Београдске новине
Utorak
Slrana 2.
9. januara 1916.
Beograđske Novine
dioj
fosllle prekUa nkcUe za mir. iajednlčka konferencija sporazumnih slla u Rimu. Svršetak konferencija. Kb. Lugano* 8. januara. .Agencia Stefani* javlja: Viječanja tiu ae ministara i poslamka četvornoga Kporazuma nastavila juče prije i posle »)odne. Konferencije su time završene. Saveznici su na kraju svoga rada ponovo invrdili svoju saglasnost u razmrn, na dnevnom redu stojećim pitanjima i od* tućili: da će svoja skupna nastojanja sve to >trože i izvršivati.
kat sa RumunlsHom. Opiriiiizam u Ruinunisko], pesbnlzam u Italijl. KB. Lugano, 8. ianuara. „Corriere della Scra" objelodanjuje iedan izvještai iz Jaša, iz kojega proizlazi, 'da rurnunjski parlamcnt i -službena rumunjhka-štampa još uvijek vjeruju u — svoju pobjedu. Demisija ministra za izvanjske tosiove Porumbara nije nipošto reiultat vodjenja rata ili posljedak nesporazumka s Bratianom, nego je uslijedila »« to, da se Porumbaro može staviti na 'čclo scnata. — „Corriere della Scra“, nbazirući se na taj izvještaj ne dijeli te Vjere u pobjedu. List drži, da je izgublje■a več I vojnički tako važna linija Sc?ota. Pokazalo se, da su sva utvrdjenja ,iiila upravljena jedino protiv Uusije. Zapo'Sjednućc ćc cijele Dobrudže, jer se ušćc Dunava možc da održi uz minlmum \jeta, oniogućiti ncprijatelju proboj na do,njem Seretu. Neprijatelju je Dunavom i Seljezničkom mrežom omogiićen laki dovoz. Dokle će Rusi i Rumunji nastaviti sa odstiipanjem, np može se reći. I pališki listovi izražavaju svoje sažaljenje, 8to su na kritičkim tačkama sva utvrdjeoja upravljoua jetiino protiv sjevera. NavijcŠtena je protivoofcnziva Rusa i Rumunja možda moguča, nu postoji opasziost, da ćc neprijatelj prekinuti željezničku prugii Oalac—Jaši. Neprijatelj ćc sc 'soi'tiop ojioud zcjofijđ cu HiJnipo zpgoui Dunava. Francuz o Mackenzenovim uspjesinia. Kb. Paris, 8. januara. VojniČki saradnik „Echo de Paris* pi5e: Ne možc postojati nikakova sumoju, da će Mackensen svoje uspjehe i di'je iskoristiti. Mačin. Mjesto M a č i n. koje je nedavno palo u ruke naše vojske, glavno je nijesto sjeverozapadne Dobružde, a Ieži na desnom rukavu D u n a v a. Sa B r a i1 o m je Mačin spojen izravno parobrodarskom linijom. Lijepo položeni gradič ima skroz istočnjački karakter. U staro je vrijcnie bila na mjestu sadašnjeg Mačina rimska tvrdjava. .stari A r r u b i u m. Od te ulvrde nerna \ iše ni traga, te je i brežuljak, na kojetn je ležala, gotovo raznesen poradi kamenja, koje se ondje kopa. Osirn ove tvrdjice ima i drugilt historijskih nijesta iz rlmsklh vremena u ovnrn kraju. Nedalcke M a č i n a leže ostaci nekadašnjeg rimskog mjesta T r o e s m i s. Te je rušcvine god. 1860. sasvim slučajno otkrio ncki Francuz imenom M o r e. Njcmu je naime turska vlada poklonila u tmn krnju komad zenilje, na kojcin je Morc urcdio uzorno gospodarsivo. Ruševine u tom kraju pobudjivale su njegovu pozornost te je prema nadjenim novcima i napisima mogao ustanoviti, da se nalazi na tlu staroga Troesmisa. Danas od tih ruševina nenta više ni traga. OvaJ kraj inia veliku stratešku važnost, što se je već 1877. prigodom rusko-turskog rata opazilo. Ovuda ide gluvna željeznička linija. a i Dunav pravi ovdje oštru okuku. *■ ■' ;ggu. e < 3 rea 1 ošfilfia. r'oginuo. Na bo ištu je 16. decembra pr. g. ju ’aćki pogimi i c, i k- kapetanžl. oješ. pukq Ivan Caklović. Na bOjnom je poljU bio od početka rata i hio je svesirrtno ci en en sa svojih velikih voiničk h vrlina i u ovdašnjitn vo^ničkim krug vinta, Pr, Miian Vasić. Ptek uče je preminuo a juče sahran'en dugogodišnjt beogradski ijekar Dr. Miiau Vasić. Pokajni Vasić pripadao je najstanjeni ko'u beogradskih Ijekara 1 važ'O (e kao dobar i iskusan (jekar, Du.o godma bio je ijekar beogradskog k znenog zavuda i vidno ; e učestvovao u svima poslovima na kulturnom i bigijeiiikom pO'ju. fcLg da mu dušu prosti, U «žjćnil snijog. Prekjućerašnji nam je dan, kao prvj dan Boiioa, osvanuo w>krlvon snijegom. Ko se \mdao, da $cwo Uužić prov«sti pad bbvhm kada sono samo dvg d«mg fanijp — n« Tucun don — imali skoru prgvi proUetni dan, sa toplim suncem skoro preko ciielog dana. Kg Badnji se don već osjcčala pronueua u tcmperaluri. 1 do podue bilu zohUdndo, «li posJije rodn# nagjp se osjctila hladuoća, koja s« m orefvoriia biU u dtravi mmz, l'reko cijvle poč*. u eći Božićo, bik> jf v r)n hiadno. Još s večeri snijeg je otpočco tU provejpvo, pa je oko pola noći otpočeo 1 ozbiljnlje da pada> Uko da smo Božičnje
jutro imali obučeuo u bijelu Božićnju odjeću. Prekjuče u jutro snijeg je oko 9 sati prestao da pada, ali je posiije podne opet sa knipnim pahuljicama pokrivao sve više 1 više zemljul Krovovi su već objeiai. Drveta se nlhaju pod snježnim teretom, a sobe su otpočele da se malo više zagrevaju. Prekjuče je bilo cijelog dana hladno I izgleda da nam je Božić donio 1 prvi dan pravc zime. Slaveči ovaj veliki praznik, dan Hristovog Rodjenja, sjedeći u toploj sobi pored peći, koja je tako umilno puckarala, nsjećali smo prijatno zadovoljstvo gledajući lcako snijeg svojim pahuljicama udara u prozor i naviači sve đitbljl i dubljl snljeg nad zemljom. —slav. Darovl. Direkeiia je madjarske komercijalne bankeu Bndimpešti darovala austro-ugarskom pripotnoćnom udruženju 500 kruna, Valjanost poderaitlh dvofcrnnaša produijena. Uprava austro-ugarske baftke saopštuje, da do 31. januara prima bez odbitka polovice i četvrtine dvokrunaša, ali kasnije samo uz naknadu troškova, što su se propisali u svoje vrijeme. Lažnl krunašl. Policija je zaplijcnila jedan lažan krunaš. Legura je falsifika'a iz zinka i lima, izrada je vrlo dohra. ima 1 čark. Da je novac lažan može se poznati po tamnoj boji i tamnom zveku, po lošoj izradi kontura kovanja i najzad po tome, što se krunaš rnože lako savijati. Preporučuje se pažnja pri novčanom prometu. Pomoć za januar. Priznanice su za pomoć za mjesec januar o. god. izradjene do broja 1878 i mogu sc odmah dobiti svakoga dana posiije pođne od 1 i po c!o 3 i po sata u kancelariji nadleštva za potpis činovnika, penzionara i penzionirki. Kao i uvijek, prilikom prijema priznanice vaija, radi utvrdjenja indentičnosti, imati uza se policijsku pr'ijavu (žutu legitirnaciju), a isto tako se ona mora podnositi od sada i priiikom prijema same pomcći na biagajni c. i k. zapovjeđništva mosne brane i grada Beograda (okružnog zapovjedništva). Taksa na priznanice za pomoć. U prošlom smo broju donijeli, da je s obzirom na zakoti o taksama uvedena i taksa na priznanice za pritnanje pomoći. Tom su se priiikom potkrale izvjesne pogriješke u odredjenoj taksi, te s toga donosimo ovu pravu tabelu taksa na priznanice za primanje pomoći i to:
za
priznanice na
sumu
do
40 K
14
h
n
n
n
■
n
80 ,
26
»
n
n
n
■
n
120 „
38
n
■
^ *
n
■
»
^OO .
64
n
■
n
n
»
»
400 „
1.26 K
Taksa će se polagati u taksenim markama, koje se mogu nabaviti u svima duvanđžinicama i prodavn cama monopolisamh hartija. Taksene će se marke utisnuti prilikoin podnošenja priznan : ce na isplatu na blagajni c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda (okružnog zapovjedništva.) Ubijstvo iz koristcljublja. V Vrtljanskoj je ulici u kući br. 72.nadjena ubijena babica Milka li o in o rs k a. Policijskim uvidjajein utvrdjeno je slijedeće: Na lešu je nadjeno dcset uboda nožem po licu, čelu. vratu I ispod oba uveta, dalje na vratu dvije duže osjekotine, koje se sas f aiu kod grla, presjekavši ovo. Jcdna se trcča osjekotina nalazi ispod desnog uveta. Dva su )aka uboda, izvršena udarom oštrog, šiljastog orudja, prodrla dubcko u vratne zglavkove. Rane ispnd ušiju dokazuju, da su proizvedene orudjcin sa dvostranim sječivoni. daklem, ili bajonetoin ili mesarskiin nožetn. Na obim su sliiep; čnicaina ostali tragovi od jaklh udara pesnicaina. Na unutrašnjoj se strani šaka i prstlju natnze raim, proizvedene hvaianjem sječiva. Te rane i ogrebotine u licu, proizvcdenc noktima ubijce, dokazuju. da se žuva snažno branila. Medju pokradenim sivarima nalaze se: ziatnici, napoleondori kao i ukrasi starijeg porijekla. KažnjenJ zbog pretjetanlb ciiena. C. i k. pulicliako zapovjedništvo je kaznilo siijodeća iica aboa naplate preijtranih cijena: Aleksa*un faujato v i ć a, Bitoljska ttliea 16 , prodao ie 2 k« srpskoa sira do 5 krpna. mjesto po uivrdienoj cijeni 4 6i» kriuoa, sa 20 kruna nuvčane kazne iU dva dana zatvara; Hadži I h r a h i m o v i č a. htica Uadžj Metentijeva 30. prodai je 10 kg hika po 1.20 kruna kiio, nuesto je 10 ks luka pa ne K i.—. sa 30 krtma ftovčane kazne ili u‘‘ dana žatvora, KretanjQ straoaca, Izvještai pruavnoga »reda Od 7. Januara: priiavfjeno 71. odiavtjeno ?3i preseUeno 22. u gostiooicama prijavljeno 108. odiavliena \K\ ostala u gosii* onicama prijavijenih stranaca IG9. Nađjeoo — hgubtjteno. Mitrović Ateksandra. sa stanom u Poslaničkoj eHck izgubila je svei crni •ovčauds H aovveai i iotograhjama.
Čestiti naiazač neka nacfjeni novčanik preda policijskom zapovjedništvu. U Studeničkoj ulici nadjen je 7. t. mj. jedan stari bilježnik sa nekoliko banknota. Sopstvenik može istl primiti u policijskora zapovjeduištvu. Izgubljena je jedna srebrna mčna torba (redicu'e), u kojoj se nalazio maii oksidisani srebrni novčanik, zatim malo, okruglo srebruo dvostruko ogledalo, te oko 10 kr. gotovoga novca. Fošteni naiazač neka to preda policijskoj koinandi, gdje će biti nagrađjen sa 30 kr.
Rnznejijeiti. FRANCUSKE ŽENE U TVORNI* CAMA. Strašne posljedice rata. U lisiu ,,Schweizerische Metallarbeiter-Zeitimg'* od 30 decembra 1916. iznio je pariski profcsor P i n a r d vrlo zanimijive činjenice o irancuskirn socijalniin prilikaina. Ponajprije ističe pisač, dajeuParisuu 1913. godini, dakie u godini tik 'pređ ovim ratom bilo prijavljeno od 1. av<usta 1913. do 1. avgusta 1914. 48.917 porođa. Prve Je godine rata (1914.—15.) spao broj poroda na 37.085, a u drugcj (1915.—16.) dajače na 26.179. Danas se još ne može ocijeniti io opadame poroda tačno za cijelu Francusku, uo nema sumnje, da je vrlo veliko. Da li je Francuska sve učinila, da sačuvu i taj nialcni broj djece? U prvoj ratnoj godini mnogo se zaštićivala u Parisu i mojka i diiete: silno je pao postotak smrti dojencadi, što se več sada u rauio vrijome moglo konsiatirati. Uz bogate potpore bilo je vrlo malo slučajeva, da bi se djeca predavala javnoj dobrotvornosti; općenito zdravstveno stanje dojencadi neprestano se poboljšavalo. Poče'a je druga ratna godina. Zaštita je djece ostala ista, dapače se još i povećaia. Ali što se dogodilo? Mrtvorodjenčad, broj djece ili ostavljene ili dane iia odgoj od porodice te prerani porođjaji, sve su više preotimali mah i općenico je zdravstveno stanje postajalo sve to lošijini. Istakla se uz to i jedna ne mauic važna činjenica: smrtni su slučajevi matera bivali sve češći. Što je krivo ovim žaiosnhu piilikama? Majke više ne če uzimati pomoć. koja im se nudja, one ne mare za nju. Tako je u 'ruga za zašijitu matera, koia drži po svim pariškim četvrtima izvrsno vodjene pučke kuhinje za žene u zadnja tri mjeseca izdala 180.758 ručaka manje nego li u is’om mjesecu prošle godine. U jednakoj se je mjeri smarijio broj trudnih žena, koje zalitijevaju besplatnu njegu u grads.kiin klinikama. Sto se dogodilo? Svi rni znar.io to vrlo dobro; tvornički rad i đobre nadnice, koje se sada nude. biie su đobra prilika, kojoj jadne žena nijesu mogle odoljeti: Zavedene obeć^Mma nesavjesnih poduzetnika marile su tuduće majke sv«e manje za socijalnu, zakonsku i liječničku žaštitu. koju su iin od početka rata pružali u tolikoj mjeri. One se ne obaziru na pogibeij, nego jure u tvornice ostavljajuči svoje dijete ili dajući ga u tudju njegu. Ovdje još nekoliko brojaka: Oodine 1915. bilo je 2.8 postotaka novorodjenih prepušteno javnirn zavodima na odgoj. u godiiii 1916. biio ih je već 6.65 postotaka. U zadnja pak dva mjeseca, novembru i decembru, bilo ih je već 8.20 po sto! Tu mogu pomoći samo brze i dobre odluke. Zarađa u tvornicama mora!a bi se zabraniti svim trudniin ženama kao što i onima, koje imaju dojenče, barem za vrijeine od šest mjeseci. Možda če se reči, da su radnice od prijeke potrebe kod fabrikacije grana.a i patrona. No tih žena. koie se brinu materinskim dužnostima. iiua srazmjerno tako malo. da bi ili lako mogli zamijeniti muškarci i to oni, koji se iza fronte bave kojekakvim sumnjivim zanimanjima. Ti će se istc tako brzo uvježbati u radu kao i žene. Prva je dužnost žene njega djeteta i stoga moramo mi ne da Joj još oteščamo izvršenje te zadače. već da joj ga olakšamo. OPASNI GENERAL. Jeelna Hvanredna <siiperrevlfUa M , Nljesam II ja čoviek oštros oka? „Oeuvr e" objelodanjuje slijedeću vojničku epizodu. Jedan francuski general, posnat rađi svoje velike strogos'i i snrovog pcstupka, pojavio se nekog dana na glavnom avljatlčkom polju. da nregleda vojnike, koji su se ovdje nalaz : l!. Praiio ga njegov adjutant i iedan Uckar. a to je tako daio razumjeti njegovu nanijeru. Svi vojnici, kojl su se naiaztll na avijatičkom poiju. morait sn se pofroniitl pred generalom i tada i» ovaj djavolskotn Ijuhaauošču aapočeo svoju inspekciju. — Kako se ti zoveš, «h>1 pri}a»eIju? Aha, Dubols? . . . V»k> dobro? T1 sj đakle godišta 187<t To .le izvrsno godište! sam barem u 4?. godini bio na visinv sveje snage, V os»alouv rt lzvrsao izgledaš. upravb siajnof I srditim glasom brzo nastavl: ■— Ovai je čovjtek sposobau za bof no polje* — AM f asforfitt fiMmbv «nQa
pokomo, izvollte npltati gospodlna zapovjednika — ..... Oeneral mu ne đoavoli da dovrsl — Gospodlne zapovjedniče, budite mimi, — poznajem ja ove vojnike I vrlo dobro znadeinf da iedva išćekuju čas, da se nadju na bjoiiom polju . . . General nastavl: — A kako se ti zoveS, moj dragovlću? Mathieu? Vrlo dobro! Pa kako ide? Tvoje zdravlje mora đa je Izvrsno! Proglasite ga spocobnim za bojno POlit _ Nu, a ti debeijkoviću? Pazite Ijudi, kako mu je ogroman trbuh! Zar se ne stidiš tako debeiog trbuha? Zar je možda moj trbuh pokrtven tolikim saiom kao tvoj? Sposoban za službu na bojištu. I tako je to Išio dalje. Za kratko vrileme general je proglasio sposobnima za ratnu službu svih 80 ijudi, koji su se nalazili na avijatičkom vježbalištu. A zatim se okrenuo prema zapovjeđniku. • — Gospodine zapoviedniće, zar niste mogli ove Ijude progjasiti sposobniin za službu na bojištu. Zar je ire’oalo čekati, dok ja ovamo dodjetn? ^ — Gospodine generalu, vaš je dolazak ovamo bio suvišan. — Kako to? — raziiuti se generai. — Svih ovih 80 vojnika bez raziike su još u početku rata proglašeni sposobnima za siužbu na bojištu, a sada se nalaze ovdje sarno za to. jer ih učimo o mehanizmu novih aeroplana. s kojima će doskora na ratište. General zaćuti neko vrijeme. a onda se obrati — ljekaru: — Gospodine doktore. kaži pravo, nijesam li ja Čovjek ošcroga cka?! Koliko Ima muslimrna? Od kad je Turska na strani središnjih vlasti stupila u ovaj rat i isti proglasila svetim ratoin, počeli su u Evrooi više da se interesuju prilikama musiimana, te je u tom pokrenuo Davis Trietsch u Berlinu uz snraclnju šeiha Abdul-Azis-Šaniša i Abdul-Malik-Hamsa-beja časopis, u kome naiazimo raspravu o približnom broju muslimana iz pera Davisa Trietscha, kao dobrog pomavaoca muslimanskili prilika. On veli, da je samo broj muslimana u Evropi tačno poznat, dok se onaj u ostalim dijelovima svijeta ili podcijenjuje ili precijenjuje, pa dolazi do zaključka, da ima muslimana po bilješkama iz 1914. godine: u Africi na manje 53, a najviše 100 milijuna, u Americi 108.000, u Aziji najmanje 173, a najviše 210 miliiuna, u Australiji i Oceaniii 20.000, u Evropi 9,145 000, ukupno dakle najmanje 245, a najviše 319 milijuna. Porez na — mačke. Javljaju iz Reichenberga: Prigodom budžetne rasprave za god. 1917., koja se je vodila u gradskom vijeću u Reichenbergu, upozorio je gradski vijećnik ravnatelj Arnold na vijesti ne-, kih njemačkih listova iz njemačkog ,carstva, prema lcojima kane nekoji gradovi uvesti porez na mačke. Ujedno -je govornik predložio, da se povjeri gradskoj opšt ni da sakupi podatke, da li bi bio takav porez i za Reichenberg unosan. Predlog je jednoglasno pnmljen. Nešto o brzinl 1 udaljenostL U ovo naše doba sve novih pronalazaka — mi se i ne čudimo više, kad čitamo kojom se brzinom danas prevaljuju veliki putevi i savladaju tegobe prostora. 2eljeznice, automobili parobrodi, aeroplani, telegraf, telefon — sve su to pojave, koje posmatramo bez čudjcnla kao nešto jobično, a ni ne pomišljamo na to, da je na primjer još prije sto godina i najbrži glasnik iz Pariza u Petrograd morao da putuje preko tri ncdjelje — put, za koji danas ne treba ni tri dana, ne govoreći o tom, da telegram isti put prevaljuje za nekoliko časova. Od pomctnih podvoznih sredstava do sada su najvcću brzlnu postigll automobili, koji mogu, ako su u tu svrhu gradjeni, da prevale do 200 kilometara na sat. Brzi vlakovi voze do 120—130 kllometara, no poprečna im je brzina 60—90 kiloinetara, dok putnički teretni vlakovl prevaljuju samo 24—45 kilometara na sat. Vazdušni brodovi mogu dostići brzinu od 90 kilometara na sat, a aoroplanl 120—130 kllometara. Koliko su god ovo velikc brzine, to su opet isporedlv lli sa drugima, koje stisrećcmo u prirodl upravo neznatne. Početna brzina puščanog tancta iznosi oko 800 metara u sekundi, dok je topovsko tanc nešto sporije. No ) ova brzina vrlo je neznatna, kdd je uporedimo na primjer s brzinom gibanja zemlje. Dok je naime brzina njenog kretanja oko svoie osovinc samo 500 metara u sekundL dotle se na svom putu oko sunca giba brzinom od 30 kilometara u sekundl! To je već brzina. koju jedva možemo shvatitL Pa ipak je ) ova Još s razmjcrao malena, ako pomislimo, da električna struja prevatjuje 40.000 k>lometara u jednoj sckunđi, a svjetlo čak i 300.000 kilometara! Siab bi pojam imaii o vaseBfnskim udalienostirna kad ki pomisliR, da ovo svjeDo trcba od sunca do ms osam nunuta, a krai tcga je simce od nas udaljeuo jsataaT 144 mttij»na kiiomctara. Nekoje stajačice avijczđe tako su od nas udaljenc, đa svjetlo do nas treba I sto 1 hiljadi 1 ruaogo fc'tjada godina! Pošto se djefa vasdieM kreče 1 iri» icdna avijezda ua ostaj# aa svoa mjcstu.
to ml upravo sva ova udaljena nebesk* tjeicsa ni ne vidlmo ondje, gdje zalsta Jesu, već tamo, odakle je do nas doprlo njihovo avjetllo, a u istlnu su ona na svom putu već dalje. Tko bi dakle danas nas gldtlao s jedne od ovih najudaljcnUih zvijezda, taj ne bi ništa zamijetio ni o svjetskom ratu, nl o svim njegovim straliotama, vcć bi vidio, što Je na zcmlji bilo prlje sto, lli pet Uiljada godina. Vidio bi možda napoleonske ratovc, možda rodjenje Hrlstovo, — a možda bi glcdao, kalco Jcllni, opsjedaju Troju, — jer smo mi za ujihf tamo gore — za toliko vrcmena mladji. koliko svjetlo treba od nas da dopre do njih. Ako se zamislimo u ove br^jke, onda će nam se naši putevi i naš život ovdje n# zcnrlji zacijelo pričinuti sićušun i ucznatai* „Optophon**. Preina lis’u ,,J o u r n a 1“ pronašao je neki profesor u Birminghaniu, imenom Fournier d‘ Albe aparar, koji je nazvao ,,optDphon“. Svrlia je toga aparata, da slijepci. a osobito oni, koji su u ovom raiu oslijc-pili, ir.ogu opet razlikovati boje Aparat se temelji na principu, da čovjefcu nikada ne propada predodžba, koji si je u dušf stvorio o bojama i o sv.iedu. Ta je zadaća povjerena selenu, iz kojega izlaze siabije ili jače eletrične zrake i to prema jakosti svijetla, koje ga dira. Aparat je Još Jako primitivan. a!I je ipak prigodom jednog pckusa s njimf uspjelo, da je nekolicina sliieraca, kojk su u ratu oslijepili, ipak raspoznala', obrise prozora. Izumilac nastoji, da aparat tako konstruira. da bi za svako slovo nastao razlićni zvuk.
Maksim Gorki o uiogi Rusije. „Berliner Zeitung am Mittag“ javIja iz Kopenhageiia: Na jednoi svečanosii, što ju je priredio savez ruskih književnika u Moskvi držao je G o r k i, kako jedan izvješlaj ovdješnjeg socijaldemokratskog iista javija, govor, u kojemu je rekao: „fzgiedi budućnosti našega naroda bcznadni s « j . Nade, kcje su vezane na proljetnu ofenzivu, rasplinule su se. Zid iz žeijeza i čelika, kojim je neprijareij našu domovinu od ostaloga sviie*a odrezao, stoji čvrsto. Naiazimo se pred zimom, punom glada, bijede i nevoiie. Rusija se žrivovaia za svoje prijatelje, pa je za hvalu puštena na cjeđilu. Jako je lako Engieska mogla ublažiti gcspodarsku' nevoiju. Ako se neće da rat zlo završi, treba nastojati sklopiti ruir prije, no' što Rusija može da dohije mir, koji će ovisiti o milosti Engleske. 73,699.000 fimti sterfinga poreza r.a ratnu dobit. Engleski listovi izvješćuju. da je porez na ratnu dobit kod industrije iznosio do 16. decembra prešle gođine. 73,699.000 funti steriinga. Ta viiest je utvrdjena po samom engleskom kancelaru blagajne. Koliko istom mora biti ćista dobih tih ratnih iudustrijalaca? Povratak Iseljenika iz Amerike u Evropu nakou inira. Javljaju iz Ncw-Yorka sa upućene strane, da će upravo nciztr.jeran biti. povratak iseljenika iz Air.erike u Evro-, pu nakon utanaćenog mlra. OsobitO' mnogo povratit če se iseljcnika iz Austro-Ugarske, zatim Rtmu'nja, Poljaka, dočim će Niiemaca biti manje. Iz sa-, mog Daytona (Ohio) naznačio je jedan iseljenički agent, da se ćeli vratiti odmah nakon rata preko 5u0 Madjara, te. su se već predbilježiii na putničke karte. ( na drngim mnogim miestima sprema se preko četvrtina iseljenika na po-. vratak, da uzmognu pružiti činom i novccm pomoć svojoj rodbini i prijateljima. Pflsllleđnje brzolovne ullestl. Taiijanski gubici na časnicfmn. Kb. Beč. 8. januara. Iz giavnog stana za ratnu Štampii javijaju: Preina jednoj privainoj statistici iznosiii su cd početka rata taliJanski gubici na časnicima: 11 generala, 121 pukovnik I potpuknvnik, 209 majora, 1057 kapetana, 938 natporučmka l 3405 puručnika.
Zoanltns ohjaoe. Objava. Prođaja i rasturanic džepnog kalenđara, koji je izdata za gi>diou 1917« knjiiara Mihaila Milovanuvkia ■ Sarajevu, ćiriiicom i juliimskHrr račintanjem viemeoa na prvom nuestu. zabranjeno je naredbom c. i k. vojnu r’avne gubemije u Srbiji u cijeloj cblasti c. i k. vojne glavne generafoe culrcrmjc. C 1 L zapovjednNtvo vtasnt br&t I grada Beocnuia k *• eknržaa zapavitu-