razori uranl 1 tnaterijalni napredak, koji je u početku XX. vijeka pretstavljao ponos Evropeil’ ovoj su fcorbi Austro-Ugarska i nje* ni saveznicl Njeuiačka, Turska i Bufearska pokazale svoju ncsavladljivu vnoč. Saveznicl su Izvojevatl s M n e uspjehe nad protivnikoin Jačiin po broju i ratnoni inaterijalu, a njiliovl borbcui redovl nepokoljebljivo odolijev aju stalno ponavljanlm napadiina vojski ujlhovih neprijatelja. Poslednjl naJet na Baikaiiu brzo je uspještio srušen. Najuoviji dogodjajl pokazuju, da i daIJe produžavanje rata ne će biti u stanju, da sloml nj'hovu otpornu snagu, nego da eak šta vlše cjelokupui položa] opiavdava očekivanje no!V i h ii s p j e h a. Četiri su savezne drfave natjeranc, da se late omžja radl odbrane svog opstanka, slobodo i narodnoga razvltka. U tome nijesti ništi bmijenill nl slavnl podvizi njihovih vojski. Onc su staluo ostajale pri uvjere/nju, d a u j i h o v a v 1 a s t i t a p r a v a I nj 1 hov| opravdatii zahtjevi liijesu niukakvojoprjeclsa pravinia drugih naroda. One ne idu n a to, da svoje protiv* mike sinrvc 11 i ii n 1 š t e. Rukovo'djcne svlješču o svojoj vojniekoj i prlivrednoi snazi i voljnO, da preina potreJ>i produže borbu do krajnosti, ali jednovreineno zadahmite ž e I j o m, d a Bpriječe dalje prolijevanje k r v I i d a u č i n e k r a j r a t n i tn užasiina, čet'ri savezničke države predlažu, da se što prije pristupi pregovorinia o m i r u. Prijedlozl, *to će ih one iznjjetl na tim pregovorlnia, a koji idu ua to, da zajamče čast, opstanak i slobodu razvitka njihovih Đaroda, prcma njlhovom uvjerenju pru*ajw zRodnti o s n o v u za stvaranje trajnoga m i r a. Ako bi se u prkos flvoj pouudi za mlr i poni ; renje produ*ila ova borba, to su četirl udrnžene države voljne, daovu borbupoTedu do pobjcdonosnog krala. No one pred čovječanstvom i pred historijom svečano odbijaju svaodgovornost za to. Car. I hralj. viada slobodna je, da naklonje»liui posrcdovanjem Vaše Pre»zvlšenost ‘ moll sku vladu, da ovo stavi do znanja . . . skoj vladi. Zvonično ohluSnjenje note. Kb. Beč, 12. decembra. Zvanično se saopštava: Kad je u * Jet °J914. dugotrpljivost Austro-UgarSkc čitavhn nizom smišljeno produžavanih i sve većih izazivanja bila iscrpj|5 na . Pa je monarh : ja poslije 50 nepreKidno mirnih godina bila primorana da lati mača, nijesu za tu teiku odluku °ii! nijerodavni ni napadački smierovi,

n! osvajačke namjere, nego isključivo gorka zapovjed nužne odbrane, da svoj opstanak zaštiti i da se za budućnost osigma protivu sličnih mučkih napada neprijateljskih susjeda. To je bio zadatak 1 cilj monarhije u sad a n j e m r a t u. U zajednici sa svojim oružnim bratstvoin oprobanim saveznicima, austro-ugarska Je vojska i flota, krvavo boreći se, ali i pobjedonosno prodirući, postigla bogate uspielie i uništila namjeru naših protivnika. Savez je ne samo izvojevao nepregledni niz pobjeda, ncgo držl u svojoj rucl i prostrane neprijateljske oblasti. Nesalomljiva je njegova snaga, koju je nedavno njegov posljednji izdajnički protivnik osjctio, nepokoljebiva jc otporna volja njegovog stanovništva. Neprijatelji se ne mogu nikad nadati, da će taj savez vlasti pobijediti i uništiti, nikad iin ne će poći za rukom, da će ga ogradjivanjem ili mjerama zamoravanja gladju moći innekšati. Njihovl ratnl stnjerovi, kojima se u trećoj ratnoj godlni nijesu približill, pokazaće se I dalje da su nedostižni. Nekorisno i uzaludno je dakie produ/enje rata za prptivnika. Savezničke su se vlasti svojih ciljeva: odbrane protivu davno smjeranih i pripremanih napada protivu niihovog opstanka I integriteta, kao I postizavanja stvarnog jamstva protivu ponavlianja takvog zagrcžavanja njihovog bitlsanja i njiliovog mirnog razvitka, s puno djelatnosti pridržavale i sa izvojevanim dobitima osiguranog tla svoga opstanka ne će dati odagnati. Produženje ubijstvenog rata, u kome protivnici još mnogo razoravaju, ali sudbinu, poslije cdiučnog pouzdanja saveza, ne mogu izmijenifi, sve sc više ispoljava kao teskorisno uništenje Ijudskih života i imovine, kno nečovječtiost, lcoja se potrebom ne opravdava, kao zločm civilizacije. lo u\ jerenje i uada, da bi lota uvidjavnost mogla prodrijeti i u protivničkom lcgoru, u bečkoin se kabinetu, u potpunoj saglasnosti sa vladatra 'saveznili vlasti, rodila misao, da preduzme otvorenl lojalni pokušaj radi izmjene izjava s protivnikom u cilju, da se dodie do utirania puta miru. U tu svrhu su danas vlade Austro-Ugarske, Njemačke. Bugarske I Turske uputile ravnoglasne note u dotičnim pri.icstonicama opunomoćenim zastupnicima, kojima je povjerena zaštita prava podanika tih država u neprijateljskim zemIjama, u kojoj se razlaže gotovost, da se sa protivnicima stupi u pr,egovore o mirti i sadrži molba, da tu izjavu putem svojih vlada dostave neprijateljskim državama. Jednovremeno je taj korak naročitom notom stavdjen do znanja zastupniku Svete Stolice i umoljeno je djelatno interesovanje pape za tu ponudu za mir. Tako Isto su u četiri prijestonice opomomoćeni zastupnici ostalih neutralnih država izvještni o koraktt, da bi ga saopštili svojim vladatna. Austrougarska i njeni saveznici dali su tim korakom ponovo odlučnog dokaza o svojoj miroljubivosti. Na prtivnicima je sad, da pred cijelim svijetom zasvjedoče svoje namjere. Na saveznike pak, ma lcakav isltod njiitovog prijedioga bio, za slučaj da im se naturi produžerje rata, ni pred sudom svoga vlastitog naroda nc će moći pasti nikakva odgovornost.

Prevlšnja uoino znnovjest uojscl I mornorici. Kb. Beč,J2. decetnbra. Njegovo Veličanstvo car i kralj izdao je slijedeću zapovjest vojsci i mornarici: Mojim vojnieiina u vo ; sci i raornarici I Milostivom pomoći božijom I hrabtošću i istrajnošću vašotn i vaših sav : eznika stvoren je takav položaj, da se više ne može sumn’ati u konačnu našu pobjedu. Težeći, da povratiin blagodati tnira Svoiim narodima. koji muški izdržavaju ova teška vremena, preduzeli smo Ja i uzvišeni Mi savezn’ci pokušai za stvaranje časnoga mira. Mo! : m se Svevišnjem neka svojim blagoslovom poprati ovaj korak! Ali Ja sam pored toga uvjeren, da ćete sa istim junaštvom produžiti borbu, dokle god se ne bude zaključio mir ili dokle god ne bndete odlučno potukli neprijatelja. Beč, 12. deceinbra 1916. „ , Karlo s. r.

Ponuda zo mir središnjili ulnsti. U 29 . mjesecu ovoga rata najzad Je sinula jcdna iskrica. koja inožda inože biti prcdznak za zoru budučega mlra: s redIšn je sti v 1 as ti preko neutralaca podnljele prljedlog silama sporazuma za pregovore o miru. Gotovost tih država za mir nije Jućeranja, ona je u više nialia našla rječito'; Izraza u iziavama niihovilt državnika, a naročtto njcmačkog državnog kancelara. Skoro prije ravno godinu dana, 9. decembra 1915. god., Bcthmami-Hollv/eg održao je onaj značajni govor. u kojemu je prvl pttt bi!o riječi o njeniačkoj gotovostl za mlr, No odjek, na koji je ovaj govor naišao kod neprijatelja središnjih vlastl, sastojao se satno iz ciničnog potsmjelia, pa je rat produžen. Sada poslije dvanaest mjesecl ponovnHi neprckldnlli borbl opef dolaz! do Izraza ova gotovost središnjih vlasti I njijiovih saveznika za mir, 1 to ne više u govoriina i polemikama, već u konkretnom prijediogu, da se povedtt pregovori za mlr. Ova ponuda za tnir, pođncsena preko neutralnih država, pada u vrijeme, u kojemtt se udntžeiie države četvornog saveza nalaze u pobjedničkom pohođit, koji krha svakl neprijateijskl otpor. Ta može H zamislitl boljl dokaz za umjerenost tlh drža\'a, kojima njihovl neprijatelji stalno predbacuju osvajačke težnje, nego li činjenica, da one baš u času, kaSa zadobijaju nadmoćne pobjede, lco'je u najmanju r u k u n a B a l k a u u o d I u č u j u vojni položaj, čvrst® i jasno izražavaju svoju volju .ia aiitoin? A Ima li ositn toga Jačega dokaza za to, da Je ova ponuda za mir sve drttgo. samo ne znak slabosti? Još nikada nijesu države četvomog saveza blle tako jake, kao baš sada, od laujskoga zauzinianja Srbije one nljesu za svoje zastave ovezaie odlučnijih pobjeda, koje bi toliko zaprepastiie i uzbunile njiltovc neprljatelje. Baš ta vojnlčka snaga I daje niogućuost središnjim vlastima, da sada u potpunoj formi nude mir. I f ovoj pouttdl vrše ulogu posrednlka neutralne države, a viadc slla sporazuma Imaće na nju da ođgovore. Ml ne možemo znati, da li će odgovor giasiti, da su sile sporazuma voljne da pregovaraju o miru. U pariamentitna siia sporazuma dolazio je do sada na sve interpelacije, koje bl što htjele znati o niiru, stereotipnl odgovor, da za sada nema još nikakve ponude za mir, niti neposrednc, nitl ponude podnesene preko neutralaca. Sada je do te pomide došlo u svoj propisanoj fornil, pa će se u Parisu, Londonu, Petrogradu i Rimu inoratl odlučitl. Svak će rado vjerovatl, da bl tamo radije vldjeli ponudu u vremenu, kad bi nešto siedlšnje vlastl na bojištima bile u škripcu, a možda i primorane, da mole za mir. No takvoga momenita do sada u cijeiom toku svjetskoga rata nije bilo i danas je , 'inanja no Ikada nađa, da bl do lakvog položaja u i^otrlo i dnći. Aii siie sporazuma nikako se ue će ogriješiti o svoje interese, ako se malo izbliže pozabave ovom ponudom svoga protivnika u vremcnu, kada svl znac! govore za to, da bl produžavattje borbi samo još pogoršavalo položaj sila sporazuma. Već će 1 d u ć i d a n i d o k a z a 11, hoće H te države primitl na sebe strahovitu odgovornost za dalje prolijevanje krvl, — na koje su voljne središnje vlasti, ako na to budu natjerane, — ili da II su one kao god i središnje vlasti raspoložene, da započinjanjent pregovora o miru pripreme Kraj svjetskomu ratu. Izjisve $rofo Tlsze. U sjednici ugarskoga sabora. Kb. BudimpeŠta, 12. decetnbra. Današnja se sjednica očekivala sa vel'kiin uzbudjenjem. DoŠli su skoro svi zastupuici, a galerije su bile pune svijeta.

Pošto je potpređsjediiik |S z a s z otolvorio sjednicu, uzeo je riječ ministarpredsjednik grof T i s z a. Pročilao je notu carsko I kraljevske zajedničke vlade vladanta sila sporazuma. Poslije toga je iznio historijsld prijegled saveza AustroUgarske sa Njemačkom, koji je imao pot* puno mirovni značaj, dok su sile sporazunta sačinjavale uvijek jedan agresivni savez. Zato su sile sporaziuna i odgovorne za ovaj rat. Mir je trajao, dok sile sporazuma nijesu došle do uvjerenja, da je došao čas, kad će moći da unište središnje vlasti. Krivo bi bilo, ko bi uaš prijedlogzautir smatrao uašoiu slabošću. Ne bude li naš prijedlog primijen, nastavićemo odlučno borbu. Grofovl Andrassy i Karolyi, kao i zastupnik Stjepan Rakovszky pozdravljaju odluku ka tuiru. Poslije toga zaključena je sjednica ncšto prije 7 sati u večer.

il Berlinu. Kb. Berliti, 12. decembra. Ugromna zapetost, koju je izazvaio izneitadno sazivanje Reichstaga, ne ^samo u političkim krugovima, već l u svima slojevima stanovništva, pokazivala se već u spoljnoj slici, koja Je današnjoj sjednici Rcichstaga daia obliježje. kakvo do danas nije zapamtio ovaj parlatnenat. Od ranoga jiitra tiskala se nred ulazima u Reicltstag uepregledna masa naroda, ifoja je uzaiud tražlla da ndjc. Dvorana i gaierije bilo su u bukvalnom sinlslu te riječl ptelrpane. U diplomatskoj loži prisustvovali su predstavnici savezničkih I neuUralnilt država, medju njiina austro-ugarskl poslaitik princ H o h e n 1 o h e t savletnik poslanstva grof L a r i s c h. Početak sjednice odoenio je usJijed stranačklh dogovora, a ovo jc zakašnjenje, u koiiiro je to u opšte bilo tnoguće, još po\ cćavalo sveopštu napetost. U đvorani stajali su poslanici sakupfjenl u gritpc i raspravljall su medju sobom, dok su vodje stranaka sa kancelarom pregovarali o toine, da ii će biti iii ne debate o kanceiarovitn izjavama. Svi sakupljen! damiše đušom, kada se pojavišc vođje stratiaka I kađa sa zadocnjenjem od jednoga sata zabruja zvono. Tačno u dva sata pojavi se u dvorani državni kancelar pl. B e t h m a n n H o 11 w e g. Neposredno poslije loga predsjednik dr. K a e m p f oivori sjodnicu i dade riječ državnotn kancelaru. Kancelar održa govor, u kojeniu je dao prijegled posljednjih vojnilt dogadjaja i stavio do znaitja savezničku notu o miru. U samrtničkoj je tišinl parlamenat sasfušao rlječl kancelarove, koje su u više maha naišle na živo odobravanje. Kada je lcancelar pročitao notu, odjeknuše sve jačl i jači uzvici: ,.BravoI“ Na kraju govora požujeo je kancelar najživlje I trajno odobravanje Iz dvorane I sa gaierlja. Pošto je kancelar završip govor, prediožio je poslanik S p a li n (Centrum) odlaganje Reichstaga, dok je poslanik B a s s e r m a n n (narodnl liberal) prediožio otvaranje debate. Ovome posliednjem prijedlogu pridružiše se l grof \V e s t a r p (konzervativac) i Ledebourg (socijalno-demokratska radna zajednica). Glasaniem je cvaj prije Jlog cdbačcn, pa je sjcdnica zaključena. Kancelarov sovor. Kb. Berlin, l.\ dccembTa. KanccJaiov govor glasio ;e: Gosrrdi*.! Uslijed !oga. š'o smo 6* čckivali nr\e povoljnije dogatiaje »a boi. t ’u, Relchstag nije ođlož i n ua da* že vriieme, već smo osmii Vašern gospocinu predsjednikj, Ja odredi G<>n •d i.'e pfename sjednics. Ova ce nxla skoro i suviše brzo ostvarila. Hoću da budem kratak, jer djela govore. Stupanjein Rumunjske u rat trebalo je da se obori naš i naših saveznika položaj na Istoku, a iednovremeno je trcba'a ofenziva na Somnii da probije naš zapadnl fron f , dok su ponovljeni talijanski nalcti imali da vezuiu Austro-Ugarsku. Položaj je bio ozbiljan. Božjom pontoću našc su divne čctc stvorile poIožaj, koji nam daje veću bezbjodnost, ncgo što smo je intali ranije (Živiol). Zapadni front ncpokolebivo stoji. Nc samo da stoji. već Jc uprkos rumunjskoj vojni snabdjeven većitn pričuvama u iiudsTvu i mjTerijalu, nego što je ranijc tamo bilo (Živlol). Vrio Jc lzdašno precluzeta zaUita od svliu mogućih taliianskih diverzija. Dok je Somma rdjekivala od dobošne vatre, dnk su Rusi naietafi r>a istočno-erdeljsku granicu, tnaršal Hlndenburg je ne-

vierovatno genijainlm rukovndjenjem operacija, a sa čctama. koje su, utrku« jući se u podvizima i junaštvu sa sa« veznicima, učinile mogućnim ono šta je lteinngttće (Btirni uzvici: Živio!) za-t uzeo cijciu zapadnu Vlašku i rumunj< sku prijestouicu, (Žlvio!) a Hiudenburg. ne zastaje na po puta. Vojne sc opera* cije produžnju. Udarcima našcga mačai jednovrcmeno je naše privrcdno snabdjevanje stavljeno na čvršu osovicu. U' Rumnujskoj su nam pale šaka ogrom< ne zalihe žita. žtvotnih namirnica, pe-*, troleja i nuiogih drugili proizvoda. Nji*, ltovo prevlačeuje u pozadinu u toku je, U prkos vclike nestašice ntl bl I bea toga velikoga plijena izašli na lcraj, S tim više se onda ntože reči, da je sada izvan syaJie sumnje tiaša privredna kczbjodhost. Vclikim dogadjajima na kopmt dostojno se prldntžujti podvizf 1 našili podmornica (Živjelel). Avet gla* di, koju su nuši protivnici mlslill da puste protlvu nas. sađa sc okrcče protivu ujiii samih. K;ida se po završetku prve ratne godine Nj. V. car obratio njemačkom narodu, rekuo je: Veliki doživljajl čiue« da i srca očvršćavaju. Nikada uaš caf i naš narod nljesu blli đrugoga rniš!]e< nja, pa ! sada n'jesn. Oeuijalno vodstvtf i nečuvena junaštva stvorila su željezne činjenice. A l unutarnjl zamor, sai kojint je tačunao protivniic, bio Je velU ka zabluđa. U sred naj\ eće ratne buke :ta bojištlrna njemačkl je Refđistag pomogao, da se zakonom o đomovlnskof pomoćnoj sitižbi stvori nov narodni branilc. lza naružane voj^ke stojl radnl 1 narod. Džittovska snaga narodna upućena je svom silont ua zajeduički ciii, MI jestuo opsadjeua ■ llvrdja-va, kojout rtas smatraju uaši protlvnlcf, n!i smif jcdnovremeno silnl, čvrsto nredjetu voini logor sa nelscrpnim fzvorims snage. Takva je njemačka carevlna^ čvrsta i vjerna sa u borbi okušanhfl drugovima po orudjti, pod austro-ugarsklm, turskim I bugarsklm zastavamto Nepokolebnni govorhna našlh pro« tivnika, koji uam pripisuju čas nantjere za osvajanjetn cijeloga s\ ijeta, a čas opet očajnfčke nzvlke straha, ml smo odiučno pošll svojim putem I Iderno' njime dalje, vazda gotovi da se borilno i branimo za opstanak svoga na< roda, za njegovu slobodnu f obezbjedjenu buđućiiošt, a!i I uvljek voljtti dai po tu cijeitu pružimo rnku za tnlr: jefl naša uam simga nc- da, da se oglušimo 0 svoju odgovornost, koju Jrnanto pretua Bogn, prema čovječanstvu, pa najzad prema vlastltom navodu. (Žlvio!) Našl stt prolivnic! Izbjegavall da rea< giraju na naše đosadašnje Izjave o na* šoj gotovosti za mir. Sada smo otišll još jedan korak đaije. Prema ustavit I. je avgtista 1914. god. Nj. V. car iičnoi ponio najteže riješenje, na koje se lka< da imao odiučiti Nijetnac — uaredba o mobilizacljf, koja je bila iiotrebna uslk jcd tek naredjeue ruske mobilizacije. Za vrijeme ovili dugih I teškili TatniU godina cara je rukovodila jcdina mlsao, lialme kako će on poslije pobje« donosnog rata vratitl opet zemlj! mlr, Niko to ne ntože bolje posvjedočitl od. mene, koji nosim odgovornost za sve vladine činove. U najdubljem moraltioni l rcligioznom pojimanju dužnostt tte samo prema vlastitoni narodu, već 1 prema cijelom čovječanstvu, car nalazl da je došlo vrijeme za zvaničnu akciju za mir. S *oga Je Njegovo Veličanstvo po prethodnom sporazumu 1 u zajedttN cl sa svojim uzvišenim saveznicima do< ltijeio odiuku. da se neprijateljskiin državama prcđloži pristupanje pregovo« rima o miru. (Opšti pokrct u cijelom doittu. živi nsklici: ,,Bravo!“ i „Živio! 11 ) Jutros stno predstavnlclma onilt država, koje zastuoaju naše Interese u neprijatcljskfm državama. dakle pred* stavniciina Španhe, Sjcdittjenih Američkih Država I Švajcarske predalf odgovarajućn liotn s inolhom za predaiu neorljateljskim državama. Isto se ovo vršl dauas u Beču, Carigradu I Sofijf. 1 ostale iieutralue države I sv. Otac oa* pa blće obaviještenl o ovom uašetn ko* raKu. Poslije toga kancelar čita satmi notu, koja Je primljena burnim uzvicima ,.Bravo!“ I pljeskaniem ruku, pa zatim nastavlja: Oosnodo moja! Avgusta mjeseca 1914. godine naši su nepri* jateiji otvorili piianie moći svjetskoga rafa. Danas tni ovaramo čovječansko pitanje mira. Kakav će blti odgovor na* ših prntivnika, tni očeknjemo onim mirom, što natn ga dajenaša spofjna i u-ra* tarnja sraga I naša čista savjest. (Živio!) Ako su naši protivnici voljnl da prime na se strahoviti, opšte svjetski teret za sve sraliote, koje bi još imale doći, tada će to rasplamtieti i posliednje njemačko srce do u najman’U kolibicu u svetome gnjevu protivu neprijatelja.