Београдске новине

Str»na 2.

21. đecemDra 1916.

Beogra«

CetvrtaK

Broj

NOVE BRIANDOVE IZJAVE. Odbiianje ponude za mir. &b. Parls, 20. decembra. U francuskom je senatu interpelirao •enator Baranger o metodi vlade, koJoj je prcdbacivao pomanjkanje pređvidjanja u vojnlčkom i diplomatskom pogledu. Mlnistarski je predsjednUt Brinnd odgovorlo, upućujući na strahovitu zadaću, koju ima da izvrši i upozorujući na velike napore, koji su učinjeni od onoga dana, kada su francuska prsa gotovo saina zatvorila put napađaču i tintc saveznieirna omogućila, da se u tolikoj mjeri organizuju, da je naročito Engleskoj, koja narn je irnala dati pomoć od nekoliko stotina hiIjada momaka, uspjelo prebacitl na naS teritorij vojsku od preko jedan milijun i po Ijudi. Briand je tada razložio, $to je sve uradila vlada oko jednodušnosti zajcdničkih nastojanja. lstakao je, što su sve uradile Rusija i Italija. Zatirn se Briand ponovno osvrnuo na govor njemačkog drlavnog kancelara i izjavio: Niko se ne da zavaratl njemačklm manevrom. Sutra će uglavljeni zajcdnički odgovor stavitl središnjlm vlastima do znanja, da je nemoguće primitl njihovu tražbinu za mir. Baveći se dalje govorom nemačkoga k incclara naglasio je Briand, kako siedišr ^ vlasti , že u zadnjim trzajima", a onua opet doslovno nastavio ovako: Ponuda je za mir posljednji ,,blnf‘, koji Njemačka pokušava. Ona hoće, da tbaci sa sebe krivnju zbog ovoga rata 1 nastoji prikazati stvar tako, kao da je ona bila na rat primorana. Rat je medjujHm u Njemačkoj bio zaključen več pred 40 godina, jer su ondje smatrali, da će pobjeda biti pod izvjesno njihova. U daljim svojitn izvodinia osvrće se Briand na ,,nasilje“, koje je Njenračka poČinila na Lnxenburgu i Belgiji i veli, da će Njemačka pred budućim pokolenjima nositi svu odgovornost za buknuće ovoga rata. U zadnjem činu njemačkog kancelara ne vidi on samo slabost nego i' jedan novi ,,trick“. Briand je završio: Odgovor će, koji ćenio sutra dati ua ponudu za ntir, biti dostojan hrabrih boraca kao i svili saveznika. VELIKI GOVOR SONNINOV. .Vrlo nvijene i obazrlve izjave talijanv sitog niinistra spoljii'h poslova. Kb. Zuricli, 19. decembra. Talijanski ministar spoljnih poslo.ra cdržao je juče u komori slijtdeći govor: Izgleda da je veći dio stavljenih prijedloga u pogledu niira odnos.io ncprijateljskoga prijedloga za pregovore pošao sa pretpostavke, da je vlada primiJa manje ili više precizne prijedloge o osnovicama, na kojima bl se vođiii pregovoii. Sa više se strana do di $e Čuju tajanstvena došaptavanja, da je na primjer neko „koji ima jakih veza u diplomaiskim krugovima“, ili „jedan čoivjek koji poznaje brata od tetke jeđnog gospodina, koji ne izbija iz Vatlkana“ ili baš i „neki dobro obavješteni politlčar", — koji medjutim tajanstveno krije izvor svojih informacija, — trvrdi, kako su prijedlozi o osnovicama, na kojima bi se kretali pregovori, već predati i poznatl nadležnlm. Jedan pri takvini saopštenjirna ukazuje prstom na T r e n t i n o, drug! opet na garanciiu potpunog Integriteta Belgije, trečl pak na Elzas i Lotaringiju, četvrti na T r s t, P o 1J s k u l Litvu, lli neki „bitl iinaiući" nov balkanski savez. Ponavljam, da _ „ Pri uzimunju čašc kažiprst mi prvo ulcte u Čašu, te ga ja oiida pošteno olizab, blagosiljajuči mrak, . Odavno još mislim, kad ođem kod prijatelja T. tu ću baš nialo duže posjedctl.^oii „znate, uvijek ima vino, koje sam cjedi". Ali kako sam se zgranuo, kad na vratlma pročitah: Moliin poštovane prijatene, da nie za danas izvlne, što ne mogu primati posjete o svojoj slavi, jer mi centrala nijc pustila struju. 0, ta prokleta ,,stnria“ zavapih ja i odoh dalje. Kasno u noč došao sam kući. Jedva 8am uspio da uletim u kapiju kađ je otkucavalo devet sati i svc sain zazirao, da tne budni noćni stražar iic zgrabi „zbog što je prošlo 9 sati“. Proklsao i prozebao sjcdoh unioran na stolicu. Sa mene se cjedila voda kao sa pokrovca, noge su mi drhtale od vclikog strapaca, a pokušavao sam, da svarim Izmiješano vino i razne kolače. „0, slava Bogu, kad se jedan put I to svrši rekoh i uzeh da sračunavam koliko sam čaša vina popio, koliko pojeo kolača i šta mislife —*■ popio sam tii više ni manjc nego 31 čašu vlna i pojeo 29 kolaća. Pored toga upotrebio sam 17 puta riječ „sretna slava", spomenuo 46 puta kišu, 37 puta „vrijeme", 29 puta „petroleum", 33 puta ,,šečcr“, 19 puta električnu stniju i šta li ja znam, što ita još koliko puta. I ako nlsam bio večerao, fegoh da spavam i kad osjetlh topal pokrivač, izgledalo mi je, da se, Bože ml oprosti, nalazim u raju. I to sve zbog slava — zbog Svetog Nikole. Pa sad recite mi zar ml se može famjerttl, kad sam omrzao na svakog, kojl Je kršten imenoin Nikola. ~-slav.

kraljevsko] vladi apsolutno n>je n>šta poznato o kakvlm specifićkim uslovima. Odnosno mnogohvaljenih eventualnih uslova, ja nemam drugih podataka nego li što je tekst neprijateljske note, kcju sani već imao čast doslovce pročitati parlamentu, prilikom odgovaranja na prvo pifanje poslanika B a 11 i n i j a. Sve to ne bl mnogo znač lo, kada ne bi u svlrra pojavama potsjećalo na ono, što se dogodilo u Rimu u a p r i 1 u i m a j u 1915. podine, dak’e u vremenu, koje je prethodilo otkazu trojnog saveza inašemstupanjuurat. ! tada su tako kružile tnkve „vierovatne“ pretpostavke, kružili su listići i letaci. koji su vodili porijeklo ili neposređno od diilomatskih predstavništava država, koje su d a n a s u r a t u sa nami, iii iz drugih tajansmnih izvora. U tim „informacijama“ javljalo se za vazda ueke kcncesiie, koje je At stro-Ugarska tobož bi!a voijna da ih učini kao usiov za produžavanje naše neutralnosti, i za koje se tvrđilo. da ih naša viada i 1 i n i k a k o n e z n a ili da su joj I a ž n o p r e ds t a v I j e n 1: medjut'm daiji je tnk dogadjaja dokazao, da su sve te informacije blle iažne. M'nlstar pređsjednik grof Tlsza obavijestio nas je u ostalom docnije u ugarskom saboru o tome, kakav su cilj imali svi ti tajanstveni „ustupci'* >na tim cjeduljama mračnoga porijekla. Dak!e kao što rekoh, nikakvili prijeđloga nema, izuzev opšfcega prijedloga, da se pristupi prcgovorima o miru. A kada bl onl nešto naknadno stigli!? Ako bi dakie poslije ipak do nj h doŠlo, vi bi, gospodo, razmišljali o tome, šta ima da se uradi, a danas ne bi bilo ni praktično ni korisno, da se o tome govori. Osim toga vaIja dobro upamtiti, da ni kod koga saveznika ne bi mogii upaliti ili u opšte naići na ma kakav obzir eventuaini odvojeni, pojcdinačui prijedloz«. U opštem interesu i uslijed obzira, što ga dugujemo saveznim vladama, ja ču saopštiti tekst odgovora, što ga mi mislimo dati na korak četiri neprijateijskih država, čim on bude u g o v o r e n. Mi svi želirno mir, trajni mir, ai mi pod trajnim mirom podrazumijevamo priiike, čije trajanje neće zavisiti od čvrstine ianaca, kojim bi blll prfkovani potčlnjeni narodi. već ođ pravilne ravnoteže medju narodima, poštovanja principa narodnosti, medjunarodnog prava, kulture i čovječanskog prava. Ma da sino riješeni, da do vrhunca u p r avlmo svoje napore na savlaJjivanje protivnika, pazeći prl tome strogo na sva pravila o vodjenju rata, mi ipak ne tražimo takav medjunarodni položaj, koji bi podrazumjevao zarobijavanje 1 potčinjavanje drugih naroda. Niko se ne bl profMo ozbiijnom pri* Jedlogu na osnovu potpuno navedenlh osnovlca, kojima bi se vodili pregovori, a s tirne da ove odgovaraiu zalitjevima pravde I kulture, koje sam ja istakao. Ali do tada ništa ni izdalcka ne pokazuje do sada, da hi se u ovom slučaju mogil ostvariti rečeni usiovi, čak šta više, mnoge pojave ukazuju baš na ono suprotno. Gdvratuo tni je, »potrllebitl grube rl* i e či. ; ali ton s a m o h v a i I s a n J a i n e i skrenosti, koji karakteriše uvod nepiituteljskih nota, svakako da 113 uliva povjerenja, ni najmanje ne orravdava nadu, da bl tl tajanstveu! nslovl za ml r , za kc;e središnje vlas ! tvrde, da će ili naknadno priiožiti, da bi, kako one tvrde, „sačuvaii ops annk, čast i siobođu svojih naroda“, — mogli odgovarati iznešenim našim zahtjevima. U uvodu se tvrdi, da su četlri neprijateijske države, radi odbrane svoga vlastitoga opstanka i svoga narodnog razvitka, biie primorane da se late oružja. To ne odgovara istini. Neodgovara Istini nl za sve te države tji za pojedinu od njih, kako što se njihovog opstaiika tiće, tako ni siobode mirnoga razvitka, oslm ako bi se pod slobodom narodnog razvltka htjeia da razumije ielja za nađmoćnošću nad ostalfma. Posianik T u r a 111, svakako ne jeđan od biažih protivnika rata, juče je priznao niz z a h t j e v a, bez kojih danas n i k o nebi mogao potpisati jed an ćastan mir. Kao što se već priznaio, prema stanju stvari vladl soada u dužnost, da mo’ri na to, da stanovništvo sebj. iz pogriješnih uobraženja o nekim sujetnim pregovorima ne izvede ogromne varke, kojima bi kobnira načinom u njegovom duhu sliiediio užasno razočarenje. Ja sam dakie rekao s v e ono, što danas ovdje o predumetu mogu rećl, i dozvolite mi, pcštovani drugovi, c‘a se obratim svima vama, bez Izuzetka, prijateljima i protivnicima, u odvratnoj ulozl jednog ped a g o g a, da vam radl življeg opažanja, koia sam ja za vrijeme svoga dvogodišnjeg djelanja na ovom položaju stekao o stvarnom i neizmjenljivom dejstvu. koje izaziva u inostranslvu svaki rad na unutarnjem a naročito na parlanientarnom polju, iskažein jednu preporuku 1 tnolbu. Svi mi imamo i pravo i dužnost, rekao je ovih dana pril kom jedne slične dehaie irancuski ministar predsjednik, da se staramo o tome, da neprijateljska pakost ne o t r u j e z e m I j u. Ali s toga još više trel;a paziti na to, da nebi i sami nehotlce p omagali n e p r i j a t e I j e v u igru time, š;o bi nedovoljnim ocjenjivanjem ili neblagovremenim i z j a v ama nepažljivo obezhrabrili narocini duh ckuženom k 1 i c o m c j e p an j a i o b e s n a ž e n j a, ili otežali prava potpunog sporazuma u mišijenju i radu u ovoj kao i u svakoj drugoj sivari, koja se rata tiče. Najviši interesi države zahtjevaju od vas, da sadanja razlaganja ne završite primanjem ma kakvog dnevn o g r e d a, koji bi bio u stanju da nagovjesti ili da izazove sumnju, da bi Italija bila u stanju, primanjem ovog 1 u k avog njemačkog koraka, da zauzme jedno držanje koje bi bilo p r otivno držanju njenih saveznik a. Ja ne vclim sa odobravanjem, nego ni sa primanjem ma kakvog dnevnog reda, koji se nebi ograničio sarno na ćist izraz povjerenja prema viadi. Jer će se samo jednim takvim dnevnim redom pružiti viadi potrebria potpora i autoritet, da se najvećom djelatnošću zaioži za trluminf svete zajedničke stvari. Nlje potreban državnik u tom smislu, đa se on ne može zamjenili. Dakle ni ministar, ni ja ni iko drugi. Ali ono, što danas nezavisna potreba iziskuje, to je, da onaj ili oni, kojma zemlja u ovim teškim i ozbiljnim trenutcima povjeri upravu opšte poiitike, mogu razviti slobodnu 1 jakti akclju ne sarno u d o in o v i n i, nego još mnogo više u inostranstvu, inače oni nebi mogli ništa dobroga učiniti. Slobodnu i jaku akciju ne može niko voditi, koji u istinu i stvarno ne uživa ovdje i spoija potpuno i važno povjerenje parlamen'H. Poslije okončane dobate komora Je vladi velikom većinom izjavila p o v j er e n j e. Pređaja note irancuskoj vladf. (Naročitl brzoiav „Beogradskib Novina".) Paris, 20. decembra. (Havas) MinistarstVo spoljnih poslova saopštava: Ovdašnje poslanstvo Sjc* dmjenih Američkih Država pređaio je ininistarstvu spoljnih poslova notu njemačke viade, koju ie njemački kancelar već nagov.estio. Njemačka nota, koja ne sadrži ništa drugo nego ono, što je kancelar u svorne govoru 12. decembra pročit3o, samo je opšti prijedlog koji ne navodi i ikakve opredjeliene zalitjeve. Preda;a je izvršena bez lkakvog dodatka. Vatikan i akcija za mir. (Narooti brzojav »Beogradskib Novina*/ Basei, 20. decembra. »Secolo* saopštava iz Rima, da iz Vatikana ne prodiru u javnost nikakve vijeSti, te se ne može ništa da sazna o ponudi Njemačke za m:r, ali se javl,a o velikoj užurbanosti. Papu i njegovog sekretara posjećuju neprekidno vrlo visoke ličnosti, medju ovima l poslanici Engleske, Beigije i Spanije. Raspoloženje u Washlngtonu. .J oš nije vrijeme?" (Naročiti brrojav »Bcogradskib Novinac) Kopenhagen, 20. decembra. „Politiken* javlja iz W a s h i n g t on a, da se Wilson, čim je primio n,emačku notu o, miru, dpgo savjetovao sa svojim najbližim savjetmcima. Odlučeno je, da se ne preduz ma nikakva zasebna akci a za mir. Medjutim je juče u vladinim krugovima izbila neka nesigurnost. Govori se, da je Wilson prom,enio svom odluku uslijed uticaja s neke nepoznate strane. U jednotn razgovoru W i 1 s 0 n a sLansingom post.gnut je sporazum, da psihoioški trenutak za posredovanje za mir jošnije došao. Tajna sjednica francuskog senata. , , Kb. Paris, 20. decembra. Tza govora Je Briandova zahtljevao CI e m e n c e a u, da se sjednlca senata proglasi t a j n o m. Senat je to jednoglasno p r i h v a t i o. Tribine su na to ispražnjene. Hjemgtko. Dolazak američkog posianika. 3, Kb. Berlin, 20. decembra. . »Berliner Tagblatt* jaVlja. da je Ju* če pnje podne amerikanski ptosianik u Berlinu, Gerard, prispjeo u Kopenbagen. PUSTEN knez radznvill. (NaročiU brzolav „Beogradsklh Novtna“J Stockhoim, 20. decembra. U Stocklinlm je stigao i produžio Je put za Njemačku knez Ferdinand R a d z iw i 11, vodja polj'ke stranke u njemačkom Reichstagu, kojl je onomad pušten iz Rusije. Rat je bio zatckao kneza RadzU-illa u Rtisiji, gđje je bio u posjeti kod svoga sina, koji je ruski podanik. Tamo je kncz bio interniran i sađa pušten poslije 28 mjeseci na intervenciju Wilsonovu

Kriza n GrtKoJ. Uhapšcno 3000 venizeiista. — Oskudica u hljebu. TNaročifi br^o'av »Beogradsklti Novms-i Rotterdam, 20. decembra. .Da'!y Chronicle* ; avija, da je u A t e n i uliapšeno 3000 ven zelista zbog veleiz aje. Zbog b.okade Atena mora da se zadovolji sa malnn obrokom lil,eba. U Ateni, Pireju i drugim gra'iovima ima hljebnug brašnajošsamoza četrnaest d a n a.

EnSMa 1 Kolonlje. Odnosi u okviru nove vlade. Kb. Rolterdam, 20. decembra. .Nievwe Courant” javlja iz Londona: Prilikoin debate o zakonskom prijediogu o novun ministarsivima i državnim sekretariatima, data su objašnjenja o odnosu izinedjU 28 mimstara, koji stoje na čelu pojedmih resora, kao i ratnog vijeća od 5 članova, te i o njihovoj odgovomo-;ti prema parlamentu. Bonar Law je izjavio, da će se p siučaju nesuglasice izinedju po,edinih mmistarstava dotični predmet izmjeii pred ratni savjet, i da će ovaj donijeti odiuku. Što se tiče novih niinistara, koji su samo činovnici, zahtievano je, da nadzornik brodarstva Sir J o s e f M a c I a y mora biti član donjeg dorna. Bonar Law je rekao, da duh, kojnn ta ministarstva žeie da po novom sistemu vrše svoje radove, stoji u suprotnosti sa sv m dcsadanjtm. Prije svega se ž e I i r a đ. Brodarski nadzorn.k mu je rekao: Ja znam, šta tnogu a šat ne mogu, da ne mogu jednovre neno biti u don em domu i vršiti svoje ostale poslove. Vlada od njega zaht eva, da svoju dužnost otpravlja. To je najvažnije. U ostaloin prcduzeće se najpogodmje mjere, da bi njeguva djelatnost bila i u donjem doinn zastupljena. Novi predsjeomk trgov.nskog ureda, Sir Albert T a v 1 ey, nije zbog s^ojih parlamentarmh zas’uga došao na svoj poiožaj, i ako bi se on u parlamentu mogao tako isto zgodno držati, kao i mnogi drugi poličari staroga kova. Tanley nije to ni želio, On je ohšao u irgovinski ured da tamo rađi, a ne da svoj rad zastupa u donjem domu. S toga je on (Bonar Law) predložio, da mu se pridoda jedan državni podtajnik, U nekoiiko je kritikovan nov sistem. Mac Kennan, kao glavni govormk opozicije, opominjao je viadu pnjateijskim riječima, da se čuva od postavl,anja odveć mnogih parlamentarmh tajmka sa platom.

Eat sa Ruinunjskom. Bratianu u Petrograđu. Kako saznaje francuska štampa, B r at i o n u je zbilja otputovao u Petrograd, gdje je bio primljcn od ruskog Imperatora.

Austro-Ugarsica. Nesreća u Aipima Kb. Insbruck, 20. đeeembra. U selu Vernnenu kođ Mera n a srušila se jedna urvina (iavina) i zatrpala jedan _majur zajedno sa njegovih 11 stanovnika. Jedna je seljanka ostala nepovrijedjena, te je mogla i svoga rnuža izbaviti. Od ostalih 10 zatrpanih izvadjena su četiri mrtva dieteta. Ostali nijesu još izvadjeni i jamačno su mrtvi. Lavina je oštetila i seosku crkvu, pa i nekolike domove.

Rct tttt tnciu I pod morem. Cecllova izj'ava o naoružauim trgovačkim brodovima. Kb. Amsterdam, 20. decembra. Kako se jednom ovdašnjem listu Iz Londona javlja, lord Robert Cecil je juče u donjetn domu saopštio, da je britanska vlada dobila ođ viada svili neutrainih država pouzdano obećanje, da brodovi, koji su samo rađi odbrane naoružani, mogu uiaziti u njihova pristaniništa. Samo je do sad holandska vlada tome protivna. To je u Engleskoj izazvaio u toliko nepovoljniji utisak, što holandska vlada do sad nije nikada naoružanje trgovačkih brodova u cilju samoodbrane dovodiia u sumnju. S toga se nada, da se holandska vlada neće protiviti, da takvi brodovi mogu uiaziti u njena pristaništa, u toliko prije, šlo novi engleski kabinet neće više trpiti, da engieske brodove bezpokušaja samoodbrane neprijateijske podmonnce potapaju. . r '

Grod l oKoIIcd. Evangellčko bogosluženje. r 25. decembra, u 8 sati do pođne n evangeiićkoj crkvi u Beogradu, Vuka Karadžića uiica, vojni kurat dr. Arkossy za svekolike vojne osobe evangeličke vjeroispovijesli odslužiti bogosluženje i podijeliti Isveio prićešće. Novlne u Skadru. 5. ov. mj. izašao !e u Skađru prv! broj lista .Rosta e Shqypnies* (Albanska Pošta). Ovaj iist, Koji ured uje P. Gjerj Tishta O. F. M., iziazi srijedom i subotom, a osvome programu piše u prvom broju slijed će: List je nezavisan i ne podleži ničijem ui ca u. Njegovi članci, koji će prema pubhcističkoj’ potrebi, izlaziti na a.banskom ili na njemačkom jeziku, biće tako udešem, da odgovara u kulturnim, nacionalnim, privrednim i političsim pogled ma uglavlienog unutrašnjeg programa, a naroč.to težnji, da uz Srednju Evropu a s obzirom na bi nost zemi,e i karakter rijezmih stanovnika sprema budućnosii Albanije sigurno i harmonično razviće. List iz avl u,e, da će odbijati postojeće sklo .osii odva ana i seperatističkih tradicija medju Albaucima i da će potpomagati program naro> dnog prikupljanja. Jedi mn od svojih glavnih zadaiaka vidi i st u tome, da inostr..nsivu predoči prilike u Albaniji u pravoj njihovoj boji i da nttačne ih lažne prikaze, kakovi se još često p..javlju,u, ispravlja ili pobi a. Uvodni člana.< prvoga broja toga lista posvećen je smiti cara i kral a Fran,e Jos pa i u n emu se naglašava dokazana blagonaklonost pokojnog vladaoca prema albanskom narodu. O proklamaciii novog vladaoca donosi „Albanska Poš'a* siijedeće znamemte rijeći: Mi, koji vijekovmia bijasmo bez Ijubazne brige očiiiski naklonjenih vladara, te u čamotinji življasmo, ne možemo sve da kažemu, šta naše srce os,eća prema tom iz dubine duše slobodno proisteklog zav,eta rmadoga vladaoca. Ali jednu inolbu sva'rako ćemo smijeti podmjeti, a to je, da Njegovo Veličanstvo pored naroda njegove inoćne države, kojima našim zahtjevom ne misiimo ništa da oduzmemo od njihovog dragocjenog blaga, i nama strancima, pokio.n skromno mjesto u svojoj netscrpnoj ljubavi i blagonakionosti, kao šlo ,e to, pun do> brote, činro njegov uzvtšeni pokojn? predak. Nov cjenovnik najviših cljena žlvotnfh namirnica. Na osnovu ćl. 27. tačke 5. zakona 0 opštinama gradjanski povjerenik pri opštini grada Beogradaprop.sao je siedcći: CJENOVNIK Najvlših cijena za prodaju slcdećib namirnica:

Kr. hel

1. Krompir

kgr.

0-80

2. Pasuij

1 80

3. Kupus presan

040

4. Kupus kiseo u glavicama l

060

5. Kupus ktseo ribanac

0-80

6. Kelj

080

7. Crni luk

l'—

8. Beli luk

440

9. Spanać

0-60

10. Cvekle — crvena repa

•

0 50

11. Suve šijive

240

12. Pekmez

2-—

13. Jabuke

2*—

14. Orasi

4 —

15. Buter — maslac

: 1

12-

16. Kajmak

10--v

17. S:r prevreo

4-60

18. Zelen pisla

ObO—0-40

19. Jaja komad

0-40

Ovaj' cjenovnik slupio je

: u život od

juče od 20 ovog mjeseca

i vaiiće do

dalje naredbe. Sve radnje koje prodaju ovu robu moraju na vidnom mjestu imati ovaj cjenovnik i njega se pridržavati. Prekršioci biti će kažnjeni do 200 kruna ili 20 dana zatvora. U ponovljenom slučaju pored ove kazne izgubiće i koncesiju za rad. lzgovor za neznanje cijena neće se uzimati u obzir. Darovl. Preko adminlstrađj'e je našega lista poklonio gospodin Nikola Munjić iz Bele Reke, okrug nžićki, svotu od 20 kruna društvu Crvenoga Krsta. Poklon je priveden svrsi. Rad opštlne grada Beograda. Po naređbi gradjanskog povjerenika pri opštini grada Beograda uredi opštine grada Đeozrada radiće od sada sa publikom samo od 8 do 12 sati prije p o d n e. Poslije pođne opštinski uređi neće raditi sa publikom, već će svakoga dana saino od l 1 /* do 4 sata poslije podne raditi svoje unutrašnje administrativne poslove, Upozoruje se grad : anstvo na gomju naredbu, te da svoje poslove kod opštine grada Beograda mogu obavljati samo u odredjeno vrijeme. Prodaja petroleuma. Opština grada Beograda uzela je n svojoj režiji i prodaju petroleuma (.gasa*). Prodaja petroieuma otpoćeće ovih dana i naknadno će se objaviti. Da bi snabdjevanje petroleumom, koji je danas je> dan od važnijih artikala u gradjanstvo, bilo ravnomjemo i u gradjanstvo pravilnije, kotarevi opštine grada Beograda dobiti su naredbu, da izvrše tačan poptt svih domova, koji nemaju elektrićno osvetljenje, te će sarao te oorodice i do*