Београдске новине

dnevno u j

Izlazi: utro, ponedjeljkom posiije podne.

Prodaje se: u Bcogradu 1 u krajevima zaposjcdnutlm od carsko i kra- C ji Ijevskih četa po cljeul ođ UU U Hrvatskoj-Slavonijl, BosniHercegovinl i Dalmaciji po cijcni od 8 h izvan ovog pođručja . . . 12 h Oglasi po

P r e t p 1 a t a: za 1 mjcscc u Beogradu 1 u krajevima zaposjednutim od carsko i kraljevsklh čcta K 1 50 u Hrvatskoj-SlavoniJI, Bosni* Herccgovini 1 Daimaclji K 2W izvan ovog podrufja . . .K3 - cijeniku. —

UredniŠlvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. broj 10. Telefon broj 67. liprava i priinanje prcpiate TopliCin Venac broj 21, Tolefon broj 25. Primanje ogiasa Kncza Mihajia ul. broj 38.

Br. 315.

BEOGRAD, srijeda 27. decembra 1916.

Godina II.

RATNI IZVJESTADI. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 26. decembra. Istočno bojiste: Front marsala pl. Mack'cnse n a: U velilcoj Vlaškoj borbe i dalje traju. Njemačke i austro-ugarske čete napredujući osvojiie su obostrano žeijezničke pruge Buzeu—Braila jake ruske položaje kod Filipesci, isto se tako napredovalo i u prostoru Romniku—Sarat. Broj ruskih zarobljenika, koji je poslijednjih đana u Vlaškoj priveden, iznosi preko 5500. Front gcneral-pukovnilca nadvojvode J o s i p a: Jugozapadno od Sultaung uzaludno su ruska krstareća odeljenja prilazila protivu nažih položaja, u šumovitim Karpatima se vrše mnoge življe topničke borbe. Front maršala princa L’ c o p o 1 d a bavarsko g. Nema ničega značajnog. Talijansko i jugoistoćno bojište: Nikakvih važnijih dogadjaja. Zamjenlk glavara generainog stožera pl. HCfer, podmaršal. Izvječtaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 27. decembra. Zapadno bojiišle: U pojcdinim odsiccima y p e r n .sk'og fronta, obostrano kanaia La Bassee i zapadno od Lensa povećala s.e topnieka djeiabnost. Odbijeni su nekoiiki napadi jakih engleskih patrola. \c " Istočoo bojište: Front maršala princa I’eopol3a b’avarskog: Na ^idonjem S t o c li o d u je rusko jfopništvo biio živahnije nego li inače. 'Sjevcrozapadno ođ Lucka je jedno -njemačko odjeljenje svojim jednim pre’diizećem privelo' 16 zarobljcuika. Front general-pukovnika nadvoj,yode J o s i p a: Na I u d o v s k o m visu u šumskim Kaniatima s vremena na vrijeme jaka iopnička vatra. U dolini N e a g r e propao je jodan napad ruskih krstarećili odjeljenja. F r o nt m a r š a 1 a p 1. M a c k' e ns e n a: U borbama u v e 1 i k' o j v 1 a š k o j ravnici na planinskoj ivici južno od *R i m n i c u 1 - S a f a t a zarobljcno je poslijednjili dana 5500 Rusa. Juče su u ‘borbi već čcsto puta oprobane njcmačke divizijc sa pridodatim im austror iigarskim bataijunima zauzeli uporno branjeno selo Filipešči (na željezničlcoj pruzi Buzcn—Braila) i jako ukojpane ruske položaje s obe strane toga 'mjesta. ? < j. rryi zapovjeđnik glavnog sfana pl. Ludenđorff. Izvjestaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 26. decembra. Maćedonsko hojište: . U izvjesnim frontuim odsjecima s vremena lia vrijeme topnička vatra. -■*; Runumjsko bojište: V* -• U D o b r u d ž i su neprijateljski "monitori gadjali grad T u 1 č e j u, portišili su deset kuća. ubili nekoliko žena i djece. Kod I s a k č e j e je neprijatelj iUamjestiio preko Duiutva dva mosta, ledau rumunjski i jedan ruskt. Prl poviv'lačenju je Rusiina pošio za rukom, da i'rumunjski most prevuku na sjevernu ^obalu, dokle su ruski most zapaiili. Kod a č i u a je u toku borba oko položaja, fkoij su u vidu mosne brane utvrdjeni.

Odsouor nn (dllionouu notu. Sred<štije su vlastj odgovorile ua nđtu predsjednika Wilson<|i Austro-Ugarski odgovor. P r i j e d 1 o g konferencije z a r ać e n i h d r ž a v a ! Kb. Bcč, 27. decembra. Austro-Ugarsko ministarstvo spoljnih poslova odgovorilo jc na Wilsonovu notu izjavom, u kojoj se izriče zalivaluost za plemenitu težnju Wilsonovu, da se jrostavi temclj za trajan mir i u kojoj se vell, da je najpogodniji put ncposrcdna razmjena misli izmedju zaraćenih država. Mi s toga imamo čast, produžuje se u noti, da, u dogovoru sa svojim saveznicima, predložimo u što kraćem vremenu s a s t a n a k p r e d s t av n i k a zaraćenih d r ž a v a u jednom mjestu u nekoj neutralnoj državi. U odgovoru se dalje veli, da se AustroUgarska pri prosudjivanju note rukovodila istim duhom prijateljstva i predusretljivosti, koji dolazi do izraza u plemcnltom podsticaju predsjednikovpm. Wilson, veli se, nije prejudicirao način, na koji bi se mogao posiići rcčeni cilj: s toga Austro-Ugarska predlaže rečeni put i potpuno se slaže sa slivatanjem Wilsonovim, da će tek po završetku ovoga rata biti moguće, da se pristupi velikom i vrlo potrebnom djelu izbjegavanja budućih ratova. U datom će momentu Austi'O-Ugarska rado biti voljna, da u dogovoru sa Sjedinjenim Državama pruži i svoju saradnju za osfvarenje toga uzvišenog zadatka. Odgovor Njemačke. , Kb. Berlin, 27. decembra. Državni sekretar za spoljne posiove je juče predao poslaniku Sjedinjenih Država odgovor tia notu od 22. decembra. On glasi: Carska vlada je velikodušni podstrek prcdsjcdnika Sjedinjenili Država, osnovu za ponovo vaspostavljanje jednog trajnog mira, primila u prijateljskom duhu j ocijenila ga. Carskoj vladi izgleda neposredna izmjena misli kao najpogodnijt put, da se do željenog islioda dodje, pa joj je s toga čast predložiti, da se što prije sastanu u jcduom n e u t r a 1 n o m m j e s t u izaslanici ratujućili država. i carska vlada je mišljenja, da se veliko djelo spriječavanja budućiii ratova može tek poslije okončanja borbe naroda preduzeti. Ona ćc, kad tomc vrijeme dodje, s radošću biti voljna, da na tome uzvišenom zadatku zajednicki poradi sa Sjedinjenim Državama. Prijem odgovora u štampi. Kb. Beč, 27. deccmbra. Diskutniući o odgovoru grofa Czernina na notu predsjeduika W i 1 s o n a bečki i peštanski listovi naročito isliču neograničcnii gotovost, kojom se ona pridružuje podstreku Wilsonovom. Oni vclc, da je predlog središnjih vlasti za konferenciju zaraćenih opet dokaz, koliko je ozbiljan i sam njihov prcdlog za mir, koji nije podla smicalica ili ,,bluff“, kako su se trudile ’da taj akt prikažu sile sporazuma. Držauje EngJoske. Kb. Ziirich, 27. dccembra. „Neue Ziirieiier Zeitung 11 saznaje iz pouzdanog izvora, da u prkos govoru Lloyda Georgea izgledi Wilsonove notc nc stoje nepovoljno, bar ne onako kako ili prcdstavjja cugleska štampa. U diplomatskim se krugovima zna, da je u Engleskoj dobilo malia uvjerenje, da sporazumne sile rat više dobiti ne mogu, tako, da Wlisonova nota predstavlja uprdvo jedtiu kotvu spasavanja. Docnija će istorija možda pokazati, da su londonski državnlc! dosta blisko slajali intervenciji Wilsonovoj. Engleska štampa o Wilsonovoj notl. (NaroCitt brzojav „Beogradsklh Novliia‘'.) Berlin, 25. decembra. Berlinski „Lokalanzeiger 1 ' piše: Prema pisanju et\gleske štampe moralo bi se

zakijučiti, da je Wilsonova nota Englezima koiiko iznenadna toliko i nepovoljna. Pisanje se izvija i okreče onako, kako to priliči prema jednom čovjeku, kakav je Wilson. Ali je osnovica pisanja engleske štampe ipak, da Engleska tobož ratuje da bi postigla jedan trajan tnir, a mir^ kalcvog Wilson sebi prestavlja, nebi mogao Iiiti trajan. Wi!sonova se čovječna gledišta potpuno usvajaju, ali bi bio ziočin prema budućem naraštaju, kad bi se sad ostvario mir sa Njemačkoin, kad ona sebe kao pobjedilac ispoljava. „Morning P o s t“ vidi spas samo u uništenju Njemačke, koju Engleska mora po svaku cijenu tući, onako isto, kao što su amerićke sjeverne države bile riješene da po svaku cijenu tuku južne države. ,,D ailyTelegrap !i“ veli sa sviin otvoreno, da je Wilsonova nota došla u vrlo nezg’odno v r i j e m e. „Telegrafic" izjavljuje, da je nota jedan proizvođ nepoznavahja stanja. Wilson ne razmnije uzrok rata, izgleda đa on nije ništa čuo o povrijedi Belgije, on govori kao učitelj, koji djecu opominje, da se preslanu tući, jer bi izbila larma. ,,Daily Telegraph" u drugom članku ocijenjuje notu vrlo nepovoljno. Ona niu izgledd kao d o d a t a k n j e m a č k e n ot e. Zašto Wilson nije ranije protestovao protivu njernačkih neđjela, zašto on sad interveniše ? ,,D a i 1 y N e w s“ preporučuje, da se nota primi sa pažnjom pune poštovanja, ali je Wilson i suviše mudar, a da b i t e r e t, koji Evropa snosi, li t i o j o š u v e ć a t i svojom intervencijom. Raspoložcnje sporazumnih sila. (Naročiti br/ojav >;Bcogradskih Novina«; Ženeva. 25. dccembra. Iz Parisa se javlja: Sa diplomatskog gl,edišta je nota W i 1 s o n o v a ovdje primljena sa manje odnševljenja nego li kod ncprijatelja. Odgovor sporazumnih sila biće u tomc sniislu, da one nentaju nikakav interes u pregovorima za tttir, dok se protivnik n e tt z m o g tt e p r i m o r a t i n a o d š t e t e. Miljmoi, 25. decembra. ,,Secolo“ velii o noti. da je necjelishodna i nepristojnu. Držauje franctiske komore. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«J Paris, 25. decetnbra. „Petit Parisien 11 javlja: Odbor komorc za spoljne poslove proučavao je juče Wilsonovu notu i .izabralo jc jedno izasianst'vo, koje će otići ministrtt predsjedniku, da mii posta.vi zahtjev. da ua uotu ne odgovori.

izjavio, da će Anierika ostati neutralna i da su sva straliovanja, koja su na bcrzi bija vcć ozbiljno izbila, potpunb neosnovana.

Houi austro-ušurski mfnistar spollnlh posloua. Prvi priiem kod grofa C/.erniiia. Kb. Bcč. 277 deccmbra Car i kralj primio je juče u podužoj atiaijcnciji ministra spoijnih poslova grofa C z c r n i.n a. Oiror Czernin jc posjetio poslanike, kojj sti na bečkom dvoru opunomoćeni. Danas će u ministarstvu spoljnih posiova biti prvi diplomatski prijcm, pri komc će biti šefovi svili stranih misija, koje su u Beču opunomoćene.

Francuska. Franciisko r«<tno vijcćc. (Naročiti brzoiav „Beogra'dskih Noviua“j Paris, 24 . decembra. (Havas). Ratno vijeće sc sastalo u subotu u veče. Riješem^je, da se o svima pitanjima, koja se tiču priprema i daljeg vodjenja rata, savjetuje pod upravom gcnerala L y a u t e y a. Generalu Lyauteyu je naredjeno, da dolične ministre i glavne zapovjednike izvijcsti o donijetim zaključcima i da 'za njihovo izvodjenje osigura potrebnu saradnju. Proizvodnja nninicije kod sporazuma. (Naročid brzojav „Beogradskih Novina“.) Haag, 25. decembra. Iz Parisa se javlja: U poslijednje vrijeme F r ancu.sk a razašilje duevno savcznicima 100.000 granata raznog kalibra. Ta se količina inože udvostručiti. Time će Engleska jtosfići na frontu ono, što do sad nije bilo moguće. Ministar mutticije Tliomas izjavio je, da j se proizvodnja municije u Francttskoj I sve više uvećava. Sad se izradjtijc j dnevno 1600 tona rasprskavaj u ć e m a t e r i j e, prema 130 toiia u prošloj godinii Saveznici ddstižu zajednički do 800.000 granata. Ministar je prizitao, da je Njemačkoj pošlo za rukom, da svojim podmcrnicama ttčini vczu sa Amerikom n c s i g n r n o m. 1 ali će zaliiia sirovine u Evropi ipak omogućiti, da se sadanji obiin proizvodnje municije održi još za nekoliko nedjeija.

Prljgilloš za niir. Odgovoj- sporazuinnih sila na oomidu za uiir. Kb. Beriin, 27 . dccembra. U ovdašnjim policičkiin krugovima se odgovor na notu čctvornog saveza očekivao još u subotu. Vrlo je lako moguće da odlagutije odgovora stoji u vezi sa intervencijoni Wilsona, koja se u medjuvremenu dogodila. • Povjerenje senata Briandu. (Naročit! brzojav „Beogrndskih Novina''.) Paris, 24. deccmbra. Poslije sinoćne tajne sjedniee senat je u javnoj sjednici izglasao sa l‘>4 protivu 60 glasova dnevni red, kojiin sc. vladi izjavljuje povjcrenje. Dnevni red glasi: Senat tivjerava, da Erancuska sa lieprijateljcm. koji njeno zemljište drži posjeduuto. ne možc zaključiti mir i riješena je, da rat, koji joj je nametnut, vbdi do pobjcdonosnog svršetka, koji je dostojan junaštvu francuskih vojnika, čijoj besmrtnoj slavi senat ponovo šalje svoj pozdrav. Senat prima k znanju vladine izjave i poklanja joj svoje povjerenjo. Amerfka če ostati neutralna. 1 (Naročlti brzojav »Bcogračfskih Novinaj Frankfurt, 24. dccembra „Erankiurter Zeitung" imaju ovaj izvještaj iz New-Yorka: Poslije Lansingove izjave, da i Amerika inože biti uvučena u rat, pozvao ga je Wilsoa; poslijc podužeg konferisanja je Lansjng

Sat sa Rumunjskom. Teškoće ii Brusilovljevoin položaju. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina!!; Žcneva, 24. decembra. Pariski listovi Lstiču vanredne ieško’će, s kojima se B i\u s i 1 o v inta da bori. da bi rumtipjsku vojsku, koja se uslijed neprekidnog pritiska i gonjenja M a ck c n s en o v.o g inora da povlači, zamijenio svojim trupama. Shutjc se označuje kao v r 1 o o z b i 1 j n o. Današnje stanje runiiinjske vojslve. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'*.) Karlsruhe, 24. decembra. Tu/inska šiantpa zamjera vojuim kritičarima sporaztunne štampe, što su javnost lieistinito obavještavali. Obećanje, da Runiunija raspolaže sa vojnom silom od pola milijuna ljudi, nije imalo nikakve osnovc; u najboljem je slučaju Rumunija iinala u početku rata 450.000 ljudi, danas ona broji 100—150.000 ljudi, broj, koji se teškom mukom ntože pozivima u masama u Moldaviji udvostručiti, ako bi još pošlo za rukoin da se linija Sereta održi. ( Krlza u Grčho]. Grćka protivu Sporazuma? .(Naročiti brzojav »Beogradskih Novinad Kopenliagen, 24. deceinbra'. List ,,Politikcn“ ima iz Parisa ovaj izvještaj: Iz S o 1 u n a se javlja, da vlada u Ateni i glavni stožer kralja K o ns t a n t i 3t a produžuju svoju akciju protivu saveznika. Šest bataljuna 10. divizije, koji su se naiazili u garnisomi u Hadeiu, dovedeni su u A t e u u.

Prikupljanje kralju vjornih četa produžuje se kako u T e s a I i j i, tako i u predjelu Tliarsale i Lamije. Kraljev: glavni stožer namjcrava da smjesti svoj giavni stan u Larisi. iz vojske ’će se tikioniti svi časnici i vojnici, za koje se misli, da su venizeliste. LkSit .,Embrns“ kraljev orgaii, ]4še: (irčka je sad primorana, da napusti svoje neutralno držanje, i da podjc drugim, ali sa svim sigurnim putcm. Atentat na Venizelosa? Kb. Solun, 27. dccembra. „Havasova agencija" javlja: Neko nepoznato lice, kojc je bilo stiglo n Solnn kratko vrijeme po dolasku Venizeiosovom, ispustilo .ie blizu arsenala jedan jtaket sa bombont. koja je cksplodirala. Pogintilo .ie jedno ncpoznato lice. Misli se, da je bomba bila odredjena za atentat nad Venizelosom.

Rat na moru l pod morem. D\a engleska razarača potomila nesrećiiini slučajem. Kb. London. 27. decembra. U Sjevernom moru polomtla sti dva engleska razarača tislijed sudara za vriieme jedne nepogode. Udavilo se f* oficira i 49 ijtidi.

Offld i cKolico. Darovi. Opštine srcza vladimiračkog (okrtigi šabačkog) prikupile su sopstvenom inicijativom i podarile aastrijskom, odnosno ugarskom društvu Crvenog Krsta 537 kruna i 38 filira. — C. i kr. bolnici za priljepčive bolesti u Beogradu podarili su pored ostalih, kao božični đar: časnička trpeza c. i k. gradjevinarskog odjeljenja 120kruna, vinarski veletržac Kattus iz Beča 50 kruna, gospodin carski savjetnik Karl Heilinger veću količinu medenih kolaća, gospodja Aua Scltram iz Beograda 5 krttna, gospodja Matilda Amar iz Beograda 10 kruna, tvrtka Klopfer iz Zemuna 10 krttna. Svinta darodavcima izriče se ovim srdačna blagodarnost. Traže se. Predsedništvu Opštine grada Beograda potrebno je da se prijave radi prijerna novčanih uputnica niže imenovana iica: 1. Slanoje Belić. 2. Nikola Jovanović. 3. Milka Milovanović. 4. Mijajlo Glavinić. 5. Rista Grozdanović. 6. Miloš Jovanović. 7. Radojica Bojić. 8. Zorka Zlalanović. Svakoga dana od 8 do 12. sati prije podne i od 3 do 5 sati poslije podne, gornja se lica tnqgu obratiti u kancelariji pređsedništva opštine. Lica, koja se nalaze u unutrašnjosti, imaju da posalju lačnu svoju ađresu, kako bi im se poslati novac mogao dostaviti. Potrebno je da se jave g. Dr. Miki Popoviću sa stanom tt Pivarskoj tilici broj 54 radi prijema novčanilt uputnica ttižc iinenovana lica: 1. Mihajlo Negotinac. 2. Milan Desić. 3. Radivoje Cirimić. 4. Aleksandar Anastasijević. 5. Milutin Jagodić. 6. Sava Vladimirović. 7. Mihajio Karapešić. 8. Svetolik Drenovac. 9. Živko Jovanović. Radi liituog saopštenja potrebiio je da se jave firmi Tanasković i Bogdanović niže imenovana lica : 1. Bogdan Radivojević. 2. Katarina Rašič. 3. Danica Radovanović. 4. Živko Radovanović. Radi vrlo važrnog saopstenja o noveu potrebno je da se javi tačnorn adresom sudskom odeljenju opštini grada Beograda g. M i 1 a n D. P e t r o v i ć sudija.

Rozne vijesti. t Knez Henckel-Donnersinarck. iz Berlina javljaju, da je tamo timro u 87. godini Života knez Guido HenckelDonnersmarck, jedan od liajbogatijih zemljoposjednika u Njemačkoj. On je tako reći „gospodar ugljena i gvoždja* u Njemaćkoj, gdje se borio protiv trustova. Pokojnik je potomak austrijskog dvorskog bankara Lazarusa pod carem MaUjetn i Ferdinandom 11. Samo u gornjoj Sleskoj iznose njegova imanja preko 40000 hektara. Pokojnik je stekao zasluga i na uaučnom polju, Oodine 1871. oženio se u Parisu sa gospodjicom Baudin-Lachmann .