Београдске новине

Pfrona 2.

2. februara 1917.

Btogradgtpe Novln«

Petak

Bro) tl.

fmall, a najruanje bl to Člnlla Engleska, koja se ni malo ne osvrće na čovječnost i mtrndno pravo. kad su na kocki njeni interesl. Njemačka suvjesnost I dugntrpijlvoit su se uvijek do sad uste«a!e. AII sud Je lozinka: .Podmornice na posao!" Naši neprijatelji neka tek sad osjete pravi strah od njih. Nlko više ne sumnja ni kod nas ni kod naših saveznika. da se od podniornica nije preveć mnogo očckivalo. U nepokolebIjivoj odlučnosti narod njemački gotov Jc. da brani svoju kožu do krajnih gran>ca. ,,K r e u z z e i t u ti g'* veli: Današnjim danom izvela je njemačka \lada posljednji zaključak povodom podlog odbijanja ,naše pcnude za mir. .Ovaj čc korak biti primljen s odobravanjem od stranc cjelokujmog njemačJtog narcda. ,.De u t sche Tageszeltung” kaže: Taj je korak potreban, da se rat privede potounoiu uspjehu. S toga ga moraruo izvesti, da bi dospjeli do pobjcde, •Jc * Uolandija 1 oooštreni nodmoruički rat. Kb. Dixmuiden, 1. februara. Holandskim punum brodovima „Seelandie" i ..Kinstron" zabranila je vlada izlaz na otvoreno more. Ova je mjera poiekia uslijed pooštrenog njemačkog ratovanja na moru.

H e r r i o t prlznaje, da je krlza vrlo ozb.ljna. Prije rata iznosila je godišnja potrošnja Francuske 60 milijuna tona, od kojih Je 40 milijuna sama Francuska proizvodiia. Porteba, kojatreba da se podmiri uvozom, premafia sad 40 milijuna tona. Uvoz iz Engleske, koji bi trebao da iznosi mjesečuo 2 milijuna tona. spao je usli.ed oskudice u prevoznim brodovinia od avgueta na ovamo skoro na 1.5 milijuna tona. Ne može još nl to zatajiti, da su mnogi ugljarski b odovi potopljeni. Osirn toga utiču i poplavc i mrazevi na oskudicu u ugijenu, a to sc ne da savtadati, ni pređviđjeti.

Entletka I kalonlie. Novi pozivl. Kb. Ams.ertlam, 1. februara. Iz Londona se javl a: Jedrrom danaa javno rasturenom naredbom pozivaju se pod oružje oni koji siu rođieni god. 1898. u roku od 14 dana, a oui koji su .odjeni god. 1899. it roloi od 30 dana pcsle na\Tšene 18 godine starosti. Poništavanje prefaza u podaristvo. Kb. J.onuon, i. februara. ..Dailv Telegraph* 1 p še, da nije istina, da državni seitretar anutrašnjih pos'ova liamjerava da oijmsti iz poslanstva stranee, koji su blli prešli u englesko državlianstvo. 'l im se pitanjern bavi jedan odbor i čim ovaj dovrši svoj posao, biče notreban nov zakori pr> ovoj stvari. Ositn u.ga ne može po toj stvari nastati niknk va promjena bez pristanka piekomorskih dominija. Borhe nn sjeveru. Letaćka dfefamost. Kb. Berlin, J. februara. VVoifi'ov ured javlja: 1 etaeku djeJatnost na sjevernom ironm svu da su sprijeiavale 3u. lar.uara sn.ježne bure. U prkos tome su naši letači izvršili ,.ekoliko letenja. Kolodvori i četni logori ia Sommi bombardovani su bombama od oui) kg. Noću 3). januara bacili su naši letači još 300 kg. Iiombi. Neprijatcljsko bacanje bombi nije iinalo nikakvog uspjeha. Na istoenoni frontu su naši letaci uspješno potpomagaii napadne pokrete Nijeniaca na rijeci A a. Pri vcdrom vremenu su naši letači izvršiii 3ti. ianuara preko 50 letenja, rukovodiii su našom tcpničkom vatrom i izvršili su vr!o važna izvkijanja. i ako |e u višim vazdušnim slojevima vlaciala hladnoča od skoro 40 stepeni, ipak su naši leiaći bombardovaii plinaru kod P i g e- koiodvor i četne lcgoie sa 900 kg. bumhi. Jcdna je neprijateljska odbranbena baterija vješthn smjclim manevrisanjern ućutkana. Ocl ruskih leiaČa vidjele sti se samo dvije letilite daleko iza ruskih linija.

francusko. Francuska komora, Kb. Fans, 1. fabruara 2adnja se sjedn.ca komore bavlia ugljenoui krizom. Pos.aniK je Saraile izjav.u, da će ugijene zaJitie u Bassy u skoro b.ti iscrpljene. Unevna potrošn,a iznosi 70 h.ljada tona, dok dnevno jedva stižu 2.500 tona. Drušivo za osvje.^enje plino.n jedva da će moći da lstraje još 14 dana sa svojom zalihom. U prkos tome obastavili su pretovaraći ugljena u St. Nazaire svoj posao iz razloga, što im nije povišena nadii.ca. Baraile traži, da se ugljarski radnici kao vojni obveznici godine 1895. do 1902. vrate u rutinike na posao. Ministar sacb aćaja

sokih odlika, u m j e t n i k. koji ne samo š.o dajt u tonu i u '.chnici najviše. nego kojt i u igri pokažuje svoju jaku i oštro jzrazitu I i č n o s t — to je Zlatko Baloković ... Upćinstvo je odiikovalo koncertisui živahmm odubravanjcm. ,.A 1! g e m e i n e M u s i k z e i t u n g" u Berlinu od 10. nkiobra 1913. donost ovu stručnu oejenu: „Odlični v i r t u o z na gusiama precisiavio nam se prošlog petka u koneennoj dvorani kr. velike škole za glazbu. Oospodin Zlatko Baloković, koji je te večeri svirao dva nova kct certa za gusle, od J. Kryžanov.sk(jga i 1. V. Novaka. pripada onim rijetkiin guslačima, koji pred svoju pubiiku stupaju kao g o t o v i u m j et n i c i. Nišia na tom koncertu nije sjeća!o na kakav nastup (dcbut). RaskoŠniin tonom, krasno ; staneanom telmikom, tc zdravhn glazbenim Čuvstvom izvodlo je koncertista svoj program. Najieže pasaže i dvostruki zahvati izlaze mu bcz napora, a u predavanju pokazao se tcmperarnenat I glazbena sigumost, kakova so može čuti samo od našili n a j b o I j i ii v i r t u o z a. Njegovom su pomoću obađva djela bila prijajno prlmljena". ,.N a t i o n a I Z c i t u n g" u Berllnu od 5. oktobra 1913 tzvjcšćuje: ,,Qu8lač Zlatko Baioković iznio je jučer u dvorani vclike škoic za glazbu novi koncert od J. Kryžanovskoga. Tu se namjenjuju guslaču zalivalm zadatci. a gospodin ih je Balokovič kao r o đ j e n 1 v i r t ti o z sjajno riješio. Za Balokoviča ncma više tebničkik problema .. ,,D er Reichsanzeiger" u Berlinu od 7. oktohra 1913. piše: sU i koneennoi dvorani kr. visoke ško!e za glazbu prikazao se u petak ješ mladja- i bni guslač Zlatko Baloković 8 velikim I

Sot nn moru l pod morea. Koiandsk IglasovL Kb. Haag, 1. februaia. Q novoj engiesu<oj b.osađi itiinaina u sjevernom moru piše „Vaderland": Neće se svakako pogriješiti ako se uzme, da postoji važan uzrok, da se u b.iduće spriječi njemačkitn brodovinia da se provuku kroz blokadnu Pniju, pa da kao po.noćne krstarice zagroze okeanu. Strah, koji je posljednjim slučajem te vrste izazvan u Engteskoj, mnogo kazuje. Sto se njemačkog brodarstva t iče, izvjesno je, da će s tom novom mjerom izvršeno odvajanje njemačke pomorske oblasti, ko;a se graniči s našom zemljotn (t. j. Hoiandijom), nanijeti narna saroo štete a tii jednu jodinu korist. Potopijeni neirirafni brodovL Kb. London, 1 iebruara. .,lloyđova agentura" javlja, da su potopljeui danski parni 1 rod ,,Dasdy“ i španski parobrod ..Punta 1 heda". Kb. Bern, 1. februara. Po „Petit Parisien"-« desila se gasna eksplozija u vojnoj radionici u ilazebroncku. U zg.sd: je bilo zaposleno oko 840 radnika, oo kojih su više njih ubijeni, a mnogi 'eško ranjeni.

12 Mskdi Krojeas. Potres u hrvatskoj. Opširni izvještaj i t Zagreba. 29. je januara posjeiio giavni grad Hrvatske a i mnoga druga nijesta u Hrvatskoj nemio gost — potres. Već odavno vlada mišijetije, da duge kiše a 1 sn.jeg prouzrokuju razne pro.njene u unutrašnjosti zemlje, rušenja, ispartvanja i t. d. Kada je dakle svijet vidio kako kiša nikako neće da prestane i kako je uz to i naglo zasniježila bojao se. da će ) ovaj puta doći do potresa. I zbii a ova su se nagovještanja 29. pr. mj. i obistinila. Da li su uzrokom potresa b;Ie baš nedavne kiše i snijeg, to

uspjehom. Sjajna tehnika, duboki osjećaj i zrelo predavanje, najbolje su odlike njeguve igre. Cini se uopće, kao da za nj i ne postoje poteškoće, bilo to u pasažama oktava, zakučastim dvosrrukim zahvatima ili pak u najnježnijem davanju tona kod ,.flageoIett“-a, u četn su n.u spotnenuta djela dala dosta prilike, da se istakne". ,,B e r I i n c r B 5 r s e n - Z e i ■1 u n g" od 5. novembra 1913. ističu ovo: ,,U koncertncj dvt.rani kr. visoke škoie za glazbu koneertirao ie u pe.ak gospodin ićlatko Baloković. rnladi guslač osobilih odlika. Njcgova tehnićka snaga v a n r e d n o j c r a z v i j e n a. Stogod ima guslačke itmjeće: skokovi i dvosrruki zaiivati svake vrsti. staccata, skok guđala itd.. uajškakJjivije tehničke stvari -- svr cn to izvođi lako i hez napura. Njegov ton nije pteko mjere veliK, ali je prost od svakog nuzgrednog šuma, istančan, jasan čist u zvtiku. a predavanje mu udajc jak temperamenat". 'lalijansko novinstvo prigođom umjetnikova uaiiuij.skog gostovanja osobito je zanosno pisalo o njein. Evo dva izvatka: „I1 G i o r n o‘ u Nannlju od 2. aprila 1914.: „Sinoć Je igrao čuveni violinista Zlatko Baioković. kojeg će skoro Napolitanci intatj sreću slušati u San Carlo. Eenomenalni koncertista priredio J upravo grandiozan program. Bllo je točaka sjainin, varob.iih, isoje je samo Jedan Baloković izvesti kadar. SluŠatelji zanešeni. tznenadjcnl i zapanjeni tom izvedbom, koju n' sam izraz ne mnže pravo ccijeniti, pozdravili su svaku točku frenetičkim aplausom.. ,.11 M a t i n o" n Napulju od 30.

se naravno neda reći, U 9 satl I 23 mimrtc osjetio sc potrea, koji je uzdrmao ave kuće. Zkdovi su se ljuljitlt, pokućstvo u sobama Skrnpalo je, zaljuljaie sc i svjetiljkc — potres je b.o u svoaie elementu. U gornjim su spratovima popacaii atropovi (plafoni) i slabi zidovi. No potres nije profiao ncopažen ni u prizemlju kuća, jer se i ondje tako jako osjct.o, da su Ijudi ustrašeni pobjcgii iz dućana i stanova na ulicu. Potres je dakle bio dosta žestok, i ako se na 6reću ne može zabilježiti ni jeđna nesreća. Mnogi su izražavafi bojazan, da će se po starom običaju trešnja zemlje ponoviti, a to sc u pola đvanaest sati i zb lo. U Citavom se gradu u to vrijemc osjctio slab'ji udarac. Zta vrijenjc tog potresa padaO je snijcg, nu vjctra nije bilo. Seizmograf ki aparati zagrebačkogaopservatorjja zabjlježJi su prvu trešn u zemlje u 9 sati 23 rninute i 8 sekundi, ali su za par h pova aparati zašli u neređ, jer je udar bio za njih prejak. Prvi ud trac (prvoga potrcsa) došao jc od zapada prama istoku, po osjećap.ju bio je veriika an (okomit), a onda je slijedilo nekoiiko slabijih takodje vertikalnih udara te nekoliko horizontalnih (vodoravnih) Ijuijania. Potres je trajao deset sekundi, a instrumenti su se ljuljali još četvrt sata poslije udarca. Prema vijestima, koje su stigle u Ziagrcb iz bliže i daije okolicc, zaključ valo se, da je potres b!o 1 o k a I n e naravi, jer se najjače os etio u Ztagrebu i njegovoj okolici. Na zapadnoj strani Ziagreba, u Podsusetiu, Zaprešiću i Novini Dvorima osjetio se potres isto tako jako kao i u Zngrebu, dok se u udaljenijoj okoiici osjećao sve to slabije. Tako se rta primjer u Križevdma i Bjelovaru te u Pisarovini i Zngorju osjetio vrlo siabo, dok se u Varaždinu i Virovitici ni e nikako ni osjetio. Zia dntg'i se potres drži da je odjek prvoga, a zabilježen je tačno u 11 sati 1 29 minuta.

tisMje SrzsjsvRg Vijgftl. Zabrana siubođnog prometa s mientcama u Turskoj, Kb. Carigrađ, 1. februara. Ministarstvo financija cbjavi u.e, da je zabranjen slobodan promet 9 mjenicama na neutralne zemlje. U svakom pojeđ'nom slučaju potiebna je dozvola središnje komisije zadevize, koja je sastavijena iz dva delegata ministai-stvji fiijapcija i delegata cars.ko-oto' , ' , "trke bin'.e. otomanske kr ditne btrke, fiiijale n en^ajfl^ jjanke, bečkog bankovnog urlruženja, n euiačke orijent banke, solur.ske ban.’:e i peštanske ugarske banke. i provincije moraće se obraćati na tu kotnisiju. firai ! oKollctL KoncCrat Zfarka Batokoeića. Kako sino vcć javill prije nekoliko dana, kunceniraee u n e d j e 1 j u 4. j eb r u a r a u Beogiradta pozrtati hrvatski utnjetntk na guslsma Zlatko B a 1 okovič i bečka operna pjevačica Vilnta pl. T lt i e r r y. Na glasoviru će ih pratiti odliena zagrebačka pianistica Margittu ić o s e n I) e r g. Koncerat se obdržaje u novouredjenuj pozorišnuj dvorani car. i kralj. ntjesne etaime ntenaže i„K a s i n a“). Program je koncerta slijedeći: 1. Lsrtich: Konterat za gusle G-moll, 2. S a i n t-S a c n s: Rondo capriccioso. Izvodi Zlatko B a 1 o k o v i ć. 3. V e r d i: Velika arija iz opere >,Troubadour‘. l’jeva Vilma pl. T h i e r r y.

oprila 19M,- „Violinista Zlatko Baloković je jučer na večer u leatro San Curlo imao vtlikt i silan uspjeh. Izvedba ntu je sjajna, rspješna, puna koiurita, te je izazvala ne o p i s 1 v o o d uš e v 1 j e n j e...“ S gostovanja u Egiptu valja iznljeti još ova značajna izvješća: >,1. e J o u r n u 1 d u C a i r o“ od 21. febrtia’a 1914. piše: , Gosp. Baloković je velik, izvanredan violinista. j edan tnedju prviina nasvijetu. Za njcga tehničke poteškoće ne postoje. Glazbalo je posve u njegovoj moći, on njitne potpuno v!ada. Nn svoje četirl žice trtogao bi izvesti, kad bi htio> četiri razne stvari istodobno.. ,>I.‘ Pcho E g v p 11 e n n e“, neljelja, 6. niarta 19M.: Cnticinik nain je pokazao savknliki svoj neprispodob i v i taienan (Jn jc izrazio veličanstvenost stlla, živalinost rittna sa odličnoŠću i lahkoćom> koje karakterišu gibkost njegove moćne igre, i pokazuje bogatstvo njegovog nenadkriljiv o g t a I e n t a. M’adi Jc umjetnik začarao općinstvo svojirn utnjećem zanosnim poletotn i osječajem. te bio burno aklantiran.. „1 c hottrsc Egvptien e“, 19. marta 19M. ..Prisutal hijahu iznenadjeni dubokom nmjetnoŠću ! neprispodobivom tshnikom mladoga Balokovića, kome glazb.-do pod rtjegovim gibkim prstima proizvodi najkrasniji pjev, pun silnili izražaja. On je za stalno jedan od prvih umjetnika. te je csobiti užitak prisustvovati njegovitn koncertima. Izvedbom svih točaka programa pokazao je veTiki umje'.nik potpuno razumijevanje, finessu i osobiti osjećaj.. .**

4. a) Sarasate: Komanza andalusa, b) EI g a r: Caprieuse, c) L o 1 1 o: Lilense. D.vodi Z!a:ko Balokovlć. 5. Bazzinl: l.a ronde de Lutins. Izvodi Zlatko B a I o k o v i ć. b. a) Ivan pl. Z a j c: Vir, b) I. 11a tze: Pjesme iz Dalmacije. Pjeva Viima pl. T h i e r r y. 7. Paganini' Ples viešlica, Izvodl Zlatko Balokovlć. Na giasoviru prati sve tačke odiična zagrebačka piattistica Margita Rosenberg. Pretprodaja karata tt pisarni car. i kraij. ntjesne etapne nienaže na Terazijama na 3. I 4. iebruara od 8 do 12 sati prije i od 2 do 0 sati poslije podne, kao i na blagajnici od sedam sati dalje do poće'ka koncerta. Početok taeno tt 8 i po sati u večer. Pristup imadu samo časnici c. i k. vojske, vojni čir.ovnici sa svojim porodicama i članovi ausl/o-ugarske kolonije u Beogradu. Cijenc: I.ože za pct osoba 25 K, prvi redovi parkefa 5 K. drugi 4 K trcći -JK, stajanje2K. Siedala na g a 1 e r i j f 4 K. Obzirom na dobrotvornu svrlm primaju se preplate sa blagodarnošću. Kretanje strauaca. Izvjcštaj prijavnog ureda od 31. januata - prijavijeno 97, odjavljeno 25 preseljeno <-3; tt gostionfcanta prijavijeno 193. odjavljetio 83, ostalu u gostionicama priiavljenih 264 stranaca. izgubljeno. Na putu iz ulice Miloš Veliki do vodovoda Izgubljena je 31. januata jedna službena torba od pla'na u kojoj je bila legUanaciia na irne Brenek. Na'azač se inoli, da istu pređa c. i k. redarstvenom zapovjedmstvu.

Ktffođnii prtvređo. PrMno jfnnje o srpikoj spasjeonutoj obiasii. (Svršetak). 1 ako je količina onc trobe, kojoj je izvoz kontingentiran, po sebt razumljivo neznatna, ipaK ima dosta trazene, za izvoz slobodne robe, kao što je staklo i porcelanska roba, izvjesne vrste gradjevinarskih predmeta, žeijezna roba, drva i tome podobno. Objašnjenja o to ne pruža vrio poućljiva brošura središta za pro>net robe. Zjemija je vanredno sjjosobna za prijem svake vrste rcbe, plaća dobro, ne tnora se davati na poćek, pj i danas možda ima još izvjesne, naročite luksuzne roba, koja bi se mogla iz monarhije uvoziti. Pod vojnom vpravom u Srbiji su ustanovljene cpet redovne prilike. Osim u gradovima nigdje ne vlada oskudica, poijoprivredniku je dob.o, zdravstveno stanje i prilike javne bezbijednosti su svuda đovedene u red. Sve jačim napređovanjem umirenja vojna uprava je i sama spriječila vojnički uticaj time, što je vremenom ustupaia zuatno veći uticaj gTadjanskoj upravi. Baš se u tome pravcu, pošto se rutnunjska opasnost sa svim otk!oni!a, pokazala znatna promjena. Ne moie se istina pi-ećutati. da se taj napredak u izvjesnim krugovima, koji imaju najvećeg interesa u tješnem privnednom zbiiženiu prema Srbiji, dosta sporo izvodi. Ako u tom pravcu ima kakvih želja, onda se one kreću večinom u jednom pravcu, kome se opravdanost ne može oporeći. Tiće se žeije, da se proizvodnja kao i svaka privredna akciia ne monopoiizira, da je po mogućstvu vrše privatna ili privredna

Uz Zlatka Balukovića, koji je izabrao prve kurnpcziforc za gusle: Brucha- Saint-Saensa, Sarasate-a. Etgara, Bazzini-ja, pa čuvenog Paganinija kojega ,.PIes vještica" ttpravo briljantno izvi/U’i — gostovat će takodjer bečka operna pjevačiea Vilma de T h 1 ć r r y s velikom arijoirt iz 'l roubadoura te s hrvatskim pjestnama zagrebčanina Zajca i Dalmatinca Batze-a uz dodatak nekih njemaćkih i magjarskih napjeva. Dobro školovani glas ove odiične pjevačice nači će takodjer odjeka u publike. Dodamo li jošte, da je glasovirska pratnja pod vrsnim rukama prokuša ie pianistice gdjice Margite R o s e nb e r g, to se može očekivati da će taj koncerat biti osobiti glazbeni itžitak za duše, koje vole čisru i višu glazbu. 1 satria dobrotvorna ratna svrha, kojoj je narr.ijenjen vcliki dio člstog dobhka, in a takodjer da bude poticalom za što brojniji odziv. S toga je opravdane nade, da ćc prostrann i udobna dvorana sKasina" biti te večerl obilno posjećena buruint općinstvom. Dr. O.

Hoj tamburfn. Na stijeni visi, rastrgan već nekoliko guiiina. S njinte .sarn plesala taranteiu u ibsenovoj ,.Nori". U toj sam ulozi posligla u trim slovenskim zemIjama velike urnjetničke uspjehe. Kad sam došla prvt put u Zagreb kao gost sa svojim taniburinoni. bili su Hrvati oduševljcni. Erenetični se pljesak razlijegao pozorištem, a na pozornicu je pađalo cvijeće... Na vrpcama je vijenaca. kojima su me nadarili, bilo zlatnim vlovinta naštampano: sUshićeni

društva. Kod privatno-privrednog rada pnižila bi se pniiKa, da se Luvi iićni odiKtsl razviju izmedju trgovaca i tzmea.u protzvodjača i potrošača, ta bi mogla biti ostonac ponovnom pole.u doDrovo.jnth privrednth odnosa poslije rata. Kod vojničKih uredjenja postoji bojazan, da bi ona neposredno poslije rata mogla prestati. Do sada se doista SKOro sva privredna preduzeća nalaze u rukama vojne uprave sa isključenjemj skoro svakog privaino-privrednog posredovanja. Da ii će se, ako vojna uprava a tome bude vodila računa, banxe u Austro-. Ugarskoj, koje su za preduzeća uvijek iaspoložene, posl.je primiti u.oge pr.vrednog uredjivanja, ili bi hilo bolje a.co bi se tog pos!a lat.le mnogi privredno cjelisiiodni savezi, koji su se Kao središta obrazovali za vrijeme rata skoro u sva.coj ratnoj ob.asti, necemo o tome ovdje govoriti. Pojed.na bi središta v.erovamo strućno pravilnije posao razvila, dokle bankama možcla ncdostaje stručno znanc, ali su one zato naklonjcnije za preduzeća, obilatije u radu i svakako mnogostran.je. Postoji utisak, kao da je nedostatak veze ili bolje rećeno medjusobna zav.st mnogih, vrlo rnnogih ekspozitura banaka, koje su u Beograđu osnovane, uništile smjerove, koji bi odgovarali ranije opisanim željama, te je svaki projekat zbog toga u samom svom začetku uginuo. Privatni će morati pokušati, da se prilagodi karakteru naroda. fCarakter naroda, Što je sa svim prirodno, a o čemu uči i svaki iist privredne povjesn'ce Srb je, ima najveći uticaj i na privredne odnose. Srbia ima, kao što se to nalazi i u drag.'m balkanskim zemljama, dvije sa svim suprotne strane. Gradski stanovnik se sa svim razlikuje od seljaka. Gradovi u opšto, sa ma'ini izuzetkom, u odnosu prema selima imaju vrlo mali broj stanovništva, ali vrše ogro rnan uticaj na sela. U giadovima se ne mo že ni poznati karakter zemlje. Naročito je Beograđ jedan rdjavi evropski grad, te je i razumljivo, što je svo.im brzim širenjem primio rdjave osobine zapadnih gradova mnogo brže nego li dobre. Srbija je upravo jedna lijCpa kuća sa lošom fasadom, a ta je fasada Beograd. U njetnu se u glavnont, vodila pobtika, i to pol tika, kOj : a je rukovodjena ličnom sebičnošću, naroćito u poslijednjim godinama. U niemu se prolctarijat inteligencije bavio politikom, ko a ie davala prihode, jedan mali broj radika'nih i najradikalnijih prltič'i'i zane.'en a':a propovijedao je ovdje mržnju protivu monarhije. Ovdje su Rusi, rasipa ući svoje rublje, radili i lako i kako su htjcli. U ostalom su i francuski zaimovi biii poglavito po'i ičke prirođe, a taj se politički pravac zajmova naročito ispotiavao osnivanjem banke Franco-Serbe godtne 1910. Već i zbog hrojna većine sebačkog sviieta došlo je dot’e, da <ro gradJ'je mogle pridobiti sel : ački svijet za svo'e ideje, koje su na žalost bile neprijate!js?<e prems monarhi i. Da se kroz; Srbiju češće putovalo, i da se raspo'oženje u zemlji i laka povodljivost naroda onako isto iskorišćavala kao što su Rusi činili, možda bi bilo mnogo što-šta drukčije. Danas imamo Srbe kao nepri : atel : e p-ema sebj. Ali je naivtša tačka savla'Jana. Izazivači i podbađači su iz zeml'e uklonieni i rava se, da one bajke, koje su nas prestavrava se, da one brjke, koie su nas p-etav-* !jale kao nepri>'ate! : e, ne odgovaraiu istini. Kad se taj osjećaj bude učvrstio i ličn : m se dodirom s narodom ustanrvi ura'amno povjerenje, moćiće budućnost još sve popra-viti. Pasivnosf ru«ke spolirte trgovine. Ruski je izvoz u t'vropu iznosfo prvib 11 mjeseci prošle godine 449 '/* milijuna rubalja. Oodine 1915. izn sio je 292 mil'jurta, a godi :e 1914. 855 miliiuna. Uvoz je godine 1916. iznosio 1159 1 /, ntilijuna rubalja; godine 1915. bio je 575 i [X) miiijuna, a god. 1914. taj je u-

Hrvati — dičnoj Siovcnki!" Tada je bio moj tambu. in zadovoljan ... Proptitovala sam sa svojim tamburitiom cijelu Hrvatsku, Srbiju i Bugarsku — sve do Cnioga rnora. U svint sarn večirn nnestima proboravila nekoliko nezaboravnili sati. Sve smo, šta je bilo lijepoga i dražesnoga, proživjeli zajedno — ,'a i rnoj tamburin. Pred nekoliko godina pak, za mojeg zadnjeg nasuipa na hrvatskoj pozornici, kad sam plesaia taratitelu- moj je tamburin odjednotn čudno zazvučio — puknuo je nroj vjerni drug, i nije više bio za upotrebu. Onaj me je čas uhvatio siini strah i či'dno nre zaboljelo srce. Simtla ini grozna slutnja: ti piešeš taranteln poslijednji put! I zbilja! Nijesrno više nikada plesali. oboijeli smo oboje i odšli u mir — ja i moj tambitrin! i sađa visi izrabljen na zidu, s dubokom ranom... Vidio je, da će njegova gospodarica fizičkt obromiti i htjeo je s njome da dijelt istu sudbhu... Više puta ga žalosno pogledam, ljuhirn i milujem, toga moga druga. znaka moje nemoči, a on kao da mi se sinije — rasirgan. Pa da. kada je već nutav l veiiki lbsen. kojemu imademo oboje da zahvalimo svu svoju slavu, zašto da bi uaš s nama moralo drugačije da bude? ... O ti stari znanče moj. zašto si mi te večeri priređio toliku tuge? Sada si ini drag. Kada je svc tiho oko nas i nema niko da nam smcta, tada me ti spominješ na lijepe dane one: „Da ii se još sjećaš. kako Te ie klasični Fijan slatkim glasom dozivao na pozornicu? Da, ja još kao da čiijem. kako te je zvao — on, s kcjim si zajedno slavila irmmfe. kako su vas oboje slavili Hr-