Београдске новине

BroJ 22.

24. Janaara 1917.

Beotrađske Novlne

Srtjeđa

ie ova ista nepogoda već u okrugu de 4‘Ariege počinila užasnu štetu; no dok se jc nad pomenutom cmom gorom nalazila, prestao je grad, aU opet poče padati, čim su oblaci onu crnu goru prešli I u jedan ?^yim skoro gOlf (bci Jum«) okrug stigli, ospe se grad itanovo takom iestinom, da je sve njive i livade sa zemljom sravnjo a voćnjake pocjepao, preko kojih su se oblaci vill. Zia dokaz pak, da je vazduh i prefco one crne gor« bio prepun elektricitetom, navodi se i to, da je u toj gori za ono isto vrijeme nepogode udario grora u 8 borova i da ih je sasvim sljuštio". , Da rasteraš moljce Iz pokućanstva. Ako su ti se uvukli i ulegli u vun-eni minderluk, kanabe, stolice i dr., a ti usijaj ciglu (opeku), ili podebiji komad gvoždja pa ga metni u jednu činjju i podtneti pod kanabe tli drugi predmet, u kom se moljci nalaze, pa sipaj na usijanu ciglu ili gvoždje jakog vinskog sirecta. Dim oe prodrijeti krozdotično pokućanstvo, a moljci će od tog jakog dima pocrkati. Ovo treba ponavljati svakih 14 dana sve dotle, dok moljaca sasvim nestane.

mm vijesti. Preuos Sienkiewiczevog tilela a Varšavu. Iz K r a k o v a javljaju, da je n sjednici op.šiinskog vijeća proči.ano pisn*o udovice pokojnog poljskog pjesnika Henrika Sienkiewicza. kojim javIja. da se tijeio pjesnika neće iz Švajcarske premjeti u odredjeni počasni grob u Krakovu. već u porodičnu grobnicu u Varšavi. ISTORIJA PUTERA (MASLACA), Od kuda se pravi puter. — Kod starih naroda. — IJ Azij. — Kod 1 ibe.anaca. Poznati mudrac dodušc veli, da je već sve biio na svijetu, ali da ie maslac ili puter igrao toliku ulogu kod kojeg naroda, kao u današnje doba kod evropskoga naroda, to je sigurno jedna povjesna nuvost. Dan danas misli svijet, da ne može biti bez maslaca, a ipak je svijet živio stoljeća pa hiljadama godina, a da 'niie nikako trošio putera. Iz povijesti masiaca ima uopšte puno zanimijivih i čudnih stvari. Njemačka riječ „Butter" tudjeg je porijekla, a uije odveć davna n upotrebi. Po svoj prilici nije riječ ni stvar dospjela u njemački jezik prije dvanaestog stoijeća. Ako je u doba Jviirmesangera" i bio poznat maslac, opet se nije sigurno često upotrebljavao kod sofre, jer bi ga sigurno biii &pomenuii pjesnici toga doba. kdcč .„Buttsr“ «ioU*4 prvi put u nurnberŠUotn riječniku od god. 1482.: kod „Butterhemme" kumovao je Luther, a sadašnji „Butterbrod — hljeb sa puterom" pojavljuje se šta više tek — - iinom seđamnaestog stoljeća. Njemačka riječ „Butter“ potječe od grčke „butyron“ a ova riječ opet potječe od skitske riječi. Kod Herodota ima ćudan izvještaj, kako Skiti prave maslac. Herodot piše: „Kad Skiti miijeko pomuzu, onda ga istresu u drvena korita, a odmah uz korita postave robove zabliješćeiih očiju i narede im, da mlijeko metu. Skorup što se skupi na vrhu, vade i to drže za najskupocjenije, a što se skupi dolje, to je loše. kazjasnilo se je, što su to zabliješteni robovi. Ta zabliještenost robova dolazi odat.e, što se robovima, metući s kakvom god cjepanicom dugo mlijeko u čavrntiju oko korita, zamanta i oci zabliješte. Robovima se dakle zavrti u glavi upravo kao životinjama, kada idu u krugu. Ali se taj skitski puter nije pravio od kravljeg nego od kobilinog mlijeka, pa je stoga jarr , o da je Grcirna i Rimljanima bio odvrafan. To im je jelo izgledalo varvarskim. U ostaJom bilo je kod varvara još raznih drugih naroda, koji su pravili maslac, a i stari su Germani poznava.i maslac, ali ga nisu jeli, nego, kao što još i danas većina crnačkih naroda u Africi, upotrebljavali za mazanje tije<a. Na to pokazuje jasno i prvobitna riječ za puter na ime „sinere“ t. i. Schmiere, je ostalo do danas u liječi škandinavskih naroda „emer“ ili ,,anke*‘ t koja je u vezi sa latins' ,,unquere“, mazati. Već od davnina je bila Indija obetovana zemlja putera, pa se još I sada upotrebijuju puno mlijeka i masiaca u Indiji, kad se priredjuju jela. Onda su se Arapi upoznali pu'.erom sigurno posredovanjem Indijaca. O arabljanskim Beduinima veli Burckharđt, da tamo svako, ko samo niože, pojede u jutro veiiku zdjelu maslaca i uz to ga ušmrče u nozdrve. Sva jela plivaju u maslacu — a čuJnovata jc protivnoriiečnost fakt, da se tamo smatra najpogrdnija riječ, kad se kome kaže, da je proda' ać tnas'aea. Medju azijatskiui ndrodima ne pozuaiu puter ni Kitajci ui Japaucd a Mongoii i uaročito, TT t»etanci su opet \elild Ijubitel'i ma s laca. Tu skupljaju dugo vremena maslag sa svakum nečistoćom i prave od airr^' ve . flke grude. Takav ie užež£ w ma ;[a c k od

Tibetanaca sredstvo zamjene I prodje kroz mnogo ruku, prije što se pojede. Kao začina čaju mnogo se jede maslaci te, kako piše Sven Hedin, Tihetancu izgleda maslac s čajem to bolji, što je ta kaša gnšća i prljavija. A najčudnovatija je prodaja maslaca na „prazniku putera“ koji se svake godine svetkuie n februaru u slavu početka proijeća u tibetskom manastiru Kuabumu. Već četvrt godine prije sakupi se tamo sav maslac, metne u hladne prostore i, da postane tvrdji, gnječL Vještim kaludjerima povjeri manastirski savjet da prave modele maslačkih basreiiefa za svetkovinu. Kad oni svrše svoj posao, predaje se maslac u ruke slikara. Tako nastaju likovi boga Bude, otisci hramova, likovi biljki i životinja, koji su velikl do dvadeset stopa, a izradjeni su zaista umjetnički Na dan svečanosti osvijetljene su siike od maslaca s hiljadama svjetiljki, u kojima gori maslac, i nebrojene čete hadžija iz čitava Tibeta i Mongolije prinose Budama od maslaca poklonstvo i žrh’e, JOD , Kako je pronadjcn jod. Značaj joda poznat jc skcro svakome. Elemenat, ćije je pronalaženje tađa u naučnim krugovima izazvalo senzaciju prvog reda, koji je nebrojcnim milijonima doneo olaiišame i iscjelenjc od raznili boiesti i muka bio je — j o d. Jod je pronadjeu 1813. godine na jedan sasvim slučajan način. U nerr.irn m vremenima osamnaestoga stoljeća ne samo kemičari, nego i veiiki državnici bavili su se jednim problemom: „brigom zbog šalitre“. Kod sviju sorti baruta, što su onda upotrebljavane šalitra je sačinjavaia tri četvrtine sastojaka, radjenje šalitre više nije moglo da zauovoljava potrebu, u Švedskoj i Pruskoj sama država uzela je u svoje ruke eksploataciju šalitre, a akademije u Berlinu i Bernu bile su raspisale nagradu za vještačko proizvodjenje šalitre. Tada je i u Dijonu postala jedna ,,šalitrana“. Bernard Courtoius napustio svoje radove u Iaboratorijumu, da bi se posvetio svojoj novoj indujtriji. U svojoj novoj oblasti rada on je pri j. '.o, da su pri isparenju natronskog šalitrenog rastvora što se dobija od spaljenih morskih gljiva, bakarni kotlovi, što su se za taj posao upotrebijavali, bili brzo isprobušivani na više mjesta. On je pokušao da pronadje uzrok toj pojavi i pri tom učini otkriće, da je taj bakar izvršio jedinjenje sa nekom materijom, koja je njemu — i cijelom svijetu — bila nepoznata. U toku daljeg ispitivanja, on je uspjeo, da jod izoluje, prunjetio ie ljubičastu paru, što se dizala iz zagrejanoga joda tako je on dodao, „ta osobita i ćudna materija ima mnoge druge osobine, koje njeno pronalaženjc čine izvanredno interesantnim“. Dva njegova pomoćnika, Desorme i Clement, preduzeli su onda po njegovome nalogu, da bliže ispitaju vo otkrivenu materiju i u zimu 1813. godine moglo se Erancuskom lnstitutu saopštiti otkriće' jednog novog elementa. Na ovaj dan — prona<aska joda 1913. godine proslavkena je i stogodišnjica pronalaska ovog vrlo važnog elementa. Za sječanje na taj važni dogadjaj u Di,onu je, kao mjestu pronalaska otkrivena jeuna mermema ploča. Jod je prvi put primjenio u medicini godine 1820. jedan ženevski ljekar, koji je u njemu otkrio jedan nov lijek protim ,,gušavosti“. i uskoro je ovaj elemenat dobio u ljekarstvu ulogu, čiii je značaj sve više rastao. Ali je pronalazač joda, Courtois, kao i mnogi drugi pronalazači morao iskusiti zlu sudbinu života; dok je elemenat koji je on pronašao, sa triumfom išao kroz sve zemlje i dao život jednoj novoj industriji, Courtois, koji je bio ostao vjeran svojoj šalitrani, bio je izgubio sve svoje imanje uslijed toga, što se počela uvoziti indijska šalitra. Već tridesetih godina XIX. stoljeća samo u Bretagni bilo je 1200 porodica, koje su nalazile sebi izdržanja u industriji joda; istina tada je Francuska trošila Jedva nešto više od 5000 kilograma joda. Godine 1875. svjetska produkcija joda bila je porasla na 250.000 kilograma, a godine 1900. ona je iznosila 590.000 kilograma, a danas ona iznosi oko 1,009.000 Kiiograma. Blagodet joda osjetila se naročito u kirurgiji, a napose je važan u ratu pri prvoj pomoći na previjalištima. Blagodareći njemu je mnogi ranjenik ostao živ, jer mu je jodom rana spašena od zajedjivanja. 1 najprostiji ranicnik zna, da jod istina prilično peče, ali da su njegove posljedice ttpravo blagotvorne. Englevduj djeca. Đjeca diecai rekli bi ste vl, ali nije nl tako, nisu ni sva djeca Istog VasI pitanja, Iste kulture, iste Inteligendje. Svi I narodi staraju se, da im podmladak bude

što boljl I troše o tom pogleđu na škole i prosvjetu ogromne sume. Budžeti svib ministarstava na prosvječi\ anje u Evropi svakim danora dostižu sve veće i veće sume. Uvidjelo se kod svih naroda, da prvi utisci, koji se dobijaju kod dje:e u glavnom ostaju do kraja. U tom pogledu izgleda, da su odnijeli rekord EnglezL Oni u opšte polažu vrlo mnogo na „promućnrnost“, što bl rekli mi, svoje djece. Oni se starain, da ini djeca budu ožtroumnija, da brže misle, da budu okrctnija za život, da podju sa što više razumijevanja u javan život i da se mogu brzo nači u svakom srećnom I nesrećnom slučaju. Ta ne veli se džabe: Hlađan kao Englez. Intercsantne pođatke o „promućurnosti“ engleske djece pruža nam jedna engleska knjiga, koja nosi naziv „H um o r i z š k o I e“, u kojoj saopštava jedan učitelj nekoliko smijeSnih mjesta iz pismenih zadataka engleskih nčenika. U jednoin pismenom zadatku o temi „č o v j e k“ jcdan dečko je izmedju ostalog napisao: „čovjck je jedina životinja, koja ume da upali svijeću, a isto tako 1 jedina životinja, koja sama sebi briše nos“. U posmatranjlma o s v i n J i jedan učenik prvoga razreda grmnazije ovako se izjašnjava: „Svinja ima, kad je živa, Četiri noge, ali kad je ubiju, kaže kasapin, onda ima još samo dvije, jer stražnje noge on zove ,,š u n k e“. Sunka je dobra za jelo i kuva se, da se jede o svadbi“. O kamill zna drugi jedan đjak da saopšii: „Njena hrana je vrlo umjerena, napravljena od grančka i lišća. Ona ima veliko tijelo i može u njemu da nosi puno vode. Na ledjima ima dvije grbe od loja, od kojih se može da hrani, kad je gladna. Na nogama ima kožice za plivanje, kojinia može da prepliva pustinju. Ona takodje nosi i jaja. Ona jede crve.“ ,,Lav“: Lav je krali svili životinja. On je veoma bijesan. Lav živi od Ijudi i drugih stvari. Njegov život je vrlo nesiguran, jer ga lovci ubijaju. Lav ]e veoma koristan, njegova koža upotreb’juje se za pravljenje bundi i drugih stvari. Upotrebljuju ga i za menažeriju. Ove interesantne „izreke** engleske djece u glavnom dosta jasno svjedoče u kakvom se pravcu vaspitava engleska omladina. R-st i ši.'impa. Dosad obustavljcno 1430 n j em a 0 k i h * s:nva. Uprava za istoiuku ncvina pri glavnoj dirckciji njeuiačkih pošta iztlala je tu skoro novi cjcnovnik za pretplatu svih njemačkih listova. časopisa i t. d. U doJatku oga spiska donosi se i spisak onih listova, koji su uslijed ra;a, kako se to običnc kaže, „privremeno obustavili izlaženje'*. Do 8< decembra 19'0. godine. kada jc sastavljen ovaj spisak bilo je ne manje nego 1430 listova i čascplsd' u Njemačkoj, koji su „privremeno" obustavili izlaženje. Pošio su u Njemačkoj da raia izlazili oko 13.000 lis'ova i časopisa, to znači da je svjetski rat skoro osmom dijelu cjelokupnog broja njihovog „smrsio konce'. BerlinsM glmttnzisfl čiste snijeg. Pošto sc uslijed (>skudice radne snage ne može uvijek blagovremeno očisti'i snijeg sa ulica, to se opštinska uprava ve.ikog terlinskog predgradja Scn.incberga cbratila direktorinia gimnazija s molbont, cia oni dopusie uč.en:cimi siarijih razreda da u danima, kada je veliki sniieg, do ivotjno iz patriotizma sn.'iju čistiti snijeg sa ulica. Poziv je in ao veiikog uspjeha, jer su se, — najviše iz iuuriotizma, a po malo i da se za neki dan kurtališu logaritama, lluiacija i Vergilija,' — po či;avi razredi javili za ovu opštinsku uužnr-sa Opet ledan ,.K6pen?čkI kapetan“. iz Debrecina javljaiu, da je tamo uhvaćen „potporučnik" Stanislav Leitner. koji je jednoni ekonomu iz okoliI ne ukrao lllirt kruna. Isiraga je naravno pokazala, da I.eitner nije oficir, već otičan redov bjcgunac. koji je bespravno nosio oficirsku uniiormu. Stavljen je pod vojn'- sud.

ZvcniCne objoue. Intendanclji vojnog glavnog guvernementa br. 1094. Ponova se obraća pažnja, da se bakreni ko lovi (kazani) za kuvanje i pranje imaju predati kod uprave za predavanje metala (Metallsammelstelie) u Beogradu (kod željezničke stanice), gdje se u zatnjenu dobija gvozdeno posud e. Kotlovi (kazam), koji nisu do 15. februjra predati, neće se više izmjenjivati, nego će biti bez ikakve štele oduzeti. 3

OBJAVA. Svl Tlasnici trgovinskih radnji dužnl su, da do 31. januara upravnom odjeljenjn zapovjedništva c. i k. mosne brane i grada Beograda prijave usmena ili pismena punomoćija, koja su oni izdali muJkim i ženskim djelovodjama, dispo-' nentima, upravnicima trgovine ili radnje, radi odobrenja. U buduće prijavu tieba učiniti prije no što se takvi zastupnici prime, i prije odobrenja se ne smije uvoditi u radnju. Takvo odobienje je potrebno i zastupnicima omh trgovinskih vlasnika, koji su zbog bolesb lii drugih opravdanih smetnji spriječeni da sami upravlja,u radnjom. Svi prestupi ovog naredjenja biće najstioži;e kažnjeni, pa im se može i koncesija oduzeti. U Beogradu, 11. januara 1917. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, upravno odjeljenje. 3 ObJava. Ovime se obznanjuje. da potpore 1 penzije linirovine) ne pudleze više pristojbama (laksarna). Od sada će se dak!e potpore i mirovine isplaćivatl na blagajni upravnog odjeljenja c. i k. zapovjeđnišiva musne brane i grada Beograda i uz priznanice bez izljepljenih taksenih maraka. C, 1 k. zapovjedništvo mosne orane i , giada Beograda. , 4 Upravno odjeljenje. C. } kr. Vojna Generalua iGubemija u Srbiji. Od. J0, No. 731. OBJAVAČ Radi porezivanja objekata koji podieže porezu i razrczivanja svešteni£;og b ra za godine 1916. i 1917. i eventualno povratno za četvrto tromesečje godine 1915. svi se poreski obveznici izveštavaju, da će u cilju razrezivanja poreza za ovo odredjene komis je odpočeti svoj rad u mestu do.ičnog sreskog zapovedn štva (u varoši Beogradu) u vremenu i po redu, koje odredi okri žno zapovedništvo (zapoveaništvo mostne brane i varoši Beograda, upravno todeljenje). Za ob, : ašnjenje zadataka, koje ima da svrši komisija za razrez poreza, a s obzirom na sopstvene inlerese poreskih obveznika, svraća se pažnja svih poreskih glava na siedeće odredbe: 1. Porezivanju se pođvigavaju sva imanja u zemljištu, zgrade, kamata na glavnicu i renlni Idohodci. kao i sva zanimanja koja donose koristi ma koje vrste bilo, dal,e svaka lična zarada i svaki prihod, ma iz kog izvora priticao. 2. Svi ob.ekti, koji podleže razrezu poreza, imaju se pri popisu tačno prijaviti i pri tome bnito prinosi, koji proističu iz po.edinih izloženih poreskih objekata, kao i iz lične zarade, dalje troškovi, koji su s tim u vezi, i na posletku čisti pnnosi^ koji preostaju po odbitku troškova, tačno označ.ti. Navodjenje neispravnih podataka će se osetl.ivo kazniti. Ovaj popis će se obaviti po za to odredjenim organima, koji će od zgrađe do zgrade ići. Prema tome imaju se, u kol.ko bi se o obrtu zanimanja, koja donose koristi, vodile poslovne knjige, prijaviti podatci kojete knjige pružaju. Komisija za razrez jroreza ima pravo da poslovne knjige pregleda preko izasianih članova komisije te da se uveri u tačnost navedenih podataka. Napominje se, da će se uzimati u obzir samo s.varno opravdani i verodosto,no osnovani troškovi. 3. Svaki poreski obveznik ima pravo da pri pretresu o njegovom porezu predstane komisiji i na poziv komasije dade saopšten.a o stanju stvari. 4. lznos poreza razrezaće se prema oceni podnesenih podataka i proceni dohodaka. 5. 2alba protivu iznosa poreza, koji bude razrezala komisija za razrez poi\za, dopuštena je u sleđećim slučajevima: a) kad rešenje o razrezu poreza nije bilo jeonoglasno i kad je komisijski utvrdjeni čist dohodak ve6 od prijavljenog. Protivu jednoglasno donesenih reŠenja, jiema mesta žalbi; b) kad je primenjena netačna poreska stopa ili kad se pri obračunu poreskog iznosa podkrala greška. 6. Ža.be se hnaju podnositi V. G. O. preko okružnog zapovedništva (zapovedništva mosne brane i varoši) najdalje u roku od 8 dana i to, ako je poreski obveznik bio prisutan pretresu, računajući od časa razrezivanja, inače od dana predaje poreske knjižice. Žalba ima biti kratko sastavljena i razJozi kojise oslanjaju na stanje stvari jasno izloženi; svi ostali sporedni navodi koji ne razjašnjuju stanje stvari i sva opšta razlaganja neće se uzimati u obzir. 7. Žalbe se mogu podnositi sem na

. 5tr»n* 5. službenom jeziku takodjer na srpsko-hn vatskom jeziku, nu pisane latinicom. Pnoi dana molba ne sprečava plaćan e porezaj prema tome se žalbe mogu podnositi samo bez uštrba uplate, te »e plativi iznosi po( reza i u slučaju žalbe imaju izmiriti naj način naveden u tač. 8. 8. Porez za ćetvrto tromeseč-e godinfl 1915. i za godinu 1916. i sveštenički bir za godinu 1916. plativi su kad se izvrši ra» rez; na proliv, porez za godinu 1917. pl»< tiv je u četiri roka, i to 1. Januara, 1. AprD la, 1. Jula i 1. Oktobra 1917., a sveštenički bir za istu godinu u dva roka, i to 1. JanuH ara, i 1. Jula 1917. lzmirenje plativih iznosa ima da sq izvrši najdalje do 15. dotičnog mesecay jer će se u protivnom slučaju pristupitil prinudnoj naplati. 9. Produženje roka za izmirenje pcH reskih iznosa i svešteničkog blra nije doJ pušteno. 10. Ako se razrezani porez ite bi mo' gao naplatiti ni eksekutivn.m pute.n, preo^ slali dug 6e se pieobratiti u radne dane i to| tako, da se za svake 3 krune ima raču* nati jedan dan rada. il Ža vreme izdržavanja rada dužnik inuS sara da se brine o prehrani. , 11. Ziatajivanje poreza strogo se ka^ žnjava. U svakom takom slučaju razrezaće porez V. G. G. iskljuoenjem komP sijske procens, a povrh toga krivac će blti kain/cn još i 4—8-gubim zatajenim iznosom. Ako se ta novčana kazna ne možej naplatiti, onda će se iznos preobraziti u pritvor tako da će 9e za svakih « kruna raćunati jedan dan pritvora. 12. Gornje odredbe imaju se strogo <y državau. Ako bi se desio slučaj da se na ma koji način dejstvuje protivu težnja vla« sti da razrez poreza pravilno izvedu, to će se protivu dotičnog povrh kaznenog postupka zbog povrede naredaba vlasti, po» vesti reg.esivni postupak i istome priba« viti važnost C. i k. zapovjedništvo mosne brane I grada Beograda, upravno od eijenje.

KORESPOnDEHOJA. G. Velji Aćiinoviću, Žcneva. Ruo Stand 38. Za Djordja Medurića. Molim vas gospodine, izvjestite moga muža slijedeće: Dragi Djoko! Primila sam pet pošiljki novaca. Djeca su zdravo. Diša ide u školu. Za nas se ne brini. Molimo Boga, da te i u buduće sačuva, te da te zdrava vidimo. Leposava je zdrava sa ćerkom. Za Dragu ne znam gdje je. Dobila sam karte od gospodina Aćimovića i četiri puta do sad odgovorila na iste. Je Ii dobio, ne znam. G. Aćimoviću mnogo blagodari,; a Djoki mnogo pozdrava šalju djeca i tvoja, Angelina Medurićka, učiteljica, Val.ievo, Kneza Miloša ul. 43. 27176-8 Vladi Sutkić’o, pisaru prl štabu VIII. pu-i ka, 2. poziva, dunavske divizije. Molim te Vlado, da me preko ovih novina izvjestiš za ni-; že imenovana lica: I to za moga muža Vladimira Pctrovića, pođnarednika mitraljeskog odieijenja, komesara 8. p„ka. 2. t-aziva, dunavske divizije; Pop Or&gine sin&ve: Blagoja! Stoianovića, rezervn lg artilierijskog poručnika timočke divizije,, 2. poziva, Miloša Stojanovića, podnarednika telcgrafista IV. telegrafsko* odjeljenje pri III. anniji: Ćedomira i Vitomirai Nikolića, Ćedomir ie u istoi jedinici, gdje je f Vlada. Izvjesti Maru. majku Ćedinu. Ljubisava Markovića, 3. četa, 3. bataljuna, 13. puka, ti« močke divizije. Izviesti njegovog oca Milutina. Kazi im, da su svi njihovi zdravi kod kuće,i Unaprijed blagodarim za izvještaj i pozdravlja vas Nikosava 1 Duško Petrovići, Vel. Plana.j Palanka. 27136-8, Veljl Aćlmovlčn, sekretaru okružnog odbora, Ženeva. Molim te izvjestl me za Rajka Radovanovića iz Junkova. bolničara dunavske divizije, 1. poziva: za Milovana Ivkovića, 2J četa, 4. bataljun, VII. puka, I. poziva; Milorada Radosavljevića — Velbabića, 4. bataljun, VII. puka, I. poziva, oba iz Cibutkovice, i zaj Zivojina Drag. Jovanovića, iz Arapovaca mia-i djeg, regruta dunavske diviziie, koii ie pred| vojskom 1915. godine otišao. Roditelji prekli-! nju. Veljo, platu nisain primio od 1. novembra 1915. godine. U nuždi sam. Pošalji mi koliko; više možeš, tvoj Boža M. Djukanović, I_aza-j revac. 27159-8, Radlsavu Mltrovlću, narodnom poslaniku,! Ženeva. Za Dragišu V. Bogdanovića, vojnika IV. puka, I. poziva. Molim vas g. Radisave, dostavite ovaj oglus Dragiši. Vaši su zdravo:| Dragi moj brate! Primili smo nekoliko izvje-l štaja o tebi i JovL d3 ste zdravi 1 živi, a to* je za nas najveća radost. Za nas ne brinite. M1 smo svi zdravo i radimo sa radniom. Milka sa babom i djecom u Užicu takodje je zdravo, 1 Javi sc lično sa zetom Jovom prelto ,,Beo-j gradsklh Novlna". Mnogo pozdravi Jovu, Luku Petrovića, teča Mirka i sve ostale naše. a tebe grli i ljubi mnogo puta tvoj brat, Ljubiša Bogdanović, B. Bašta. 27168-8 G. Jovanu Premoviću, Ženeva. Učtivo vas molim, izvjestite Stevana Kazandžića i Lazara Markovića, podnarednike, oba komordžije pri štabu dunavske divizije sa brzometnom artiljerijom II. poziva i Dimitrija Jevtića, komordžiju VII. puka, kombinovan odred dunavske divizi- 1 je II. poziva, svi iz Slanaca, da su njihoi ve karte primili i kod kuće su svi zdravi. Neka Steva javi za sina Milutina, » Dimitrije za sina Nikolu, jesu ii sa nji« ma? Neka se češto javljaju preko ,,Beogradskrh Novina". Ostaje vam blagodarnaf Ljubica Kazandžić, Slanci, srez vračarski. 27224-8