Београдске новине

Sirana 2.

16. decembra 1916.

Beograđske Norlne

Subota

dan izided. da postane onak) znatai 1 veliki čovjek, kakav želi da bude. Ako on prk bude usvojio mišj.i e svo|e š'.ampe, onda sa njime ne ireba više rać.inan, jer bi on time objavio rat do btsivrajnosti. Prtjedloj zo mfr. Scbeidcmann o prijedlogu. <Naroctu bfiojav . €<n;ratlsl<lh f\ovlna*) Berlin, 15. decembra. Socijal-đemokratski poslanik S c h e 1r d e m a n n zovorio je na jednom velikum zboru u Chernnitzu o ratu. On je oznaćavao d \ anaesti decembar n a j m ilijim danom od početka rata. pošto je toga dana Njemačka kao prva pružila ruku radi spcrazurri.evanja o miru. Socijal-demokratima pak neprijateii»kih država uputio je Schu'demann a svome govoru ozbiljnu opomeuu, potsjeća|ući ih, da bi njihove domovine ponijeie krvavu odgovornost, kakvu do sada Još ne pamti istorija, ako bi odbile, da makar i ispituju podnešenu im ponudu o oiiru. „Vo»'\varts“ o Brlandovoui govoru. Kb. Berlin, 15. decembra. n V o r w U r t s“ piše povodom Briandnvog govora: Nema čovjeka u Njema?koj. koji bi porekao, da su st Francuzi sjajnc bor ll. No vojniiki je položaj ipak 'akav, da on mkaKo ne optaveiava posravljanje fran.uskih osvajačkih ciljeva, a po IjuJsl-om predvidjenju nc će nikad ni biti takav, jer Njenračka neokoljebljivo stoji. Nijemci se slavno održali ogromne brojne nadmoćnosti; pa stoga nikađa ne če cioći u položaj, da moraju doptt.sliii. da !tn kakva r.eobuzdana država izdiktuje uslove za ndr. Kad bi u Francuskoj hijell to da priznadu, bllo bi već postignuio beskrajno mnogo. Protestl profiv Briandovog govora. Kb. Berlin, 15. deccmbra. „Vossische Zeitung“ piše rovodom negativnih tzjava Briandovih: Debata poslije Briandovog govora bila je u vclik | suprotnostil sa optimistićkim Izjavama francuskog ministra predsjednika. Mnogi list-ovl napadaju Brianda I njegovu politiku. T a r d i e u \ kritikovao je cjelokupni vladin sistem i fražio Briandovu ostavku. Vlaiia, veli on, pokazuje varljiv optlmizam, kuji nije u skiadu sa činjenicama. Oviin novim 'sglasanim povjerenjem ne će se povećati hratrost zemlje. Kada je predsjednik komore Deschanel saop. Itio rezultat glasanja, vikali su «ocijalisti u jedan gias: „Ostavku’” i živo su korili Brianda, što je odbiu ponudu xa mir. Bonar Law o pitanju mlra. Kb. London, 15. decembra. Reuter iavlja, da je u donjem dornu, prilikom govora o ponudi za mir rekao Bonar Law: Raziažući posljednji prijedlog o kreditu Asquith se poslužlo ovim riječima: Saveznici zahtevaju, da mora biti srazmjernog zadovoljenja za pro lost i srazmjeniog zndovoijenja za budućnost (živo odobravanje). To je još uvijek p o i i t i k a 1 to je još uvijek odluka Njegovog Veličanstva. Brzoiav Lloyd Gcorge-a(Naroćiti bi o »v obrogradsiuh Nt.v' : na«J Kopenhagen, 15. decembra. Prema jednom pariskom brzoiavu, Lloyd George je upu'io Briardu je 'an brzojav, kojim iskazu e svoju nepokolebivu od'učnost, da rat prodnži do pobiedonusnog kraia, na što je Briard brzoJavom LIoyd Geotge-u izjavio Isto uvjereuje. Lloyd Georgeva izjava. (NaroHti br.oav »B«%iradstih Novfas-.J Rotterdam, 15. decembra. Preina saopštenjima holandskih iisto,va iz Londona: Lloyd George je odbio sve molbe za razgovor i pitania parlamentaraca o mugttćem držanju Engleske prema njemačkoj p nudi za mir; on im je i ’javio, da će tek pošto stignu prijcdiozi 1 pošto vlada donese s\oju odluku, dati od svoje strane zvanlčnu izjavti. Bi\ta eugleska vlada i mir, (Naroćitt brzojav „MeoeraiKklb No\dua“J London, 15. decetnbra. Parlamcntarni saradnik „Morning Post“-a piše: U opštc vlada osjećaj olaklice, što ponuda nije učinjena prije preobražaja vlade, jer je u oplte poznato, da su u bivšem kab netu mnogi članovl bili ncklonjeni, da zaključe nepotpunl mir. Pravi je uzrok krize bio razgovor Lloyd Georgevov 29. septembra sa orim amerlčkim novinarima. Tada se počelo đa pomalia plodno »jeme mediu njegovim drugovima i da se otvoreno govori protivu •-smiš’jenog rada ministra vojnog. U kabinetu Je nastupilo stanje. koje je prije a posllje moralo dovestj do rascijepa. Poluzvauično francusko saopstenje. fiiuottii boojav .Rtogradtkib Novin«*). Zeneva, 15. decembra. Havasov ured obiavljuje siijedeće saoplteoje: Zvanlčnl su krugovi mišljenja, da Njemačka nlje u stanju, da ponudi mir na osnot i; koju bi sporazum mogao prlitl Staoovište još nejasno. (Nsrotin 01*0)av . «> raufhin .\ovina*). Beriin, 15. decembra. Beriinski J) e r T a g“ javija, da prema izjava"’a ,.D a i 1 y C h r o n i c I e“ j e stanovište saveznikajoš nejasno. Naročito se mora naglasiti dip,omatski karakter njemačkoga koraka. Govor ludjaka. (Naročitl brzoiav .Heo\;raiJsKih Novlnn"). Amsterdam, 15. decembra. ,,N i e u s va n d e n T a g“ upozorava javnost, da se ne dade čitanjem glasova neutralne Štampe zavesti i podati se previše veiikom pesimizmu. Pisanje francuske i engleske štampe prešlo je svako očeki anje, To je zaista govor ludjaka. Junaci na peru čire teški zločin na čovječanstvu. Ako viadama sila sporazuma ne će poći za rukom iii ne će moći da nadju zgode, da barem pregovaraju, sval će se na njih sva odgovornost za sve žrtve i strahote ovoga rata u budućnostl. Neutraina razmairanja. Kb. Kopenhagen, 15. decembra. „Berlingske Tidende“ piše o ponudi za mir: Izgleda, da je ponuda podnijeta u jednom povoljnom psihuloškom trenutku. S polia sreditišje vlasti stoje tako povoiino kao nikad prije, naroćito od kako su pokazale, da Francuska, Engleska, Rusija i Itaiija nijesn bile u stanju, da zajeaničkotn ofcnzivom za olakšavanje zaustave pobjednički marš središnjih vlasti u Vlaškoj. Sta će biti, ako Hindcnburg posiije savladjivanja Rumunj ke s pun m snagorn upravi svoj napad na vojske sporazuu a. U Londonu i Parisu se govori o jeđnom ratu, koji će na kraju sporazumu dunijeti pobjedn. Aii se Francus'<a, čija Je narodna snaga slabim prirašća em oslabljena, strahovitim prdivanjem krvi približila prop sti. Kako u Erancuskoj tako se i u Engleskoj osjeća u sve \ ećoj mieri oskudica u sistcmu ishrane. Da li će ponnđa Njemačke za mir imati uspjeha, zavisl od trga, kako izgleda osnova za pregovore, koju nude njemački car i državni kancelar. Ako bi pokušaj propao, onda će Njemačka svakako učiniti jedan liiep pokrct, koji će kod neutrala Lzazvafi utisak. Značajan njemački novinski glas. (Naročitl brzojav .Bcogradsklh Novma"), Berlin, 15. decembra „Vossische Zeitung" pše: Pltanje hoče li se započeti pregovori za mir ovisi samo o odgovoru neprijatelja, koji mora da buđe obvezatan. Do ovog časa ne predleži još ovakav odgovor. Glasovi štampe ne odgovaraju uvijek 1 željama naroda. Ono što mi danas znamo o pisanju mira u državama sila sporazuma, Jesu samo cni giasovi, koje ham je saopštio Reutcrov ured. Intervencija neutralaca. (Naročiti brzojav „Beograd. Novfna'h) Koln, 15. decembra. Prema jednom brzojavu iz Zfiricha, raspravlja se u tamošnjim političkim krugovima pitanje, u koliko je u ovaj čas moguća intervencija za mir neutralaca. Pisnnie „Stainpe". Kb. Lugano, 15. decembra. „S t a m p a“ se zadovo!ja\ a. da svoje čitaoce uputi na bečke i berlinske zvanične izjave, pa veli, da se na iste ne može sve dondje dati nikakav komentar, dokle ne budu poznati obim i težnja diplomatskih pontida. Trenutak Jc svečan i cio svijet trepti. Bilo da riječi državnog kanceiara doveđti do željcnog mira ili do udvostručene energije za konaćnu b'.rbu, ipak je van sumnje, đa se pribHžujemo posljednjem činu ove ogrotnne trageđpe. Podcijenjivati prijedlog o rniru, bilo bi isto tako uza'udno. kao ovlašno očcklvanjc sa svim nepoznatih prijedloga. Talijanski narod mora da upozna nužnosti, da bude odlučan, da podnosi žrtve i da ćuti, kako bi njegovi državni upravljači. na kojima počiva povjesnlčka odgovornost, mogli s absolutnom m'rnoćom zajedniC'i s Italijoin i r]enim saveznicima da stvore one odluke, koje ćc nesnmnjivo odgovarati mnogostrukim sadašnjim 1 budućitn interesi.me otadžbine. Zapijeiia brošura u Parlsm Kb. Berlin, 15. decembra. Jedan privatni bržojav javija iz Parisa, da sn izvršena mnoga anšenja zbog rasturanja brošura u kojima se govori u korist niira. Liga mira u Petrogradu. j[Naročlti br^ojav »(Koerapsi.ih NovjimI Berlin, 15. decembra. Sa ruske se granice javlja: U posljednjoj sjednici anglofilskog „Društvo 1914.“ govoreno je iscrpno o držanju ruskog sveštenstva prema pitanju o miru. Utvrdjeno ie, da Ra*put i p, koji i sad kao i prije ima jak upliv u dvorn, živo radi za mir. U tome su »misiu radili l oba mitropolita Pitirlm (u Petrogradu) 1 V1 a d i m 1 1 (u KUevu). U Petrograda »e obrazova'a potpuna liga mira koja se služi najuticajnijim političkhn salonom prestot.ice, naime, salonom poznatoga kneza Androaikowa. U toj se ligi mlra nalaze knez Andronikow, Rasputin, Stflrmer, Sćeglowitow, Piritlm, Wladlmlr i joi veliki brol Hčnostl. koje >adA

Ministar Headerson protiv mira, (NćUOOU , M</ Berlin, 15. decembra. „Loka'anzeiger” javlja iz Rotterdama: Miristar Herderson dr ao je prekjuce guvor, u kume je mecbu ostalim 1 ovo rekao: Rat još dugo neće prestatii našje putjoš veoma dug. Samo slogum, odvažnošću i brabrošću možeino reprijatelje publ.editi. Ako ih ne bi mogli pobijediti, naša bi budućnost bila tako grozna, da na nju ne smijemo ni jedan ćasak pomišijati. Ja opominjem protiv opasnosti preranog mira, i ako mko radijc od mene žeii mir. A i ja morain pr> tom itnati uvjerenje, da >.e mir isključiti ponavljan.e ovake katastrofe. Naši aincrikansk: prijatelji i ostaii neutralci neka čine što gcd mugu. da sklopili ligu narcda, koja bi imala c!a utvrdi medjunarodni si ds’ i po\tupa.\. t ja hoću s njima da idem, a! i ne sada. Mir, pri kom se Francuska, Belgija, Srbija i Rurnunija nalaze u stanju kao sad, nemogućan je. Minisfarska sjednica u Riniu. (NaruCm briOjav »beogradv-ih .o .na«) Lugano, 15. decembra. Ma da je fek prek u e zas ed o č tava tri ■•afa. minis arski je sa jet juče opet sazvan i dugo je radio. Misli se, da je dbkutovan prijedlcg sređišnjih v'as i za riiir. Tailjanski glasovi. (Naročitl brzcjav .Heogradskih Novi.», 'i. Lngano, 15 .decembra. Jedan dio talijanske štampe veli, da Je punuda za mir u prk s povoljnug voj T nićkog položaja središm'ih vlasti znak unutarnje njiho\ e slabostl, koja se, kako na prim.er veli „Secolo" stalno mora prikrivati bii'ftovima. „Popolo d‘!talla“ veli, da je Jedlni odgovor na ponudu središnjih vlasti — pobjeda. Ma da i u Italiji prividno vlada jednodušnost u pogiedu gore navcdenih shvatanja ipak je neosporno, da se katolićka grupa u parJamentu sve više približava socijalisfičkom giedišcu o miru. Izjava španskag poslanika. Kb. Carigrad, 15. deceo.bra. Upitan o izgledima sadanje iniciiative za mir lekao je dVdašnji španslci poslanik De Arroyd, da on naravno ništa ne može reći dok ne stigne odgovor, što će svakako ’trajati ntkoliKO dana. No toliko je rekao, može on potvrdM, da je cijeii svijet, a naročiio neutralci željan mira. Taj se rat več jednom mora svršiti. Odvajanje Japana ođ sporazmua. (NaiOĆiti brzojav »bctx;railskih Novina«) Karlsruhe, 15. decembra. Ne jamčeći za taćnost javlja ,,B a sler Anzelger" iz privatnog izvora, da Japan smjera, da se odvojl od s p o r a z u m a.’->s.Uzrok se, veli se, nalazi u rome, što Se šporazum protivio, da ispuni izvjesne zahtjeve Japana.

Kilza u GrćkoJ. KRVAVE BORBE U GRCKO.J. Vljesti o navodnim krvavim borbania u okolici Atene izmedju grčkih ćeta 1 ćcta sila sporazuma. (Naročiti brzojav »BeograOsioh Novina«) Beč, 15. decetnbra. Iz Milatia se javlja, da je u uturak došlo do krvavih b o r b i izmedju grčkih četa i četa sila sporaz u m a, u kojima su Grci ostali pobjednici (NaroĆiti brzojav .Beogradsklh Novlna"). Zfirich, 15. decembra. „Schueizerische Telegrapheniuformation" javlja: Prema vijestima iz Atcne došlo je na 12. ov. mj. do k r vaviliborbi u Pireju 1 z in e d j u (irka i četa sila sporazuma. Koliko je poznato četesusilasporazumapotučene, pa su zadobile vrio teške gubitke. Više od 2000 mrtviii pokrlva bojno p o 1J e. Osim toga z a r o b i I i s n Grcimnogo neprljateljskih v o j r i k a. U E p i r u je naprotiv došio do borbi izmedju Talijana i Grk a. 7a Icdjima vojske generaia S a rr a i I a se vode jednako odlučni, kao i odsudnl bojevi. Na ostrvu C i p a r došio je do velikih man'festacija za kralja Konstaniina, a vodjc venizelista su uapšeni. . Grčka pred objavom rata? (Naročiti bnojav -■*•—>■ njs.ih Novina«; Berlin, 15. decembra. Sa ruske se granice javlja: Uvijek dobro obavješteni dopisnlk Usta „Ruskija Vjedomosfl" u Parisu JavIja, da je saznao iz pouzdana izvora, da se Grčka nalazi pred objavom rata. U francuskim vladinim krugovima gleda se na stanje i na dalje razviianje dogadjaja veoma peshnističld. Pokoiebanl prestiž sporazumaUi sUjl (N*ročld brcojav „Beogradsklh Novln»“.) * , Bern, 15. deccmbra. „Thnes“ ohiavljnje pi*mo polltičara Bnrrova, npućeno urednlku toga Hsta, u kome «e mcđin ostalbn 1 ovo kaže: DovadiaU v Atenl znače ponižcnj« za Eo-

glesku i Francuska I svald može iz njib ■' idlti, da stiorazumne sile nemaju više vjere u svoju snagu i u konačnu pobjeđu. Još ima vremena, da se donesu novi I Jaki zakijučci, jer je u igri cjel kupno pitanje o Sredo/emnom moru. Ovohie pismu, koje „I'imes" donosl na u'odnom m estu, dodaju one od sv je strane slijedeće: Izvjesno je, da se moramo laiiti brzih i d a«tičnih mjera, da bl mogll povratiti uzdrmani prestiž sila sporazuma i da bi mogii braniti našu vojska u Solunu. Isto je tako izvjesno, da Eng'eska, Frantuska i Rusi a moraju u svoje ruke uzeti tu st\ar, jer su one zaštitnice Grčke. Pribkoin pregi vora s kraljem Konstantinom, si'e sporazuma učlnile su masu p gr j'ešaka, koje sada moraju pr sta i, ako te sile hoće da očuvaju i najmanji os'atak svoga autoriteta f uticaja na istoku. Prijedtog za sporazum. (Naročitl brzoja» Heogradskib Novlna".) Lugano, *5. decembra. „Secolo'* javlja iz A ene od 12. t. mj.: Poslanici sporazuma su odložiii svoj ođiazak. Bli kada se održava najvećom strogošću. Ni jedan brod ne smije izaći iz grčkili pristaništa. Nekolikim jedrilicama sa životnim namirnicama zabranjeno je da udju u patrasko prstanište. Li.st „Ncon piše: Grčka bi kao dutru osnovu za sporazumjevanje smatraia, kad bi sporazum uklonio ventzclKtičke čete tivr r ćivan:em u redovtiu vojsku sporazuma, jer bi se na taj način vaspostavilo jedinstvo grčkog naroda. Venlzoiističke čete. (Naročlti brzojav .BeovradsKlh Novlna”;.. London, 15. decembra. ,,Times“-u javljaju iz Sire: U lucl Hernopolis na osirvu S i r a, gdje ie uprava narodne vlade, iskrcane su ćete Venizelista. Stanovništvo je ove čete burno pozdravilo. Svi časnici, koji su ostali vjerni kralju, stavljeni su u z a t v o r. Uzroci ostavke admiraia Fourneta. (NarocUI Urzuju' .i\ei>traa»kih Novina".) Ženeva, 15. deoembra. Ostavka admiraia Fourneta prouzrokovana ie živahnim otporom, na koji su kod sporaznma naišli njegovi prijedlozl o po^štravanju blokade Grčke. Nasljednlk admirala Fourneta. (Naočlti brzojav .Beogradskih Novina"). Beriin, 15. decembra. Na mjesto Fourpeta postavljen ie za zapovjednika sporazuinne eskadre pred Pirejem podadmiral G a u c h e r. sot sa RumunJsKom. Nastupanje u Rumunjskoj. Jedan rumunjski list o ozbiljnosti stanja. (Naročltl brzolav „Beogradsklh Novtn«".) StockhoJm, 15. decembra. „Evenimenti 1", list koji iziazi u Jašu, opisuje sadanje borbe u Rumunjskoj cvako: Stanje prije Bukarešta Je bilo puno nesravnjive zapetosti i besprimjerne ozbiljnosti. Pa i sad jedva da možemo naći iscrpno riječi, kojima bl mogli opisati vrlo veliki značaj dogadjaja istočno od Bukarešta. Borba, koja se razvija, mora zauzeti ogrumni obim, ne s obzirom na broj četa, koje u njoj učestvuju — u toku rata su se sudarile daleko veće mase četa —, nego s pogledom na dogadjaje, kojj će borbama slijedirf. Ako bi rumuntska vojska u tim borbama sa svim propaia, onda će zemlja pasti potpuno pod titicaj Njemačke. Za vrijcme bi rata i inače možda zemlja za dugo vrijcme ostala razdvojena. Brige za Brailu i Jaš. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novin?«j Frankfurfc, 12. decembra. . „Frankfurter Zefbung" JaviJa Iz L.ugana: Pariski zastupnik „Corriere della Sera" jadikuje, što je znatnom dijelu rumunjske vojske prodiranjem devete armije preprečen povraća], uslijed čega može nasfcaiti opasnost, da u istočnoj Vlaškoj bude odsječena i uništena. Time su u jedno ugroženi B r a 11 a i J a š sa svojirn bogatim stovarištima hrane, ako Rusi ni u dvanaestom času ne dodju u pomoć. Odstupaiue ka Gafcu. (NaroČiti brzojav JBeograd. Novina"J Beč, 15. decembra. „Novoje Vremja" javlja, da su odstupajućoj rusko-rnmunjskoj vojscl poslata znatna pojačanja, kako bj se mogla bezbjednije poviačiti I pregruplsatl. Pošto bude izvršena nova grupacija, ova će vojska posjesti odbranbenu Hniju G a I a c-F o č 8 a h i.

Austro-Usarska. Car I kralj Karlo. Kb. Beč, 15. decembri. M Wiener Zeitung" javlja: Njegovo Veličanstvo c*r i kralj je juie otputovao ix Beča.

- Broj 805. Zaostavštlna cara I kralja Franje Josipa I* 60 milijnna za ratne dobrotvor« ne ciljeve. ‘ ( Kb. Beč, 15. decembra. ^lflnchnef Neuste Nachrfchten" saznau izdobroobaveštenog izvora da je pokojni car i kralj Franjo J o s i p I. svojom posijednjom voljom o svojoj zaostavštini irnao u vidu u prvom redu ratno dobrotvorne cil eve. Kako tvrdi (aj list car i kralj jeizsvoga privatnoga imanja odredio 60 milijuna kruna za ranjenike, invalide, i ratničke udovice i sirotč a d. Nasljedje dviju n egovih ćeri i njegove unu*e, princeze Windischgr3ta kao nashednice pokojnoga carevića Rudoifa iznosi po 20 milijuna kruna. Ostatak od dtset milijuna kruna razdjeljen je na razne legate.

EUematka. Car Wilhelm u Alzacijl. (Naročtti br/ojav »Bcogradskih Nov'na«) fcerlin, 15. decembra. Wolffov ured javl a, da je njemačkj car W i 1 h e 1 m u pratnji prijestolonasljednika na 13. decembra u okolici Mflhlh a u s e n a održao prijegled ćeta. Caru Wiihelmu se rodlo unuk. Kb. Potsdam, 15. deceuibra. Supruga pruskog princa Joachima rodila je noćas sina. Hindenburg o ratnom položaju. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novma'.) Berlm, 15. decembra. Kako .Lokalanzeiger* saopštava, maršal Hindenburg je u iednom razgovoru sa Wiegandom, dopisnikom ,NewYork Wor!d“-a, rekao: Naše je vojničko stanje povoljno na svima frontovima, u Rumun'ji odlično. Mi đoista sa ovom gudinom, koja st svome kraju bliži, možemo biti zadovoljni. Nigdje sporazum nema kakve opipljivije uspjehe, uprkos nadmašnijeg broja i pomoćnih izvora tz većeg dijela svijeta. Sporazum se ponovo tješi sa 1917. godinom. Dogadjaji imaju jednu neprijatnu naviku, da se proroku svijete. Možda je i sporazum već tmao to iskustvo. Njegov davno želj'eni cilj, da Njemačku uništi, iinao bi se ostvariti u godini 1917. Neka th samo, neka dodjul Mi ćemo viditi a i vi ćete viditi. Zašto Francuzi u svome rabijatnom fanatizmu natapa,u svaki metar svoje zemlje viastitom krvlju, ja to doista ne razumijem. 0 austro ugarskoj vojsci je Hindenburg rekao, da njemačke vojskovodje bolje znaiu, nego li ostali svijet, kakve je usluge ona Njemačkoj u ovom ratu učinila. Hindenburg je zatim pitao: — Zašto američka vlada traži tako ogromne i neobične kredite za mornaricu? Na primjedbu Wiegandovu: mi smo za mir, ali se jednovremeno moramo 1 spremiti maršal je izjavio: U tome se Amerika ne razlikuje od Njemačke. Svaki odvažni narod mora biti spreman da brani svoj opstansk i da štni svoga poglavara i svoja prava. Kad je Wiegand počeo da govori o miru, rekao je Hindenburg: O tome pitajte drugu stranu. Mi smo rat dobili, ćim smo našem neprijatelju onemogu ili da svoj cilj postigne. To smo do sad učinili, to ćerno i do kraja Gniti. Nenadmašni uspjeh jedne njemačke podmornice. (Naročifl brzojav Jrfeosradsklh No\1na‘*.) Berlin, 15. decembra. Jedna se od naših podmornica nedavno vratila, pošto je 55 dana bila na putu, nedodimuvši nigdje ni jedno pristanište niti je dobila ma od kuda kakvu potporu. To je jedan nenadmašm uspjeh 1 za osoblje i za materijal u toliko više, što je za to vrijeme trajala nepogoda.

SMJENJIVANJE JOFFREOVO. Njcmački sud o Joffreu. Kb. Berlin, 15. decembra. » ,,Kreuzzeitung“ veli o Joffreu: Ma da n:u je nedostojala genijalnost velikih majstora ra ne vještine, ipak se za njega mora teći, da je bio spusoban vojskovodja. Sto njegovim planovima nije bio sudjen ospjeh, ima se prvo prijiisati nađmoćnoj sposobnosti njemačkili vojskovodja, a drugo hrabrosti njemarlih vojnika. Što se Francuska sađa odrekla Juftre-a, ima se objasniti time, što su se izjalovili oček!vanf veliki uspjesl. Borbc o Hotedonljl SA MAĆEPONSKOG BOJlSTA. Rcvoiacjjonarni simptoml u Solunu. (Naročltl bnojav .Beogr*d»Uh Novtaa.). Sofija, 15. decembra. Prema pouzdanim vijestima, koje su stigle ovamo, tzbili su u Solttnu na više mjesta požarL Raspoloženje jc stanovništva sumnjivo I svi znaei kazuju na predstojeće nemire. Bojazan Rusije. (Naročlti briojav „Beograd. Novina“J Lugano, 15. decenibra. „SecoIo“ javlja Iz Parlza: U Petrogradu strahuju, da će se sad tiindenburg okrenuti protiv Sarralla* ali su mnogl mišljenja, da središnje vlasli spremaju sada veiiku ofenzivu pro-