Београдске новине

Bro) 29.

81. fanuara 1917.

Beocrađsk« Novlno

Srljeda

Sirana 3.

71. pješački puk spada u najbolje austro-ugarske pukove. Odl'kovao se oeumornom izdržljivoSću i žilavošću naročito na gaiičkim i ruskim bojištima. U Ijeto 1915. jiodine ovaj je puk Imao najvećih zasluga pr’ proboju ruskoR fronta na Zlatnoj Lipi. Sad se pak, kao Što se vidi, okušao i sa Taiijanima. Ovaj se puk regnituje iz Rornje U?arske. sastoii se najviše iz S1 o v a k a. Njegova je mirnodobska posada u Trenčinu. a poznat je sada i u Srbiji. pošto rnu se dopunski bataljun nalazi u Kragujevcu. ,t Aicltsa Ncšić. Uecembra prošle Eodine, poslije ’tluKOK bolovanja, preminuo je Jedan rijedak čnvjek Aleksa N e š i ć. bivši učitelj. poljoprivrednik i dugogodišnji narodni poslanik. Pok. Nešić i ako po struci učltelj, bio se odao roljoprivredi, gdje je pokazao rijetke rezultate šta može da-učini inteliRentan čovjck u selu. Trezven. radin i pošten zauzirnao je u svojoj okolini uvijek prvo mjesto. r „Junak iz L?ke‘ u Mladenovcu. Mariian MaMjević ..Junak iz Like" održavao je 27. i 28. januara 1917. god. u Mladeuovcu atletske predstave. Prernda on uslijed preloma ne vlada dobro desnom rukom. izvodio je svojom snagom najteže produkciie: na vraru, rukama i zubima savijao je gvoždja, nosin zuhima teret od 450 kg I t. d.. što je izazvalo opšte divljenje kod publike, tnedju kojom je bilo i dosta časnika. Poslije predstave predao je Marijan Čist prihod od nje. preko c. I k. miesnog vojnng znpovjedništva. u korist ii ratu oslijepljelih vojnika. Za polmd predstave dnzvoliio je c. ) k. miesno vojno zapovjedništvo u Mladcnnvcu. voinicima kao i gradjanstvu slobodan izlaz do 11 sati u veče. Traži ih npština. Admlnistranvnom odieljenju opštine grada Beograda potrebno je. da se odmah jave radi ohavještenja o uputnicama za miijeko, za injesec februar slijedeća Tica: Oospndia C v ij a t o v 1 ć (1199). Draga D a tn j a n o v i ć. Mija Milosavljević. Nadjcno. U jednim !e kolima električnog tramvaia nadjena 28. t. mj. jedna dnbanska kutija od žel.ieza. Onaj. ko ju je izguhio. može je dnhiti u c. i k. redarstvennm zaoovjedništvu. Izgtibljeno. U blizini je Tončiđerskng viienca izgubljena ;edna srehrna narukviea. Umnliava se čestiti nalazač, da ie preda administraciji ..Deovr&dskih Novina". gdje će dobitl r.agradu. Kretanie stranaca. Izvještai prijavnog ureda od 29. t. mj. Prinvl.ieno fi4. odjavl.ieno 30. preseljeno 43; u postionicama priiavljenih 98. odjavljcnn 80. ostalo u gostionicama prijavlienih 250 stranaca.

HorodBa prmrefia. Privređno stonje u srnsKoj zuuosjednutol oblosll. II. Što se trgovine t financija prije rata tiče, to je uvoz tekan isključivo posredovanjem heogradskih trgovaca, koji su zemlju snahdjevali robom. Samo je poslije žetve hilo trgovačko doba i ono je trajalo tri mjeseca. U ostalom vrcmenu je u nckoliko vladao trgovinski zastoj. i ta ckoinosi objašnjuje želju i potrebu za dugoročnim kreditima. Do sada se o srpskom trgovcu moglo samo najbolje g o v o r i t i: nadati se je, da če on svo] dobar glas očuvati i pri sadanjim velikim obračuuavanjima. Izvoz su vršilc mnogostrano banke u unutrašniosti zemlje. Najgora strana Je srpskog privrednog života bilo novčano sianje. Najviša Je zakonita stopa kamate hila 12%. Ali nema skoro ni jednog seljaka. koji nije morao mnogo više plaćati a govori se, da 25% do 30% nije bila nikakva rijetkost. U tom pouledu vlada nije ništa činiia. „Uprava Fondova". osnovana u cilju. da seliaku pruži jcvtini kredit. nije mogla odgovnriti tom zadatku. Propisi su bili vrlo komplikovani. Ona je krajem godine 1912. protivno cilju svoga osnivanja. Izdala trgovcima 39.9 inilijuna. a seljacima samo 5.6 milijuna. Pretjerivanja u ciieni pozajmljivanja novca dala su povoda vladi, da godine 1'>D7. prilikom obnavijania povlastice Narod'toj banci, ovoj naredi. da samo onint bankama stavi svoj novac na raspoloženje. koje se obvežu, da od onih, koji bi im se cliratili za zaiam neće naplaćivati većtt kamatu nego 4% preko cijene vlastitog zaima. Značaino je. da se ie od 83 beogradska novčana zavoda samo njih 35 odazvaio tome nslovu, a u godini 1913. od 200 srpskih banaka samo 68. Ostali su novčani zavodi i dalje itlivarill i pozaimljivali su flovac kod onih hanaka. kojima je novac Narodne Banke staiao na raspoloženiu Seliak. kome je novac bio potrehan, bio je upućen na male novčane *ayxj<le u unutrašnjosti, koji su ga pljač-

kall, pa I seoskl trgovci. koji su seljaku pozajtnljivali na zelen. trgovaii su vrlo nej’ošteno. Ovdje su rolioprivredne zadruge bile pozvane da učine svoje, 1 tome se bilo pristupiio. Kao što je ranije pomenuto, postojalo je u zemlji godine 1913. oko 200 banaka. ali je samo njih osam imaio preko milijun dinara uplaćenog kapitaia, a skoro 80% imale su manje od 300.000 dinara. Manjem broju prvornzrednih solidnih zavoda stajao je na suprot veliki broj nesolidnib. Bilans je plaćanja Srbije bio skoro nvijek aktivan i Srhija jc svoj budžet od skoro 130 milijuna dinara dosta lako izvodila. Državni dug je prije rata iznosio 750 milijuna. nije dakle relativno bio veiiki. Privredni razvitak Srbije. koji je bjo u sve većetn poietu.poremećen je prvo balkanskim ratotr:, a poslije svjetskim ramm. U baikanskcm ratu, pošto je on vodjen van granica. zeinija nije mnogo trpi'a, samo ie zaosfala proizvodnia uslijed oskudice u radnoj snazi i promernim srestvima. I u svjetskom je ratu Srbija pretrpila velike štete samo na sonljtiim. grar.ičnirp tačkama. a poglavito ti građovima. Mnoga su industrijska urcduzeća uništena. glavnoj snazi zemlje. njenom poljoprivrednom bogatstvu. rat n : je mogao nanijeti tnnoge štete. već ni s toga. što u nutrašnjosti zcmlie i nije hilo velikih borbi. Prošlo je već godinu dana od kako je Srhija zaposieđnuta i zanimii : va je istorijska nspomena, da je prije 200 godhta. u godini 1717.. od Ausfrije hila posiednura i ostala više od dvadeset godina austrijska. — Odmah je. pošto su savezničke čete zaposiele zemiin. izvršena administrarivna podieia ohlasti tzmedju tronarliije i Btigarske. Oranična linija je još uvijck Morava. Bttgarski je dio veća polovica Srbijc po bukareškom ttgovoru. u austro-uparskim je rukama manji dio. kojl je ipak toliko veliki, kao donja i gornja Austrija zaiedno. a prema lzvršenmn popisu sfanovni.štva u juiu ove godire izttosi broj stanovništva 1.37 milijuna. đakle približno toliko. kohko štajerska. Anstro-ttearskom oknpacijonom oblasti npravlja vojna giavna guhernija, ko.ia ie ustanovljena u januaru. Zemlja je, odgovarajući rattijoj političkoj podjeli. podi.ieljena tt 13 okruga i 5-1 kotara (srezovak Deset .ie okruga staro srpska oblnst. a tri od niih nrmadajtt kraievima. krje jc Srbija pridohila. Gubernija je podijeljena u 16 odielienja. ko : a su podčiniena diielom vojnom elavnom guvcrneru, a dijelom gradjanskom guverneru. Privrednom odsjeku podleži šumarski i poljoprivredni referat i tehničko odjcljenie. «’ prvo je vri.ieme djelatnnst ovih privreJnilt od.ieiienja hila vclika. jer su se prije svega morali stvoriti uslovi da hi zemlja mogia opet doći do svoga razvitka. Gradovi su hili skoro prazni sranovništvo se razhieglo u unutrašniost. a zemlia je holeštinama hiia opustošena .Cijcni se da hroj onih. koji su od zaraze za viiieme rata pomrli. iznosi oko 300.000, dakle skoro 10% od c.ielnkupnog stanovništva. I mnogi od hrabrih austro- ugarskih vojn : ka pali su kao žrtva zaraze u Srbiji. Jedan ie od najvećih uspjeiia vojne uprave uiedno i znak kuirure prvoga reda u tome. što su zaraze potpuno ugnšene- od januara nema ni jednog slučaja kolere u zemlu. pjegavi tifus je ugušen. u Srhiii vlada zdravstveno stanje, kakvog nije bilo ni u mirno doba. Jednovremeno s borhom protivu zaraza vodjena ,ie I borba protivu gladi. Kako je veći dio trgovaca bio odsutan, a roba se zbog posloiećih prenosmh srestava nije mogla donositi osnovala je u tu svrhu vojna giavn? guherniia sredi'nie smjestište robe. koje ie potrebnu rohu. naročito živoine namirtiice, dohavljalo iz monarhije. pa jti je u prvi tnah dijeliio neposredno narodu. a docnije posređovanietn trgovaca. koji su se bili vratili svojim drmovima. Dmediu januara i iraja uvezeno je u zemlju robe za više od deset milijuna kruna. a tom se djelatnošću povratio I trgovački život. U maju se stanie već toliko bilo popraviio. da se moeao otvoriti saobraća) putničke i privatne robe. Putem naredbe stt uredjene carinske prilike. te je carinsko smjesttšte robe time ispttnilo svoj cili i mogio je obustaviti svoj rad. Na njcgovo je mjcsto došlo središte za promet rohe. koje je uredjcno no onrobanom primjeru te ustanove it Poljskoj. Rad se tog odieljenia vremenom znatno proširio. Središte prometa robe jeste ono nadleštvo, koie vodi računa o potrebama zemljinim, sa od obiju ministarstava- odnosno zaiedničkog ministarstva finansiia zahtjeva one kontigente. koji su dovoljni radi podmireuia tih potreba. Sa onim. što monarhija dale za srjiske privredne ohlasti, mora se nastojavati da se izadje na kraj, a taj rad, pravedna podjeia pctreba u zemlji. pripada središtu za promet rcbe. Ono to tačno vrši za izvjesnu glavnn potrošačku rohu. kao šećer. so. pctroieum, jer se jedino tini načinom mogu otklonlti nejedr.akosti u snabdjevanju zemlje. Središte promcta robc obavještava monarhiju o prilikama proizvodnie i potrošnie. daje obavieštenja u pitanjima carinskim. putničkim l saobraćajnim, unttćuje na tzvore, gdje se roba može nabavitl i prodatl učestvtije u privrednom iskorišćavaniu zemije, u kratko. ono !e ncka vrsta središnje trgovačke komore.

Staranje o poljoprivrednoj proizvođnji tako je isto zadatak gubernijin. Obdjeiavanje zemlje spada u djelokrug poljoprivrednog odjeljenja, koje je> još dok su se čete u Srbiji borile. otpočeio bilo sa jesenjim zasejavanjem. Ovo nije ispalo kako valja. ali jc s proljeća zasejano, razumije se pomoću vojske. koliko je biio više moguće. i svakako je lijep ttspjeh, kad je oko 65% cjelokupne ziratne zeniije moglo biti zasejano. U tu je svrhtt razdije’jivano sjeme za usjev a razdato je seijacima skoro za pola milijuna kruna poljoprivrednih sprava. I ako je žetva bila samo srednja. ipak ona može da podmiri ne samo potrebe stanovništva. nego će moći zadovoljiti donekie i potrebe vojske. koja se nalazi na bojnom polju. U idućcj će sezoni Srbija hiti sva ohdieiana, a naredjeno je i prinudno djuhrenje. Cjelokupnit je žeivu. i to kako žita. tako i voća 1 groždja, uzaptila gubernija. a njeno iskorišćavanje Je povjerila novo ustanovljenom cdjeljenju. središtu za iskorišćavanje žeive. Vrlo docno osnovano. naime u julu, dakle u sredini sezone. ono je ipck brzo izvelo svoje uredjenje i s vremenom je uzelo u svoje ruke svu žctvenu proizvodnju: kao žito, kukuruz. voće, rakiju. vino a ono. što je trebalo preradili. izvelo je o svome trošku. U velikoj je količini ukiseljcn kupus 1 izradien je pekmez od jabuka toiiko, da će ntnći podrniriti godišnju potrebu svih vojnih hoinica Jedatt rad za ugicd bilo je uređjenje iskorišćavatiia voća u Srbiji. dakle naročito sušenje šljiva i kuvanje pekmcza. U tonie je središre za iskorišćavanje žetve moralo naročlto razviti svoj rad. jer pekmezara nije bilo, koji su u mirno doha krstarili po krajevima. naročitr u drvima sirotnirm sa svojim kazanima. pa su od šljiva. koje su nd seliaka otkupili, kttvali pekmez. Naiiisn.iešniji pokus je pri tome bio. zamjena hakarnih kazana sa željeznint. koji sti hili naročito spremljeni. U zemlji je bilo uredjeno 52 mjesta za kuvanje i ishod je, u prkos ovogodišnje loše žetvc. bio vrlo povoljan. jer je izvezeno oko 1500 vagona suvih šljiva I 500 vugona pcktneza, od kojih je glavni dio putem ohih nadleštava za ishranu stavljcn stanovništvu na raspoloženje. Pošto skoro 8fi%> srpskih vočnjaka leži u e.usfrn-ugarskom okunacijonotn dijeltt. po sebi se razumije. da će se kulturi voća i iskorišćavanju voća poklnniti narnčira pažn'a. Cijelo uredienje svih odjeijenia središta za isknrišćavanje žetve toliko ’e dobro oprohano. da će sc. što |e ra vcliku pohvaiu. u tom od.ielienju tdaće godine vrlo maio što morati mijenjati. Dlvidenda osječkog Uniotl ntlina, Iz Os'jeka se javija: Union-mlin će Isplnčivati za prošiu poslovnu godinu dividendu od 50 K. Posljednjih je godina dividenda iznosila 40 K. pa se uprava mlina obratiia financi'ainoj ttpravi u Osljeku odnosno isplale te povećane dividende. Gradjen|e gradske hladionice u Zagrehu. Oradjen'e gTadske hlad’om'ce u Z/agrehu, — kako naii odande javljaju, ii : epo napreduje. Zfgrada koja će ponajpriie b!ti po'iigmita kao prizcmna tt grad : enju je dospjela do krova. Time : e naiveći posao izvršen. Do Peta moćiće se gradska hladionica već iipotri : cb' : avati. Na žilost ucporuje gadno vr : jeme rad, koji će se po inogućnosti ubrzati. Ranije ttvadjanie ljetnoga vretnena. Prošle je god'ne uve''eno Petno vrijeme 1. mnja. Sada javl'aiu Ceški listovi, da je ministar trgovine iz'avio, 'da će s oi> zirom na štedn'u ngPena uvesti Taeunanie lietnog vremena od 1. aprila 1917. To će Ijetno vrijeme trajati po godine. Nove bosanske poštanske marke. Prisp'eie su poštan-kim uredima nove bosinske poštnnske marke, ko'e će se doskora izdavati po'edince, do!c se za sada dobijaju samo cijeli arci i serije. Sliice su na tim markana kao i na već uvedenoi marci od 15 fii., samo su bo : e druge, pa ima takvih bo'a, kakvih do sada nije b:lo na bosanskiin markama.

iMnu pošnilre iz Fasr.e. Pribilježio Milan Begović. Hodža i pop sedjeli su za vcčerom pred punom sahanom supe. Po vrhu supe plivala je mast. Da bi svu mast sam pojeo, hodža je rekao popu: — Jest, jest, dragi pope, 'naša vjcra je sve prosto i sve površno. Hodža je pri tom kašikom kupio mast i tjerao je na svoju stranu. Pop je odmah prozreo namjeru hodžinu, i rekao mit: — A kod nas hodža nije tako, nego ovako, sve zbrčkano i izmješano. 1 pop je kašikom izmješao supu. * Jedan seljak je imao deset janiaca i pošilje desetogod'šnjeg sinčića da ih čuva. Kad je b!io u brđu dijete se stalo bacati kamenjem. Slučajno jedan kamen pogodi jedno janje u sred glave i ono odmah ugine. Kad ie seljak vidjeo mrtvo janje, rekao je: — Bog jedini zna, šta mu je bilo! Medjutjm je dječak u sebi govorio: — Va’a b h i ja znao šta mu je bilo, samo kad bih sinio kazati, * Umro jedan prosjak i njegova duša je odljetjla jna ntbo i zakucala na rajska

vrata. Nije dugo potrajaio pa se vrata otvoriše, i sv. Petar pomoli glavu, odmjeri dušu od glave do pete, pa joj naredi: „Cetkaj, šta si kidisala?" i zalupi vrata. Malo za tim umre jedna stara žena i njena duša plašijivo zakuca na rajskim vratima. Opet je sv. Petar pomolio giavu, i kad je vid'eo da je to sirota žena, odgurne je od vrata dcviknuvši joj: „Cekaj, šta si kidisala?* 1 Medjutiin umre i jedan vladika te i njegova duša odleti na nebo i zakuca na vrafa. Kad je sveti Petar promolio glavu i ugledao vladiku, odmah je otvorio oba krila na vratima i rekao: „Izvolite sveKi vladiko, izvolite" Videći kako je vladika, koii je rnnogo đocnije od njih došao, Iako ušao u raj, dve sirote duše se ražalostiše. Ali se prosjak dosjetio i rekao ženi: — Znaš li šta da raditno pa da j ml udjemo ? — §ta?l — Uzjaši mi na iedia ! viđiećeš đa će nas odmah pustiti. Bez dttgog raunišl’anja žena se popne prosjaku na !ed ; a. Ovaj pridje raiskitn vratima i zakuca. Sveti Petar otvori vrata i kad vid'e da čovjek nosi nešto na ledjima, uoifa ga: „šta ti je to?“ — Vladičin prtljag, sveti Petre! odgovori prosiak. ' — Ulazit I tako su se te dve sirote duše uvukie u raj.

Rozne uijestl. SKLPOCJENE KN.HGE 1 POVEZI. Prva štampana knjiga. — Amcrički prvi zakonik. — Jedan jedini egzetnpiar. Povczi od kože i kose. — Morenlovčeve panfalone i kraljev prsnik. Mi živirno u vremenu kad je knjiga srazmjerno jeftina. Otuda je svakojako interesantno jednom čuti. koje su najskuplje štampane knjige u cijelome svijetu. Rohert H. Dodd koji je važio kao autoritet na polju rijetkih štskih izradjevina, kratko vriieme pred svoju smrt. havio se ovim interesantnim pitaniem, pa je sastavio spisak. u kome navodi deset knjiea. za koje smatra, da su najskuplie na svijetu. Po tnišijenju o'-oga stručnjaka najskuplja ;e štampana knjiga G u t e n heigova bihlija. koja je izašla u Mainzu, a to je u cpšte i prva štampana kniiga. Sađanja vrijcdnost toga starodrevnog štamparskog prvenčeta u opšte se teško daje i odrediti. jer u poslijednje vrijeme u opšte ni jedan egzemplar nije ni nudien na prodaju, a cijene neprestano rastu. Godine je 1SN4. jedan egzemplar ove bihlije iilaćcn u l.ondnnu 78.000 šilinga. ogdine 1897. prođat. ie drugi jedan egzemtiiar za So.ofli) maraka. Pokojni bibliofii Rohert H. Dodd sniatrao ie. da bi danas cijena jedne ovakove bihlije. kad hi se u opšte pojavila na trži.štu, iznosila 200.000 kruna. Poslije Gutenbergove hihliie Dodd navodi P s a ! t i r od 1457 godine .prvu knjigu. koja je štampana sa datumom. I niena se cijena danas računa na 200.000 kruna. Na trećem mjestu tt pomenutom spisku stoji ..Izvjcštaj o istoriji T r o J e", Štampano od prvog engieskog štampara Wil!iama Cekestone u godinama 14'9. do 147!: to je prvo štarnpano djclo. što je izašlo na engleskom jeziku. Poznato je s&mo malo egzemplara ovoga djeia. a mediu to malo opet je sasvim mali broj njih, koja su potpuna. Zatim dolaze po antikvarskoj vrijednosti dva manje poznata engleska djela. štanipana tako oko godine 1478. ili 1485. i prvo tolio izdanje Shakespearovih djeia. Jedan egzemplar ovih djela prodat je prije neke godine na javnoj licitaciji u Londcnu za 72.000 šilinga. Dalje ima veliku vrijednost p r v i z a k o n i k, koji je tt današnjiin Američkim Sjedinjenim Državama, koje su tada još bile engleska kolonija, štampan. a to je bilo oko gcdine 1560. Od tcga djela zna se ioš samc za deset egzeniplara. koji se cijjne sa prcko 100.000 franaka. Nasiov irn je: „Knjiga o pštihzakonaisloboda. tičućih s e s t a n o v n i k a M a s s a c h u e tt o - a“. Najzad od izvanrcdno je velike vrijcdnosti jedini potpun epzemplar prvoga izdanja Sliakespereovog ,,V e n u s i A do n i s‘\ koji je do sada poznat: to je u isto vrijcme prva knjiga Shakespereova. Koja je puhlikovana. A sada ooslije ovog ve’ikog rata, kada su upropašćene mnoge javne i privatne hiblioteke, (međju ostalim čuvena iondonska biblioteka). moćiće se dodati ovome spisku i veči broj rijetkih knjiga. Aii porcd skupocjcnih knjiga ieraju vrlo važnu ttlogu 1 skupocjeni i rijetkl p ivezi knjiga. U staro doba knjige povezane u čovječju kožu biie su veoma cijenjene. Ta tradiciia održaia se ioš i danas, a naročito u Engleskoj, liub : telji rijetkosti 'maju po neku od takib knjiga. l! biblioteci čnvenog jednng književnika nalazi se ttekoiiko ktijiga u povezu kože od hijeiih Ijudi crnaca i crvenokažaca. Osim toga jedtta njegova zbirka. pjesama iz 17. vijeka povezana je u fino opletenu žensku kosužut u, odnosno ,,plavu“. kao ziato.

U Britanskom muzeju može se vidjetl jedan dirljlv znak sinovijene ljubavl na Jednoj knjizi. koja je povezana ostatcima — nirkilt pantaiona očevih. Taj dchar sin bio je najstarije dijete poznatog moreplovca M o r d o m t a C r a s h r o d e. On je, da bi oeuvao spomen na putovanje svoga oca. povezao jednu knjigu u čoju nd cčeviit pantalona. u kcjima je ovaj bio proputovao oko svijeta. Slična lfjetkost jcste iedna. knjiga — bivša svojina Georpa N a p i e r s-a, koja je povezana n svilu sa prsnika engleskog kralja Cliaile* s a 1.

Posliletlnle brzoinune ullestf. Stanje u Rusiii. (NaroČiti brzojav „Beograd. Novina“.) Ženeva, 30. januara. Pariški dnpisnik ..Journal de Ge-< neve“ javlja: Francuska je vlada odaslala u Petrograd jedno izas'anstvo, u kojemu se nalaze general C a s t e 1 n a u i bivši predsierinik ministarskog savjefa D o u m e r g u e- da ono razloži ruskomc caru potrebu preobražaia sadašnie vlade. Dooisn’k daije vell. da se sađa u Rusiii sa novom energiiom javijaiu uticaii neprija'ejlski prema saveznicima. a da i't je čak i ndnbrio sam car. Trepov je. vcli on. zbilja oboreti od pristalica. separatnog mira sa Njemačkom. kojima je bilo lako. da za svoje zahtjeve predobijti cara. okupivši se oko njega uCarskojem seI u. gdje on nije kao u glavnom stanu bio izlož.en uticain svojih, francuskih l engleskih generala. Dopisnik tvrdi. đa jc samo postavIjanje S a z a n o v 1 j e v o za posianika u L o n d o n u ne znači ništa drugo nego li neku vrstu nrogonstva. a krivica za sve ‘o. završava se. jesto slaba volja. koju pokazuje ruski car. L!oyd George putuje u Petrograd. (Naročiti brzojav »Beoemdskih Novina«) Amsterdam, 30. januara. Jedan amsterđamski dopisni u~ed do znaje iz Londona, da će Lloyd George ui početku februara otputovjati u Petrograd, da učestvuje u važnini pregovorimaj koji će se sredinom februara tamo voditi o odnosima Rusije sa njenim zapadnim saveznicima. Tvrdi se. da su eng’.ecki vladaući krugovi uznemireni sadašnjim pravcem ruske spo'jne politike, pa da žele da inadju puta i načina, da Rusiju još jače privežu za zajedničku spora« zumnu politilcu. i

Br. 255. gr./1917. OBJAVA. U smislu § 94. jjostupka za nesporna dkda, sud c. i k. zapovjedništva mosne b. ane i grada Beograda (grad ansko odjeIjenje) ovim ob avijuje, da je Anka Duk i ć, udova artiljerijskog kapetana iz Beograda umrla 16. oktobra 1916. 'bez poslijednje oporuke. Pošto ovome sudu nije poznato, da li i koje osobe imaju pravo nasledja na zaostavštinu pokojnice, to se ovim pozivau svi oni, koji iz budi kog razioga polažu pravo nasledja na tu zaostavštinu, da za god'nu dana od dana ob.iarodovanja ove objave prijave ovom sudu to svoje pravo i da pođncsu na to odnoseće se dokaze, pošto će se u protivnom slučaju zaostavština, za ko ( u je kao staralac mase odredjen Svetozar V u ć e t i ć iz Beograda, raspraviti i podijeliti izmeđju onih, koji se u tom vremenu budu prijavili za to nasijedje te na isto i svoje pravo dokazali. Beograd, 5. januara 1917 Sud c. i k. zapovjedništva tnosne brahe i grada Beo^rada, gradjansko odjeijenje.

F0VISE8JE [OiEiMiLlliilflS FOEEVŠI001. FEBRIIARA1517.

Usted neprestanog poskupljivanja l7da\an ! a novma primorani smo cenu „Beo'jradskih Novina u za malenkost povisiti: Cene su „Beogradskih Novina" sledeće: od 1. februara 1917. Pojedlnl bro’evl: U Beocradu i u krajevima zaposednutim od c. I kr. četa po cerl od . . . 8 lielera U Hrvatslio'-Slavctilji, Rosni-itercegovl.il I Dalmad l oo cenl od . . . .10 helera Izvan ovog područja (kao I do sada) po cenl od 12 helera Mesečna pretplata: U Beogradu 1 u krajevlma za losednutim od c. I kr. četa za hojnu I etipnu poštu K. 2.U Reogradu sa dostavom u kućj . . . K. 2.50 U Hrvatskoi-Slavonijl, Bosnl Hercegovinl i Dairaacljl u iznosu od K. 2.C0 U osbllm kraievima .Austro-ugarske monarhlje (kao do sadaj K. 8.U Inostfonstvu K. L50 Ujrcvn „Bcoirndskih Koviaa** Topllćin venac 21