Београдске новине

Wr*it* l

24. januara 1917

Đeozndsfce Novto*

Srlieda

BioJ 22.

rtditl. Sve ide opei na deano. Unutraš>ii je poloiaj U dana u dan sve ozbiljlijt. Humanltć vell: U Francuskoj 1 £ngleskoJ će se uvlditi. da kriza u Rujiji prelazi zranice unutraSnje politike ftusijo. Strahovlada u Finskoj, KKaroCiU broofctT .BeoKrtdtkiU Novh««"J Beč, 23. januara. Korespondencija »Rundschau* javfa: Jedan izvještaj lista .Novoje Vrem a* Itvrdjuje, da je u Finskoj nastala grozna *ladavina. Svi su zatvori prepuni. Zbog ♦skudice u prostoru premješteno je 200 Iritvorenika iz Helzingiorskog zatvora u Jernski zatvor. U Aboskom zatvoru, u me ima m,esta za 200 osoba, nalaze 400. Kako javlja .Rječ" preduzeta su u ^strahanu ovih dana mnogobrojna apenja. nsnje prekltfa akcfje za mir. Govcr njemačkoR diža^nog tajnika iielFericha. Kb. Bcrlin, 23. januara. Zastupnik je državnog kancelara, JrŽavni tajnik H e I f fy r i c h priredio Janas u Čast prcdsiednika parlamenata fetiriju saveznih država svtčani ručak, kojemu su prisusivovaii: aizavni kantelar, državni tajnici, ni'nistar rata, fliplomatski zastupnici saveznih držarA, poipredsjednici I<eithstaaa I ostae odlične ličnosti. Državru je tajnik ielfierieh kao kućcdoniaćina, održao loni piigodom govor. u kojeni je rekao, jtako može sastanak predsiednika par,-amenta saveznih drzava u času odbijania ponude za mir. koju su siavile sreilišnje vlasti, cznačiti kao srećan znak. Uništavajuci rat d o noža, koga hoće saši neprjiatelji. traži više nego igda jtajjači napon snage i odlučuo jedinsivo « borbi i radu. Ovaj sas»anak kao i sri’.ačni sporazum izinedju predsjednika fiarodnih zastupstva saveznih država ponovo dokazuje, kako je račun naših jieprijatelja kriv. Ovdje ue postoji nifcakva „vojnička kasta 1 '. nego narodna { ojska, koja če apsolutno pobijeditl. ivo su čvrsto nepokoiebivo pouzdanje () pravo opstanka naroda četvornega saveza dokumentirali sada i predstavpici naroda, a oni će i daJje svu svoju snagu ujediniti za ćobru stvar i mko pripomoći do robjeue. Haliierichu je ougovorio u ime fcrisutuih oredsjednika parlainenta saveznih država predsjednik a u s t r i js k o g parlamenta dr. S y 1 v e s t e r. Jla'.ivalivši se najprije na srdačnom prifema u Eerlinu, rekao je ur. Sylvester: 4ilas je mira, koji je proizašao iz mi$li da jači ireba da prpusli, ostao glas Vapijućega u pustinji. A'iora dakie da se ftrekorači i zadnji teški put. Svi smo jni, što ovdje siedimo, duboko dirnuti nebrojenim žrtvama i mučnim radom, što ih drage volje doprinašaju i vrše na.ši junački sinovi na hojištu. Tim junaciipa tnoUm da zujeđno samnom nazdravite! Priprenia za opštu ofenzivu. (Naročiti b.zojav „Beogradskih Novina"). Berlin, 23. januara. U .B er li n e r T a g e b 1 at t*-u piše ma or Morath o ratuom stanju: Neposredni ratni d jgadjaji stupaju trenutno u pozadinu. Na zapadu, istOAU, a vjerovatno i u Italiji i Maćedoniji bave se pripremama za opšti napad; o tome, da će u doglednom vremenu doći do snažnog sudara vojski, niko i ne sumn,a. Gradjanska stužba u svlm državama ćetvornog sporazuina. (NaročiU brzojav „Beogradskih Novina‘.) Lugano, 23. januara. .Corriere dela Serra* javlja: U Petrograd je sazvana jedna konferenci a, koja će se sav^etovati o uvodjenju gradjanske službe u svim državama ćetvornog sporazuma.

Rat a Rumunlskoj. ..Moralni raziozl rumunjsbog poraza**. Fou ovun naslovom objavljuje u ,,Stockli<)lins l agr iari‘'-u od 24. decemIra l*d'». je.dan »uu.unjski djak, koji se vaspi avao u i’u’ .zu, i upuće.n vrio dolno u francuske i rurnunjske priiike, Članak, u kojem izmedju ostaloga veli: Uzroke rumunjskug sloma valja tra/.iii ne samo u vojriičkim. nego i u n.orainirn prilikama lumunjskim. Ru- I rnunjska Loluje na uedovoljnom prirod- | nom razviću: ona je |> ,• i j c v r e m e n a sjzrelo dijete. Slajavši dugo pod utjecajem slovenske kuliure. Rumunji 8u, kad im se probudila naJjonalna sviJes , cdjedn.,in otkrili svoje srodstvo sa s arijon, svojom lumanskoii. sesiri.ui Franeuskom i grčevito nasicjali, da pris.ojc njenu kuituru. Zaio kod njih i pos.oji tako veiika razlika izmedju pojnia „h'.je'i" i -.nioći*', zaio i tclika n.anija za svjctskun vlusti i aiektiranje na sviin oolastin.a /.ivota. cve to. razuo ije se sauio za gornje, mjerodavne slojeve, plems.va i krupnu buržoaziju. Izvješta- j ćčtia teairalnost u govoru. dekademna litcraiuia. površno i krivo shvaćanje života, glorna/iia i ncraz.vijene socijalne prihke, najzađ l samou/dizanje, kojim , Bu Ruuiunji svojoin objavom rata Au- I

stro UgarskoJ h f jc!e zadati smrtnl uđarac središnjim vlasiima — sve se to unaae ua sveue na jeuan veliKi raziog. Političkl predstavlja Rumunjska pored svog inače vrlo slobodoumnog ustava, koji je kopija belgijskog ustava, neograničeftu samovolju činovničkog staleža. Malo ima zemalja u Evropi, gdje bi se tako slabo poštovala indivioualna sloboda i čovječja prava kao u Rumunjskoj. Socljalna i politička struktura o-ve zemlje ukazuje u opšte najjače kontradikcije. Siromaštvo velike većine naroda stoji u strahovitoj suprotnosti prema bogatstvu zemlje. BiJeda je onih pet milijuna rumunjskrih seljaka, koji su potpuno privredno zavisni od ooe male manjine velikih posjednika i političara, uvijek razbijaia snove zvanične Rumunjske. Agrarno je pitanje otrovalo život ove mlade države, a ono je i indirektni glavni uzrok njenoga poraza. Kako se može da predstavi nelci irendetistički ideal i volja za ekspanzivnošću kod seljaka, koji se bore sa smrću od gladi, a čije je pravedne zahtjeve za poboljšanjem .njihovog stanja. jedno ministarstvo za drugiin sistematski ugušivalo? Kako se rumunjski seljak može da oduševi za oslobodjenje onih Rumunja ispod tudjega Jarma, koji mnogo bolje žive od njega samoga I Čiji život je i njemu sarnonm gotovo neki ideal? 2alosne su prilike rumunjskih seljaka dovele do krvavog ustanka 1907. god. KrvJju je 11.000 seljaka taj ustanak ugušen, a zemlja nastavila svoj’ truli život. Stoga i nije čudo, ako se rurnunjski seljaci, koj» sačinjavaju najveći dio vojske, bore tek zato što moraju — bez uvjerenja i oduševljenja, Rumunjskoj treba unutarnjih reformi, zmce socijalne pravde i saučešća za seosko stanovništvo, a ne problematičnih aneks'ja zemalja, kofe joj istorijeski nijesu nilcada pripadale. Rumunji — srž Rumunjskog naroda naimc, rumunjski seljaci — ne mrze T-arode središnjih vlasti; om' ih šta više smarraju učiteljima svojim, koji su im pcdigli industriju i trgovinu, a čiji im je život I mogućnost njihova razvitka naročito na privrednom polju, kao što je već gore spomenuto, neki ideal. Mržnja se rumunjskog seljaka upravlja protiv sopstvenih ,,ciokoia“, spahija I velikih posjednika, tih svojih najvećih krvopija. Kad rumunjski seljak sada pod njemačkom upravom upozna pravičnost i saučešće novih gospodara prema sebi, onda će Rumunji po prvi puta osjetiti olakšicu svoga stanja i uvidieti, da je slom, koji je snašao Rumunjsku pobjedom sredfšn$h vlasti, slom samo oficijelne Rumunjske, u stvari pak samoj jedan dcgadjaj visoke socijalne pravde. PredJstorija rumnnjskog slonra. Milanska ,,Šrampa“ donisi iz Petrograda jedno od cenzure jako izrešetano pismo o predistoriji rumunjskoga sloma. U tom se pismu tvrdi, da ni Italija ni Rusija nisu vršile na Rumunjsku nikakvu presiju u svrhu njene intervencije. Erusilov se capače odlučno odupro toj imervenciji. Samo je Francuska na toine radila, da Rumunjsku što prije povuče u rat. kako bi time koristila solunskom pohodu. Odluku je niedjetim i/nenaua stvorio sam Bratianu, a do nje đošlo jc pod utiskom Brusilovljeve ofeuzive, iskrcavanja talijanskilt četa u Solunu i tobožnje depresiie u Bugarskoj i Madjarskoj. To se sve Bratianu činilo kao siguran znak skorašnje pobjede sporazumnih sila. S druge je strane izjavio kralj Ferdinand jcdtioj visokoj ličnosti, da je iz iiajboljega izvora doznao, kako Hindenburg sprema potpuno zaokruženje Rumunjske, da ;oj onda stavi ultimatuni. Da tome doskoći, objavio je središnjim vlastiina rat. Dalje se veli u pismu: U Rumunjskoj su bili više nego sigurni, da će Bugarska ostati mirna. Sta više. kad su neke sile sporazuma tražile prije rumunjsks intervencije, da Rumunjska i bugarskoj obj.avi rat, Bratianu je to odiučno odbio, jer je bio s'guran, da će I Bugarsku privući na s ranu sporazuma I i time zasluge Rumunjske pren a spo1 razuioa irov siti do triumfa. I ako sporazum nije dijelio Bratianovo mišljenje odnosno Bugarske, to on ipak nije pomišljao na :o, da Rumunjska nije u vojničkortt pogledu ua visini svoga zadatka. Sporazum je smatrao, da središnje vlas'.i zajedno s Turskom i Bugarskom više ne mogu raspolagati sa dovoljnim snagama. Iz .,najboljega“ sc izvora tobož doznalo. da Mackensen ne raspolaže više no sa lun.OOu. a Falkenhayn najviše sa 90.U0U vojnika. Sporazum je prenra tomc držao, da je Rumunjska u vclikoi nadinoćnosti. Taj je pogrješni račun doveo do sloma. Rumunjska vojska opet na bojlštu. (NaroćiU br/Ojav »Bcojjradskih Novina«) ZOrich, 23. januara. .Tagesanzeiger* javlja, da je rumun.ska vo,si<a, koja ie pred mjesec dana povučena iz borbenih redova, ponovo u toliko oporavljena, da će je moći opet upotrijebiti na frontu. Time se tumači i (in enica, što opet izlaze rumunjski ralni uvještaji.

Borbe n MafedonUf. Napadi ćeta sredlšnjih vlasti u Maće* domJL (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Basel, 23. januara. „Daily Chronicle* javlja iz srpskog giavnog siana u Maćedoniji: Položaj se, koii je stvoren njemačkoaustro-ugarskim i bugarskim četama može označiti kao vno zamršen. Prekinutn veza izmedju Santl Quaranta 1 Bitolja. Kb. Bern, 23. januara. Vanredni izvjestilac „Petit Parisien‘-a u Arbaniji javlja, da su vezu, koju su Talijani bili vaspostavili izmedju Santi Quaranta i Bitolja, uništile kon. te, te je već nekoiiko sedmica potpuno prekinuta. Stanje u južnoj Arbanlji. (NaroćiU biMjav tUeo%,aaskia Nuvtca«/ Lugano, 23. januara. Milan6ki iist .Italia* saznaje, da stanje u južnoj Arbaniji nije za četvorni sporazum ni ukolino zadovoljavajuće. Strahuje se, da će čete središnjih vlasti uskoro ponovo uspostaviti vezu sa Grćkom, što bi za četvorni sporazum bilo vrlo Šietno. Solunsko preduzeće. (Naročiti b.zojav „Beogradskih Novina"). Berlin, 23. januara. „Lokalanzeiger* javlja iz Haaga: Zvanični engleski izvjestilac kod ekspedicioue vojske, Ward Tnce, piše: Sta će donieti nova godma ? — Na ovo piianje n.je lako odgovcriti. Još uvijek vlada pogrješno mišljenje, da se solunska vojska bori za ponovno vaspostavljanje Srbije. Doista je, da ta sentimeutalna strana ima svoju ulogu, ali je glavni zadatak, da se izvršr uaar protivu žel^ezničke pruge Bagdad—Bernn. „Bugari, do vidjenja na Sueskom kaualu." (Naročiti brzojav »beogradskih Novina«; Sofija, 23. januara. „Balkanska Pošta* javlja iz glavnog stana južne vojske: Ovrh su dana irancuske čete napustile jedan od njihovih položaja, koji su Bugari držaii pod jakom vairom. ldućeg se dana pojavio jedan francuski letač nad bugarskim položajima i bacio je dolje jednu loptu. U njoj su Bugari našli jedan hst artije, na kome je bilo ispisano: „Bugari, do vidjenja na Sueskom kana 1 ul *

Austro-Ugarska. Audijencije kod cara f kralja Karla. Kb. Beč, 23. januara. Njegovo je Veličanstvo primilo u auđijeuciju juče prije podne u Badenu zajednićkog mimstraj finansija baruna Buriana, poslije , podne u bečkom dvoru ministra spoljnih poslova grofa C z e r n i n a , ugarskog ministarskog predsjedmka grofa Tiszu i ratnog ministra barona Krobatina. Njeguvo se Vehćai.stvo odvezlo u Beč pos.ije podne u 1 i po, a vratilo se natrag u Baden u 7 sati u veče. U pr.vatnu su audijer.ciju primljeni pri,e pođne mmistar GM. H6fer i mimstar izvan službe dr. pl. Korber, a poslije podne u beckom dvoru knez Montenuovo i odjclni predstojnik u mmistarstvu poljopnvrede vitez S e i d 1 e r.

Bcrbe na zapatfa. Humbert o mogfrćm.sti njemačkog naleta. Poznati senator Humbert piše tt „Journalu": Mi se približujemo odlućnim časovinia. Njcmačka zna za volju save/.nika Ona zua, da joj ne ostaje drugo sredstvo, ako hoče da izhjegr.e svoju sudbinu, do da pobjedi. Ona još živi od nade i držaće se, dok!e god bude mogla; jer računa još uvijek na svoju snagu, spremu i silu organizacije. a ne manje računa na otsutttost jedinstva i na pogrješke svojih protivnika. Ona govori o miru. ali se ipak sprema za borbu. Ne računajmo na njezinu zamorenost, na njen težak tiiiu rašnji položaj, na oskudicu i na sttah, kuji grozi moralu njezinog naroda. Solidna gradjevina njezinih uredjenja. čeiični pritisak njezinih vcdja, neslomljiva disciplina samoga sebe održače je u njezinont ćrušivenom životu i učiniće je opasnom i groznom do P'jsljednjeg njezinog daha. Budimo uvjereni, da će se na nas okomiti svojitn posljednjim udareem. Time nam je ona vcć pripretila i mi treba da joj vjcrujemo. jer ona ne govori na prazno, a i ne ostaje joj drugi izlaz. Samo odiučnom pobjedom na zapadnom frontu može se spasti, zato će i da se upusri u igru te partije. Vrijeme juri. Novi pohod protiv Rusije odveo bi Nijemce još daije od niihovog pravog cdja. Na zapadu je do duše zadatak teži, ali zato je i cilj bl'ži. Njemački rovovi leže sanio (? 60 kilometma. Prin jedba ured.i k i 1 o m e t a r a udaljeni od Parisa. Mi treba dakle da očekujemu ndar, koji im diktira njiltovo očajanje, a da će taj udar biti s'iahovit. o tome ne treba da sunmjamo. Poslije iskustva kod V e rd u n a i na S o mm i moramo pouzdano očekivati. da će izbiti vulkan artiIjerisličkih metaka. Ništa. što stno do

sad doživili, neće se moćl oporedM s tim novim ispadom. Sva spremanja nalih neprijatelja kazujn nam. da će na nas udaritl svom snagom. Mobilisanje njeniačkog gradjanstva nema nikakav diugi cilj, planovi generala Grfinera ne mogu imati nikakav drugi smjer. MI smo opomenuti. Mi znamo, da Francuska, koja je u prvom času rata prilivatila glavni uriarac, treba sad u posljednjem času još jcdnom da zadrži najsilniji udarac . , ..Dosta je bilo govora, dosta svečanosti, dosta zvaničnih slavopojki!” opominje Humbert na kraju.

Rrlza u Grfkok Protivrevoluclja u Solunu. (Naročiti b.zojav „BeogracLkih Novina"). Bem, 23. januara. Prema izvještajima, koji su ovamo stigli sa velikim odocnenjem iz Atene, u Solunu je došlo do krvave proti vre voIuci j e protivu venizelis t a, o čemu su, zbog izvršenog piekida sa Solunom, stgle okolišnim putem samo kratke vijesti, pa i one djelimično bez veze. Prema piviin vijeslima, koje su stigle u Atenu, to.n su protivrevolucijom u Solunu upravljali Christodulos i 1v a n n u. Atenski listovi javljaju, da su ministrf revolucijone vlaue pcbjegli iz Soluna na Krit, dokle se Venizelos ukrcao na jedan francuski brod koji se pri početku pobune nalazio u prisiamštu, jer mu je ličnost bila u opasnosti. Vijesti o protivrevoluciji u Solunu izazvak su u Ateni vanredni pokret

SoajtarsHa itioDllizacIJo. Granična zaštita Švajcarske. Pojačanje mobilizacionog kadra Švajcarske obuhvata cijeiu drugu diviziju, one ćete četvrte đivizije, koje još ne sto,e u službi i petu diviziju, u koliko ova već ne stoji u službi. Time će fri cijele divizije s puškom k nozi stražariti na gramci. U sravnen u prema broju vojske, koji je bio mobilizuvan, taj je broj sad dobro udvostručen. U mjesto nekih 35.000 ljudi, Šva carska će ođ 24. ,anuara miati okruglo 80.000 ljudi pod oružjem na svojoj granići. 1 ako to jako naoružanje nije napereno protiv ni jedne ratujuće stranke. nego je prije svega izvedeno s obz rom na položaj, izazvan posljednjom fazom rata, može se ipak uzet, da će se novo sazvano ljuđstvo upotrijebiti poglavito za boiju posadu jurske granice, koja je po opštem sudu bila do sad odveć slabo zaštićena. Druga je divizija u ostalome većinom rekrutovana iz stanovnika Jure i kantona Neuenburg i Freiburg. O osob tim saobraćajnim mjerama u Francuskoj javlja „Schwe zerische Depeschenagentur" iz Ženeve: Sve željezmčke stanice na pruzi Par.s—Lyon—S.eclizemno more i Visokoj Savojskoj dobile su naredbu, da svoj podvozni materijal kao i materijal za utovarivanje i istovanvanje prenesu u svo,a središna mesta, kako bi svi žel,eznički prolazi i prelazi bili slobodni. Cilj tih injera još je nepoznat.

Rat na mota l nod moten<. Nove Mowe. (NaroGti brzojav »Bcogradskfh NoVfna«; Bern, 23. ja rnara. Prema „Petit Parisien*-u javlja se iz Washingtona, da su američka osiguravajuća društva do sada zbog nove ,M6we* pretrpila štetu oko 10 milijuna dolara.

nalFiOViie firzoinvne vtiestL Nijemci u Madjarskoj. (Naročiti b.zojav „Beograđskih Novina"). Budimpešta, 23. januara. Jedna je južno-njemačka banka uzela dod zakup imanje grofa Josipa Hunyadija u županiji Somogyskoj, i obradjivaće ga na njemački način. Osim toga će banka na tom imanju podići vebka industri|ska preduzeća. Dužnost prijave zallhe zlata u Engleskoj. (NaroSti brzojav »deograđskih NoVina«; L.ondon, 23. januara. Vlada otudjuje jedan dio zalihe zlata, koja je na ras,.o oženju, i traži od svakoga, da pri,avi svo,u zalihu zlata. Jedan talijanskl „mirnodobnl zaj m". (Naročiti b.zojav „tieogradskih Novina '). Basel, 23. januara. Milanski list „Sera* javlja, da če se idućeg marta raopisati novi veliki laini zajam, koji će se preporučiti pod imenom „niirnodobni za atn*.

Grod I OKOilCO, Protestantsko blagodnrcnle. Priiikoni rodjendana njemačkog cara i pruskog kralja \V i 1 h e I m a 11. biće u suboiu, 27. januara o. g. protestantska njetnaćka služba Đožja u srpskrjj posadnoj crkvi. Osudjen zbog precjenjivanja. Hajim N. Testa, trgovac u Beogradu, Kolarčeva ul. br. 4, osudjen je osudom od 4. novembra 1916. E Br. 1282, na kazuu da plati 10.000 kruna, što je u

mjesecu martu kupio poveću količinu kave, pa ovu uzdržao od preprodaje do oktobra 1916. kad je d,ena kavi s/očila na 14 kruna, a zatim je prodao po 18 50 kruna po kilogramu. Kainjena rad| prctierivanla cOena. Sopstvenica je firme ,,Wittwe Ber/ :a Deutsch", Rtgina i. u s t i g, Terazijc. kažnjena radi prctjerivanja cijena sa 2U00 K novčane kazne ili 100 dana zatvora. Ona je prodavala salonskc bonbone po 20 K kilugram, mjesto po 12 K, kako je to ustanovila vlast. Puštanje interulranih crnogorskih sveštcnika. Javljaju nam sa C e t i n i a: Ovih dana vratilo se u dorriovinu nekoliko grupa sveštenika, koji su bili internirani Do sada su stigle tri grupe, i to su se nala/ili u prvoj grupi ovi sveštenici: 1 eoian G j o k o v i ć, Meientije V u k ov i ć, Gligorije R i s t i ć- svi iz P e ć 1, Kao i Jovo Ćcsarović iz Gjakov i c e. U drugoj su se grupi nalazili Zaharije C e j o v i ć, Mirko G o i o v i ć, Kosta L j c š e v i č i Jovo 2 u g n j i ć, a najzad -i trećoj grupi Ivo K o p r iv ica iz Branjanat niKšićski okrug), Radivoje B o ž o v i ć iz Gornjeg Sela (plevijanski okrug), Ancirija P o p o v i ć iz Sekulara, Raiajlo i. e p o s a v i ć iz Koitjuiia. Gjorgje S c k u I a i a c iz Gusinja i Velimir P r o t i č iz Prisoja (svi iz kolašinskog okruga). U toku ove ncdjelje očekuje se opet ledna poveća grupa puštenih svešlenika. Juuak iz Like u Miađenovcu. U subotu 27. i nedjelju 28. o. mj^ prireuiće puznati atieia Mar.jan M a t ij e v i ć — ..Junak iz l.ike" dvije sveuane predstave u hctei ,.'l a k o v o“ u M I a d e n o v c u, za koju su dovršene sve pnprenie. Marijan Matijević ja svoj poznati i bogati program daleko pro.širio nuvim taćkama, kcje prelaze svojom savršcnošću sve, Što snio dosada imali prilike, da gledamo našega .Junaka iz Like“. Marijan Matijević, koji je i dosada oci svih svojili predstavi jedan dio ćistug đob tka darivao društvu crvenoga krsta, dače ovaj puta sav svoj čisti priliod za na bojištu osIjepljcle aus'.r o-u garske vojn i k e. Traži se izvještaj. Svi oni, koji što znaju o srpskom potporučniku Vasilim Nikoliću, koji je, kako se tvrdi zarobl en, pozivajU se, da to u vlastitom imeresu saopšte tiašem uredništvu. Tražl se, G. Krsta M r š u 1J a, pčeiar moli se, da se iavi redakciji „Beogradskih N ,.vina“ radi izvjesnog saopštenja. Kretan.fe stanoviriMva. Izvještaj prijavncg ureda od 22. januara- prijavljeno 6V, cdjavljeno 27, selidaba 31. u hoielima prijavljeno 126, odjavljeno 7 3. ostalo prijavljenih u hotelima 231.

flarsana privreda. Trgovina nepokretnim imanjima u Zagrebu. Godine 1916. prodano je u Zagre* bu kuća i gradilišta (,,p!aceva“) za 33,750.000 kruna. To je znatan promet, kau pomislimo, da je prije rata u Zagrcbu u godini dana vrijednost prodanih kuća i gradilišta iznosila nešto preko dva milijuna kruna. Meuju kupcima nalazi se najviše imućnih i posiovnih Ijudi u opšic. Onda ih ima nekoliko 1 iz drugih zemalja u monarhiji, a kupovali su iijepih kuća i imućniji ljudi iz pojedinih krajeva Hrvatke. Iz izvještaja o prometu nepokretnim imanjima vidt se i to, da se medju zagrebačkim vlasn cima kuća nalazi i takovih, koji su svoje domove prodali i onda druge kupili. U svemu je prodano iii inače prešlo u druge ruke godine 1916. kuća i gradilišia 515 za gore navedeni iznos od tridesei i tri četvrtine milijuna i to: u prvili tri mjeseca 111 za 6,930.000 1 kruna, u drugih 153 za 6,685.000 kruna, u trećih 103 za 10,893.000, a u četvrtih 148 za 9,242.000 kruna. O uticaju šuma na vazdušni elektrlcitet. Da šumc utiču na vazdušni elektri-i citet i s njim skopčani grad (led, krupa), to je davno poznata istina. Grad se češče nahodi u predjelima gdje su šume isječene, a ako se u tim krajevima opet šume podignu, onda, ili grad rjedje p»ia, ili g* nikako i nema. Profesor B e k e r, člm francuske Naučne Akademije, toga je mišljenja, da veće i p.ostranije šume otklanjaju gTad. Nu moramo učiniti raziiku izmedju b jelc gore (lisnate šume) i cme gore (četinaste šume). Tako se npr. opažaio u Virteir.bergu: da je u okrugu Elvangenu, gdje je većinom cma gora, mnogo rjedje i mna», go slabi.e nahodio grad, no u okrugu Ehingenu, gdje je večinom bijela i slabija gora. Pa i u drugim predjeli.na sa crnom gorom, mnogo rjedje i mnogo slab.je nahodi grad. Evo zabo još jedan pnmjer« „Revue des Deux Mondes“ od 1W3. go* dine na strani 641., donosi slijedeću biLešku: „8. juna ov. god. naidje strasnai nepogoda na južni, crnom gorom ob.asu kraj okruga 1‘Aude, u ob.Čnoin pravcu od sjevero-zapada jugo-istoku. Prij« togS)

\