Београдске новине
fifoj £ 6 .
28 . JšfiBtrš 1817 ,
Beojrrađsfie NovIih
Neđjelje
Stmni 3 . .
,3.t. lafiliara ttllce: Bolnička. Dell* gradska i Neniarijina; 1. (ebruara ulioe; Studenička, Drin$ka i Šumadiska. V. k o t a r i 26. januara ulice: Kraijice Natalije, tomiua, Balkanska, Dajsijeva l Rcljina; 1 27. januara ulice: Siara Crkvena, Kanienička, llon.a i Nemanjina; 2b. januara ulice: Kr.ez Mihajlova, j Kralja Milana. Piizrenska i Zeleni Venac; 29. januara uliee: Erankova, Kostnajska, Carice iMiIice l Kneza Lazara; 30. januara u.ice: Knez Mih. Venac, Obilićcv \enac, Topličin \enac, Kosančicev Venac, Rajićeva i l ainna; 31. januara ulicc: Jug Bogdanova, Pop Lukina, Javorskn, Lovćenska, Truškogorska. Cubrina i ivari Begova; 1. icbruara ulicc: Knjeg. Ljubice, 'JakSićeva. Vuka Karadžića, Oračanička, Trgovačka, Saborna i Veliki Stepen'; 2. februara tilice: Zadrugarska, Skladišna i Lskočka. VI. k <i t a r : 26. januara uliee: Stiahinića Bana, Jevreinova, Jovanova i Dušanova; 27. januara ulice: Fozorišna, Dositijeva, Đobračina, Knjeginje Ljubice, Kapetan Mišina i Višnjićeva; 28. januara ulice: Kncz Mihajlova, Saborna, Varrogasna, Jugovićeva. Veliki Trg, Ružina i Riga od Fere; 29. januara ulict; Simina, Kosačina, Trojanska, Zmajcva. Zmaja od Noćaja, Kratka, Knez Mihajlov Venac, 1 Cika Ljubina; 30. januara u’.ice: Uskočka. Rajićeva. Obilićev Venac, Knežev Spomenik, Kncz Milcte. Kolarćova, Vuka KaradžiZa i Cara Uroša.
boda, Poljska. Jokovićeva, Sveštcnička, Nova i Ureić Milenkova; 30) januara uliee; Katarska, Irina, Cučuk Sranina, Suažnja. Kriva* Kfalja Aleksandra i Hajuuk Veljkova; 31. januara uliee: Žicka. Zička PoIJana, Gružanska, Vcjislav llića i Kamenovica Viucgrad. XIV. kolar : 26. januara ulice: Mačvanska, Oračanioka i laudanova; 27. januaia ulicc: Dragačevska, Dubljanska i PoUgorička; 28. januara ulice: ŠumatovaČka, Cuburska i Braničevska; 29. januara ulice: Šumadiska, Reonska i Ncbojšina; 30. januara ulice: Rudnička, Hadži Melentijeva i Fabrika Irnalina; 31. januara ulice: liospodarski put, Valjevska i Sv. Prolior; 1. tebmara ulice: lopčidersko brdo i Banjičko brdo. XV. k o t a r : 26. januara ulice: Majdanska, Oranična, Uecja. Vmogradska i Brdska; 27. januara ulice: Senjačka, Baštenska, I. uliea Djurdjeva. 11. ulica Djurdjeva I III. ulica Ujurdjeva; 28. januara ulice: IV. ulica Djurdjeva, V. ulica Djurdjeva, VI. ulica Djurdjeva, V||. ulica lijurdjeva, Vlll. ulica bjurdjeva; 29. jamiara: Toj^čider, Topčidersko brdo, Košutnjak i banovo brdo. C u k a r i c a. 26. januara ulice: Careva, Hajduk Veljkova, Zadmgarska i Majdanska; 27. januara ulice: Saborna, Sindjelićeva, Vatrogasna i Uska; 23. januara u’.ice: Cika Ljubina, Trgovačka i Knez Mihajiov Venac.
\ II. k o t ar : 26. januara ulice: Avramova. Izratlje\a, Jevrejska, Mojsije\a. Solunska, Knez Mihajlov Venac, Knjeginje Ljubice i Pančičeva; 27. jauuara ulice: Banatska I Bačvanska: 28. januara ulicc: Cara Dušana, Cara Uroša, Despoia tijurgja i Dračka (Rira Uroša, Despoia Djurdja i Drčka (Rifc3rska); 29. ianuara ulicc: Kapetan Mišina, Kničaninova. Princ Lvgenije i Saborna; 30. janu.ira ulice: Sibinjanin Janka, Skender Begova i Visokog Stevana. VIII. k o t a r : 26. januara ulice: BctaniČka, Carigradska, Knez Miietina i Budintska; 27. januara ulice: \ idmska. Drinčićeva, Cuindulićev Vtnac i Herceg Ste.Vajiova; 28. januara uiica: Mletačka; 29. januara ulice: Vršačka, Senjanln lva, Pozorišna i Dositijeva; 30. januara ulice: Dobračina. Knjeginje Ljubue i Dušatiova; 31. januara ulice: Radnička. MileTlćcva, Platnarska i Panćićeva. IX. k o t a r : 26. januara uiice: l akovska, Botanička i Knez Miietin«*; 27. januara ulice: Vidinska. ŠajkaČka, Grobljanska. Klanica i Karaburma; 28. jauuara ulice: Vidina. Mačvanska i Bisrrička: 29. januara ulice: Gornja Palilula, Djušina i Uska; 30. januara ulica: Sljivarska. X. k o t a r ; 26. jannara ulice: Bitoljska, Bugarčićeva, iJanićićeva i Gunduiićeca; 27. januara ulice: tnlendarska, Janjičeva i Knez Milcina; 2». januara uiice: Kolarčeva. Kopitareva, Kosovska i Kralj Alcksandrova; 29. januaim ulice: Makedonska i Pivarska: 3u. januara ulice: Ružina, Simina I Skopljanska; 31. januara tilice: lakovska, Teodosijeva i lerazije; 1. iebruara ulice: Vidinska i Vlajkoviće\ a: 2. tebruara ulice: Visoki Dečani I Saiariliova.
XI. k o t a r : 26. januafa ulice: Ratarska; 27. januaru ulica: Šijivarska; 29. januara ulica: \iadetma; 30. januara ulice: Kralja Aleksandra i Blioljska; 31. januara ulice: Gornja Palilula, Uska i Djušina; 1. iebruara t lice: Jasenička, Miročka i D. Palilula; 2. februara ulice: lakovska, Trkalište i '1 aš Majdan. XII. k o t a r : 26. Januara ulice: Grobljanska, Ratarska, Kralja Alcksandra i Niška; 27. januaia ulice: Slavujska. Hadži Musrafina, Slijepa, Cinia i iVletodija i Peiruljička; 28. januara unce: Rasinska, Novoškolska, Djcvdjelijska. Cvetna, Prelcvska. Veljkova i Poijska.
XIII. koiari
26. Januara ulice: Tmska, NovoPa 2 arska, Milcševska, Vojvode Dragopiira i Vojvode Proiića; 27. januara ulice: Prištinska, Vodojvodna, Mukroluška, Cika Pavlova. Poiarevaćka, Sredačka I Džlčka: ^
23. januara ulice Ruvimova i i 5
s.
ocerska;
T.ujeličeva, Ha-
2y * ^uara ulice: Poštarska. Slo-
Koncerat Zlatka Baiokovića u Zemunu. Poznati hrvatski umjetnik Zlatko B a 1 o k o v i c priredjuje 3. fabruara koncerat u Zcmunu zajeono sa bečkom opernom pjevačicom Vilmom pl. T h i e r r y. Zlatko Baiokovič, kcji je koncertirao pred rat u sviin prijestolnicama Evrope, namjerava, kako saznajerno, na 4. febmara koncertirati u dobrotvorne svrlie i kod nas u Becgradu. O obim koncertima domjećemo na vrijeme pobliže vijesti. Svečario odlikovanje kod c. I k. po^cije. 2b. o. mj. opet su odlikovana devetorica valjanih podoficira- srebrniin krstom za zasluge sa krunom na vrpci medalje za hrabrost, koji im je podarilo Nj. Vel. car i kralj. Odličija im je predao c. i k. komondan: policije poslije jeclnog prigodnog govora. Ovo nije prva svečanost te vrste, koju je proslavila beogradska c. i k. vojna policija za četrnajesi mjeseci od kada postoji, za koje je vrijeme ona postigla znatnih uspjeha na svima poljima svoje djelatnosti. Kretanje stanovništva. lzvještaj prijavnog ureda od 26. januara: Prijavijeno 86, odjavljeno 2 /, selidaba 48; u hotelima prijavl ; eno 124, odjavljeno 152, ostalo po riotehma 151 prijavljeni stranac.
Rnt i knjižeunsst. Švajcarski je medjunarodni ured ,,Le Droit d‘ A u t e u r“ sabrao vrlo interesantne statistićke podatke o književnosti u raiu. Osim ruskih n e m a podataka iz ostalih siovenskih krajeva. Evo tih podataka: U početku je rata gotovo ođjedared sasvim prestala književna produkcija u zaraćenirn zemljama, nu naskoro je ponovno oživjela te je skoro došlo do oćite preproizvodnje ratne književnosti. Što je duže trajao rat, time je sve više padalo zaniinanje pubiike za pravom ratnoin književnošću — naravno, izuzevši vanredna djela — te je ostala književnost sve više rasla u cijeni. budući da je organ medjunarodnog ureda bernske unije ,,Le Droit d‘ Auteur" objelodanio medjunarodnu statistiku u godinama 1914. i 1915., mogu se uspoređiti prilike u Njemačkoj sa onima u ostaiim zaraćenim i neutralnim zemljama. U Njemačkoj je prije rata bila proizvodnja knjiga upravo golema. Statistika je zabilježila u godini 1916. već 35.078 naslova knjiga i brošira, prema 28.703 u- godini 1906. Naravno da nijesu u toj statistici naznačena samo djela, izašla u njemačkom carstvu nego i djela, izašla kod nakiadnika u Austro-Ugarskoj, Svicarskoj i Luksemburgu. No veći su dio izdali njemački nakladnici. Prve je godine rata spala proizvodnja na 29.308, druge godine na 23.558. Ovaj je broj još izvanredno visok obzirom na ratne prilike i dokazuje, da Njemačka zaprema na duševnom području isti položaj kao i prije 7Zla, ic ua privredni život Njemaćke rii *z* daleka nije toliko trpio, koliko se je mislilo u inozemstvu. Kod promatranja pojedinih vrsta književnosti, vidi se, da je jedino kod školskih 1 omladinskih knjiga znatr,o spao broj, koji od 4152 u godini 1914. pada na 3044 u slijedećoj godini. Ne valja medjutim žaliti padanje broja ovakovih knjiga, jer je upravo na ovom poiju vladala prije rata vrlo nezdrava preproizvodnja i broj od 3000 ovakovih knjiga
gođišnje dosta jc visok, 1 još ga riije nljcdna druga zemlja đostigla. O Austriji nema posebne statistlke, nego je njezina proizvodnja sadržana u gornjim brojkama. No zato imcimo iz U g a rs k e navedene podatke. Ovdje je spao broj knjiga od 2713 u godini 1914. na 1880 u godini 1915. To padanje nije ništa neobična, jer su ove brojke bile u godinama 1912. i 1913., 2032 i 1075, dakle je u godini 1914. slučajno buo izcano znatno više knjiga. Od zemaija je sporazuma najgore prošlo nakladništvo u Prancuskoj. Tamo se proizvodnja od 8725 djela u godini 1906. polagano povečavala te je postigla svoju najveću visinu godine 1910. sa 11.266 knjiga. Godine 1913. bio je broj izdanja označen sa 10.758, 1914. još sa 8511, no godine 1915. kada se je djelovanje rata potpuno pokazalo, samo još 3.S97. Ovdje su sve vrsti književnosti jednako zastupane u padanju broja izdanja. Samo je vojnička književnost ustrajala na visini (1914:295, 1915.:296), d k su djeia o mornarici spala od 118 na 60. Porast se pokazao usiijed ratnih d;?!u samo kod skupine „Ljetopis i politika" i to od 121 na 424 i kod skupine ,,Pjesništvo“ od 327 na 362, uračunavši ratno pjesništvo. Broj tekstova, štampanih u tudjim jezicima — ponajviše školskih knjiga, — spao je od 251 na 98 (medju ovima je 2S5 španjolskih i 23 engleska djela.) U Engleskoj nije padanje tako znatno, jamačno s toga, jer se tamo jedva 1 zapažala prava preproizvodnja. Engleska statistika označuje razliku izmedju novih djeia i novih naklada. Proizvodnja iznosi:
Godina
Nova djela
Nove nakl.
Ukupno
1906.
6985
1618
8b03
1913.
9541
2838
12.379
1914.
8863
2674
11.537
1915.
8479
2166
10.o65
1 ovdje su naznačena medju novim djelima brojna ratna djela osobito brošire. Broj je romana spao za 410, osobito su izdavači prestaJi sa divot-izdanjima. U 11 a I i j i je broj novih djela iznosio god. 1906. 6S22., godine 1911 ovaj je broj nenadano porasao na 10.929 i postigao je u godinii 1914. svoju največu visinu sa 11.523 djela. Gudine je 1915. spao ovaj broj na 11.431; no đjelovanje rata vidjeti če se tek u statistici za godinu 1916. 8iino su nazadovale nove naklade (1914: 798, I915:6S9). Medju novim djelima je naravno ratna književnost zastupana sa mnogo djela, no zato je spao broj iz podrućja filozofije, pedagogije i filologije te školskih knjiga, romana i umjetničkih djela. Vrlo je velik u ltaiiji broj novoosnovanih perijodičkih pubiikacija, ponajviše časopisa, kojih većina vrlo brzo iščezava sa površine. Broj je novih listova varirao u zadnjih deset godiria izmedju 277 i 764 godišnje. Godine 1915. spao je već taj broj na 536. Iz R u s 1 i e 1 ostalih sporazumnih zemalja nije stigla nikakova statistika. U Belgiji lzdaje „Bibliographie de la Be!giquc“ sada samo još 4 t broja godišnje mjesfo 24, ravodeči fek nekoliko brošura. Medju neutralnim je zeinljama S v icarska prva trajno uzdržala broj izašlih djela. Ovdje je znača.ina razdioba knjiga preina jezicima. Izašle su:
1914. 1915. njemački 943 1.121 fraacuski 426 469 tali,anski 84 46 romanski 5 9 u drug.m j'ezicima 14 14 u više jezika 48 59
Ukupno 1.470 1.718
I ovdje ]e porast nastao djclomice na laenu književnost; taj se porast pokazuje na raziičnim područjima kao historije, prava i t. d. U H o 1 a n d i J i Je već niz godina proizvodnja stalna. Godine 1906. iznosi.a je proizvodnja 3340 publikacija, te je dosegla u godini 1913. svoju najvišu brojku sa 3831 publikacija. Slijedećih godina taj je broj opet spao na 3453 i 3701. U pojedinim skupinama porasao je broj izdanjima iz područja ratne književnosti, povijesti i biografija te na području nabožne književnosti. Jedina je zemija koja uz Svicarsku još uvijek iskazuje porast, Danska. Ovdje se godinama dizaia proizvodnja knjiga od 3000 dalje. Iznosila je u godini 1914-15, 3735, 1915-16. 3931. U porastu sudjeiuju: povijcst, zemljopis i bogoslovlje. U lijepoj književnosti raste broj danskili izvornih djela, dok je broj prijevoda znatno pao (u zadnjoj godini od 445 na 143). Od ostalih neutralnih zemalja samo' je još Luksemburg zastupan u ovoj statistici: i tamo je radi rata spala i onako mala proizvodnja. Očckivalo bi se, da će u U d r u ž enlmDržavama Sjeverne Amer i k e kraj tamošnjih povoljnih poslovnih priiika porasti takodjer trgovina knjigama. Medjutim vaija nasuprot zabilježiti znatan nazadak, kako se razabire iz ovih
brojaka: Godina
Nove
Nove
Ukupno
1906.
knjige 6 724
naklade 415
7.139
1913.
10.607
1.623
12.280
1914.
10.175
1.885
12010
1915.
8.349
1.385
9.734
Stručni llst „Published Weekly“ pripisuje to znatno padanje ratu, koji nije smanjio samo broj uvezanih i u Aincrici punovno šlampanih djeia, već i broj djela američkih autura nPoradi smetnja u trgo-
vini, radi nesigurnog položaja poduzeća 1 opreza koji je nastao u poslovima“. Broj englcskih knjiga, za koje su priredjena posebna američlra izdanja, pada već odavna trajno; godine 1902. bio je još 1578, 1915. samo još 464. Ubrojene su ovamo sve skupine književnosti izuzev povjest, omladinske spise i trgovinske knjige, koje su pokazivale neki porast. Jednako je ponešto spao broj novina i časopisa u Sjevcrnoj Americi (Ujedinjenim Državama, Kanadi, Novom Eundlandu, Alaski, Ha\vai, Eilipinama i Pnrto-Ricu), u kojim zeinljama izlazi 24.589 novina i časopisa.
PosiUsanie brzolaune ullestL Izvješta] njemačkog vojno j vodstva. Kb. Berlin, 27. januara. Zapađno boJISte: Front maršala vojvocle Albrechta wfirttemberškog: Jugo-zapadno cd l)ixmuldena unlštcno je jedno belgijsko stražareće odjeljenjc od lr ljuđi bcz vlastitih gubiiaka. Fmrit prllestnlonasljednika K u pprechta Kavarskog: Južno od kanala La Bassće propadoše nekoliko nalcta engleskih odjeljenja. pripretnanih vatrom. Jugoistočno od C h i 11 v-a cdtijeni su Francuzi, koji su nas'upali prema novim re- i doviina. Naše izvidnice nadjoše. da je neprijateijski prvi oori’eni red prazan. Front njemačkog prijestolonasljednika: poslije propalih francuskih noćnih napada na položaje. što smo ili zadobih na koti 3n4 došlo jc u zoru do još jednog napada, koji se takodje krvavo skršio. Kod M oul. enlesa u Woevre-u, na cninhi cskom visu i u zavijutku M e u s e (Maase) zapadno od S t. M i h i e 1-a prodriješe izvidjačka odjcljenja u francuske rovove i izvedoše oko 29 zarobljenika Pri tome se, kao i ranijili dana. cdlikovaše napadni dijelovi 73. riauoverskog rezervnog puka. lstočco bojlšte: Front maršala princa L e o p o 1 d a bsvarskug: Istočno od rijeke A a i nova ruska pojačanja nijesu bila u stanju. da povrate zemljište osvojeno od naših čcta. Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: Izmedju Casin u-ske I p u t n a nske doline njemačka i austro-ugarska krstareća odjeljenja zadobiše 100 oeprijatelj^kili vojnika. Macedonsko bojlšte: Front maršala pl. Mackensena: Nenia značajnijili dogadjaja. Prvi žapuvjcđniK glav.io^ l'.ma pl. Ludendorff. Još o borbama na rljecl Aa, Kb. Berlin, 27. januara. Wolffov ured javlja: Njemačko prodiranje na juguzapadu od R i g e pobjedonosno napreduje. Poslije jake topničke pripreme jurišaia je 24. t mj. istočnopruska pješadija na ruske položaje na sjeveru močvarnog zemljišta. Tu i nema pravih rovova, položaji se postavljaju na drvcnim stupovima i drugom materijalu na močvarnom zemljištu. Svježe ruske čete, koje su pridošle, usporiie su u nekoliko koraka njemačkih jurišnih kolona, ali su najzad Rusi ipak bili primorani, da se povuku prema sjeveru. Kao i prošlih dana, gubici Rusa bili su vrlo teškL Od jcdnog je puka n. pr. ostalo samo tri časnika i 400 ljudi. Zarobljenici su izjavili, da več dva dana nisu ništa okusiii.
riarosna priureda. Statls ika bosansko - hercegovačklh zemauskih žcfceznica u 1916. godinL Na bosansko - hercegovačkim se zemaljskim željeznicama od 1. jula do konca deeembra 1916. vozilo 1,835.952 lica, a prevezlo 778.798 tona robe. Od toga je unišlo 13,918.840 K. U istom razdoblju .915. gouine vozilo se 1,153.573 lica, a prevezia 715.081 tona robe, te je unišlo 11,148.890 kruna. Prama tome je u drugoj polovici 1916. godine promet poskočio, jer se je vozilo više 700.379 lića i robe prevezlo za 63.717 tona više. Uslijed toga je i primiuk bio veci za k,.u>.>uo i\. Srljemska županlla za podlzanjo.poljoprlvrede. U srijemskoj je županiji prošle Jeseni ubrano oko 14.000 vagona kukuruza. Od te je koiičine predano „Zemaijskoj opskrbi“ u Zagrebu oko 7300 vagona za aprovizaciju županije ličko-krbavske, Primorja, te jednog dijela varaždinske županije. Kraj toga je srijemska župauija
ustupila 1200 vagona kukuruza vojnim vlastima za opskrbu vo.'ske. Zemaljska je opskrba za ustupljenih gore spomentrtih 74i)0 vagona kukuruza dopitala srijcmskoi županiji 730.000 kruna. Ud te je svote srijemska županija ovih dana poslaJa hrvatskoj vladi 500.000 kruna za podizanje p olj o p r i v r e d e u H r v a t* s k o j.
Rszne uijBsti. Rcfortna matemaffte u lirvatskim sred« njim škoiama. Hrvatska je vlada izradila novn naučnu osnovu za mareinatiku u srednjim šivolama. O toj jc novoj naučnoj osnovi viječala prije nckcliko dana jedna ankeia sirucn.aka. Predložena reformd ide za tim, ca ukioni onu dosada propisanu gradju. koja jc manje didaktićne vrijednosu i Loja sc osjecala kaa balast. i Stoiica za slovensku fiiologiju u Lelpzlsu (Lipskom). Smrću Je glasovitog slaviste Les-' k 1 e n a ispražnjena stol.ca za slovensku filoiugiju u Liepzigu. Ta je stolica iza smrti Leskienove najprije ponudjena sveučilišnom profesoru u Grazu, Slovencu di u. Matiji M u r k u. lzgieda, da dr. Murko nije toga mjesta primio, jer novine javljaju. da je ta stolica sada ponudjena profesuru za slovensku filologiju na sveučilištu u Mtinchcnu dru. E. B e r r e k e r iv Ukrajinska kruna Pcfrogradska ,.Rječ“ javlja. da je ekspedicija. koju je i/uslala petrogradska akademija znacosti u svrhu istraživanja ukrajinskili starina u ratnom podiučju, našla u Przemyslu za vrijeme ruskug gospodstva jednu vanrednu dragocjenu relikviju. 1 o jc mitra. što ju je papa lnocent IV. puslao galičkom knezu Damelu Ronianoviću, koji je bio 1253. god. u Dvohičinu krunisan za ..ukrajinskog kralja*'. Kasnije su ovu mitru preradili i nosili grcko-katoličld biskupi u Przctnysiu. Umro Klement Cermak. Nedavno je u Caslavi u 64. godinl 1 života umro ćeški arheolog Klement C e r m a k. Cermak Je gotovo san_juk, svršio je samo ućiteljsku školu. Več je za rane mladosti pokazivao živu volju za proučavanje starina. U tu je svrhu proputuvao cijelu srednju i južnu Evropu,' a na tom se putu upoznao sa najglasovitijim arheolozima. Cermak je marljivo saradjivao u bezbrojmm časopisima, pišući veoma poučne članke o kulturnopovjesnićkim pitanjima.
Zvonicne ofljaue. OBJAVA. Svi vlasnici trgovinskih radnji đužnl su, da do 31. januara upravnom odjel.enju zapovjedništva c. i k. mosne brane l grada beograda prijave usmena ili pismena punomoćija, ko,a su om izdali rnuskim i ženskim djelovodjama, disponentima, upravmcima trgovine ih radnje, radi odobrenja. U buduce prijavu Lieoa uciniti pri,e no što se takvi zastupnid prime, i prije odobreuja se ne snnje uvoditi u radnju. Takvo odobrenje je po* trcjno r zastupnicima omh trgovinskib vlasnika, koji su zbog bolesti ui drugib opravdan:h smetnjt spriječeni da sami upravija u radnjom. Svi prestupi ovog naredjen,a biće najstioži.e kažnjenr, p$ inr se može l koncestja oduzeti. U Beogradu, 11. januara 1917. C. i k. zapovjedništvo mosne branfl i grada Beograda, upravno odje/jenje. 3
Đflf Tlffl f N, i bo, J* prtverriMTB« two pfott» epldttufčttff rutllJUJ bolesti (Cholera, tlphu« i t d ) ieste prliudac ćiif KRONDOBFER SaUERBRUNN. Djtfjaje IJtlrovft©, o&vieZavRjućf I okrepljuiućl. IrrritH SoAatnh vtau I 4*xnpdn|cu. Adrese Kroadonur, ZoltAiitfua«« 14 Glavno stovanšte zu srbiju I BeogTad i Apoteka Protić, - Becarad, Kralja Mllana ulica 82 .
piiHUE (sjunDmir nm io t fBmu w. Usled neprestanog poskupljivanja izdavanfa novma primorani smo cenu „Beogradskih Novina“ za maienkost povisiti: Car.e su „Beogradskih Novina' 4 sledećs: od 1. februara 1917. Pojedlnl brojevl: U Beogradu i u krajcvlma z iposednutlm \ od c. I kr. ćeta po cenl od . . . 8 helerfl U Hrvalskoj-Slavoniji, Bosni-Hercegovidi i Ualmaciji po ccni od .... 10 helera Uvan ovog podrućja (kao 1 do sada) po ceni od 12 helera J Mesečna pretplata: U Beogradu I u krajevima za K>sednutiin od c. I kr. ćeta za boinu I etapnu pošlu K. 2.U Beograđu sa dostavom u kuća . . . K. 2.50 U HrvatskoJ-Shvonljl, Bosni Hercegovini I Dalmaciji u i/.nosu od ..... K. 2.60 U ostalim krajevlma .Ausiro-ugarske monarhije (kao do sadaj K. 3.U lnu.UiiiStvu K. 4.50 Upruva „BeogrnđsKHi Nov!na w
TODllCin Venac 2L