Београдске новине

PJratM 2.

21. Jamiara 1916.

BeograifsVe Novlne

Neđjelja

Broj t9.

bl, koja više ne pruža nlkakvlh Irgleda. U Tihom Je okcanu Kngleska već ivršila svoje. Tamo se kao isključivl gospodarl već viju američka zvjezdana zastava i Japanska krizentema (grb na Japrnskoi zastavi). A Izmedju ovih dvlJu Jednog? ćc se dana povesti borba za prvenstvo. Za treće sile tamo već nema mjesta. Kao god i prije 100 godina. kada su se od Engleske odvojile Sjcdinjene Države, Velika Britanija traži ođštete na drugim mjestima. Ona *e sada ponovo sjeća svojih prolujeva u srednjem vijeku, pa stoga gleda da »e stalno ugnijezdi u sjevernoj Francuskoj l Belgiji. Stoga ona g’.avni teret maćedonske vojne ostavlja Francuzima, a sama se širi u Francuskoj, koja je već danas sama za se odveć »laba, da istjera iz zemlje te opasne saveznike. No ako to ne može učiniti Francuska, Njemačka Je još dovoljno jaka za to. Stoga se Njemačka mora »krhati. Ako bi to pošlo za rukom, onda bi Fngleska imala bezuslovnu nadmoćnost u Fvrepi i našla bi izdašne odštete I utjehe za gubiilie, koji je čekaju u Americl 1 Aziji uslijed sve veće moćl Sjedinjenih Država I Japana. Ko ne vjeruje, neka pročita odgovor na VViisoncvu notu. Uništavanje Austro-Ugarske kao države, uklanjanje Turskc. obezoritžavanje Njemačke, što »e na naivan 1 ciničan način traži u ovoj no'tl, ako bi se u opšte mogii po»tići — a to prema dosadašnjem toku rata izgleda vrto malo vjerovatno ntogii bl se postićl samo istrošavanjein posljednjih rezervi u ijudsrvu i novcu, kojima Još raspoiažu saveznici Velike Brltanije. A to \e!ika Britanija I hoče. (I'a zar Lloyd Oeorge u svome govoru, pdržanom u Ouildhahu topštinskom doirtu). u kojemu on donekle komentira odgovnr \Vilsonu, ne veli. ,5labo da će se poslije ra'a malo kcj* narod usuditi, da se ,.zakači“ za nas!“ To Je priznanje od največe važmsti, jer je engleski ministarski predsjednik tu mi»lio samo ua svoju domo\ inu. Posiije »iiirvljenja njezinih sadašnjih neprijateIja moglo bi đa Fngleskoj budu opasni »anio njeztni sadašnji prijaielji. 1 njih »matra Lloyd tloerge ovlm ratom dovoljno oslabljenima. a t!me Jedan od engleskih ratnih ciljeva postignutim. Svi su neprijatelji središnjih vlasti ■zgubili zemaija u Fvropl. Jedino je Cngleska zadobila zcmijišfa — razumi|e se, od svojih saveznika. Ove tekovlne hooe da sačuva. No ona igra kockarski. Njezint savezricl doduše u mnogom zavise od nje i njihovl državnici hnaju ličnog interesa na prodiiženju rata. Stoga je i tako osorno odbljena ponuda za mir. A!i narodirna sporaztimnih sila več sviće pred očima. To saznanje juš nije sazrelo. Novi će ih teški udari morati Jcš da snadju, dok će potpuno uvtdjed, da moraju krvariti sanio za tnglesku. Smisao cijeloga svjetskoga laia Jeste na kraju krajeva. samo još orba protivu Velike Britanije. U enJkskoj se službi bore svi ncprijateljl fedišnjili vlastl. Pazumije se. za en'leske ciijeve. Ovi su pod prittskom otožaja u fcuku svjetske borbe jako ^uiijenjenl. Oni će I dalje morati biti iiiiijenjivani — u smislu središnjih lasti.

Z3posj2finuin terllorija sporazumnln siii ^aročiti brzojav „BeograiLkih Novina"). Berttn, 20. januaia. VVolffov ured javha: Početkom je 1917. zaposlednuto od redišajili viasti: u Francuskuj 22J1U 'vadtauuh knoinetara, u lielgtji 2V.UU0 tvadratuib kiiometara, u kusui 260.450 ■\ adruuuh kilotneMra, u kumunjskoj 00.000 kvadraiuih kilometara, u Srbiji <6.6o7 kvadratnih kilomctara, u Cmoi lori 14.160 kvadratuih kiiuinetara, a u IrOaniji 20.040 kvadratnih ki ometara. Ne»rcaielji središnjih vlasti drže u Lvropi u tvojrni rukanta: kusi 28.231 kvadratni dloinetar austro-ugarskog, Francuzl VOO tvadrainth kiiometara njemačkog zeinijita (u gornjem Elzasu). U k u p n o su sreliinje vlasti početkom 1917. gudine držale l svojiin rukama 551.847 kvadratnih kilonetara zemljišta sporazumtiih sila, a spoazuinne sile ukupno 29.131 kvadratni klDinetar evropskog zemljišta sređišnjih 'iastL Odbivši ono zeinljište središrtjih »lasti, koje su zaposjcle sporazumne stle, k! zblra kvadratnlh kilometara zemijiSta. porazumnlh sita. koje su zaposjele sr*lišnje vlasti, — to se onda ukazuje p i u s td 522.7)6 kvađratnlh kdomcLua u korist rcUišnjih vlastL Novoj staiistlcl nijc uračunano ono temljište. koje J« Italija zauzela od Aujtro-Ugarske, no pošto gotovo lsto totiko toliko Italiia austriiskoa. držl 1 Austro- I

Ugarska talljatiskog zemljlšta a svojim rukama, to se time ciiemu ne mijenja gore Izncseni rczuitat.

PosIUe preKIđa oKdje zs mlr. Bezuspješna nas’oiania Ruslje oko Bugarske I Turske. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«! Berlin, 20. Januara. „TSgliche Rundschau“ Javlja iz Zfiricha: Prema jcdnoj je brzojavci moskovskog „Utro Rossi“ ruska vlada dala Bugarskoj razumjcti, da bi joj u slučaju posebnog mira sa četvornim sporazumom priznala teritorijaine kompenzacije u Maćedoniji i Dobrudži. Dosađa su svl tl pokušaji ostali bez uspjeha. Rusija je i kod Turske preduzela slične korake.

KrlZD u firCKoi. Pred burom u francuskom parlamentu zbog Grćke. (Naročiti brzojav. „Beogradskih Novir.a"). Berlin, 20. januara. k »Nationalzeitun g*-u javljaju iz Ženeve: U francuskom se parlamentu sprema oluja. Oko B r i a n d a se nadvijaju sve gušći oblaci. Clemanceau je ponovo preuzeo vodstvo one skupine, koja potkopava položaj predsjednika ministarstva. 17. ov. mj. održala se ponovo sjednica nacijonaine stranke u bourbonskoj palati. Ovo je političko udruženje Clemanceau-ovo djelo. Jednoglasno su stvorena dva zaključka, a oba su uperena protiv vladine politike, koja se najoštri,e osudjuje. Prvi zaključak konstatuje, da je barrail od pariskog ratnog ureda premalo podupiran, da je njegovoj vojsci stavljeno na raspolaganje premalo transportnih srestava, a nije ni udovoljeno Sarrailovom zahtjevu sa pojačanjima. U diugoj se rezoluciji naglasuje, kako šu u roku od šest mjeseci bez tkakvog rezultata predane grčkoj vladi 23 note i kako se još i đanas u prkos zloj namjeri kraija Konstantina s Aienom vode dip.omatski pregovon. Položaj je istoćne vojske kao t u Grćkoj takav, da je dužnost senata i komore zatraiiti od vlade računa o dosadašnjem postupku te 0 buđućnn njenira namjtrarna. Poslanik će F e r r y, kako se glasa, interpeluati vlađu o dogadjajima u Grčkoj. Niirnberg, 20. januara. ,Fr3nkischer Kourier* javija iz 2eneve: Herve je započeo svoj prek;ućerašnji uvodmk s koustatac jom, da se u francuskoj poslaničkoj komori opažaju prvi znaci silne oluje zbog toga, što je Bnand protiv kralja Konstantina doživio potpuui diplomatski poraz. Tako cenzura s nečuvenom strogošću ugušu,e svaki ozbiljmji lzražaj javuoga mnijenja, uvjeravaju .Libre Parole', „Rađicai* i .Bonnet Rouge', da je većina komore čvrsto odlučila prvom zgodom srušitr BIianda i njegov kabtneL Pesimlstičko shvatanje prilika u Grčkoj. (Naročiti br/ojav Novina«; Haag, 20. januara. Jeđna dobro obavješteaa ličnost o prllikarna u Grckoj sudi vrlo pesiuiistično o razvitku događjala u Grčkoj 1 sumuja, da će entent'a ukinuti blokadu. te naz : re- da ententa svcjim mnogobrojnim notama hoče sarno da sakrije svoju pravu namjeru i da su te note predigre novih ozbiljmh dogadjaja. Osiobodjeni venlzellstL (NaročiU Drzojav .Ueoaradsktb Novtna".) London. 20. Januara. ,,Daily Mail" javlja iz Atene, da su oko iuu vemzt-lista pušteni u slobodu I da se publika tom prilikom mirno i držala.

Francuzl I Er.Shzl ncKuđ I snl Preina jednoj vijesti pariske ,H um>nite\ upravio >e btvši francuskl min.star financija Cailiauz engleskom .kralju štampe*, izdavaču .Timesa* Lordu N o r t h c I i f i u, otvoreno pisino, u kojern veli: .Kojim pravom vi govorite u ime Francuske? Zar ste zaboravtli, šta ste u ,Daiiy Madu* od 9. decembra 1899. god. pisait, kad ste se još prosto zvaii g. Harmsworth? (Tu je skoro dobio tituiu lorda Northclilfcak Vi ste u ouo vrijeme pisaii, da je Francuska najomrznutiji protivnik .John BuiP-ov i da se Cngleska dugo vremena kolebala hoće li se staviti na stranu Njemačke iii Francuske. Daije ste pisali: .Engleska je uvijek N,emačku cijeniia. dok je Fraticusku u pravilu već iz tradicije prezirala. Mi smo siti Erancuza, koji nemaju ni hrabrosti, mti poiitičkog duha, a ni zrelosti*. Jeste li zaboravili, šta je o vama napisao jedan belgijski diplomata? Ako &te to zaboravili, onda ću vas na to potsjetiti. Taj je diploinata napisao: .Izdavać je ovih jevtinth, potkupljivih listova ogledalo iažtiog duha zemije*.

RUSlJU. Panfka u Parfsu 1 Nancy-u. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novlaa«;. ‘i Beriin, 20. Januara. ^Vossfsche Zeitung" Javlja Iz 2eneve: Prefekt Je departementa Meurthe et Moseile, Mirman, izdao proklamaciju protiv sve više rastuće panike u Nancy-u, gdje se o prilikama u Rusiji šire najraznovrs:iiji glasovi. U prolđamaciji se obećaje velika nagrada za pronašašće širitelja ovih vijcsti. To sve ništa ne pomaže, Jer Je cijeli departement upravo zaražen liiIJadama najprotivuslovnijih verzija. Prema vijestiina radikalnih listova zavladalo je isto raspoloženje i u Parisu, gdje su u širokim sjojevima čvrsto uvjereni u ncizbježivost ruske revolucije. Nova iinenovanja f eudijcnclje. (NajućiU brzo.av »Bcog/adskih Nov i:ut) Stockholm, 20. januara. Prema privatnint vijestima se iz Pctrograda p o t v r d j u j e, da se u Rusiji i cralje cdigravaju d o g a d j a ji od velikog značenja . Kako ,.i?ječ“ javlja, put'Tdjen je bivšl niinistar I. G. tsčcglovltov u svojstvu pređsjednika drzavnog savjeta, dok je Boris Sturmer postao podpredsjednikom toga savjeta. Bivši je ministarski državni tajnik K r i v oš e i n sa ironte pozvan u Carskoje Seio u jednoj važnoi stvari caru u audijenciJu. Toj se auuijenciji pripisuje velika važnosL OpozftTja pro(iv»j Protopopova. (Naroćiti buo av »Becgfadskih No'. ma«; Arnsterdam, 20. januara. Opozicija protivu ruskog ministra nnatrašnjih poslova, postaje sve jača i u vlastuoj zemlji. ,,'I ; mes“ javlja Iz Petrograđa, da su oktobriste Izbrisale Protopopova iz članstva slranke. Raf u RumunJsKo]. Galac u opasnostl. (Naročiti buojav »b^uj'iuiiskih NoVinac/ Basel, 20. januara. „Baseler Nachricliten" javljaju po petrogradskim listovima, da je tvrđjavinski obsjeg (ialca u sve večoj opasnosti od središnjih vlasti. Evakuacija predjcla tia dnnjem Ljupnyu izvršena je več prfje nekcliko rtjje^pi. Traže se kri v ci iboij runmnjskih nedaća. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Ziirich. 20. januara. Kako iz Jaša javljaju, morala je rumur.jsi.a vlada pod pritiskom javnog mnijenja da naredi istragu za Iznalaženje krivaca zbug rurnunjske nedaće. a jedna potuzvanična objava veli, da če se ta isiraga proiegjijiti na sve krivce bez obzira na polo^^jfdotičnih. le da Je već poveći broj ,višjr) časnika l ćinovnika suivijen koje u pntvor, koje pod istragu.

FoiJtKu kiuflcuinu. Rad državnog savjeta. (NaročlU brzojav Jico^radskib Novlna '.) Varšava. 20. Januara. Prvi akt. koji je podnijet poljskom đržavnotri savjc'u, uputio je Jedan odbor za osnivanje društva za vazdušne plovidbe. Na čein toga odbora stoje: Knez Zdislaw L u b o mi r s k l, predsjednik varšavski, dr. Josip B r u dž i n s k 1, proiesor univerziteta i predsjcdnik opšiine iosip P i 1 s u đ s k L brigadir i član državnog savjeta, pukovnik grof S e p t v c k i. zapovjednik poljske iegije. inženjer Mihailo L e mp i c k 1, bivši član dume 1 mnogl drugi.

ItOllJO. lalijanska ministarska kriza u izgledu. (Naroć.ti b.zojav „Beogradskih Novina‘‘). Lugano, 20. Januara. Posljednjih nedjelja se u cijeloj ItaHjl osjetno sve v .še ispoljavalo nezadovoljstvo protlvu ministarstva. Naročlto se množe dnevno protivnicl ministra Orlanda Izgleda da se polako, aii pouzdano sprema ministarska kriza.

Fruncusku. lščeza v auK* trancuske rase. (Naročiti b.zojav „beogradikih Novln*"). ži Parls, 20. Januara. Crnački su poslanid kod Jednog komori podnijemg zakonskog prijedlo- ; ga izjavili madu- da će Francuska pre- j nra koionijalmnn stanovništvu i dalje -l nastaviti poiitiku jednakopravnosti I provesti njihovo postepeno uvrščivanje u nacijonaino jedinstvo Francuza. Nainov'tJe oružje Fiancuza. (NaročiU b.zojav „Beogradskih Novina"). Amsterdam. 20. Januara. ..l.Imburgischer Lourier" javlja: U Maasu je ulovijtu jcdun zavežljaj pozivi, koji je na njemačkora Jeziku napisan i upucen njemućkim vojniclma. Njime se vojnici pczivaju. da se dađu zarobiti ili da bjcgaju. Fc jednora mjeatu poztva. koji je uutča napisaa do-

brlm njemačkitn Jezikoni. može se poznatl, oa le on jrancuskcg porijekla. Zavežijaj je vjerovatno više V'erduna baćen u rijeku Maas, pa je doplovio do Ltmburga.

Rut nu mcru l pod morem. Podvlzl n.icmačkcga broda. Kb. Bcrn- 20. januara. U vezl sa već javljenim podvlzima njeinaćkog brocla ,.Mo\ve“ javlja „Progr s de Lyon“ iz R i o d c janeira: Jedan njcmački brod tipn ,.Mo\ve“ potopio :e veliki broj hrodova. Japanskl parobrod ,.Hutson Maru'V koji je bio prinudjen da primi posađe potopljenih brcdova, natjcran je cd s f rane jednog njemačkog broda, da do 12. januara ostane u svome prvohunom pravcu. Tek poslije dopušieno je tome Japanskoin brodu, da otplovi u brazilijansko pristanište I J c r n a m b u c o. gdje je stiguo 15. o. mj. Kape an pristaništa u Pernambuca izvješten je. da će posacie cstalih potopljenih brodova. 421 ljudi. uskoro biti iskrcani na parobrodu ,,Yarro\vda!e“ (v. naš jučeranji brzojav o dolasku „Yarrowc , ale“-a u SwinemOnde). Dulje Je javlieuo, da je zapaljen brod ,. i lieodore". koji je naoružan 1 koji će Nijemci upotrijebiti na sličan način kao ranije brod ,.Appam“. PolnpIJcn englcskl linitskl brođ. (Naročiti brzojav „Beograd. Novir.a“.) Berlin. 20. januara. VVolffov ured lavlja: Jedna naša podmorr.ica (zapovjednik kapetan Hartvig) poiopila je 9. januara šesdeset milja jugo-istočno od Ma’te engleski iinijski brod ..CornvaHis" (14.200 tona). Brod je pugodjen jednim torpedskiin inctkoin.

(tfBd i oHoiia C I k. (asnlčka 1 činovnička kaslna. D3nas u nedjelju biće vojni koncerat u c. i k. časničkoj i činovničkoj kasini od 4 i po do 7 i po sati po podne. Bolest I brak. U časnićkoj je menaži c. i k. zapovjeđmšlva mosne brane i grada Beograda održano juče u 5 sati posli.e podne vojno-ljekarsko .izvješta no veče“, za vnjenie kojega je stožerni nadljekar, sveuć. proi. dr. K. A. H e r z f e 1 d održao veoina interesantao predavanje o .bolesti i brakrr*. Predavač je u svome predavanju, koje rau je ranogobropio slušateljstvo burno ođobravalo. upozorio na važnost nadopunjka čovjećjeg n .raštaja iza ovoga ubilačkoga rata, kao što je i raziožro raznolika oštećivanja narocinog uranožavanja. Kraj botim čnog spriječavanja potomstva, koje znaći zločin protiv religije, države i naravi, pnkazao je umni predavać i ostale zaraze, koje ue dadu da se ćovječaustvo onako razvija, kako bi nakon najstrašnijega od sviju raiova trebalo da se razvije. Te zaraze jesu: tuberkuloza (jektika ili sušica), venerićne boiesti i alkohoiizam. Najzad je dr. Herzieid obraziožio i one mjere, koje su se već di će se preduzeti; da se sva ta zia u koiiko je god moguče odstrane. Priznanice za pomoč. Priznanice za pomoć za mjesec januar Izradjene su do broja 3800 i mogu se dobiti u uredima za potpis činovnika, umirovijenika i umirovljeniea svakoga dana od 1 1 po do 3 1 po sati poslije podne. Odmah zatim 1 blagajna okružnoga zapovjedništva izdaje i pomoč. Skreče se pažnja, da svako lično rnora doći na blacajnu da primi pomoć. Drugome licu apsolutno se neče izdavati ničija pomoć. Priiikom prijema 1 priznanice 1 pomoći mora se Imatt uza se policajna legitimacija (Žuta), radi utvrde identičnosti.

KaroiiDfl jriureBfl. Privrednf uspjesi austro-ugarskih četa u Arbaniji. Rat ne razorava sarno. c-n I podiže, a Česio je puta 1 važan nosiiac kulture. To se naročito ponovo zasvjedočilo u Arbaniji. Talijarske čete, koje su bde kao oosada j i'riču h.ao st > se to moglo vidjeti, rc\i>’ su ih ; objedonosne ausiro-ug.irjke či c i rr’jciaie, nijesu lniale nikakav utjecaj na narod, koji se na ia/t još na na.iii7.cm siup’.ju. One se ni Jesu nl najmanje trudile, da privredni život Arbanije priveđu u modernom smlslu Jednoj blagodarnoj budučnosti. Zemlja je, osim jednog jeđinog druma Drač — Tlrana. biia tada skoro sa svim neprohodna. I pri gradjenju tog jedlnog druma francuski se inžinjeri nijesu mnogo upinjali, nijesu orkloniH teškoće zemijišta, koje su postojale zbog brežuljkastog tla. A šta su ućinile naše čete od svoga ufaska u Arbaniju, i kolikl su uspjeh postigle za zemlju l za stanovništvof Nešuo vanredno, a morali su se pri tome savladjlvati vanrcdne smetnje. kojih je bilo naročito kod dovlačenja materijala. Od Skadra do Fieri-a nije bilo ni najobičnijeg puta, kojim bi se čete mogie posiužitl za etapnu službu. Stanovništvo Arbanije pritično Je Isključeno bilo od blagodati svake kulture Na sasvim rtimi iv«ti. način bavill su se poljuprivredom. koja je z«ulovo-

ljavala njlhove I Inače vrlo skromne potrebe. Bogati posjetlnik )e svoje njivđ obctjelavao osobitim načinom. On je pozvao nekoliko sirornašnih seljaka, ko-> ji su se na njegovom imanju nastanili, pa su od njega dobijaii odgovarajući dio od žetve, koji Im je služio kao ishrana za iduću godinu. Taj je način imao za posljedicu, da je samo onoliko njiva obdjelavano, koliko je zahijevala lična potreba velikoposjcdnika i njegovih radnika. Na kakvo veće iskorišćavanje piodnog zemljišta, na žitnu trgovinu ill još i na izvoz. nije se ni pomišljalo. Naše su čete prvo radile na tome, da otklone glavnu smelnju privrednome razvitku u Arbaniji, krvnu osvetu, zamjenjujući je jednom komisijom, koja je stare zadjevice i sporove mirnim putem raspravJjala 1 Lzmirivala. Osiin toga su ubice i prije ovog koraka kažnjavane vojnim sudom. Pol.;oi<rivredne sprave su u Arbaniji bile nepoznate. u upotrebi je bio samo najobićniji drveni plug (ralii ca). Trebalo je prvo poućiti stanovništvo u ntodernorn obdjclavanju zemijišta I staviti mu Da raspoloženje poljoprivredne strojeve, koji su dobavljani iz po-> zadine. Tako se isto moraio ovom najprostijem narodu objasniti i uvjeriti ga« da se povečanjem obdjelanog polja i njegovog prinosa podiže i biagostanje zermje. , Najvažnljl kulrurni rad izvele su naše čete gradjenjem drumova i mostova, pri čemu se poslijednjima poklanjala naroćita pažnja. Rijeke. koje teku kroz Arbaniju, većinum su bujne planinske, nijesu bile premoščene. Ljeti mostovi nijesu bili ni potrebni. jer se korito zbog male vode moglo pregaziti. Kad otpočne kišovito vrijeme one su prave bujice. Da bi se tim divlj.m bujicama rrioglo dati otpora, morali su se sagraditi vrlo jaki mostovi. Kakav je i koliki je to posao. može se tek onda pravilno ocijeniti, kad se uzme na um. kol.ko je teško išlo sa dobavljanjein materijala, koji se često puta nrorao đovlačiti iz ve-> like daljine. Seijaci se sad sve više i više obraćaju zapoviedništviir.a, da im se ustupe poljoprivredne sprave. Osim toga je povodom dosta velikih vojnih potreba ušao u zemiju novac, kojim sad seljak hoće da iskoristi svoju ziratnu zemlju. : Roba dolazi u zernlju, trgovina se poči-> nje da razvija. koja naročito u dva pravca ima veliku budućnost. Ako se njega panmka bude odgovarajućim načinom gajila. moći će pamuk biti vrio važan izvozni predmet. Gsini toga će Arbanija biti u stanju da snal dreva monarhiju sa velikum kulićinom ulja. L 1 žarkim ijetnim danima su našl vojnici, vrlo ćesro đrhćući od malarije, radiii požrtvovanc na podizanju mostova i na ujivarna. Mora se svaki čuđiti napretku i privrednom preobražaju ove zernije, koji je postignut samo za godinu dana. Kao pravi pioniri kuiture naše su čete u’.rle put Arbantji budućnost upnoj obećanja. Procjena hrvatsklh vriiednosnih papira. Bečka je burzovna komora 12. o. mj. izdala službenu listinu tečajeva mnogobrojnih austrijskih i ugarsko-hrvatskih vrijednosnih papira. Ud hrvatskih su vrijednosnih paiiira procijenjenifi 4 l l t % zajarn građa Zagreba od god, 1910. K 95.— ; 4'i t % zaiožnice Hrv. eskornptnd banke u Zagrebit K 93.—; 4zaiožnice Hrv. zem. banke d. 4 u Osijeku K B8.—; 4 l l t % založnice Hrv.-slav. hipotek. banke K 92.—; 4% založnice iste banke K 88.—; 4 l i % % komunalne obvez. ove banke K 91.—, a 4% kom. obv. K 85.—; 4 1 /*% založnice Prve hrv. štedionice K 90.—. a 4% založnice iste šteđionice K 86.—. D i o n i c e su nekih hrvatskih nov-< čanih zavoda procijenjene: Jadranska banka u 1 rstu K 420.Hrv. eskompma banka K 630.—; Zem« banka za Bosr.u I Hercegov. K 170.—; Hrv. zern. banka u Osijeku K 240.—; Hrv.-slav. zern. hipotekarna banka K 220.—. Dlonice hrvatskih indu-, »rijalnih poduzeća: Beočinska 'vornica cententa 770.—< K: Bos. amoniak-sođa vornica K 900.—< Vareška željezna industrija K 650.—; Zenička željezna industrija K 500.—; te Hrv.-slav. industrtja šećera K 1200 .—, Novl ruđnlk bauksfta u DafmacljL Kako dalmatinski listovi javljaju, započelo se je prije mjesec dana s iskorišća-« vanjem rudnika bauksita (rudača za dobivanje aluminija) kraj Drniša. Privremeno se iz toga rudnika vadi dnevno 10 vagona te dragocjene rudače, ali će profzvodnja biti mnogo veća, kađa bude na raspolož©nju više icljezničkib vagona. Rudnik je vrlo bogat. a što je glavno, vfasnfštvo }e domaćih ljudL R6d masllna 1916. god. u DalmaclJL U nekim je dalmatinsktm kotarevima maslina u 1916. »od. dala prilične količine ulja, mnogo više nego li 1915. god. Tako je ua jcdnom dijelu otoka Sipana maslina dala tako obilatog ploda l to L zv. „plcialja“ kao rijetko do sada. Nu hnade na ža* lost mjesta, gdje je maslina urodila vrlo slabo ill nikako. To vrijedi naročito za dubrovačku iupu, pa u predjelima Sugjurgja I župe ,.Pak!jene“. Maslinl je ovog pnta nanijela sflne štete neprestana kBa ! popla-i ve. Uslijed toga ie na Sipanu znataa tfia