Београдске новине

Strana 2 .

17. januara 1916.

Beogradfcke Novine

Srijeda

Reni u opasnosti. (Naročiti brzojav »BeogTadskih Novina«; Rotterdam, 16. januara. Vojni kritičari pariskih listova priprenaju čitaoce ne samo na pad Galaca, nego i na mogućnost pada Reni i pretresaju opšinro mogućnost opšteg povlaćenja ruskog južn o g f r o n t a. Ratni položaj na Balkanu. Jedan švajcarski sud. (Naročiti br/ojav »Beogrndskih Novina«; . 2 * * Basel, 16. januara. U „Baseler Nachriclnen ‘-u prosudjuje pukovnik E g 1 i ratni položaj na istoku ovafco: Posljednji su dogadjaji na istočnom bojištu dovoljno dokazali, da je rumunjska vojska privremeno ncinoćna, a da bi mogla uspjcšno zahvatiti u borbe na Balkanskom Poluostrvu. Za duže je vrijeme istočna armija sporazumnih sila bez sumnje upućena na svoiu sopstvenu snagu. Ako ta armija dakle hoće da nastavi sa oienzivom onda joj se inoraju privući pojačanja ostalih bojišta. Da li se la pojačanja mogu oduzeti iz Francuske, Ita! i i e fli E g i p t a bez ozbiljp.e opasnosd, u velikom je pitanju. ier se ne radi sarno o nekoliko stotina hiliada ljudi, ■ego o najmanje jednom i iX) mllijunn. Rusija i pitanje Carigrada. (Naročiti br70iav »Beooradskih Novina ) Berlin, 1C januara. ..Lokalanzeiger" javlia iz Stockkofma: U Petrogradu je osnovano udntženje ,,R u s i j a-C arigra d“. koje' ima za zadatak da .lavno mtlijenje podraži prottv r svakog odricanja na Carigrad. Udruženje će u svn guberniiama održati predavanja, a kojnna će razlagati da Rusija bez Carigrada mo-a propasti. Rumunjski gubici. tNaročiti brzojav ..Beogradskih Novina‘.) Berlin, 1<> januara. Kako jedan bezžični brzojav iz Ja,ša saopštava, rumunjska je vlađa. koja od početka rata nije izdala nikakvu listu o gubicima, objelodaniuje sada, da je od 600.000 ljudi, koji su sačinjavali rumunjsku vojsku u početku usmrćeno ili ranjeno 200.000 a 100.000 liudi zarobliene. Posllje prekida akcfje za mlr. Saksonskl kralj ujemačkom caru. Kb. Dresden, 16. januara. Kralj je F r i e d r i c h A u g u s t i4. o. mj. povodom carskog manifesta njemačkom narodu otposlao caru W i 1!i e I in u siijedeći brzojav: Progias jc Vašega Veličanstva živahno odjeknuo kako u mojem tako i u srcima sviju mojih podanika. Ja i moj narod osječamo dužnost da se Vašem Veličanstvu zahvalimo za riječi kojc zajedno s vama osjeća svako njeinačko srce. Gledamo sa dubokim gnjevom, kako je neprijatelj sa sprdnjom odbio ponudjenu mu ruku pomirnicu i čvrsto smo odlucili da naša sveta dobra do krajnosti branimo i mač u koricc ne zavućemo đotle, dok se nad drskom žeijom za nništenjem. koju gaje naši neprijatelji, ne izvojuje potpuna pobjeda. CHIgovor VVolKovog ureda na izvode „Reuterovog" biroa. Kb. Berlin, 16. januara. Sa pozvane je strane \Volffov ured opunomoćen, da na službene izvode ,.Reuterovog“ biroa slijedeće odgovori: Upitna predbacivanja, koja po nalogu engleske viade ..Reuterov" ured baca u svijet, kao da je Njemačka krivac da je započeo rat, nijes,u više za nikoga nova. To su one iste stare fraze, koje su več davno oborene. Mi stavljamo protivnpite: Zar nije Grey izjavio, da se odrlče ideje za konferenciju. ako Njemačka uspije primorati Austro-l 'garsku na izravne pregovorc sa Rusijom; i nije li zar ovo njemačko nastojanje pošlo za rukom? — Zar nije ponuda jednog mirovnog sudišta istoga dana, kada je Rusija mobilizirala protiv Njemačke saveznice Austro-Ugarske. kojoj smo ugovorom obvezani priskočiti u r>omoć, jedan naum, na koji je Njeinačka mogla samo da odgovori. kako je to u stvari i učinila? — Nije li- engleski poslanik već 25. juia u Petrogradu odvraćao od naredjene niobilizacije, jer se Njemačka ne bi megla zadovoljiti samo protivmobilizacijom, nego morala odniah navijestiti rat? Nije li grof Pourtales to isto izjavio? Nije li bilo u engleskoj vlasti, da se ne upleće u rat, i njje li Engleska što \dše upotrijcbfla zgodu napadaja na N.iemačku iza kako je Grey otklonio. da ostane neutralan sve ako Njentačka zagaran:uje beJgfjsku neutralnost ili integritet Francoske i njenih kolonija? Zar iz tog i iz ođlučnog opiranja u opšte, da se iznesu uslovi pod kojima bi Velika Britanija voljna bila da ostane neutralna. ne govorf apsolutna napadačka volja Engleske? Zar se Rusija, poslije izvršene mobilizacije, nije Engleskoj zafilagodarila na čvrstom držanju, koje ,.e Engleska premi Njemačkoj bila zauzela? Zašto Reuter ništa ne piše o irskoj, gdje su engieski časnici nevine Irce strjeljali iz čistog uživanja bez latnog suda? Zar se Englezi nc sjećaju koncentracijonih logora za vrijeme

burskog rata, kojom je prilikom toliko i toliko Bura platilo svojim životom? Zar Engleska ne zna. šta i kako veliki broj Bura i danas o Engleskoj misli? Jesu li Engleskoj nepoznate debate u ruskoj dumi o postupanju prema stranim narodima u Rusiji? Nije ii nedavno rekao u dumi š e n k e 1 i, da se često sa govornice u dumi o tome govorilo, kako Rilsija za vrijeine rata vrijedja sve čovječanske i božije zakone u pogledu čitavog niza narodnosti? Zar nijesu, prema nepobitnim svjedodžbama mnogih poslanika dume, povješani mnogobrojni Jevreji, i musiimani na Kavkazu na smrt mučeni? Zar ne postavlja ju Engleska i Francuska pod prividnom koprenom jedne žaštitne sile samostalnoj Grčkoj zahtjeve, koj: daleko nadmašuju ono, što je Njemačka u svoje vrijeme zahtjevafa od Belgije? Što se kolonija tiče, zar Njemačka nlije dobila sve svoje mirnim sporazumima? Može li se iskazati računom o dugu, kojiin je opterečena Engleska u Indi.ii, a Francuska u Maroku? Nije Ii njemački podmornički rat samo jeana odrnazda protiv engleske politike izgladnjivanja? Zai je Englezima nepoznato. da je Paris bio tvrdjava, koja je od Nijemaca bila po svim pravima zakona o medjunarodnom pravu opsijedana ? Zar je Englezima nepoznato, koliko je biljada njemačkih zarobljenika u ruskim zarobljeničkim logorima bijedno zaglavilo? Zašto Reuterova coLu spominje samo slučaj sa „Lusitaniiom“ a ne i progrome u Johannisburgu. Londonu i Moskvi, slučaj sa „BaraJpagom’', „King Stefen“-om, pa strijeljanje nedužnih trgovaca u Maroku i naizad ubijstvo njemačkog poslaničkog savjetnika u Petrogradu pred očima i odobrenjem ruske policije? ZaŠto se engleska štampa ne bavi engleskint prijedJogom ođncsnc Belgije u 1887. godini? Ne poznaje li engjeska viada dvije interpretaciie medjunarodnog prava. već prema toine. koja bolje služi njezinim interesima? Zašto je Engieska zabranila objeiodanjenje belgijskih dokumenata o niskoj prođaji svoje r.etrralnosti Engleskoj? Američki odgovor. (Naročili br.’ofav »Beograđsfcih Novina > Ženeva, 16. januara. New'-Yorški ,Sun“ javlja: Wilson je pozvao Lansinga i ostale tajnike državnog departementa radi savjetovanja o odgovoru na saopštenja zaraćenih. U*isak sporazumne note u Skandinaviji. Kb. Stockhoim, 16 januara. Jedan ovdašnji list primjcćuje na sporazumnu notu: Još ludjtrn od sviju dosadašnjih ,,dokaza“ izgteda nam tvrđnja, da u Rusiji nema nikakvih DodjarniHenih naroda. Ko može da vjeruje, cia se Firska i Poljska smatraju kao zajedii'čka jedinica s Rusitra? Kakve osicćaje iinaju poljske majke- čijim je sinovima naloženo, da se za Rusiju hore prctiv svoje braće. u puljskim iegijama? Što se pak tiče izvršenja ,.zaštite" nad Grčkom, to sadu baš ima Kilike čitav svijet da čuje vai aje nad bi lirmt, koje Grčka snaša od svojth ,.zašiitnika“. Ulisak sporazumne note u Hotandiii. fNaročiti brzoiav »BeogradsJiih NoVina«; Berlin. Ib. januara. ..Berliner Tagebla'.t" javlja iz Haaga: Opšti je sud holandijske štampe o sporazumnoj noti. da su sporazumne sile sa njome kod svih neutralaca pretrpjele veliki moralni poraz. Jedan dio holandijske štampe misli, da baš u prekomjernim zahtjeviina sporazuma, leži izvjestan momena* za mir.

Itriza u Grčkoi. Crci u Gorlicama (Gorlitzu). (NaročitJ brzojav „Beogradskih Novlna'V) Goriice, 16. januara. N j e m a č k o-g r č k o udruženje priredilo je 14. (1.) januara u čast četvrtoga grčkog vojnog zbora novogodišnju svečanost prilikom pravoslavne nove godine. lz cijele su Njemačke došli mnogobrojni članovi udruženja i prijatelji Grčke, da u Gorlicama pod vodsfvom grčkih časnika pregledaju četne logore, koji su u sporazumu sa vojnim ministarstvom i grčkim zapovjedništvom upravo primjerno uredjeni. Njemačko-grčko udruženje pozvalo je na jednu svečanu večeru svc zapovjednike, a večeri su prisustvovali i predstavnici grčkog poslanstva u Berlinu i građa Gorlica. Držane su mnoge zdravice, koje su izmijenjene na njemačkom i grčkom jeziku. Nazdravilo se je caru W i 1 h e 1 m u, grčkom kralju Konstant i n u i kraljici Sofiji, koja je pokroviteljica njemačko-grčkog udruženja. £Venizelisti zauzeli Zarigo. Kb. London,"16. januara. Reuterov ured javlja iz Atene: U službenim se krugovima pročulo, da su V e n i z e 1 i s t e zauzeli ostrvo Za ri go. Konferencijesa talijanskim poslanikom. aatKb •2London,*16. januara. . Reuterov ured javlja iz Atene:. Prije je odgovora grčke vlade na ultimatum sporazumnih sila održao grčki ministarski predsjednik više konferencija sa talijanskim poslanikom Bosdari-em u svrhu dogovora o onim zahtjevima ultimatuma, odnosno kojih je grčka vlada učinila izvjesna ograničenja.

(irčki odgovor — novi manevar. Kb. Bern, ' i januara. Fraricuski listovi ni/i- 1 : zadovo!]ni sa grčkim odgovorom. — ,,L e J o iirna!" piše: Grčki je odgcvor r.ovi m a n e var. da se zadobije vremena Na sve tačke odgovoaa GrČka sa ,.da’\ ali na sve tačke čini p.igovore, kcji znače ,,ne“. Cijela štampa traži energičao izvišcnje sporazuiiuiih zahtjeva. ,.G a u i o i s“ primjećuje, đ j se u roku od 15 dana mora utvrdiu, kako Orčka više ne predstavlja jednu opasnost.

Itallja. Tlijanske pripreme za opštu ofenzivu sporazuma. (Naroćiti brzojav ■Keogfradskih Novina«; Lugano, 15. januara. Vojna naredba u Italiji zapovjeda, da svi vojni obveznici ;spod 35 godpia, pa i oni koii nijesu sposobni za vojsku mogu biti zaposleni samo još u neposrednoj blizini frontne zone. O ovoj naredbi veli „I t a 1 i a“, da je najvažnija od početka rata i da je prva priprema za zaključnu ofenzivu s.vih sporazumnih borbenih snaga.

nojnotfijc brzojovnc vijesti. Tobožnji napad Zepelina na Paris. (Naročitl brzojav ..Beogradskih Novina‘3 Žene\-a, 15. Januara. U pojedinosthna, koja }e „Petit journa 1“ objavio 5. januara o tobožnjem pokušaju napada jednog Ziepf>elina na Paris, veli se, da je njemačka letilica vidjena pr\-o kod Sanoisa izmedju Fontainebleau-ai Montreau-a. Francuske odbranbene straže gadjale su Zjeppelin, koji nije visoko letio i koti se u svjetlosti svojih reflektora vrlo dobro vidio. Ispaljeno je 14 metaka, poslije kojih se letilica izgubila u oblacima. 1 R o u e n je bio uzb-unjen. Grad je bio od 51/2 do 61/3 sati u mraku. Jedna letilica, koja je pošla radi odbrane protjvu Zieppelina, zapalila se u svome povratku i j izgorjela je. Letač i n.iegov pomoćnik su teško povrijedjeni. Neutralnost Španije. (Naročiti brzojav ..Beogradskib Novina“.) Bern, 15. januara. Lyonski listovi javijaju iz Madridas Prilikom jednog banketa konzervativne stranke je izjavio bivši ministar predsjedm'k Dato, da spoljna politika španije ne smije promijeniti karakter stroge neutralniosti. Blagodareći toj politiki je kralj bio u stanju, da u svima zemljama izvanredno poveća ugled. španija će u danom trenutku imati đovoljno autoriteta, da njen glas bude od važnosti. Engfeski gubici. Kb. London, 16. januara. Zadnja listina gubitaka iznosi imena 27 časnika, medju njima 6 mrtvih i 1740 momaka. Zemljotres u Japanu. Kb. Berlin, 16. januara. -,Lokalanzeiger“ javlja iz Kopenhagena: Prema jednoj brzojavci iz Tokia bilo je ostrvo Formosa opet skoro ponovo pozorište teških zemijotresa. Srušeno je preko hiljadu kuća. a usmrčeno oko 300 osoba. Kapitulacije u Turskcj. Kb. Berlin, lo. januara. Wolffov ured javlja: 11. su ovoga mjcseca u ministarstvu spoijnih poslova potpisali opunomoćenici njemačkoga carstva i Turske one ugovore, koji uredjuju pravne odnose obiju zemalja. Ovaj ugovor ima da u Turskoj dosadašnji sistem takozvanih kapitulacija ! tzmjeni sa novim. evropskom medjunarodnom pravu odgovarajućim, ustanovama. Orad i okolica. Božja služba 0 Bogojavljenju. Na Krstovdan u četvrtak izjutra carski časovi u 7 sati; sv. liturgija sv. Vasilija u 9 sati a zatim vodoosvećenje u crkvama. Na Bogojavljenje izjutra u 6 sati veliko povečerje, litija sa osvećenjem hljebova i jutrenje; sv. liturgija sv. Zlatousta u 8 i po sati. Ako bude bilo lijepo vrijeme, iz Saborne crkve ići će litija na Savu gdje će se izvršiti svečano vodoosvećenje a u ostalim crkvama u crkvenim portama; pri rdjavom vremenu ovo će se izvršiti u crkvama. Na sv. Jovana izjutra u 6 sati počinje jutrenje a zatim sv. liturgija. Otvaranje c. i k. dobrotvornog klnematografa u hotelu ,,Slavia“. Upravnp odjeljenje c. i k. zapovjednaštva mosne brane i grada Beograda otvorilo je u dvorani hotela ,,Slavie“ kinematograf, u kome će se pored drugrh eanimljivih filmova počev od subote 20. ov. mj., nnoa vidjeti i krunidbene svećanosti u Budimpešti. Posjeta kinematografa dozvoIjena je osobama kako vojnog, tako r gradjansk,og reda, a predstave će se davati rcdovno subotom, nedjeljom, ponedjeljmkom, srijedom i četvrtkom i biće imaprijed otv javljivane putem piakata.

Da se jave „Crvenom Krstu“. Niže imenovana iica unioljavajj se, da se jave društvu crvenoga krsta u c. i k. voj. gen. guberniji 11 Beogradu, Simina ulfca broj 21: G 0 s p 0 d j e: Jovanka Tod. Pinterovića udova, Mileva N 0 v i č i ć, Vukosava Nikole Petrovića. šeia ntonopola, Riste Ognjanovića prof. iz SkopIja, Katarina A 11 i ć, Ružica Petra Stankovića, kapet. iz Skoplja, Milka udova Jovana J 0 v a 11 0 v i ć a carin. člnovn. Skopije i Sofija M a r k 0 v i ć a žena portira. Gospoda: Miodrag C i r i ć, Ivan Janković, Jovan Madžarac, učitelj iz Korbova, Ilija V u č e t i ć, prof. Skoplje, Ilija G j 0 r g j e v i ć. Savko Ž i v k 0 vij5, Nikola Cobanovic. računoispitač glavne kontrole, Kavadar. Dragomir S a v i ć i Milan C v e t k 0 v i ć, Prizren. P 0 r 0 d i c e: Stanoja J e r e m i ć a, Velje V 1 a jk 0 v i ć a, Ljubisave L a z 0 v i ć a, (ijorgja A t i ć a i Riste N a n 0 v i ć a. Osoblje uprave monoP 0 I a: G 0 s p o d j e: Leposava N o v ak o v i ć a, Jelena J o v i ć a. Zorka Gjurgjanovića, Milenija Mark 0 v i ć a i Ljubica I g n j a j a t i j ev i ć a. G 0 s p 0 d a: Bogdan R a d i v 0 j e v i ć, Manojio M i 1 a n 0 v i ć. Milorad V u k o t i ć, Radovan Ž. G j 0 rg j e v i ć, dr. Dragutin D u č i ć, Jevrem G j u r i č j ć, Gavrilo H a d ž i ć, Damnjan G r u j i ć, Toma J 0 v a n 0 v i č. Vladislav S t r e n g, Stevan P et r 0 v i ć. Aleksa M i t r 0 v i ć i Stevan V e r i g i ć. Traže se. Radi prijema riovčanih uputnica potrebno je, da se jave gosp. Pavlu Deniču u uredima predsjedništva opštine grada Beograda* niže inienovana lica: 1. Vojislav Stojanović, 2. Aleksandar Gunerman, 3. Antonije Maksimović, 4. Obrad Miljević, 5. Stana Zečević, 6 . Danica Radovanović, 7. Voja Pantović, 8 . Savko Živković, 9. Miloš Cvetković, 10. Jovan Šandorović, 11. Ilija Janjić, svi činovnici, službenici i služitelji uprave monopola duvana. 12. Spasenija žena Gjorgja Ristića, majora. 13. Luka Ivković, šef gradjanske inspekcije u Skoplju. 14. Mladen Gjnrović, 15. Mileva Janković, učiteljica, 16. Jevta Boijć, 17. Miloš Borisavljević. Svakoga dana od 9 do 12 sati prije podne gornja se lica mogu obratiti radi prijenja uputnica. Lica, koja se nalaze u unu)trašnjosti, imaju da pošalju svoje tačne adrese.

Rozne uijesti. Čudnovati pozivi. Cinie sve Ijudi zaradjuju h I j e b. Jedan francuski list priča 0 čudnovatim pozivima Ijudi, koji se bave raznim neobičnim „vještinama", te na taj način zaradjuju hljeb tinie. što svoje sposobnosti javno prikazuju publici. Slučajevi su vrlo čudnovati i različiti. Tako: U Parizu se producira nekakav gospodin, koji za jedan sa r iskrca zubima 2844 oraha. Neka gospođja Souble ,,spreim“ za pe: sati 2007 „sendviča“. Naravno da je to bflo prije ovoga rata. U Londonu neki ,,mister“ oljušti za sedam rfiinuti 14 kila krumpira. dok je jedan drugi ,,mister“ u stanju, da za 24 minuta obidje sve pomodne radnje u city-u da u svakoj kup ; po kakav predmet. U New-Yorku postoji jedan strahovit niesožder, ali kome je njegova produkcija u svakom pogledu priiatna i dobro đošla. Gospodin Lornei otvori i pojede za 6 minuta 109 ostriga. Na zdravlje? U Berlinu opet uckakav gospodin popuši za dva sata 18 cigara. a ne pljune niti za to vrijeme što pije. To bar nije ništa toliko izvanredno. U Petrogradu opet nekakav gospodin pojede za pola sata jedno i pol kile loja i pri tome zašije 96 dugmeta 11 a prslucima. Zbilja žeijezni želudac! A u Bruxellesu je opet na suprot onom Berlincu jedan prijatelj pušio jednu cigaru puna dva sata, a cigara se za to vrijeme nikako nije gasila. Trošak za odgoj za otinjene Američanke. Mlada dama Virginia Bruce Loney dobiva godišnje za svoje uzdržavanje i vaspitavanje 25.000 dolara po prilici 125.000 K. Njoj je istom 16 godina, a izgubila je roditelje prilikom nesreće .,Lusitanije“. Gospodjica je naslijedila čitavo imanje svoje majke, naime jedan milijun dolara. Kućna gospođja gospodjice Loney predložila je slijedeći godišnji račun izdataka svoje gospodarice: Najamnina fkirija) 25.000 kruna, sobarica 2500 K, Školarina, poduka u glazbi i jezicima zajedno sa

SJL. i knjigama 10.000 K. služinčad 50#d K, kućanstvo 61.000 K, odtjelo fHPJO K. ljekar i zubni Iječnik 200o K, adt*mobii i šofer 8000 K, zabave 6800 K, ljetovanje i putovanje 9700 K itd. Go*podjica ; Loney ima godišnji dohr.dak od 75.<hh) 1 dolara, te« joj prema tomc još uvijek I ostane na raspolaganje čiste četir: petine dohotha, kad podmiri svoje račune.

Bogata prosjakinja. U Rouenu u sjevemoj Francuskoj umrla je ovih dana „majčica Poubelle“, u čitavom gradu poznata. prosjakinja. Srušila se iznenadno mrtva pred ulazom u sabornu crkvu. gdje je već godine sabirala njilostinju od prolaznika. U zamazanoj kesi, koju je nosila sa sobom. nadjeno je 140.000 franaka u banknotama, medju kojima je bilo i takovih, koje su već davno stavljene izvan opticaja. Zvanlfne objave. Br. 6 . gr./1917. OBjAVA. Sud c. i k. zapovjed’ništva mosce brane j grada Beograda dozvolio je n.i osnovi članaka 1., 3., 4., II. i 17. zakar .1 o zaštiti fabričnih i trg'ovaćkih znJfofyvi i na tosuovi zakona o dažbinama, fimu Jchtvol Gesellschaft Cordes, Hermann **. Go. u Hamburgu, obnovu njezinih kod bivšeg srpskog trgovačkog prvostepenog suda Beogradu poslijednji put 6 . februara 1907. pođ br. 18/2608 uvedenih zaštitnih mlbaka i famraoentskih proizvoda kao etikete i vinjete za sve izradjevine i njihove iamotke na daljih deset godina, račimajući. od 19. februara 1917. ( 6 . febmara 1917 pio starom kalendaru), s isključivim pravofn upotrebe u opsjegu c. i k. vojne glavrjr gutoerndje u Srbiji. Beograd, 5. januara 1917. Sud c. i k. zajx>vjedništva mc«e brane i grada Beograda, odjeljenie zae 'jrjidianske spprove. Br. 70. gr.'1917. — v OBjAVA. Sud c. i k. zajMvjedništva mc*e orane i grada Bepgrada (odjeljenje za gndjanske sporove), ri ješenjem preko prauazastupnika Pavla M. Stefanovića, 2. jula 1914. bivšem beogradskom trgovačkom su<k; pod br. 17.638, podnete, no do sad neriješene molbe za registnpvanje zaštitne marke .Risofarin“ finne „Erste Wien>er Expwt Malz Fabrik, Hauser et Sobotka" u Beču., dozvolip je registrovanje pomenute ZašntiK marke ,,Risofarin“ gornje firme za sl.ud 1 preparate bjelančevitih materija, potnabnih za peciva i tekstilriu industriju, za vrijeme trajanja od deset godina, računajud od 2 . jula 1914. (15. juna 1914. pp staront kalendaru) s'iskijučivim pravom upotrebe u opsjegu c. i k. vojne glavne gubemi.«e u Srbiji. Beograd, 8 . januara 1917. Sud c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda, odjeljenie za gmcjjnske sporove. M j e s 1 o z a o t p r a v 1 j a n j e r o'b e V. E. D. 7, B e o gra d OBJAVA. 25. će se januara 1917. u 3 sata poslije podne putem dražbe a ur gotov novac prodavati u dvorani za prtljag ovdješnjeg mjesta za otpravljanje robe Beograd, Donja ulica, sva ona roba, kao odijela, rublje, knjige i ostalo, koju su putnici ostavili ili zaboravili u žetjezničkim vagonima. Kupci moraju kupljenu robu odmah odnijeti. Beograd, 11. januara,. 1917. 3

Zahvala vojnoj oblasti. Slobodna sam, da izrazim najdubtju zahvalnost svim vojnim organima i oblastima, koje su prigodom smrti moga duboko Ijubljenoga brata natporučnika 25. domobr. puk. Branislava Obradoviča, koji je teškim ranama podlegao u beogradskoj rezervnoj bolnici „Brčko", iskazali zadnju vojnu počast. Naročito se zahvaljujem na trudu i njezi visoko cijenjenoj gospodi liječnicima i vojnom kuratu. S velcštovanjem Helena Obradović 26846 Pancsova 3./I.-19I7.

KORESPOilDENCIJA. IOVANu R. JOVlčKU. 'Žerieva. Tn-agi Jovof Pročitao sam Ivoj oglas. N T a ni ću ti odgovoriii docnije. Sad te molim da ae izvjestiš za. aeta pok. Jove Milića, ovd., gosp. Jladisava Jovanovira, vojnog činovnika u glavno' intendatiuj, vrhov!. ne komande. Njegpvi su svi zdravo u Užici. samo im treba novaca. Neka izvjesti svoju go spodju gdje je ostavio stvari. Javi Đragiši Cvet Voviću, st. tebnike Lausaune, avenue ihant Mont Nr. G (Valentin), da su Pajini svi do£ir>, i ( Ja su iiOKoliko puta do sada đobili .novac, lao i «la piše češće. Pozdravlja te mnogo Zdravfao Kj. 15»

0 * l IKVjeSC tno o mome bralu Đrmgutmijt Mar ću. i mom br;i tancu Milami >R. Mariću. Do dana.- ne. dobii Učno izvj.v'ć ■ o njima. da li su Žiri 1 zdrav, C.im oglas pročitaš odmnh me molim o> o njimn taino izvjesti, a Milanu D. Leko mom sesrrićt nadj! se mjesto nj'ogovog oca pokojnoc Mitr Lekn. Ti znaš, kako je on njegovan/ i’oiaii.n mmni nnloi onain r ■ \ 4 • - %-

. . _ j ^ ' *1 ' ' ' " p ( ^TL"^! Le^avi brigu ^ H.nben,

Uog će tebi vratiti dobriin. Vote Kragujevac. " K. 54 « Gosjiodiiiu JOVANU PREMOVICU. Gue 354; M. B., ženeva. — Molim te Jovo, doeUtvi ora oglas Boži Terziću, pukovmku. Boćol Strinr j« prije nekoliko dan* došla kod nao, |nlra\. je i dobro. Ne hrini za nju nišU, earnp se javi kako ai i gdj« si. To je nj'eua ielja Mn»go poziir« vlja od strinc i nas snju. Dariitka ć