Београдске новине

Br. 30. BEOGRAD, četvrtak 1. februara 1917.

Izl a z!: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne;

Pojedinl brojevi: tt BMfnd« I u kn|«lma lupusMlnutlH od u. I kr. Cita po oool o4 . . . . • kol.ro U HrvotJkoJ-SbvonlJI, Boonl- Heroigovlol I DolmoclJI po conl o< ...... 10 holora livaa ovop podruftju po cool o< .... 13 liolora ■ Ofllasl po

Mesečna pretplata: U Baogradu I a krajovlma »poiednutlm od a. I kr. tot* ia 6oJn* I otnpnu podto. . K. fII Boogradu aa daitavom a kudu ....(. 150 U HrioukoJ-Slavooljl, Boani-Horeogovlnl I Dalmaciil u hnotu od K. Z BS U*itailra.roJnvlmaAui.ro-ugartkemonarlilJ* K. tU Inoatranstvu ». <H cijsniku. — - -

Uredniitvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. broj 10. Tslefon broj 67. Uprava I prlmanje prcplate Toplićin venac broj 21. Telefon bro] 25. Prlmanje oglasa Kneza Mihajla ul. broj 38.

Godina III.

Poslije Uilsonove potlonlte. Protlv izvoza nma'cije Iz Svajcarske. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Frankfurt, 31. januara. „Frankfurrgr Z e i t u n g“ javlja iz Berna: Njemačkc-švajcarsko uđruženje upravilo je na savezno vijeće molbu. da se zaliani izvoz metaka, d'jelovi za topovsku r.iuniciju. zanaljivaća i zapaljivačkih dijeiova iz Švajcarske. Vapaj za japansKom pomoći. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'*). Berlin, 31. januara. ,.D e u r s c h e 1 a g e s z e i t u n g“ javlja iz Ženeve: Pariška se štampa upadljivim načinom bavi pitanjem japanske pomoći za Rusiju. ,.Vrlo je nužno“ — piše ta štampa — ,.da se pokuša japanskom pomoći spasiti Rusiju. Samo jedna brza japanska pomoćtnože da očuva Rusiju, a time i sporazumne države o d s 1 o m a. Ova hi pomoć biia vrijedna onog parčeta Azije, koji Evropa kasnije i onako ne će moći da pridrži“.

eot u Rumuniskoj. Kralj Ferdinand vrhovni zancvjednik rusko-rumunisk'h ćeta na Balkanu. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novlna *,) Basel, 31. iauara. ,,T e m p s“-u jnvijaju iz J a š a. da je ruski car imenovao r.imunjskoga kra'ja Ferdinanda vrhovnim zapcvjednikom rusko-riimunjskrh vojski na Balkanu. Rumuujska kraljevska porodica u Kusiji. (Naročitl brzolav ..Reograđsklh NovIna“.) Frankfurt. dl. lanuara. „Frankfurier 7. c i i u n g“-u javijaju iz Svedske, da ie rujnunjski prinz K' a r I o stigao u Carski je se!o. U skoro će vrijeme s'iči u i’etrograd i kralj F e r d i n a n d. Rr'i st. da rarmmjsk:' kralicvska ron dica neće 03tati u Petregradu. nego če se preselid u onaj grad gdje bude siiclo rumunjskc vlade. po svoj prilici u K i Š e n j e v u. Odiazak poslanika siia sporazuuia Iz ješa. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). 1 uganc, 31. januara. Milanski listovi javljaju. da su poslanici sila sporazuma otputovali iz Jaša. Rusko-riini(iujska kradja. (Naročiti brzoiav »Beogradskih Novina«/, Erockhoim. 31. januara. Svedski iisrovi javljaju. da je prlgodom selidbe nnnun.iske narodne banke iz Jaša u k'eišcn ukradeno oko stotinu sanduka. u kojima su bile razne dragocjenosti.

Rumunjska l-anka svaijuje svu krivnju na ruske žc'ieznice. dok ruske vlasli tvrde. da su Rumunji sami pokrali ove dragocjenosii.

Reformi tursKos kalendoro. U sjednici je turske pos’i’ničke ko* more od 30. januara raspravljeno i rP ješeno vrlo interesantno pi'anje o reformi kaiendara. Primijena ie od vlada pređložcna zakonska osnova. kojom sa za slu/be:iu uiiotrebu vigde uvadja z apadniiii gregorijanski ka1 e n d a r uz uslov, da se itctkvenira stvariina i dalje obligamo upotrebljava H e d š r a-k a I c n d a r. 16. februap 1332. staroga stiia biće 1. mart 1917, Predlog je, kojega je s;av ! la zakonodavna koniisija, a prenia kojemu bi se imao dovesti u skiad turski sa gregorijanski kalendarom. te 1. jar.uar ustanoviii kao dan poćetka nove godine, a Hedšra ili god. 622. zadi-žati kao početak tuiskog zaračnnavania vremena, odbijen sa 105 protiv 51 glasa. 13 se poslanika suzdržalo od glasonja. Isto su tako odbijeni predlozi. da se kao početak vremenskog zaračunavania uvcde godina osnutka turske države, godina. kada je ponovo uspostavlien turski ustav. ili godina hudućeg zakliučenja mira. Prema pvihvaćenom će zakonu financijska eodina započimati uvijek sa 1. marta. Ova promjena nema povratnc moći.

Borbe nn zopndu. Novi pozivl u Francuskoj. Kb. Bein. 31. januara. ,,Progress“ javlia iz Parisa: Vjerovatno je, da će godište 1916. biti još u toku ove godine pozvano. Ministar jo prosvjete već preduzeo mit .. da pripadnic' tomc godišru, u kolikc posjećuju više škole. mogu ranije položiti ispit zreicsti Pitanje pouui’iavania fjuđstva. Kb. Faris, 31. januara. Poslanik Ossala veli u svome izvještaju o zakonskom rredloeu. kojl jc podnijet komori. da saveznici moraju zaiednički ureditf pitanje o efektivnim stanjinia. Ne treba zazirati od izjave. da je I rancuska podnijeia žrtava, koje zemiju dovode skoro do iscrpljen.ia. Danas rreba imari samo jedan jedini interes. da se ne oslabi samo Francuska. Ossala Z 2 «rupa to mišljenje i u ,.Matin“-u. — II drugom se 1istu razlaže, da je Njcmačka poka/a'a, i kako se može sa topništvom i Ijud| stvom štediti. Nuvl šef francusklh letačkih odielienja. Kb. Bern. 31. januara. Povodom naimencvanja generala Viliei.iina za šefa funcuskih ietačkiit odjeljenja. francuska šiampa daje izraza nadi, da će Ftancuzu koji su vladavinu u vazdunu ustupili njemačkim letačima. ponovo je preoieti.

RATNI IZVDESTAJI lzv]ešta| austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 31. januara. Istočno bojište: Front maršaia pl. Mackensena: Otomanske čete su u blizini utoka Sereta odbile jake izvidničke čete. Front general-pukovnika nadvojvode J o s I p a: U odsjeku Mesticanescia prešli su Rusi ponovo u napad. Dva njihova napada su potpuno odbijena. Kod trećeg smo izgubili jednu oslonu tačku južno druma Veleputna. Front maršala princa IJ e o p o 1 d a bavarskog. Južno od Pripjata nema nikakvih osobitih dogadjaja. Talijansko I jugoistočno bojlšte: Stanje nepromijenjeno. Zamjenlk glavara generalnog stožera pl. HBfer, pođmaršal. izvještaj njemačkog vojnog vođstva. Kb. Berlin, 31. januara. Zapadno bojlšte: Velika studen i snijeg spriječili su borbenu djelatnost na lotaringijskoj granici. Kod Leintrey-a je bio jak topnički boj. U večer navalili su Francuzi na jedan dio naših položaja, ali su odbijeni. Istočno bojište: Fronr prijestolonasljcdnika Rupprechta bavarskog: Na istočnoj obali rijeke A a jurišale r* su naše čete na jedan ruski šumski položaj, pa su odbile više neprijateljskih protiv-napada. Zarobljeno je 14 časnika I 900 vojnika, a zaplijenjeno je 15 mašinskih pušaka. Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: Poslije jake topničke vatre navalili su Rusi na naše poiožaje južno od druma za Valeputnu. Juriš je dva puta odbijen; kod trećeg juriša provalili su Rusi u jedan dio naših položaja. Frnnt maršaia pl. Mackensena: Biizu Dunava odbile su carskootomanske čete jaka neprijateljska izvidnjačka odjeljenja. Ataćednnsko boiište: Njemačke izvidnice zarobile su u zavijutku Cerne više talijanskih vojnika. Prvl zapovjednlk glavnog stana ol. Lurtemtnrff.

Podlistak. Crnest Seton Thomson: L o b o. Currumpawskl kralj. (SvTšetak). III. Jedanput 111 dva puta opazio sam nešto. po ćemu sam mogao nasiutiti, da medju currumpavskim kurjacima nije sve u redu; otkrio sant naime sigurne znakove neposlušnosti i nepokoravanja. Trag jednog maiog vuka jasno se razabirao od ostabh i često je taj vuk stupao đaleko pred samim vodom. Ovo nisam mogao da shvatim, dok mi nije jedan pastir spomenuo nešto, što je stvar razbisirilo. „Jutros sant vidio četu“. rekao pastir, „a ona ltepo.slušna vučica. koja uvijek naprijed bježi. to je Bianka“. 1 ad Je pred mcnom sinuia prava istina. Bianka, ona vučica, jedina je smjeia biti tako neposlušna. Lcbo bl svakog drugog knrjaka radi takog neposluha smjes’a zadavio. Poradi toga skovao sam novu osnovu. Zaklao sam junicu i postavio nekoiilco stupica oko lešine. ali tako, da ih se moglo odmali uočitl. Olavu junice. koju kuriaci ohičavaju i ne pogledati, odrezao sam i bacio postrance, ali sam oko nje postavio šest najjačih ocjeinih stupica. koje sam vrlo pomno sakrio. Kad satn taj posao otavljao. imao sam namazane rukc, čizme i alat svježom ovedjom krvi. I zcmlju sam polio krvu, kao da je potekla iz. odrubljene gla-

Položaj na frontov'ma. Kb. Bcrlin, 31. januara. Wolffov ured j.ivlja: 1 juće ponoviše Francuzi uzalndno s'-oje pokušaje. da povrate izgubljene rovove na v i s u 304. Poslije živahne vatre ohdan primječena su oko 4 sata spiemanja za francuski napad. Zestoka njemačka topnička vatra jadr/ala je napad. U 7 sati predii7.eše Francuzi n.jdiranja, koia su oiako suzbiietia. Tri če'vrti sata kasnije nastalo je novo naditanje, koje je biio iste sudbe. Noć je biia mirna. Na ruskom frontu ometala je hladnoća. koia u pojedinim odsjecinta dostizaše 2U stepeni, svaku veću borbenu djelainost. I u R u m u n j s I: o j uz živahnu sniježnu vijavicu vlada od nckoliko dana osjetna itiadnoća.

Trideset nHtsetL Trideset mjeseci već je prošlo od počeika svjetskoga rata. pa ipak na svijetu nema nikoga, koj' bi sa sigurnošću mogao reći, je li smo već prešli njegov vrhunac. te sada već idemo kraju njegovom. ili da li tek imamo da se ispnenio do najsirmijeg vrha njegovog. odakie ćemo poći u dolinu mira. Poslije odbijanja ponude za mir centrainib sila i posiije propasti Wi1sonove akcije tnnogo što-šta govori za ovu posijednju vjerovatnost. t. j. da će budući mjeseci biti ispunjeni veiikim 1 krvavim borbama. Tako žele sile sporazuma. a tiema nikakve sumnje, da će one n proljeće početi sa gorostasnom ofenzivom. Kao i do sada, sporazum otvoreno nagovjestava tu ofenzivu f tvrdi. da će ova rfenziva bezuslovno dnnijefi odlučnu pobjedu sporazumu. Naravno da se još sađa krije, kakve će prirode biti ovaj nfenzivni napad. Izgleda, da sada opei ima dosta protivnika ideie jediustvenoga fronta, koji je u toku treće ratne godine na jedvite jade postignut. To nije ni čudo. jer da je uspjeo taj složni napad i da je donio one posliedice. knje stt siie sporazuma očekivale. onda bi cenrraine sile već biie pregažene. pa bi prema tome nova proljetna ofenziva bila potpuno izlišna. Medjutim jedinstvenoj akciji nije pošio za rukom da ma na kom bojištu postigne značajnije izmjene fronta. a sporazmn se uvjerio da nije dovoljno prosto pndražavati primjer središnjih vlasti, pa cja se postignu isti uspjesi kao one. Jediastveno vodienje rata od stranc centralnih siia raspclaže osim strateških i pretpostavkama političke prlrode. kojih nema kod sila sporazuma s obzirom na njihove izukrštane interese. Svakako da je u Rimu na dugačko i na široko riješavano o pitanju. da li će ve. Kad je sve to biio gotovo. vukao sam po tom mjestu nekoiiko puta amo tamo krznom perijskog vuka i sa šapom njegovom titisnuo sam ponad stupice vučji fag. Giavu sam tako postavio, da je medj njom i jednint grmom ostao samo uski prolaz. Na tom sant mjestu ukopao svoje dvije naibolje stupice i pričvrstio ih za rogove. Vuci imadii običaj, da svaku lješinu, koju nanjušc, pretraže. Pa oni to i onda rade, kad ne kanc jesti. Taj njihov običaj bio je podloga za mojtt osnovu. Nac dao sam se. da će se currumpawska četa približiti ijcšini. Nisam ni malo sumnjao, da će Lobo odmah otkriti stupicu kraj mesa, i da ćc svcju pratnju zaustaviti, no pravom sartt se uspjehu nadao od ghve, jer se čintlo, kao da je ona nehajno odhačena. Slijedečega jtttra došao sam, da pregiedam siupice. pa tko da opiše tnoje veselje. Bijahu tu tragovi cijeie čete, a mjesto gdje je 'ežala glava. bijaše prazno. Brzo sam pretražio trag i našao, da je Lobo svoje kurjake otjerao od mesa, aii mali jcdan vuk otišao je na stranu, da prefraži glavu i kod toga se uhva'io u stupicu. Podiosmo za tragom, I nakon što sino jašili fedmi milju. opazismo nesretnu vučicu — Biankti. 1 rkom je bježala j ma da Joj je smetala omašna glava jumčina. Domaia nam umače s vida. Dostigii smo je tek. kad je zašia med kllsure. jer su se rogovl junice čvrsto zakvačiii za kamenie. Medjn svim vučicama, što sam ih vidio, bijaše Blanka najljepša. Krzno joj bijašc n.cko i gusto i gotovo posve bijeio. <. i. •

se odlučni udar izvesfi na zapadu. istoku ili jugo-istnku; o tome će se riješavati i na novoj konferenciji u Petrogradu, ma da u stvari tamo za sada imaju prečeg posla. U sporazumnim krugovima osjeća se nepovjerenje prema Rusiji. tamo izaziva veliku uznemirenost neprekidna kriza. koja vlada u ruskoj imperijl. Fored sve rezerve. koje treba da se Ptldr/avaju stranci pri ocjeni prilika, .pak izgieda da se u toj ogromnoj državi sada obavlja jedan pokreu koji ide na fo. da se zemlja kurtališe zapadnog, a naročito od engieskog uticaja. Tome pokretu pak ostali saveznici žele đa što energičnije stanu na put. Jer. što se više iscrpljuje francuskl marerijal u lfudstvu- tim su potrebnije ruske divizije, koje kao da sve nanovo i nanovo rastu iz zemlje. S toga će se oni u Petrogradu vjerovatno potruditi. da Rusiju uviere o potrebi. da se izdrži do kraja. da tamo dadu novih obećanja. da pothranjuju ruske nade na vladanje Ca r igradom. da tamo jednovremeno obećavaju 1 prijete, kao što je to engleski cbičaj. Bez snažne saradnje Rusije namjeravana proljetna ofenziva ne bi imaia nikakvog smisia. Ud te proijetne ofenzive očekttje se sve — očekuje se mnogo više. nego od rumunjskog stupanja u akciju, mnogo više ne"o od lanjske ljetnje ofenzive. U Francuskoj se i u Itaiiji sve češće Javljaju giasovi. da se rat bezusftivno mora svršiti u toku ove godine, naravno svršiti na način. kojim će se zadovoljiti i sporazuntne države. Prema lome mora se uložiti posljednja i najjača snaga. Centralne sile spremne sit na sve. One očekuju mirno napad svojih protivnika. I one že’e isto što' i spnrazum. Naime i njima ie stalo. da se rat svrši još ove godine. a da su se samo one pitale. u opšte posiije ove nove godine ne bi viŠe r.i bilo proijvanja krvi. No sporazum boće još jednom da viđi, ne mogti li se ipak sUont izvojevati svi oni zahtjevj. koji su iznešeni u odgovoru na Wilsonovu notu. Šesto polgodje svjeiskoga rata hiće ispunjeno ovim pokušajein. Centralne sile očekuju, da će sporazum u toku ovcg pokušaja doći do uvjerenja. da neće moći nikada skrhati centralne siic i da će ogromno mnoštvo u žrtvama i novcu biti posljednja školarina. što će sporazum imatl da isplati. Poiitika naime. koja se sastoji samo u tome, aa se pribiraju iskustva. a da se iz njib ne izvuku potrebne pouke, neće niko željeti nl svome najgorem neprijatelju.

Ona se okrenula na obranu i zaurlikaia strašnim giasom. Strašno to urlikanje razlijegalo se dolinom. Tamo iz daleka doprla je do nas duboka tutnjava — odziv staroga Loba. To biiaše njen posljećnji krik. jer u to i m; prispesmo 1 ona morade da svu pažnju i snagu upotrijebi na svojn cbranu. Nadošao 1e grozan prizor. Bacill smo naša užeta oko vrata toj vučici. koja je biia osudjena na smrt 1 potjeravši naše konje na protivnn stranu. nategosmo čvrsto užeta. Blanki je navalila krv na gubicu, oči izbuljila. udovi joj se ukočiše i pade mrtva na zemlju. Odjašismo kući, a za sobom smo vukli mrtvu vučicu. Neopisivo biiaše naše veselje, jer snio zadali Lobu strašan udarac. Za vrijeme smaktntća. a i kasniie, kad smo se kučt vraćali. čuii smo, kako Lobo u kratkim razmacima uriiče. Po širokim poljanama lutao je on i tražio Blatiku. Nije ju on nevjerno nanustio, već uvjeren. da je on ne može više spasiti, pobjegao je. vjdeći nas. kako se nribližujmo s ubojitim pttškama. Za vrijeme cijeloga našesra puta čttli smo ga. gdje tuguje- tražeči Je uzalud. pa mi ie sada jasno biio, da tmt je Blanka bila vjerna družica. Kad je već sunce sjelo. činilo se, da on dolazi biiže smjeru prama nariia. Jer je sve jasniji hivao njegov gias, u knm se očito razabirala niegova tupa. Nije to bio više onaj snažni. zapovjedajući glas vladara, več otegnuto tužno zavijanje: ..Blanka! Blan' a!“ Lobo nije bio više daleko od mjesta. gdje smo svladali Blanku I čini se, da je konačno našao trag. Naiednoč se začuje grozan krik — našao je mjesio, gdje Je Blanka

umoreua. Zalosno i bclno bijaše njegovo zavijanje. pa i oni okorjcii pastiri kazivabu, da još nikada nisu čuii vuka taKO bolne zavijati. I obo je morao razabrati, što se dogodilo, jer ono mjesto. gdje je Blanka poginula, bijaše nakvašeno njenotn krvlju. 1 ada je on pošao našim tragom sve do kuće. Da li je cn mislio naći ovdje Blanku. ili je imao nakanu osvetiti se, ne znam. Svakako je to zadnje izvršio, jer. uhvativši našeg siromašnog psa negdje izvan ograde, rastrgao ga na tisuće koinadiča i to jedva kojih pedeset metara pred našim vratima. Po svemu se čini. da je on te noui bio sam samcat, jer sam siijeđećeg 3 utra našao satrto jedan trag. Po ovotn sam tragu vidio, da je Lobo nesmotreno letio amo tamo. a to inaće nije nikada činio. Zato sam nastavio vrlo mnogo stupica na preriji. pa sam sada imao uspjeha. jer se on zaista uhvatio u iedna gvo/dja. No on je bio tako jak. da se otrgnuo i zbacio sa sebe stupiv. Siutio sam, da će se on dulje vremena kia'ariti po našem susjedstvu, da nadje Blanku. pa sam s toga upotrijebio svu svoju snagu. aa uhvatim Loba priie, no što ostavi ovaj ktaj i dok se on još nalazi u tom nenhičnom duševnom uzbudjenju. Uvidio sam. da sam učinio velikti pogrješku. usirrtivš' Blankif. Da sam ja nju upotrijebio kao meku, uhvatio bi Loba već slijedeće noćf. Sakupio sam sva gvožd'a. do koiih sam satno mogao doći. Pribavio sam sto i tridcset jakih čeiičnih vučjih stupica i postavio sam ih po četvoro zajedno na sve staze, koje vode u dol. Svaku sam stupicu privezao lancem na

veliku drvenu kiadu. koja bijaše pomno zakopana. Prije no što sam klade za-> kopao. skinuo sam zeienu travu u velikim komadima. a iskopanu sam zemlju sakupio u ponjave. Zakopane sam kiade pokrio opet onitn komadima travo tako. da ni najoštriie oko niie moglo otkriti tragove ljudskog rada. Kad sam stupice sakrio. pcviačio sam lješinu sirme Blauke prcko 'og mies'.a. Napokon sam odrezao jedtui njezinu šapu i utis« nuo njen trrg ponad stupica. Pazio sam, da budeni što oprezniju pa sam se tek kasno pod večer vratio, očekujuči usPieli. ^ Činiio mi se. da sam u noći začuo jedan put staroga l oba, no nisam bio posve staian. Slijedećeg jutra počeo sam obilaziti redom sve stupice, ali me zateče noć prije, nego što sam mogao obaći sjeverni kraj dolinc. Obavio nisam ništa. Kod večere primjeti jedan pastir: „Danas je blago bilo na sieveru jako nemirno i uzruiano, možda se ondje što uhvatilo u gvoždia”. Tek siiiedećega dana poslije podne išao sam do snomenutoga mjesta. Kad sam se približio, opazio sam golemu, sivu zvijer. koja se uzalud mučila, da. pobjegne. S'arac l.obo. kraij Currumpawa, S’aiao je nređa nmom sapet ianC'n'a i strašnim zubirra čeiičnih gvoždja. Bijednik. s'ari tiranin, tražio je do zadnjcg časa svoitt družicu. pa kad je našao trag njene iješine, slijeno ga je slijedio i tako zapao u stupicu. Četiri jake stupice držabti ga tako, da je bio posve netnočan. Oko njega vidir sam tragove goveda. koja su se ondje sakupiia, da se izrtigaiu palom despotu. Govcda se lpak nisu odvažila. da mu se suviše prl->