Београдске новине

Br. 22.

BEOGRAD, srijeda 24. januara 1917.

dnevno u ]

Izlazf: utro, ponedjeljkom poslije podne.

Prodaje se: I Brogradu 1 u krujevlma z«posjednutlmodcarskolkra- k |i l|evskih ćet« po cijenl od W ■ H Hrvatskoj-SlavonlJI, BosnlHercegovlnl i Dalmaciji po cijeni od 8 h Izvan ovog podrućja . . . 12 h e=3 Oglasl po

P r e I p 1 a 1 a: za 1 mjesec u Beogradu 1 o krajevlma zaposjednutlm od carsko 1 kraljevsklh ćeta K 1*90 ■ Hrvatskoj-Slavoniji, BosnlHercegovlni 1 Dalmadjl K 2*40 Izvan ovog podrućja . . . K 3*cfjeniku. i

UredniStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telefon broj 67. Uprmva I prlmanje preplate TopllOln Venac bro] 21. Telefon broj 29. Primanje oglasa Kiteza Mlhajla ul broj 3&

Godina III.

RATNI IZVJESTAJI IzvjeStal austro-ugarskog Slavnoq stožera. Kb. Beč, 23. j'anuara. (afr,Xnn Knfft.; Bmrari s*t so knrl T u 1 c e i e dohvatlH s : everno obaie rukava Sv. Gioreia. Na Don : o| Putni odbiieni su rflski napadaji. Isto su tako bili uraludni svi navalni poku«a : i neoriiateliskih odjeljenia protiv naših po’oža'a iužno od C a s i n u. Kod vojske generalnosr pukovnika nl. KOvessa m : estimice živahniji toptrčki boj. Dalje sjeverno kod c. i k. četa ništa ra javiti. T»IH*mkn boiUte: U biizini Gorice zauzela su naša leteća odieijen ; a jedan nepriiateijski rov. Pri tom su zarobiena 3 časnlka i 134 vojnika, a zapliieniene tri mašinske pu6ke. Inače t'e položaj nepromijenfen. Jturo-letočno bollšte: Ništa novo. Zamjenlk plavara ger.eralnoc; stožera ol. H6fer, podmaršal.

Izvještaj niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 23. ianuara. Zanađno hojHšte: Fmnt nfHpsMn"n<rii"đnika Rupprechta bavarskog: Sjoverc istočno cd A r m e n t i ercsa prodriioše fzvidnička odieljenja bavarskih pukova u neprijateljske rovjve i vrafiše sc odande sa;.neko!iko zarohijenika 1 mašinskih pušaka. Engleske Čete koje su nađirale protiv našeg položaja sievero-zapađno od F r om e 11 e s a cdbljene su. inače je magla, koja se samo s vremena na vrijeme proredjivala. ometala artiljerijsku I letaeku djeiarnost. Istočno boiišfe: Front maršala princa L e o p o 1 d a Stvarskog: Duž D v i n e I sjcvero-zapadno od L n c k a ropnička je djelalnost s vremena na vrijeir.e bivaia jača. Zapadno od D v i n s k a posada naših rovova otjera'a je jedno rusko krstareće odjeIjenje koje je n zoru bilo prodrlo u prednje rcdove. Front general-pukovnika nadvojiVode .losipa: Na nekolikim mjestima šumskih K a r p a t a i nioldavskili pograničnih planina dolazilo jc pri jasnom i hladPodUstak. SrpsRo ženn. »Yi.. g') se danas kod nas, a I po straui govort o srpskoj ženi. Većina glasova l mnijenja, koja se čuju u javnosti, govore sa omalovažavanjem o srpskoj Ijubi, majci i seji — o srpskoj ženi. Primjetio sam mnogi ironični smješak, slušao sam razne priče, koje su se naravno raširile daleko i brzo. Sudbina, koja je htjela, da srpska žena ostane jcdnoga dana bez ikog svoga, bez prilatelja, bez srodnika, bez sredstava, bez nade i samopouzdanja, zadala joj jc i iuš jeddn težak udarac. da se povrijedi njen dobar glas, da trrnogi, pa i lijeni posumnjaju o njoj. Da !i to cna zaslužnje? Da li se ne varaju oni, koji takq čine, misle, osjećaju nju osudjuju. Srpska je žena od početka povjeslilce svojega naroda igrala uvijek tešku i visoku ulogu: ulogu dostojnu nje. dostojne kao sestre. Ijube, majke i — žene. Porodična Ijubav odlika je sviju slovenskih, a u prvom redu jugoslovenslcih Plemena i naroda. U njoj porodičnoj ljubavi, razvijalo se domaće i društveno vaspitanje, u njoj je biia usredsrijedjena sva kultura, Porodična Ijubav obdarena prirodnom piemenitošću srca i značaja, otmenom ljubavi, finom nježnošću, moralnom snagom i Čistoćom, uzvišenosti i jačine duše, pune poezije, pune Ijepote... Uzor poštovanja prema roditelji-

nom vremenu do življili topničkih borbi Priiikom borbi ispred položaja izmedju dclina S 1 a m i a i P u t n e njema'kc i aiistro-tigarske čete zadobiše od protivnika H»fi rarobijenika i odbiše iače neprijatel.iske lialtie južno od c as i n u s k e doline. Front maršala ni. Mackensena: Na donjoj c.bali P u t n e predstražarske se borbe svršiše povolino po nas L" D o b r u d ? i bugarske čete kod T u i č e predioše južni auravski rukav i održaše se na njegovoj sjevernoj obali u prkos ruskih napada. Nije bilo naročitih dogadjaja. Prvi zapovjednlk plavno; s ans pl. Ludendorff.

RusKo Hnu’flpnia brtzoL U jednom pfsmu iz Kopenhagena piše „Kolnische Zeitung'‘: Kako se iz posljednjih ovamo prispjeiih ruskih nov : na razabire, Iznenadila je i u samitn ruskint poiitičkim krugovima neočekivana ostavka predsjednika ministarskog savieta Trepova kao grom iz vedra neha Većina listova ni ne krije svoje iznenadjenje i izjavljuje, da je unutarnj : politički poiožaj Rusije sada stupio u takav stadij. n kcjem svaki dan može sobom da najgore donese. Tomu ne mogu ni iz dalc-ka da pomognu promjene u tri'nisiarstvu. Za ruski narod dolazi u obzir samo sistem, a ovaj nije napušten ni dolaskotn ttovog predsjednika minis'arskog savjeta. O Hćnosti novog državnika ne znaju iistovi ništa drugo da saopšte, nego da jc poznat sa svojih reakcijonatRili pogleda : da se on kao gubernator istakao n bezobz'rnom suzbijanju uprave zetnv ava. U aržavnom savjetu nije se nikada isticao. Napredna je štampa zbog tih uzroka ovom ministarskom pronijenom vrlo pesimistički raspoložena. Ona šta vriše izrazuje boiazan, da Galjicin za sada i ne misli na sazivanje durne. (Ova se bojazan medjutini ispuniia.) Organ kadjetske stiranke ,,Rječ“. veli izmedju ostaloga: Ousta magia. koja se od cdlaganja dume nadviia nad naš pclitički život. počinje se doduše razbijati. m ti prkos toga horizont još nije iasan Svc više izbijaju pojave iz onih zlih vremcna pred stivaranjent dume. Ko upravlja tim kursom, već je rcčeno. Dobro je. da se sjetimo upozoravajtiće riječi Tagenčeljeve u državnom savjetu o opasnosti, u kojoj se naša domovina naiaz;. Prema jednom je brzojavu „Birževih Vjedomosii“ Gaijicin u svome pro-

ma, prema bratu i mužu, drugu svome... to je uvijek bila srpska žena, puna ljubavi, koja se uzdizala do svetinje. Slovenska je bila žena, koia je stvorila i održala ovu veiiku porodičnu ljubav, ovaj najsvetiji, najfiniji i najotmeniji os'ećaj, koga je poezija usadila u dušu čovjekovu. Topla i nježna ljubav slovenske žene imaia je uvijek veliki utjecaj na svoju okolinu. Od vail.ada je vaspitan:c još u staro patiijarhalno doba, u vremenu zadruge, pa sve do današnjih dana bilo puno čednosti, puno pažnje, puno finoće u postupcima, razgovoru i djelu kod sviju slovenskih žena, pa i kod srpske žene, koja ni u čem nije tiikada zaostajala za svojim plemenskim drugaricama. Srpska žena još od svog ranog djetinjstva ima veiikog utjecaja na svoju ckolinu. Iz nježnosti prenia njoj, iz ljubavi I lKištovanja prema majci, ženi, seji i snahi paziio se na riječi, na ponašanje prema njoj. Muška grubost umanjavaia se pored nježnosti žene. Kao djevojčica ona je oličenje najčistije čcdnosti. Na nju se pazilo kao na skoro pupoljao cvijet, kao na ružu proljeća, cvijetak miadosti. Tu se borila poezija i proza života, pobjedjujući naizmjence jedna drugu. A ora je sve to vračala bcskraj'nom liubavl, punom rije-ke i prave čiscoće, nježnosti, pažnje i poštovanja, ljubavi velike, divne i moćne, kakvu može osjećati samo skromna i čista slovenska žena prema ocu, bratu, prema čovjeku. Naša narodna pjesma puna je printjera divne

gramu odlučuo i/lav io, da prije izvojevanja potpune pobjede o niiiu ne može biti ni govora. Oanosno zajedničkog rada vlade i zak- nooaviic g tijela priznaje on kao član državncg savjeta važnost toga zajedn'čkoga rada. O tonie. kakve će oblike taj rađ uzeti, ne može se ioš da izjavi. Frema šlampi je zadojeit osjcćaieni poštovanja. Vlada mora imari ćvrstu podlogu, da odgovori svonie zadatku. 0:ia je odgovorna jedino monarhu, šta n’ech'uiim nije opravdano i zakonodavna tijela ometa, da se zanimaju za vladino cijelovanje. U krugovima dume t c'.vžavnog savjeta doćekuju Ga!i:eina s velikim nepovjereniem. Označuju ga kao neznatnu poltričku bčnost, koja nije sposobna, da primi naročito u sadusnje vrijeme ceško i odgovoruo mjesto predsjednika nnr.istarskog savjeta. S ve’ikoin pažp.jom i zlim sluiniarna ide se u susret budučim dattima. Da Ii će se Galjicin usuditi. da prkosi narodnim zalitjevima i viada bez državne dume? To je nijemo piianje, koje ispunjuj'e sve ruske polltičke krugove. Ako bi Galiicin zbii.ia imao hrabrosti za ovakav korak, onda nije isključeno, da će se u ne tako dalelcom vremcuu tši-uniti Miljukovljevo pidtTskazaaJe o teškoj oiuji. Sudbina Rusije korača neumoljivo svojim putem. Unutarnjem se siomu, koji se sve većma nazi-e, rtidružujc I predstojeći slotn na svim fiontovima. U vidu te sudbonosne zbilje nije čudo, ako ruskl narod počinje đa prozire pravu vrijednost uvijek ponavljane. a iz Engleske potekie fiaze o potputioj pobieđi nad neprijateljem. Ruski Je narod. prema svemu izgleda. sit tih riječi i htio bi već jednom đa všdi djela. O ličnosti novog rnskog predsjednika minis*arskog savjeta veli isti list: „Najzad : e skmut veo, kcjim je bila pokrivena iićnost novng ruskog predsjednika minisiarst'pa.- Knjaz R. D. G a 1 j 1c i n ne smije se lmkati sa svojim mladjim rodjakom, knjazom A. D. G a I j 1cinom*'. Ovo rnora da prizna ,,Times ‘, pošto jc dotle radosno javljao kako ie Trepovljev tiasljednik knjaz A. D. Oaljicin. Prema ..Almanahu savremenih ruskih državnika“, knjaz je Nikola Dimitrijevič Galjlcin rodjen marta 1851. godine, tako da mu je sada 66. godina. Pošto je bio posjetio imperatorski Aleksatidrovski iicej u Petrogradu stupio je 187). godine u državnu službu kao činovnik ministsrstva unutrašnjih djela i još je rste gotline odredjen u „Staini odbor za seljačka pitanja u carstvu Poljskotn". 1873. godine postao je komesar kovnenskog oicruga, 1879. g.

ljubavi sestre prema bratu, kćeri prema majci, octt, Ijube prema svome dragom i ntužu. Najveća i najteža zakletva sestre je — brat. Carica Milica moli kneza Lazara, da Joj ostavi bar jednoga brata, brata ,,o d z a k 1 e t v e“. Ljubav sestre prema hratu je uzvišena do sarnopregorav'tnja. od te ljubavi nema veće u ijubavi slovenske žene. Sestra je oličenje duše i srca svoga brata, ona I>o sebi pokazuje milost t nježnost bratske ljubavi. Ljubav žene prema niužu je isto tako uzor ljubavi. Odjek bratske Ijubavi ogleda se u supružanskoj Ijubavi. Ona je puna miiošte. Ona čini sve, da se udvori svotne mužu, da mu ugodi, da mu oinili. Srpska je i hrvatska narodna pjesma — ovaj najjasnijl odraz narodne duše — puna divnih primjera ove lijepe i rijetke ljubavi. Ona ide sa svojim mužem kroz život junački, Ptina odanosH, nuna vjernosti. Narodna pjesnia veli uviiek ..vjerna ljuba“. Ncvjermst Jc ncpoznata kod svakog Slovena, svake slovenske, ra i srpske žene. Rijetki su slučajevi nevjere i oni sit se iznosili na strah drugima. na porugu i užas... A postati majkom — to je bio uviJek san sviju snova njenih. To je bila sva poeziia njene duše i njenog tijela. Istom onda počela je srpska žena da razvija sva svoja visoka moralna načela, puna poštenja i pravde — gajila I vaspitavaia dušu duše svoje — svoje dijete. Ima ii u povjesnici kcjeg naroda jačeg i snažnijeg primjera majke od

pomočnik arhangeiskog guvernera, a 1882. godinc pomoćnik načelnika privrednog odjeljenja mmistarstva unutrašnjih djela. F'ošto je poslije toga redom službovao loš i pored ministarstva unutrašnjih djela tt ministarstvlma saobraćaja. mornarice i finansija, došao je 1S87. godine za arhatigelskog guvernerti, dok je 1893. god. premještcn za guvcrnera u Kalugu. 1897. godine po-* s’.ao je tverski guverner, kojom je pri'likom iniao oštar sukob sa tamošnjim zemsivorn, u toku kojega se pokazao Jako reakcionarnih načela. Otnda i nepovjerenje. koje sada pokazuje prema njemtt pcliticka epozicija u Rusiji, pa prema tome vjerovatno i njeni jednomišljenici u Londonu. Pošto je još od 1S03. godine intao i senatorsko zvanje, stupio ie 1915. godine u gosudarstveni savjet. kuđa se obično odredjujn ruski đržavnici. za koje momcntano nema druge upotrebe. Prema svemu tome, novi je ruski prcđsjednik ministarskog savjeta čovjek istoga kova kao i njegov prethodnik. ,.Times“, koji je kanda dosta neraspoložen zbog njegovog postavljanja, ne zna o njemu reći mnogo čega drugog, nego da on nosi jedno od najponosnijih irnena u Rusiji i da vodi porijekio od litavskog velikog knjaza Gedimina. pretka jagelonske dinastije. No rime nije rečeno, da je postavljanje knjaza Galjicina kobno po Rusijtt. Iskustvo je pokazalo, da je ruska imperija do sada uvijek vidjaia veću vajdu od iskusnih i ozbiljnih reakcljonara, nego ii od liberainih državnika, koji su uvijek raspolagaii samo lijepim riječima. Petar Arkadijevič Stoijipin 1 Vladimir Nikolajevič Kokovcov takodjer nijesu bili napredni političari u smislu opozicijone inteiigencije, pa su ipak u teškim vremenima učiniii veiikih usiuga svojoj đomovini. Grof Kokovcov, učenik i nasiiednik po zvanju zaslužnog državnika, grofa Vite-a uredio je rastrojene ruske državne flnansije i sačuvao je zemlii mir za vrijeme političke krize. koja je 1912.—1913. nastala uslijed baikanskih ratova. Tek na proljeće 1914. godine on je iz do sada ioš nedovoljno cbjašnjenih uzroka usttipio svoje mjesto sijedom Goremikinu, pa je tako ostavio maha pristalicattta rata, koji su se grupisali oko velikog knjaza Nikolaja Nikolajeviča. Na osuovu svega toga moglo bi se u interesu ruskog naroda satno željetU, da petrogradska vlada popusti želji opozicijc, — čiji je ideai, da u Rusiji ustanovi po cngleskom uglcdu parlamentarni rcžim. — pa da doveđe na vlast ambicijoznog proiesora M i i j u k o v a.

Kao što je izvjesno, i on b! uskoro nat vladi uvidjeo da se liema kud i onda bi cbrr.anuii ruski narod uvidlo. da Rusija ne može dobiti ovaj rat, u kojl jo stupiia u savezu sa Francuskont, a pođstrekavana od Engleske.

RUSllD. Vijest o prijetećoj vojnoj pobuni u Rusiji. Krajnje lcr itično st auj e. (Naročiti brzojav r.Beogradskih Novina«) Bem, 23, januara. Iz Kopenhagena se brzojavlja: Današnji broj „P o 1 i t i k e n“-a objavljuje izvještaj svoga dopisnika u Stockholmu, koji je inače poznat kao prijatelj četvor* nog sporazuma. Dopisnik javlja na osno* vu saopštenja putnika, koji su juče iz Rusije prispjeli u Stockholm, da se unu* tamje političko stanje Rusije može smatrati kao kritično. — Može se očekivati da će izbiti opšte nezadovoljstvo. V1 ada j e izgubila svaki dodir 8 narodom, u dvorskoj stranc I vlada nesloga. Možda je odlučni obrt za stanje u Rusiji činjenica, što se vojska u svoj svojoj cijelo* kupnosti pridružilaopozicijL Mislise, da se stanje na« laziu oči jedne vojničke re* v o 1 ti c i j e. Car bi se imao da liši prijestola, a za cara da se proglasi veliki knez Ni* kolaj ili veliki knez Mihajlo. Pomenutl đopisnik „Politiken“-a javlja dalje, da sa skorih dana prilikom predstojećeg otvaranja dume, može očekivati ozbiljan sukob izmedju vlade i opozicije. Govori se, da je duma tobož riješena, da ne dozvoli ni jednom članu vlade, da dod e do riječi. Treba biti spreman na na veće škan* dale. Stockholmski izvještaj ,Politiken“-a završuje: Ako izbije u Rusiji vojna po* buna, ona će brzo postići svoj cilj. Ona neće spriječiti dalje ratovanje, naprotiv, ona će poslije prevrata omogućiti pot* puni razvitak vo nih snaga Rusije. To je glavni cilj tobožnje smjerane vojne re* volucije u Rusiji. Fran:nska štatnpa o niskoj krizl. (Naročiti b.zojav „Beogradskih Novina“), Paris, 23. januara. O položaju u Rusiji piše ,.M a t i n“: v Najvažniji dogadjaj cve sedmice jeste odlaganje dume. izgleda. da je car stao uz Protopopova protiv dume. Nesumnjivo jc unuirašnja kriza vrlo ozbiljna I svodi se na protivnosti izmedju dume i ' viade. Možda je i ubijstvo Rasputina izazvalo teškoće lične prirode za političare visokilt poiožaja. ,,Evenenient“ kaže: Dogadjajl u Petrogradu zaslužuju veliku pažnju. Stalne promjene u viadi nijesu nikakvo janistvo metodičnog djelanja i s’.abiittosti. Treha sc nadati, da je poslije nezgoda raznih vrsti već jednom moguća stalna nova orijentacija s ijcvicom. „I, a n t e r n e“ ntisii, da je nastao nagao preokret, koji se jedva dao pred-

„Jugovića majke“? Ispratila je devet sinova na branik svoje otadžbinc. ostala je bez ijednog i tada srpska tnajka, kad tuga sažiže bol, koju ne može da pojmi, koga ljudsko srce ne može da pođnese, tada majka u beskrajnoj ijubavi prema svojoj djeci umire... Zenu kv)d svih slovenskih plemena i naroda, pa i kod Srba i Hrvata. bila je uvijek r a v n a čovjeku. Život srpske žene pun je borbe, pun sumopregoravanja, pun čeličnosti i pun velikog poleta. Ona radl naporedo s ćovjekom. Sva se kuča osianja na ženu. Ona radi sve doniače poslovc, obradjuie zemlju, gaji stoku, pčelc i živinti, a!i nikad ne zaboravija da \ aspita i svoju djecu. koju pazi sa rijetkom btižljivošću i uliva im u dušu ono, što je dobro, korisno i uzvišeno. Slovettska, srpska žena polaže vrlo mnogo i na svoju ljepotu. Divni ručni ridovi puni umjetncsti i predstavljaju vidno estetićka csjećenja duše srpske žene. A kad svrši sve poslove, ona je u Kolii. na rrclu i na vij'ln. ra nj-4 j* sve saliveno čisto i divno. ona veseio pieva pjesmu zdravlia. pjcsmu ljepote jedre i snažne duše njene. Srnska žena oiičava ljepotu, ljithav i skromnost. Ona je puna milosrd.ia, puna dobročinstva, puna sažaljivos'i. Njcne su oči uvijek pune suza, kad gledaju tudju bijedu i nesreću, tudje bole. Ona je angjeo brani.elj, ona je angjeo mira, ona je simbol Ijubavi — oa zar je moguče. da srnska žena nfie to i danas? Zar je moguće. da je taj značaj nmanjen? Zar l srpska žena nema i u sadašnjosti uzvi-

šene pozive, kao što ili je imala u prošlosti? Nesmnnjivo, da su jc ovi teški danl, najteži u pnvijesti srns' ^" r" doveli u rakav položaj, da je morala naglo. bcz prirodne postupnosti kidati u tvmogortie sa sfarim životom i običajinia i rrilagodjivati se nuvorn, drugom životu. Tu l' r iz i ‘vl.u : c < rv ■ s ■ko. Ali kao rijelko ko, hrabrije i dostojnije pođnosi ona danas sve preloine u njjnome živctu—ona se žrtvuje i stara. bori zt spas svcje porodice. s^oie djece, dok njezina zavedena braća i muževi ginu ludo bez koristi i smisla, za tudje. stranc interese. Ona jedina pomsito kuraća budućnosti. kraju bijede, kraiti ncsreće. I akn su > * a ovoga rafa izgubiil s vida i srca dom i rod svoj i it tudjini pošli putetn svog užis.inia i slrsti --- svpska ie žmp o~*" a bcz obrane i zaštlte na svotne garištu, jed'nočuva'uci ćast svoga i m e n a, svoje porodice i djece. I opet u skorcj brd "ćn s;i. n-rska če '>n h'ti prva pozvaita. da nadje pravl put u progresu, da očuva lijepe narodne osobine i njirna pridruži savremenu obrazovanost. A svi oni. kojl j'*j zamieravaju, koji je s jrnnjiće. neka joj pomcgnu. ncka jo| ukažu mjcs*:o. kojc je nntiulo. Svuki neka ćini svoju dužncst. Ne vjerujem. da ima ženc. koja ne fci u ovim časovima vršiia svoju dužnost — da sačuva čast svoga im*Mn. svoje porodice. svoje djece, svoga brata. Vedrirti će čelom dočckati sri r.l;a žcn.i .-id jedino pnzvanog suca — svjetskc povjesnice!