Београдске новине

Strana 2.

14. decembra 1916.

Beograđske Novlne

Cetvrtak

BroJ 303.

KOLIKO JE DOSAL) ZAUZtTO KUMUNJSKEV

Do sada je osvojeno oko 54.000 četvornih kilometara rumunjskoga zemljišta. Pošto ukupna povriina kraijevine Rumunjske i/.nosl 137.000 Četvomih kilometara, to je Rumunjska oo sada izgubila skoro polovinu svoga posjeda. Rumunjska željeznička mreža bila je dugačka ukupno 3087 km., od kojih su dosada već 2000 u rukama središnjih viastl. Od 700 rumunjskili lokomotiva zaplijenjeno je dosada 130 k o m a d a, dok je od vagonskoga parka od prilike četvrtina u rukama središnjih vlasti. Prcpirka o krivlci rumunjskog slorna. (Naroćm bno av »UeotjraUsMii NuViiiii«) Mamburg, 13. decembra. „Hamburger Fremdenb 1 a 11“ javlja iz Stockholma: Pisanje engleske štampe protivu Rusije sve je razdražljivije. ,,D a II y C h r onicl e“ se ljutUo obtče ptotivu glasova, koji engleskoj Vladi predbacuju, da ona za Rumunjsku nijc ništa uradila i izjavljuje, da krivica za slom Rumunjske pada u prvom redu i isključivo na Rusiju. JoffrelCadorna su sve učinili, da vežu neprijateljske snage, čime jo njihov zadatak bio iscrpljen. Izašiljanje Jedne engleske potuoćne v o j s k e, u količini od p o 1 a m 11 iJ u n a, kao što to na primjer „0 b 8 e r v e r" zahtjeva, ne može se nl zamisliti, a za Englesku bi moglo bitl sudbonosno. Rascjep medju rtidiunjs-kirn poslanldma. (Naročiti brzojav »Beogradskih NovTna*/ Berlin, 13. deccmbra. .„National Zeitung" Javlja sa ruske granice: „Odeski Llstok" javlja Iz Rcni-a: Kralj Ferdinand primio Jc u poslijednje vrijeme ne samo vodje stranaka komore, nego skoro i polovinu poslanika kotnore, sve u naročltoj atidijcnciji. U tim je audijencijama bilo govora o političkom i vojničkom itanju. Skoro se svi poslanici kotnore nalaze u Jašu. 1 poslanici, koji su se do sad bavili u Odesl, otputovali su u JaŠ OČevidno Je nastupio v e 1 i k 1 rascjep medju poslanic ima k o m o r e. Sad nije više moguće dijelitl komoru na liberale i konzervativce. Danas postoje santo dvije grupe, nr.ime, jedna stranka, koja lioćebrzozaključenje mira, i jedna, koja hoće sa Rusijom i svojim sa\eznicima, da ide do kraja. Rusofilska stranka, kojoj pripada večina kontore, izradiće jedah propttgandski proglas i rasturiće ga u narođtt. U tom će se proglasu saopštiti, da je ruska pomoć bitno daleko veća ispaia, nego 11 Što je pivobitno bila predviđjena. Rusija nije ni najmanje odgovorna za današnje stanje. Rumunjskoj se konačha pobjeda ne može oteti. Stranka za mir traži okončanje inta. Rumunjska treba da zaključi mir, ako joj neprijatelj zajamči Dovratak pcsjcdnute obfasti. U danom slučajn moraio bi se pristati na ustupanje Izvjesnih dijelova oblasti u Dobrndži. Bratiami se povukao od svakog rađa, te sad mlnistar financije C oaUnescu igra u Jašu veliku ulogn. U kritljici Mariji Ima Rusija v e 1 \ k o g p r i j a t e 1 j a. Rftrtmnisfcc stjjuovnlštvo ostafe na zaposfeđnofom jpođmčftj. (Naročlti brzoiav „fteosrađsklh Novlna' 1 .) Zeneva, 13. decembra. Lyottski listovl lavljaju iz J a š a, da je rumunjska vlada Izdala proglas narodu. u kojemu sc gradjansko stanovništvo poziva, da ne bježi ispred neprijatelja, pošto bi inače time ometalo pravilno odstnpanje vojske. Simtoma taFjansfca posmatranja o RumtmjskoJ. (Naročltl brzojav „BeoKradsktb Nos’trm'.) Zfirich, 13. decerttbra. „Corriere della Sera" prirtaje silni 1 strategijski sklop napada ! smatra, da bi daiji otpor Rumunja bio upravo beskoristan, u toliko više, što o ruskoj pomoći nenia nikakvih tačnifa podataka, dokle Je

rumunjska vcjska svojim pretrpljenim poraziina izgubila svaku akcijonu spcsobnost. ,,A v a n t i“ piše: Bukarešt je vrlo brzo pao, kad se prisjetimo, kako se 0 JaČini njegovih utvidjenja sa hiljadu topova onakc mnogo trubilo. Sad jc sudbina Maške zapečaćena. Mi smo u svoje vrijerne upozoravali na to, da male države i: ovom ratu tu sudbinu nc mogu izLjećir Francuski iistovi traže glavu vo]nc uprave i vide uzrc-K porazu u diverziji protivu Erdelja. Pola miiijoua bjegunaca u Besarabijl. (NaroćiU Dr^ojav »beogrui.sUili iso..na>.; Hamburg, 13. decembra. „Hamburger Fremdenblatt" javlja Iz Kopenhagena: Prema jednom saopštenju ,,N o v o j e V r e m j a" beskrajnc povorke bjegunaca se krećn prema ruskoj granici. Od kako je bogatije stanovništvo pobjeglo u Francusku 1 Englesku, ima u Besarabiji više od 500.000 bjegunaca. Bratianu je prvi pobjegao u Jaš, kuda bjegunci stižu u vrlo tijednoni stanju, a najviše trpc od studeni. Zarazne bolesti prosto pustoše. ,,A d e v e r u 1“ 1 ,,E p o c a“ izlaze u Jašu, a ,,J o u r n a 1 d e B a 1c a n" u Odesi. Take Jonescu je u Jašu. Marghiloman je izjavio, Rumunjska treba sa svim nove i odiučne ljude. Talijanski i francuski listovi zabtjevaju sve zaoštrenijim pisanjent največe napore Rusije. ,,Qaulois" izjavljuje, da je samo jeđino ogromno djelo Rusije u stanju, da spase Rumunjsku iz njenc strahovite opasnosti. Odesa oglašeaa za vojnu zon«. (NaroćttS brzcjav . Heo^radsUm Novioa'). Basei, 13. decetnbra. Koliko ozbiljno u Rusijl s h v a t a j u položaj Rumunjs x e i to srda već i M jldavije, vidi se iz Jedne vijesti petrogradskog ,,Nov o j e V r e m j a“, prema kojemu je već t O d e s a, glavni grad južne Rusije i središte ruskog izvoza žita na Crnom moru, proglašena da spada u neposrednu ratnu z o n u. U samom su gradu već donijete naredbc o ograničavanju osvjetljenj.i uslijcd opasnosti cd neprijateUskllt vazdušnih napada. Ktltn u Grtkoi. Orčka I objava rata sitoraziuuu. (Naruau biroia* r»dsUli Berlin, 13. deeetnbra. ,,De utscheTaKeszeitung" javIja iz Zeneve: „Petit Jourtiai" Javlja iz Soluria, d a s u ta m o pouzdano iz v j e š t e n i, da kraij Konstantin eini hitne pripreme. Na pragn Je objava rata sporaznmu. Mobiiizadja dobro napreduje. Radikalna štanifra veli, blokada je nedovoljno sredstvo, da se OrCka ukroH, VenlzeHstička ntanlfestacija na Kanejb (Nsroćitl bnrojav .BeogradsMh Nov1n* k ). Ženeva, 13. decembra. Havasov nred javlja sa KaneJe, da fe na Jednome zboru Jednodušrto prim'jetta rezolucija, kojom se izjavljuje, da je kralj Konstantin svrgnut sa prijestolja. On se prokiittje kao izdajnik domovine, kojl }e okrertto ontžje protivu sinova i oslobodilnca zemlje, protivu onih, ko’t su z:>u hčih grčktt nezavisnost. Vojntci, k.'.ji sit prisnstvovah z'ioru, prkidaše krune sa svojih kapa I narantenica i zai jevaše patrijoiskc pjesme. V<.itI'/eJ!stIčfcj pokušaj prtpađa u Atenl. Jedno Venizeiosovo pismo. (Neročttt brzoiarv .Beogradslrfh Novina"). Lngano, 13. đecernbra. Atenski iistovi objavljuju sadržittu jednog pisma Venizelosovog, koje je pronadjeno kod uapšenog generala Ko r a k a s a. U pismu se vell, da general treba da bude istrajan i odlučan, pošto sile sporzuma energično potpomažu pokret protivu atenske vlade 1 'pošto }e kraljev autoritet potpuno pao. Porebno je, veH se dalje, da se odmah pristupi IzvrŠenju donijetih ođluka 1 da se sva obilježena Iica uklone, bez obzira na to ko su i šta su. Objavljivanje ovog pisma proizyelo je .veliko iizbudjenje u AtenL v

OstooKa oustrljske ulođe. Svojeručna Previšnia pisma. Kb. Beč, 13. decembra. Sutrašnja B Wiener Zeitung" javiće slijedeće Previšn.e svojeručno pismo: Dragi dr. pl. Kčrberl Primam ponudjenu Mi ostavku cjelokupne austrijske vlađe i ovlašću em vas i ostale ministre, da daije vršite dužnost do stvaranja nove vlade. Jednovremeno 'vas izvještavam, da sam povjerio sastav nove vlade Svome tajnom sav,etnikudr. Aleksandru pl. S pitz m fllleru. Beč, 13. decembra 1916. K’irlo s . r. Kćrber s. r. Dragi dr pl. Spitzmuller! Ja vas izvještavam, da satn primio ostavku cjelokupne Svoje austrijske vlade i da sam je ovlastio, da dalje vrši dužnost do obrazovanja nove viade. Ja vam pov eravam sastavljanje novoga kabineta i oviašću.em vas, đa Mi podnesete svoje prijedloge o toj stvari. Kario, s. r. ' Kbrber, s. r.

Ministarska kriza u Itallji. (Naročiti brzojav »h r- s ih N .v'ni«) Kčln, 13. decembra. Prema ,,K 6 ! n i s c h e V o 1 k s z e it u n k“ javiia ,,Co r r i e re d e 11 a S e r a“ sa žaijenj m, da je'u Italiji na pomolu „unutarnja ofenziv a“. Narnjera je, da se o b o r e B i s s o! a t i i S o n 1 n o, da se ras.jera nacijonaina vlađa, 1 da se z a k I j u č i m i r, koji ne bi un zio čast lta'ije. Milanski iistovi opominju ratu odane poslanlke, da u ovim vrlo kritičnim trenutcima odiučno protestuju protivu takvih smicalica „štićcnika Austrije“ i prijatelja Njetnačke. Vijesfi o odshtpanju Cadorue. (Naroćitl brzojav .Heoiirađ>;kih Novtna“.) Berlin, 13. decentbra. „TS g 11che Rundschau" javlja jz Lugana: Pariski đopisnici talijanskih listova potvrdjuju, da je ishod savjctovanja francuskog tajnog odbora, obrazovane j-eunog direkiorija za vrhovnu u p r a v u r a t a, po primjeru Lloyda Ocorgea. Tako na primjer izjavljuje ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“, da je sreča za spora um, što je Lloyd George sada izazvao jedan kemiiski proces, koji opšte političko stanje čudnovato prečišćava. 'Engieski direktorfj rnora brzo riješiti najteža pitanja, u toliko prije, što je razvijanje njer.rai.kr sn tfre dalcko veće, no šlo se predpostavljalo. Sporazum Iznudio đaljc pozlvanje pod zastavu u Italiji. (Naročiti fcrzojav »iHrograoskib Novln.i«; Zetieva, 13. decembra. Po pouzđanim izvještajima iz Pariza, talijanska je vlada u posljednjoj pariskoj ko-i.ercncija bila primorana, da primi na sebe o b v e z u, da u što k r a ć e m v r emenu poveća broino stanje v o j s k e pozivanjeni nekolikiii godišta pod zastavu. Doiaze u obzir godlšta 1870. ili 1871. do 1875.

EngesKa l Kolodie. Prva sjednlca donjeg doma. Kb. Louđon, 13. decembra, Reuierov ured javlja: U donjem đomu, koji se danas opet sabrao, vlađaio je veliko kretanje i uzbudjenje. Cianovi raztiih stranaka žauzeli su u glavnome svo a predjašn a mjesta. Paio je u oči, da su pređjašnji liheralni ininistri žauzeli mjesta u prvim klupama o p oz i c i j e. Pošto su Lloyd Oeorge i Asquit zbog siabosti bili odsutni, to će opsježna izjava o vladinom programu biii ođloiena do iduće sjednice.

Frantusko. Novl kablnet u FrancusfcoJ. Kb. Paris, 13. decembra. n H a v a s* javlja: Novi kabinet je ovafco sastavijen : Prcđsjedništvo i spoljni poslovi B r i a n d, pravda i prosvjeta V iv i a n i, financije R i b o t, unutrašnjih posiova Malvi, vojni Liatey, momatica Lacaze, narodna privreda, tTgovina, industrija i obrt Ciementel, prenosi, gTadjansfca i vojna opskrba Herriot, kolonije Donmerque, naoružanje i 6pravljanje ratnog materijala T h o m a s. Odstnpaofe JoHre«. (NaroČftl bnojav .Beogretrtkfh Novtn«*). Ženeva, 13. decembra. Patisfca Štampa ne stnije istina Još ništa da saopštava o odst'npanjn J o f f r e a. ali prema vfjestima, koje sn ovamo stigle, potvrdjnje se vij e s t o predstojećem Mttjenjivanju francuskog generalisimaDanas saopštava „O«nevols“ o uzrocima odstupanja ovo: Od dužeg se vremena predbacnje Joffreu neodlučnost 1 šteđnja u upotrebl vojske pri napadima. Pored svega peštovanja t divljenja premd njegovoj zapovjednićkoj darovltostl, je partska viada miShenja. d* ie.

ogromna odgovornost, koja već dvadeset i osam mjeseci leži na Joffreu, morala ga zamoriti, a ta zamorenost nepovoljno djeluje na njegove ratne Sinjercve. Isti list, kojf je uvijek vrlo dobro obavije.šten, saopštava, da će mu zamjenik biti general P e t a i n ili N Ivelle; obojica su se odlikovali kod Verduna. Daije „Genevois** nagovješćuje vjerovatn’ ulazak Clemenceaua u kabinet Briandov. Natotvoren je se od pariske štampe izražava „Petit Journai" o predstujećoj promjeni. u francuskom vrhovnom zapovjedništvu, naime, Piclion već naglašuje odlazak Joffrea; on piše: Svi patrijoti Francuske zahtjevaju danas boije vrhovno zapovjedništvo, jeđnu odlučniju volju, odlučnost i predvidjenje, stvari, kojih do sad sasvim nije bilo.

I s K r 1 1 e. Pustolovina u Srbiji. N< ki čovjek, kome su otvorene oči i uši, pa možda još raspolaže i sa tajanstvenim šestim čulcm, vicii i doživljuje stvari, kjje ob čnom gradjaninu ove zemlje ostaju za sva vremena >k'ivene. N emu je moguće, da pod zaštitosn noći predje iz Rumunije pr, k) Dunava U Srbiju- i da ga tu prinie srp k : časnid i vojnici (!!), a treba još znati, ne u prošioni mirncm vremenu, nego s jeseni ove 1916. rat.ie godine, drk'e u vremeuu, kada osim u B<itolju nema u cijeioj Srbiji jii časn ki ni vojnika srpske vojske. ’Taj čudnovati putriik, koji je »lošao preko Dunava, zadržao se na srp. kom zemljištu, fcako on veli, samo nckoliko sati, ali je on ipak zato, u tako kraikom vremenu, doznao čuđnovate stvari: r*3 ok) 10.009 srpskih vojnika, pod zapovjedn.štvom časn ka i podčasnika, vesdo i raspoloženo ratuju protiv austro-u gar k h « bugarskih četa u zaposjednutoj oblasti, da su za ntk) vrijenie zaiz.-ii bili grad Gornji Milauova4 < da u svo,oj sređini imaju šta vtše i jednog srpskag generala. On je, sad več viie ne neobičnim puteni, prenešen ovamo jednom francur skom letilioom iz Soluna. U toj neobazrlvosti, k)jom se srcdišne vlasti, kao što je poznauo, razi k iju od ostaJih kulturrrih naroda, važno je to, što se u Beogradu sa svim mimo i bezbrižno živi i baš se rwšta ne čuje o tome, da je jedan grad, k rjt je odavde jedva sto kilometara udaljen, u sred austro-ugarrke upravne oblasti, sjedište okružnog zapovjedništva, iznenada zauzela ncprijatelj: kr vojska! Ali mi u to ne treba da sumnjamo, jer je onaj, koji je tom re.košču iznenadio javnost, novinar sporazumnih sila, a oni tek vođe računa o istini. On se zove Henry B a r b y i do skora je djelovao kao bukarcški dop'snik pariskog „Journala". Odje 6e on sad nalazi, nama je nqx>znato. U B. k ireštu se svik ko nije nakizio medju oriima, koji su MackL-nsearu kli’cali, ali prema pustolovivm izvještajirna, kojima on usrećuje svoj list, nije isk jučeno, da se taj novinarski vještak nalazi u našoj sredirri. Ali rni u našoj piostoti još manje od toga što primjećujemo, nego li o tome, da su tajanstvene srpske čcte zauzele Gornji Milanovac! Asquit I Bukarešt. ,,i rank'urter Zntnng" dobija slijeoeći idopis: Bukarešt i Asquit paii su istog dana; oba imena ostaće dakie u istoitijskoj vezi. Taj ne baš Blučajni događjaj opominje me na jedan doživljaj iz gos* ic 1914. koji je oba imcna doveo u neobitan, sad već ne i p kantr.na splet. Jedan od poznatili vodja njemaike kolonije u Bukareštu upravio je s proljcća 1914. jedno pismo tengkskont ininistm predsjedniku i dobio je na isto obratnotn poštoin odgovor. Kuverat toga odgovora iuwk> je Biijodeči napis: / Dr. N. N. Bucarest načelti koverta našiampano: Turkey( =Turska!) ’ihe Prime Minlster. (- - Ministar predsjednlk, prvl ministar). D. kic, Asquit koji se I ita eavpju Jednog pisma naziva engteikini .„prvlii ministrom", šalje nekoliko eedmica prije pt> fietka rata pismo adresovano u Bukarešt ,,u Tur-koj"! Da nijesam (mao lično zavoj pisma u Nuct: li kad ne bi mistifikacija bila |)otpuno irkijučeira, ja bih jedva smio vjerovati u tskav enahronizam, Ono do duše, Engkai su u Fvojoj ravnodušnosti preiua, geografiji k povjesnki »K-nadmašimi, pri čemn ka divTTO čudo, tintc ne gamo da imponuju ignorisanim narodima, gradov nu i t. 'đ., već umiju tamo u opšte čald i dobre postove ida pravc. Ali Asquitov scksetar kao da je učio geografiju ioš prije berlin6kog fco n g rcs a i fcao da piic još uv»jtk ođlučno tuikofilskim perom, jam *čno nekim starim gušćijim perom, kojc je u Engkikoj )oš tako omiljcuo. Možda je rat uticao na znarrje sck-etarov'o i rjegovx>ga utftelja u poglcđu Bažkuna. Turđ, koji baš Sada sa Nijemcima ulaze u Bukirešt, svrknko čc ae radtovati, fcad im *aj Nijemac btKk- pofcazao tu rdikviju bivieg , 4 >rvog fmnistra". I ■ 1 ^ Mi na to dodajemo da je ovo ttpšcoo nepoznavanje balkanskc geografije konslatovano ti ostalom tol ko ptrtai i k°d nas «i Bcogradu. . I jedan vrlo ugiedan beogrj*d-4ri Ijekar priča, da jc prvih da»ia baikanskog rhglo „Srpškom Crve*om Knrtu" pismo iz Engkska, ađreeovano: „Društvu'Gn* s«tiog polumjeeeca i— Pe<igr:id.

Grad I oKollca. Prevlšnje odllkovanje don N. Mazareka. v : Iz Kosovske Mitrovice pišu nam, da je 6. o m. u uredovnim prostorijama ta-< mošn eg okružnog zapov.edništva a u prisustvu časničkog zbora, ćinovnika i predstavnika gradjanskih korporacija g. okružni zapovjedmk na svečan način predao tamošnjem rimokatoličkom sveštenjku don N. Mazajeku red Franje Josipa, kojim ga je Njegovo Veiičanstvo milostivo izvoljelo odlikovati. Priiikom predaje ordena g. okružni zapovjednik pozdravio je slavijenika prikiadnom jezgrov.tom besjedom, u kojoj je s priznan.em istakao blagotvorni rad odlikovanoga sveštenika po njegovu pastvu. Tronut tolikom počasti, odlikovani se zahvalio na toj milosti, poželivši svako dobro previšnjem vladalačkom domu i monarhiji. U počast slavljen.ku priredjen je toga dana u ćasničkoj menaži svećan ob,ed. To odlikovan e lzazvalo je u svima slojevima tamosnjeg stanovništva dubok utisak. Upotreba hijebnifa karata. Izvršenom levizijom u svima ko-> tarevima i privatnim stanovirna utvrdiia se izvjesna zloupotreba sa hljebnim kartama od itrane pojeuiii.h privatnih lica, uslijed čega su izvjesna lica i piediožena za lcaznu. Utvrdilo se, da su upotrebljavane kartc na umrla i otputovala lica; kao i da su izvjesne porodice, koje primaju opštinsku pomoć, koristile se hljebnitn ’ kartair.a i kao stalnim i kao privrememm. Da bi se ubuduće izbjegle nepravilnosti u ovome poslu i zaveo pravtlan i jednostavan rad u svima kotarevima, učinjene su slijedeće odredbe: od 1. januara 1917. god. zavode se novt registri za stalne i privremene hljebne karte u svima kotarevima; svakog 25. u mjesecu sam lično starješina kotara svršavaće obračun za izdate i uzimaće nove hljebne karte za nastupajući mjesec; izdavanje karaita držaće sam starješina kotara u svojim rukama i strogo kontrolirati zapisivanje u re-‘ gistre; izdavanje karata vršiće se prema zaglavlju stare karte i prijavnoj listi od stana; preseljeni stanovnici moraće imati spmvodnicu ko>tara, u kome je dotle stanovao, a odselenje da u registru zabllježi sa naznačenjem. gdje se odselio i kad mu je sprovodnicu na drugi i koji kotar izdao. Kod lica, koja donose nove prijavne redarstvene liste, obratiće se naročina pažnja, da li iste nijesu vadjene u cilju obmane; prijave izgubljenih karata odmah će se bilježiti u registar, a u odgovarajućcj rubrici i tako se obezbijediti od zloupotrebe nepravnog lica, ako bi isto pokušalo da u nastupajućem mjesecu uzme novu kartu na tudje ime. Lici J nia, koja su svoje karte izgubila, ita će se izdavati nove karte aa tekućl mjescc, bez naročitog odobrenja takI seno-tatifnog odjelenja, a tek u nastupaiučem mjesecu izdavaće i bez naročitog ovlašćenja, sarno će se u ovom slučaju uzimati pismena izjava lica, koje je kartu izgubilo i ista će se mjes.o zaglavlja držati u arhivl. U slućaju kad staraoc djeteta pi- 1 smeno izjavi, da je dijete napunilo^šestu godinu i traži hljebnu kartu za odrasio lice, karta će se fzdati na odgo J vornost dječijeg staraoca, a pismaia izjava Čuvaće se u arhivL izdavanje hljebnih karata za na-‘ stupajući mjesec otpočinjaće svakog 26-og tekućeg mjeseca i svo stanovni\ štv > kotareva biće snabđjeveno kartama najdalje do 2. u novome mjese-; cu. Da stanovništvo ne bi čekalo pređ vratima kotara za karte, napraviće se uvijek raspored izdavanja karata, odredjujeći, iz kojih će ulica stanovnici koiega dana moći podići svoja nove hljebne karte. Izradjivauje mesnih preradjevina. Da bl Izradjivanje niesni!) preradjevina, koje su namijenjene za pro j daju, biie sastavljene od zdrave ro-* be, a na osnovi čiana 27., tačke 5. zakona o opštinama, a oslanjajući se na naredbtt c. I k. vojnog zapovjedništva' u Srbiji odeljak 8., broj 6773, 1916. g., zastrpnik gradjanskog povjerenika pri opštini grada Beograda propisuje sJi-j Jedeći: ć PRAVILNIK za fzradjtvcnie ntesnih preradjevina,; koja su nantijenjena za prođaju n pc,1 dničju opštme gTada Beograda. ; l. Kobasice obične save: ^ 10 cd sto svinjsko meso, ostalo govedje meso inasno, so, malo bijela luka, bJber i ntalo paprike, creva svinjska, govedja i ovčija, skroz osušena I dobro dimnjena. 2. „Kre*vlršle" i „cervelade":; 65 cd sto govedje (bez ćiJa) meso, 35 od sto svhtjsko meso, 2 dq 4 ad sto mrvice ođ hlje*a brašna, *o i blber, crijeva ovćija iR govedja, đlmnjene siabo, sufcne i pro-j kuvane, ne smiju imati suvišne vode,, A.f»ariske kobasice. ■ 60®/» govedje (bezžila) meso. abod fto evJnjsko meufc 4 ofl rio #