Београдске новине

iiroj 310. ^ ^ ^ r biti pelroleum, Ciji đomovi ne budu bili snabd;eveni električnim osvjetljenjem, te se s toga tipozoruje gradjanstvo, da brzim stavljanjem tačnih podataka svojim kotarevima učini da prodaja petroluma otpočne što prije. U isto vrijeme rade se i legitimacije, koje će biti, specijalno za kupovinu petroleuma ,(gasa“) Ovom pdlikom petrolej će se podijeliti ravnomjerno na sve porodice, da bi se u prvi mah zadovoljila potreba gradjanstva. U buduće petroleum će se kupovali po legitimacijama, koje će izdati opština grada Beogrnda i koje se sada rade. fraže se okradenl. 17. o. mj. ukraden je jednoj nepoznatoj gospodji novčanik sa izvjesnom sadržinom. Ova se gospodja poziva, da se prijavi kod poliđjske komande. Kretanje slauovništva. lzvještaj prijavnog ureda od 20. decembra: prijavljeno 64, odjavljeno 25, preseljenja 33, u svratištima prijavljeno 91 lice, odjavljcno 94; ostaje u svratištima 215 prijavljenih stranaca. Selidba doma svaraca i starica. Dom staraca i starica, koji se do sada nalazio u zgradi bivše vojne bolnice, preseljen je u zgradu, gdje je bio dom gluvonijeme djece, u Bogojavljenskoj ulici br. 14., a dom gluvonijeme djece preseljen je u Brankovu ulicu, gdje je ranije bila narodna kujna.

Httla statlstlKa. Ta'^o-amo po statlsdct većih država ua svljetu. Nema sumnje, da je slatlstika na prvi pogled ponajviše antipatična I do'sadna. Ali i ta opora nauka pruža nam ipak mnogo zanimljivih, čudnih i nenadanih opažanja, koja na čovjeka prave jaki ulisak. Pa zašto # da provedemo veče i uošimo sloboclne časove i satove jedino čitanjem često beskorisnog, a često i štetnog romana, zašto ne bismo gdjekada skrenuli pažnju i na niz golih brojeva. Dovoljno je zato, da savladamo onaj osjećaj neugodnosti, koji nam se na prvi mah pojavi pred jezikom nepoznatim, dovoljno je da mozak za vrlo kratko vrijeme prisili na sebe da shvati, što b r o J i m j e r e — kao što je Pitagora učio — v 1 a d a J u s v i j et o m. I tada če kao čudom nestati dosad.c. Tako je i statistika u stvari ogle'dalo vaskolikog narodnog državnog, nmnog, kulturnog i privrcdnog života. I tek što uogom stunimo u strogi liram statlstike i staenmo da inotrimo neke velilte brojke, koje predstavljaju čitav tneahnizam drušetvenog života, puea tiam pred očima širok, bistar horizonat, te vidimo, kako pod nlzotn onih apsolutnih hrojki i onih procenata uafodima srce burno kuca; prcd nama se razvija čitav život čovječaustva, u svoj bijedi i u svoj veličini, ti snagama i tt porocima, a jačini i u siabosti. I tađ se čcvjek počlnje iuteresovati za probleme, koje mu statistika otkriva, pa mjes<o da svu pažnju obrati jedino pitanjima ličnlm ili uske okoline, radije hoće da prodrc u pitanja društvenog žlivota. pa kupuje privredne i statističke knjige, koje su gdjekad mnogo zabavnije od romaua. I te knjige črta i raztnišlja o zakonuna, koji vladaju sttdbinom naroda. Tako slattsUka napravi od čovjeka, čiji se je umni i duševni rađ vrzao judiito u sićtišnom krugu njcgove egoisiične ličnosti, osobu, u čijem srcu sad ualaze odjeke t interesi ecvječanstva. Riječju: oplemeui ga. ,,Ali“ — reći će čitalae — .,nije to valjda jedina korisit statistike- Koja je ujezina praktićna vrijednost tt živobu?“ Praktična vrijeduost statisličke tiauke u istinu mnogo je veća, nego koje druge nauke. Jer ositn toga što statistika proučava razne oblike žlvota, podvrgmita javnoj kontroli, ona još pomaže čovjeku u poslovima. Banke 1 društva drže u cvidc-nciji svoje statistike, iz fcojih mogu razabrati, da 11 I kako tijltiovl računl padaju ili rastu iz goditte u godinu, iz mjcseca u mjescc. Današnje čovječanstvo nc bl moglo živjetl bcz statislike, kao što ne bi moglo živjcti bez željeznica, bez tramvaja, bez brzojava. Bože dragi! Možda da bi čovjek, strogo uzevši, tnogao živjeti i bez svega toga, ali bi se uašao natrag bačen za nekoliko vijekova i lišen onih koristi, koje mu pruža goleini rad prosvjete i naučnog ispitivanja. Statistika je usko skopčana sa svlnt granama kuHure. Već bi radi tnga čovjck trebao, da se s tom natikom holje tipozna. Ali, koliko ljudl, toliko Cudi. Ovome su inili kolači, a onaj Ih opet ne može nl da pogleda, ovaj voli ozbiljnu stranu svake stvari, onaj opet Taku. Statistika može da ttdovolji i pr-

21. decembra 1916. t ^ <tk : J --- '■ vome i drugorne. I đoista ona nain otkriva čudnih zabavnih, ^neočekivanih stvari, kad uporedimo nekoje njezine brojke. Ko bi n. pr. ikad potnislio, da inalena i tlegmatična Holandija potroši više kafe nego Njemačka, Rusija, Knglcska I Francuska zajedno? To se razabire iz ove statistike potroška kafe u sedam država: Holandija 6,959.000 kg., Sjedinjene Države Sjeverue Amerike 5,380.000 kg., Njemačka 3,389.000 kilograma, Francuska 2.708.000 kg., Italija 1,165.000 kg., Englcska 309.000 kg., Rusija 108.000 kg. Kad to poglcdamo, čudom sc čudimo i gotovo ne možemo da vjerujento, da F.ngleska i Rusija toliko tnalo kafe trošc. Otrromna Rusija, koja je brojem stanovništva 34 puta veća od Holandije, potroši 64 puta manje kafe od ove sićušne države! Eto, to su te zabavnc strane statistike, strane ptme čudnih i neočekivanih činjenica. Pa i kad čovjek nabasa na takva izuenadjenja, tad stane, pa i nchotice postavi sebi ova pitanja, koja ga tjeraju na razmišljanje: „Kako je to moguće? Kako se to može tumačiU? Koji je uzrok tomc?“ Odgovor mu opet dajc statistika o pobrošnji rakije. Iz te tahlice se razabire, da jcdan Rus popije mnogo više rakije na godinu, nego Nijemac, Englez i stanovnik Sjeverne Amcrike zajedno. Onda tek čcvjek razumije, zašro Rus pije toliko malo kafe. Evo sad statistike o potrošku rakije u šest država. Brojke znače, koiiko litara rakije popije jedan stanovnik na gr.dinu: Rusija 23.4 I., Danska 13.9 1., Austro-Ugarska 10.2 1., Njemačka 8.2 I., Engleska 6.1 1., Sjedhijcue države Sieverne Amerike 5.6 I. Kad se trgnemo od iznenadjenja, što nam ga prouzrokuje s tim Rusija, zapne nam oko na Dansku sa svojint zamašnim kontiiigemom od skoro 14 li'ara rakije na svakog stanovnika, pa u čudu ispovijedamo sebi, cla nijesmo do sada znali, da su Daitei u piću tako ,.teškc pijanice“. Naprotiv pfijat/io .nas iznenadjuje, da u Sjavernoj Americi Ijudi tako tnalo rakije piju. Godišnje pe’ I po Iitara rakije :ia c.av.i, to nije Bog zna kakav broj. Mi smo ih držalt za nmogo žešće prijatelie rakije. Ali ta suvoparna brojka oborda je eto i ispravila naše dosadanje mišljenje. Treća tablica pokaz tie nani opet iezike, koji se ttajvjše govore: ktites k I 330,000.000 Ijudl, indijski 263 mllijuna Ijudl, e n g 1 c s k i 116,000.000 ljudi, njemački 71 milijun ljuđi, ruski (t. j. sanio veliko-ruski u užem stnisiu, i to kao materlnjl jezik) 56,000.000 ljuđi, francuski 50 milijuna Ijudl, japanski 47 milijuna Ijuđi, špattski 46,000.000 ljudi, talijanski 34,000.000 Ijudi, turski 30.000. 000,Ijudi. Azija nosi u ovoj tablici pobjedu pred kultumom Evropont. Kiueski govori se trostruko više uego engleski, koji se od svih evropskih jezika itajviše govori, a indijsk! dvostruko, I još više. no engleski. Neočekivana je brojka, koja bilježi španskl jezik. Iz nje razabiremo, da se izvan matere države govori gotovo dvostrnko više španski, no u evropskoj Španiji. Ova nam brojka otkriva takođjer, koliki je velik gubitak Špani.ie na kolonijama. Nepismenost, koja postoji u pojedinini državama, pokazuje nam ova Ublica, gdje je naznačeno, koliko inia analfobeta na hiijadu ljuđl: Rusija 617, Italija 340, Austro-Ugarska 339, Belgija 101, Francuska 47, Engleska 37, Njentaika 0.05. Drkle u Rusiji od svake li'iljade Ijttdl irna iii 617, koji nc znaju ni čitati ni pisa'i; a u Njemačkoj od svako 20.000 Ijtidi ima tek jedan čovjek, koji je analiabeta! Ove brojke govore više, no čitave biblioteke! Odatle se vidi prosvjetna, tnoralna i duševna snaga naroda; vldi se, kakova Im je blla prošlost. kakova je sađašnjost, vidi sc. koliki su u današnjein ratu jednome i drugome izgledi na ttspjeh; napokon \idi se, za čim svakl narođ teži; nepomućeno užlvanje života, koliko se barein Idralno dadc pomislifi, a praktično u djelo pretvoriti. Odv r ojeno mjcsto, koje zaprema u narodnoj pismenosti, pridržava sebi Nijemac naravno I u posjećivanju univerziteta kako se vidi iz ove tablice, koja nam pokazuje, koliko studenata ima koja država: Njemačka 50.000, Frtmmtska 32.000, Austro-Ugarska 30.000, Engleska 25.000, Italija 24.000, Rusjja 23.000. Pa kako god tablica plsmenosti, tako t tabdica univerzitetskih slušalaca rječito nam pokazuje kulturno stanje pojcdinih država. Ćovjek se seli 1z domovine od nevoHe. t.j. kad u njoj ne može da nadje hljeba I zarade. Prema tome je broj istljenika pouzdano mjerilo za ekonom. sko stanje države. Donja tabiica iKtkazuje natn taj razmjer u sedam cvrop-

Beosradske Novine

skih država, iz kojih se stauovnici najviše sele: Italija 447.083, Engleska 310.223, Austro-Ugarska 286.777, Rusija 99.898, Njemačka 28.075, Belgija 27.963, Francuska 13.070. U ovoj žalosnoj tablid prvo mjesto zaprema Italija, iz koje se na godinu tt inozemstvo seli toliko ljudi, koliko iz Atis'ro- Ugarske, Rusije, Njemačke, Belgije i Francuske skupa! Može li se boije karakterizirati ekonomsko siromaštvo te zcmlje. Koliko li je u ovom slučaju suliopanta brojka rječita! A sad vidite veliku Njeinačku i malcnu Belgiju; iz jedne i iz drtige seli se u inozemstvo na godinu gotovo jcdnaki broj stanovnika. Razinislitc, šta to zuači. Maleni broj stanovnika, koji nam Francuska pokaztijc, potvrdjuje nant ckonomsko bogatstvo tijczinog naroda, inačc svakonte pozualo. Svoje prvcustvo ne gubi Italija ui u ovc jdrugoj tablici, gdje je pobilježeno koliko je razgranjeno zločinstvo ubijstva tt cvropskitn državama: Italija 8i>2, Austro-Ugarska 23.4, Belgija 17.8, Francttska 16.6, Niemačka 12.1, Engleska 6.7. Dakle u Engleskoj ima najmanje tibica. a u Italiji najviše. U ovoj se poslijednjoj državi desi više ubiistava na godimt nego u Austro-Ugarskoj Belgijl, Franctislcoj, Njemačkoj i Engleskoj skupa. Grozno prvenstvo. U nuiogont je pogledu iuteresantna statistika sklapanja i razvoda brakova Sklapanje brakova mcdjtt ostalim je mjetilo za povećanje stanovništva u državi, a manji ili veći broj razvoda pokazuje slabost ili jačinu porodične vczc i prijanjanje uz familljaran život. — Evo kcliko sc u šest cvropskih država sklapa na godinu hrakova: Rusija 1.370.000. Niemačka 520.500, Austro-l'garska 382.200, Engleska 328.500 Erancuska 303.700, Italija 261.800. A evo kolilco se razvodi brakova: Japan 111.845, Sjedinjene države Sjeverne Atnerike 55 699. Francuska 9800, Njetnačka 9090, Austro-Ugarska 4129, Engleska 890. Da kogod postavi iznenada čitaocu pltanje, koja država najviše obiltije Ijekarinia našao bi se u lieprillci. Statistika daje i na to odgovora. Evo odttosne tablice: Engleska 28.900, Njemačka 22.500, Rusija 21.400, Francuska 19.800, ftalija 18.240, Spanija 13.700, Austro-Ugarska 10.400, Švajcarska 1720. U ovoj tablid udara u oko razmjerno prenta stanovništvu vclikl broj ljekara, koje ima Španija, dok se ne čuditno što Ettgleska u tom pogledu zaprema prvo mjesto, a Švajcarska posljedttje, kao što se tte čudimo tti vrlo maIenome broju ljekara što ga ima Rusija razmjerno preina ogromnom broju stanovništva. Jeste !i voljni znati, u kojoj se državi najviše žiglca troši? To je prosta radoznalost, golo\ r o frivolno pitanje. I nato će nam statislika dati odgovor. Evo statističke tahlice: Njcmačka 4380, Belgija 3285, Engleska 2920, Francuska 2190. Italija 2181, Austro-Ugarska 1825, RltS'ia 547. U toj jc tablici pobilježeno. koliko žigica svaki stanovnik na godinu potroši. Najviše Nijemac, a najinanje Rus. U r '*'avo »e ogromna razlika u tmtrošku žigica medju njinia'đvama. Svaki Rus potroši na godinu 3833 žigice manjc, nego Nijetnac! Je Ii to stoga, što Rus odveć štedi ili što Niiemac odveć troši? l!i je s tdga. fo su š'hice u Rusiji skuplje, no u Njemačkoj? Ali, kakov gođ bio odgovor na ta pitanja. brojna je razlika toliko golema, da nas on tie tnože potpuno zadovoljiti. Ta nam tablica pribav!ja još jcdno iznenadjcnje pogledoin na Belgiju. Velik je doisla broj žigica što svaki Belgijanac potroši. Upotediino li ga n. pr. s Austriiancem, tialaziino, da Belgijanac potroši na godimt gotovo 2500 žigica više od Austrijanca. Medjul zanitnlj'iviie statističke 'tablice treba uvrstiti onu, koja uporedjuje poslijeđnje velike ratove brojem poginulih voinika: Evo ie: U kriv.skom ratu (godine 1853.—1856.) poginuio je svcga 750.000; tt ratu Austrije s Italijom i Francuskoin tgod. 1859.—1*WV) 45.000; u ratu Pruske i Austrije s Đanskom (god. 1864.) poginulo je svega 8000; u graćianskom ratu u Sjeditije'iim đržavama Sieverne Atnerike (godine 136f.—1S65.1 809.600: u prusko-austrijskom ratu (god. 1866.1 rKvOnulo sveva 45.060; u franctisko-njemačkom ratu (godine 1870.-1871.) pogiiuilo svega 215.000: u rusko-turskom ratu (godine 1877.—1878.) uoginulo svega 25n.nn0; ti rusko-jananskom ratn (god. 1905.1906.) poginulo svega 200.000. Danas natn iz rf 1edn gotovo uevierovatno, da je gradjanski rat u Americi bio tnnogo i mnogo krvavijl od irancusko-njemačkoga i rtisko-japansknora rata. A Inak brojevi govore. Ali kakvl će biti tek gubici. koje će statistika poblIježiti kao rezuitat današnjega svjeskog rata! (Nastaviće se.)

Ceivrtak

RDzne uljestl. Sedam zapovijedl za francuske gra* djane u ratno doba. Pariski je ,,Figaro“ ovilt dana đošao ua ideju, da za francusko gradjansKvo izda sedam zapovijedi za držanje, mišljenje I govor u ovo ratno vrijeme. — Evo tih zapovijedi, Kojih sc Imade da drži svaki dobri Francuz: 1. Nije dovoljno da kažeŠ: Stvar je vlade, kako će s ovlm ratom da izadje na kraj, ja pobjedu dodttše želim, ali ću se držati ipak rezcrvirano. Ti mcraš naprotiv da kažeš: Ja sam čvrsto odlučan, da svlm svojim silama pomognem i vlast i vojsku do pobjcde le time spaseni Francusku! 2. Ne smjješ da kaže.š: Da se je ovo ili ono u pravo vrijeme dogodilo, tte bi došlo do toga i tga; — ncgo moraš da izjaviš: Nikad nije kasno, da se podje pravim putem i na nama je sad svima, da svoj rad potrostrnčhno i tako izgubljcno opct povratitno. 6. Netnaš da zanovetaš: Ovaj i ovaj cvo tnlad jc i sposoban za fromt, pa ipak fatno tte polazi već se skriva u kakvom kancelarijskom Imdžaku; ltego intaš da priznaš: Budućl sam prošao doba, odrcdjcno za službovanje. ali sam kraj toga zdiav I sposoban za boj; kad usprkos tome ne iizlntatn pttške, to sam prosto kukavica! 4. Nijc liiepo đa se buniš: Žrtve, koje vlada od tnciie iraži, nesnosljive su, — plemenitost od Tebe zahtijeva. da izrekncš istinu: Žrtve, što .ih od tnene traže, tako su malene spram patnja na frontu, da ih dajetn od svega srca! 5. Nije dostojno Ftaticuza, da niisli: Zbog nestašice uglja zahtijevaju ođ menc, da štedim kod rasvjete. Pa dobro, ja ću spustiti zavjese! — Pravi će Francuz ugasiti sve svetiljke 1 ići spavati kraj lojene svijeće! G. Ciniš grijeh, ako uslijed zabratte luksuzttih avtomobila svoj avtomobil izdaješ lažtto kao potreban za rad; očisti diišu i na tiajmanji se mig vlade siuži podzeninom željeznicom. 7. Nije savjesno od Tebe, da rogoboriš protiv ttvedenja bezmesnih dana. — Kao dobar Fraticuz Ti ćeš razumjeti, da telad treba đa poođvaste i da se zndovoljiš keljem i kolerabom! Šta košta jedna bitka? Dovoz. — Cijena topa ! nietka. — .1 e d a n m e t a k 6410 f r a n a k a! — L i u d s k i ž i v o t u r a t u n i j e t ak o j e v t i n k a o š t o s e tn i s 1 i. Kod svih izvještaja o silnom opsegu tnoderne bitke misli se naravno najprije na ljtidske žrtve, koje su u bitci bile potrebnc. All onda se samo od sebe ttameće opet ipitanje, koliko li takva bitka zbilja košta, kad se upotrijebi topovski materijal i muuicija. Interesantni rezultati jeduog takvog račutta, natavno saino od prilike i prosječno sastavljenog, o troškovima za utrošak topova I munici.ie tt jednoj bitc! u sadašnjosti, na'aze se u poznatoin francuskom časopisu „Lectures pottr tous“. Bitka počinje, topo\1 grme. Nečttvenom brzinotn i istrajnošću obasipaju se neprijatelji metcima uairazličitije vciičine i konstrukcije. Koia za municiju (kare) brzo se isoražnjuju, pa se opet iia novo pune metcima, koji se dovoze iz municijskog parka. Nebroieni vlakovi ulazc u najbližu željezničku stanicu, da opskrbe topovski park. Još daije, iza fronte rade tt radionicama na dese ke hiliada ljudi i žena grozničavo, prigotavljajući neprestano materijal, koji se na bojištu za nekoliko minuti i sektmdi potrcši. Da samo priMižno dou.ie do račura, istražuje taj list naioriie prilike lcod jedne francuske baterije od 75 cm. Ta baterija sastoji se od četiri topa i 12 kara. Osim toga inta svaki Cop i svaka kola jedau tako zvani prcdnjak naputijen municijom i to ima u jednoj bateriji 16 takvih prednjaka. U svakom se ttalaze 24 inetka, u svakim mnr.icijskiin kolima 72, pa tako cijela bater'.ia ima 1248 topovskih metaka, to je 312 na svaki top. Top može ispaliti u 24 sata 400 projektila, i to, kad se najjače upotrijebi, 20 na sat. Ali oosljednji slučaj događia se vrlo rijetko, jer većinom ne ntože biti dostia materijata. Kompletni topovski metak staje 30 frauaka. Trošenje tona računa se po načelu, đa top postane neupotrebiiiv poslije 6000 izbačenih metaka. Top staje 18.660 franaka, i oo tome se od svakog Iiitca top istroši za tri franka. Priračuha li se k tome vrijedtiost metaka, onda košta uootreba topa od 75 nnn za jedan dan bike s 400 metaka svega 13 500 franaka. Tooovl fnl 120 litm od jednog voinog zbora staju za jedan dan bitkc 1.600.000 fra"aka, a tu se tizelo da bace 300.060 kilograma nietala. Još je navavno skuplja sasvim teška artiljerija. Tako se je iz:- x ttna!o, da jedan mctak francuskog topa od

Strana 3

320 mm, koji se brzo troši, staje s tro-* šenjem topa ništa inaiijc nego 6410 franaka. Kod proračunavanja upotrebe i veiikih i srednjih i ntalih fopova, mašinskih pušaka i pješadijsk'ih pušaka,’ ! staiala je tt stotinu dana bitke pređ ! Verdunom smrt jednog vojnika tta jeđ-. noj i dt'iiRui &traiir VujirU upravu 75.000 franaka. A kažu, da sit se Englezi u bur*. slcom ratu borili još „mnogo skuplje'V pošto je u njiohovom ukupnom računu otpadalo na smrt jednog Bura ništa nia-; nje, nego 200.000 franaka. Baikanski ratovi bili su „Jcftlniji", pošto je tada zapadala smrt jcdnog vojnika ,,samo“ 50.000. Vrijednost izdataka za topove i municijti u prvih 100 daua bitke pređ Verdunom u novcu iznosila bi, da se pretvori u zlato, 80 kubnilt inetara zlatnika. ■" "»■— i — —■ D«l4nlff f nre«r»«tlnro »ređsrvo protl« »plđemlCctfc rUttijul bolcstl (Ćholers, tlphu« 11 d I lcsie prlrodno ClsH KaOHDORFER SAUERBRUHN. DjdjttJ* Ijtkovtto, osvležavajućl I okrcpljulaĆL UvrsUV tiodaUb vlna I iampanjcu. Ađresa: Kroodorler, OudapeaL ZoltAo^a&»e lfiu Olavno stovarlite 7 .a Srblju ! Bcograđ: Apoieka Protić, - Beograd, Kralja Mltana ulica 62. ZtanKse obiave. OBJAVA. ^ Nći osnovu naredbe c. i k. vojne glavne gubemije u Srbiji, Odj;Ijenja 5., No. 24.797 od 2. decembra 1916. ođlućuje se: 1. Sve kolićiiic tehnićkih, t. j. za jelo ti t u p o t r e b 1 j i v i h ui a s t i, raznih smo« Ia, fcolofonijuma, u 1 ja, kostiju i svc ostaie materijalije, što sadrže masfi* imaju se prijaviti ti roku od o s a m d a n a, raćunajući od dana izlaska ove objave, c. ( k. vojnoj fabrici sapuna u Bc.o« gra du. 2. Ove kolićine, kaoi i one, što će se u buduće dobiti, rekviriraju se u korist cr. i k. vojne uprave. Trgovanfe i saobraćaj H opšte s oviin materijalijpma zabranju e sc. 3. Sve inanjkale žlvotinje i sva zakiana stoka, što se inarveno-ljekarskim prijegle« dom nadje za jelo neupotrebijiva u područja' c. i k. zapovjedništva mosne brana i grada Beograda, imaju se predavati a i k. voj« noj fabrici sapuna u Beogradu uz novčml naknadu od 60 lielera do jedne krune, pre* ma količini masti, što sađrže. 4. Proizvodnja sapuna i trgovina sa sapunotn sa više od 30% masne kisetinei zabranjene su. Sapunari i prodavci sapuna dobijaju u a i k. vojnoj fabrid sapuna u : Beogradu za svaki kilograin istopljene ma| sti tri kilograma ratnoga sapuna. Ista to vrijedi i za liferovani sapun I sa više procenata masnoce. Rekvirirane materijalije uaknadiće sei po cijenamazaloj, objavljenim u na« redbi c. i k. vojne glavne gubernije u Sr* biji. 5. Odjelenja, No. 23.161. U naroćitini slučaievima i kod nenaveđenih inaterija« lija, cijenu odretljije c. i k. vojna fabrika' sapuna u Beogradu. Svako nevršenje ove naredbe najstro* že će se kazniti. Beoorad, 15. đecembia 1916. OBJAVA. Svi oni, koji iz kakvog tnu drago tizro* ka nijesu još prijavili rakiju, koju ima* ju, pozivaju se, da na osttovu naredbe a t k. žetvcne centrale, No. 4454. O.A. odinah' izvrše prijavu kod opštinske uprave grada Beograda. ■ Ovim se objavljUje, da zbog ove nafcuadne prijave neće uiko ništa izgubiti, t. j. dotično lice neće biti kažn j e n o po ođiuci u naredbl c. i k. žetvene centrale, No. 822 O.A. ovoga puta, niti će mu se novoprijavljena rakija konfiskovati. Novi rok za prijavu još neprijavljena rakije odlaže se do 31. decembra 1910. Oni, kod kojih se nadie rak’ja poslijc ovoga roka, biće kažnjeni sa 10 do 2000 kruna novčano, odnosno zatvorom, što odgovara novčanoj kazni, ako je ne mogu položiti. U ostalom ostaje u snazi Oćlluka c. i k. žetvene ceiitrale No. 822 O.A. ex\ 1916. Beograd, 4. decembra 1916. ~ O B J A V A Gradjansko se stanovništvo ovim nužno upozorava, da se dostavljeni računi o upotrebijenoj električno struii bezuvjetno u roku od osarn dana iza dostave imadu isplatiti na biagajnici c. i. k. električne fabrike (Knjeginje Ljubice ulica). Onome, koji tome ne udovolji, biće električna struja odmali obustavljena. F e y 1, potpukovnik, načelnik gradjevinskog odjcleuja, vojne glavne gubernije* G bT A v a7Naredjenjem voine glavnegubernije, odehak 8., br. 10172/1916 od 7. decembra 1916. dignut ie Alfred Baruch iz Beograda od službe nadglednika tvrtke Bodi i Vukadinović u Beogradu, Kncz Mihajlova ulica 27, a na n egovo mjesto postavljen M’lan Milosavljević, činovnik beogradske ekspoziture c. i kr. privilego vane Landerbanke. C. i kr. kontanda tnosiie brane i grada Beograda kao okružna komanda.