Београдске новине

I z 1 a 2 i:

dnevno u j

utro, ponedjeljkom

poslije podne.

Pojedini brojevi: U Bmsrtdii 1 u krfjenlma eeposednutlm od c. 1 kr. Cetn po ctnl od .... 8 helere U Hr«otstoJ-Ste»oniJt, Bosnl - Hercogo»iol 1 Dolmaeijl pe cenl ed ...... 10 heltra Irraa ovoj podrudja po ceni od , , , .12 helera Oglasi po

Mesečna pretplata: U Baogtadu 1 u kreJtvliM lapssedoirtim o< o. ( kr. Cota i» bojnu 1 etopou peftu • . K. t U Becpredu sa dostavom u kadu . . . . K. 28U U HrvatskoJ-Slavonljl, Bosnl - HeroegoirtaJ 1 Dalmacljl u irnoeu od K. 2 (I Uosla.laliraJovlmaAuoira-ueonkemonorlilJo K. l'U Inostranstvo . K, <-SI ctjanlku.

UrednlStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. brej 10. Telefon broj 67. Uprava I primanje preplata Topličln venac broj 21. Telefon bro] 26. Prlmanje oglasa Knera Mlhajla ul. broj 38.

Br. 33,

BEOGRAD, nedjclja 4. februara 1917.

Godina III.

RATNI IZV3ESTA3I Izvještai austro-ugarskos glavnog stožera. Kb. Beč, 3. februara. Istočno bojište: Kod Bekasa su, naugarskoj istočuoj granici, suzbile naše sigumosne čete jedan napad ntskfh odjeljenja. Inače ništa ij javiti. Talljausko bojište: Jedaa je talijanski letač bacao bombe na Nabrežinu. Počinjena šteta nije vrijedna ni spomena. Jugo-lstočno bollšte: Nepromijenjeno. Znmjenlk glavara geuerainog siožtra pt. HOfer, podmarSal.

Držanje neutrolaca. Kao 5to sc nije tnoglo drugojače učekivati, nagovještanje neograničenog poJniorničkog rata tčinilo je ogroman utlsak na neutralce. Do sada su ovdjc poznati u glavnom satno glasovi iz Molandije i iz skiudinavs 1 >ih država. Svi ti glasovi slažu se u lnišljenju, da je rat sada stupio u sasvim novu fazu, koju mnogi smatraju posljednjom. a'.i ujeduo i najtežom i uajstrašnijom fazom ogromne vojtie. Isto se tako svi ti glasovi slažti u jcdiiođušiioj želji neutralaca, da sc nc dadu uvući u rat. Bar za neut*-aice u l 'vrcpi to se s pouzdanošeu može reći. Oni na svojim tninistarskim konfercncijama ne riješavaju o protcstima, već samo o mjerama za zaštitu svojili brođova. Ove se mjere svode na to, da se cozovu nairag brodovi, koji su već otplovilj, a da se brodovi sprcmni za oolazak zadrže ii prlstaiiištima. Sirahovita zbilja, koja se ogleda u današnjoj situaciji jasno i pokazuie. da t’ikakav protest ne bi mogao imati većega značaja — da bi bio prosta fonnalnost. Nekada je to bilo drugojače. Nckađa su svi inirno trpiii blokade. kcje bi izricala Engleska, a govorilo bi se o uasilju, kada bi Njemačka u pravednoj odbratii pribjegla toj mjerl. U tolcti dv 'ju i po godina svjetskoga rata t'ngieska je postigla ništa inanje nego stvarnu blckadu evropskili neutralaca. U pcgiedu saobraćaja, plovidbe i trgovine. Mciandska. Švedska, Danska i Norveška zapale su u isto toliku zavisnost kcl'ko i sama Orčka. *Ove su državc ćutke tipile sve to, trplle su čuvene enp'.cske „crne spiskovo'*. trpile su pctajne engleske agente, koji su u Uaagii' Kcpcnliagenu i Chri-

Podlistak. Juraj grof Oršić-Slavetićki: J e d n a n o £. Prenoćili smo osigurani u selu Letowuiji. Naravno je nialo ko spavao, jer i oni, koji nijesu bili na straži jadva su smjeli, da tnalo prodreinaju kraj svojih konja. Cijeli je cskadron bio okupljen na istočnoj strani sela, svi konji i liudi u jednoj avliji. Nijesu šmijeli ni kajase da popuste na konjima, a samo je deset po deset jahača moglo s vremena na vrijeine, da skinu sa svojih konja oglavnike i da dadti konjima zob i da ih napoje. Bili smo lctcći izvidničkl cska'dron, a u neposrednoj blizini lieprijatelja. Tek što je poeela da sc malo javija zora, a u to je vrijeme svako najviše umoran i satrven, pozove me k sebi kapetan. Kod njega je već bio poručnik i nadporučliik. Zapovjest jc bila kratka: Neprijatelj je sa jakim snagama prešao preko rijeke Sana. Prema vijestima seljaka-izbjeglica kreće se neprijateljska konjica, pojačaiu odjelima pješadije i topnišlva od Rudnika i Niskog u tri pravca napred. Naša je zadaća, da doznamo što više o krctanju i suazi neprijatelja. U tu će svrliu poći odnuh tri izvidnice. Lijevu izvidnicu vodiće poručnik, srednju natporučnik, a desnu ja. Svaki vodi sa sobom deset jaha5a, najbolje Ijude i konje svaki od svog voda. Do šumarske kuće idu sve trl izvtdnice zajedno, otuda polazi svaka svoodredjenim putem. Pred nama nema vlastitih odjelenja, tek desno, sa svim deseo nije iskijučeno, da se još zadržavaju

siianiii motrili. Šia se i kuda se Izvozl. Nije isključeno, da će ovaj posljednji silni udar, na Koji se saća sereniaju centralne sile, b že i Prjie poučiti u pravednosti, — koie do sada kod njih često nijo bi!o, — inale neutralne države. nego li mnogobrfjtie teorijske pouke o nie-'jnnarodnom r-iavu, kojiraa su se eentralne siie do sada zadovoljavale. Na englesku biokadu, vršemi nad neutralcima, odgovaraiu centralne siie najoštrijom i najbezobziinijom blokadom same Englcskc, Francuske i Italije. Velika veeina njemačkog javnog nmijenja i onako stnatra da se i suviše čekalo sa donošenjem te odluke, neogranićeno odobravanjc pak, kojiin se u državama središjih vlasti pozdravlja uota, pokazuje nentrakima, da ie ovdje u pitanju čvrsta i »crokolebiva odluka naroda od mnogo iniliji na duša, odIuka protiv koje bi i nejžučniji protest izgiedao kao l'errcino šaptanje. Onai, kuji se bori na živoi i smrt, ne može da vodi računa o tcir:c, neće li u toku te borbe kome us ,: jed slučajne omaške .,stati 11 a žulj' 1 . Dok su sporazumne sile u pogledu raiovartia u toiiko maliova učile od centralniii vlasti, sada ćc ove možda prvi put usvojiti jedan engleski primjcr i rećiće: ..Biio pravo iii ne, ja moram tako da činim radi odhranc svoga dobra! i: Kao što smo nagJasili. do sada smo na prvom mjestu govorih o evropskim ueutralcima, pa nam još prcostaje da pvogovorimo koju odnosno držanja Sjedinjenih AmeriČkili Država po\ r odom ovs odluke. Još se ne zna. kako će Wilson odgovoriti na ova] uovi preokret. Prije nepunu godinu dana on je prijeieći stao na put Njemačkoj, kada je ova već u oiio doi/a htjela potjmno iskoristiti svoja ratna srcđstva, pa je na taj način skočio u odbranu Engleske. Kao što je poznato, Njemačka je tada popustila, ali uz ograničenje, da ona sebi zadržava potpunu slobodu odluke za slučaj, da Wi!sonu ne bi pošlo za rukom. da Englesku skioni 11 a poštovanje odredaba međjunarodnog prava. Predsjednik 'A'ilson nlje litio ispuniti taj zahtjev. Danas je liak položaj drugojačiji nego li minulog proljeća. Wilson želi tnir. On strahujc, da će se dužim trajaujem svjetskoga rata Sjedinjene Države dovesti u veliku opasnost. Njegova akcija za mir propala je zbog otpora baš one grupe sila, čijeg je vodju — Englesku — W'ilson uvijek tretiro najvećom blagonaklonošču. Kojiin li će kategorijama svojih raznolikih miroljubivih težnji WiIson sada opravdati eveutualnu odluku da se okrene proti-

liaše pješadijske zaD«mce. Eskadron ostaje u selu i ovanio se Šalju sve vijesti. Mora se bczuvjetno javi.i prvi susretaj sa neprijatcljetu. Za slučaj nevoljc povlačiće se eskađron pravcein na Kolbuszovni, gdje se po svoj prilici ualazi sada zapovjedništvo pukovnije i brigade. — Neka vas djeco čuva Bog! završl kapetan i pruži svakom ruku na oproštaj. Čas kasnije kasale su naše tri izvidnice zajedno sve do šumarske kuće. Nadporučnik produži put glavnim drumom kroz šuntu, poručnik krcne lijevo prosjekoin, a ja podjern desno ivicont šume. Jaliali smo korakom rastrojeni od ivice prema unutrašnjosti šume. S3in sam pošao napred sa dva jahača na dvije do tri stotine koračaja. Bilo je lijcpo septentbarsko jutro. Na poijima nijc nigdje bilo ni žive duše, a u šumi se takodjer nije ništa čulo osim pucketanja suhog granja i graučica, koje su se lomile pod kopitama naših konja. Sagnutim glavama, držeči čvrsto u desnoj ruci spremnu karabinku, jahaii su moji ulani pažljivo napred, svakl Čas spremni, da se ogledaju sa više prezreniin nego li opasnim neprijateljem — Kazacima. U taj čas zastadoše konji sami od sebe. Jaka se puščana paljba razlijegala šumom, ali dalje lijevo od nas. Naša srcdnja izvidnica sigurno je bila naišla na neprijatelja. U tren oka bili smo svi izašli iz šume i konji poIetjeU skokom do željezničkog nasipa, koji se izlazeći iz šume u oštrom zavoju protezao dalje prema istoku. Kod stražarske kuće sjahali smo s konja 1 zakriti drumom, koji je ovdjc prelazio preko žeijezničkog nasipa, pro-

vu Njeiuačke i njenih saveznika? I kou zaraćenih i kod iteutralaca vlada jednodušno mišljeuje, da će neograuičeiii podinoruički rat samo skratiti, a uikako produžiti trajanie cieiokupnog svjetskog t ata. A zar ćo W iison u tome slučaju htjeti da liroiesivuje protivu skraćivanja rata? Zar ueće da prizna ceutralnitu silatna pravo na upotrebu onih istiti ratniit sredstava, kojiina se Engleska već godinama služi bez obzira tia američke' proteste? Još se ne zna, šta će Vv'ilsou prcduzeti. a šta ne. Ali jedno je Izvjesno, naune to, da nikakav ainerički protest, nikakva anterička prijetnja neće biti u stanju da oclvrate centralne silo od jednom donešene čvrste ođluke. koja se u ostalom već od tri dana na oVitnio i privodi u djelo. Vrlo je vjerovatno, da centralue sile s naročiioiti nainjerom nijesu ostavile nikakvog rcka za početak ostvarivanja neogratiičenog itodmorničkog rata. već su ga odmah privele u djelo. Na taj način siavljeua jc Amerika kao god f evropske nentralne državc pred svršcni čin, protfv kojega se ne može više ništa uraditi prijetnjama, već samo isto takvim eitijenicanta. To dobro znaju i u Beču i u Berlinu. Kao što je izrićno rekao njemački kancelar. priie donošenja ove cdluke tačno su uzete u obzir sve mogućiiosti j posljedice, što bi ili ntogao povućl za sobom lteograničem r'Odmornički rat. Neutralci sada znaju, da su ew*,raine sile voljne da dovrše rat svima sredstvima. koji im stoje na raspoločenju. To nije samo n vlastitom fn'tcresu središnjih vlasti, već i u interesu sviju onih r.eutralaca, koji liijesu to samo po 'menu. već koji iskreno žele da os’anu ueutralni. A zar to nije u interesu samoga predsjednika WiIsona, koji tvrdi. da bi bio srećan, kada bi se rat već jednom svršio? Teško je i vjerovati. da nije tako. Pa baš i da se ostvarL tastna'o vjerovatna mogućnost, to ništanučće mijenjati u vcć donešenim ođiukdnia centralnili sila. Prošla su vremena, kada su se ove države obazirale na sve prijetnje iz Washingtona. Centralne su siie Iitjele, da na lijep način postignu mir, pa su odbijene. i to ne na posljednjem mjestu iz razloga, što je Amerika, — odnosno političari, koji se prikazuju kao njeni predstavnici, — odVeć izdašno materijalno i moralno potpomagala sporazum. Sada su središnje vlasti primorane, da izvoiuja niir. primjenjuiući sva sredstva, koja im s'.oje na taspoložeiiju. A one će postići svoj cilj, pa bilo to u skladti sa Amerikoin ili protiv nje.

matnali smo ivicu šiane i svu dalje ravan preina Tarnagori. Puške se u šumi nijesu više čule; naša se dakle izvidnica ili povukla, ili jc skrenula u stranu, da može nastaviti svoja izvidjanja. Drumom od Tarnagore dolazila su prema nama jedrua seljačka kola. Mi i naši konji bili smo tako sretno zakloujeni, da nas neprijatelj nije mogao iznenaditi, a ni piiniijetiti iz veće daljine, osobito nc iz šmne. Signalna žica uz prugu je bila još nepovrijedjena, jednako i zagradne motke, kojitna se zatvarao drum kada prolazi vlak. Ali prije. nego rrtakar što prcduzmemo, treba sačekati seljaka. Nije bio više od nas daieko, jedva koje dvije stotine koračaja. Malo galicijsko kljuse, šire nego duije, kasalo je tnirno i spokojno. Još malo i več se čulo, kako točkovi udaraju o tračnice na prelazu. Rukom zaustavim seliaka i pozovem ga, da dodje za nasip. U Tarnagori je prenoćilo oko 300 stotine Kazaka, ima tamo i oko 100 pjcšaka, a đalje iza scia na zamku grofa Zamoyskoga ima „Moskalja" kao pljeve. Kazaci su jutros opljačkali sve kuće i domove u selu, a sada se goste sirom i pečenjem. Prićaju, da će danas još dalje, kad stigne više pješadije. Sve ovo što sain ćuo od scljaka javlm pismeno kapetanu i pustirn seljaka, da podje svojim putem. Pošto sam spustio zagradne motke i .na taj način zagradio drum,naredim momcima, da senepokazuju preko nasipa, a sam sjednem za grm uz samu prugu, odakle sam neopažen mogao da posmatrain ivicu šume i sve dalje do samog sela Tarnagore, gdje je bio neprijatelj. Momd su pazili unatrag. ' rrv ''

Poottreni podmornlfki rot. Obustavljen promet izmedju Danske te Engieskc i Francuske. (Naročiti brzojav sBeogradskih Novina«; Kopenliageu, .3. februara. NjcinaČka je nota o blokadi urodila za sada tinie. što ’e zabranjen svakl izvoz životnih namirnica za Englesku i Francusku i svaki brodarskl sacbraćaj s tim zensljania. I new-yorški parni brocl „Ilellig OlafA kojl je danas trebao iz New-Yorka da oiplovi, zadržau je. Dansko društvo za ratna osigu- f ranja obustavilo je S(kla])anje novili ugovoi a. Brodarski \ Iasnici pozvani su, da svoje brodove po mogućstvu zadrže od daijcg putovanja, u koliko postoji opasiiost, da tek poslije 5. februara dodju u opseg biokađnili linija. Nteniački admiral o neogarničenom podinornlčkotn ratu. Kb. Bcč, 3. februara. Njeuuički je veliki admiral pl. Koester izjavio predstavniku ,,N. F. Presse“ u jednom svom pismu iz K i e 1 a o neograničenom podmorskoin ratu: „Slobodan put za našc podmornice! To je spasavajuće djelo, koje sam \'eć davno očekivao. Engleska je u početku rata izjavila, da će posljedica rata za Njemačku biti medju ostalim i ta, što ćc se Nijemci moči sjećati, k a k o s u j e d n o m i m a 1 i s v o j u f 1 o t u. Sada ćemo na tu izjavu moći da damo zasluženi odgovor!“ Potopljeni brodovi. (NaroČiti brzojav »Beogradskih Novinad London, 3. februara. Potopljeiii su: danski parni brod ,,Daissy“ i španjolski parni brod „Punta Teno“. Potvrdjuje se, da je potopl.ien parni brod ,.Egset“ (3180 tona). N'ova ,,Move“. Tajanstveni brod. — Skriveni t o p o v i. — O g r o m n i p r o v i j a n t. Kb. Beč, 3. februara. Prema vijestima nekiii listova, obja« vili su u Eugleskoj opis nove njemačke ,,M6ve“, koja je potopila 13 brodova. Prema tom opisu liči ovaj brod potpuno na prvu ,,M6we‘' i pruža sliku običnog broda sve dok se ne uklone kulise, iza kojiii se onda ukazuju topovi. Brod je uaoružan sa 4 velika i 2 mala topa, a inunicijom je i namirnicama brod snabdjeven clo aprila mjeseca, Talijanske zebnje. P o m o r s k a konferencija u P a r i s u. — 11 a 1 i j a t r a ž i p o m o ć n a m o r u. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina 1 *'). ' Ženeva, 2. tebruara. lz P a r i s a javljaju. da se iduće nediclje sastaje tamo poinorska konferencija sila sporazuma. U vezi s time se javlja. da su u R i m u jako zabrinuti oduosno dogadjaja na moru u bliskoj budućnosti. Taiijansko je ministarstvo mornarice zatražilo energičnije

Bilo je oko deset sati prije podne, kad priinjetim, kako su iz Tarnagore izašla dva jahača đrumom prema nama, a čas je kasnije izbila iz sela cijela jedna ncprijatcijska konjička izvidnica, koie 20 jaliača. U to se bio povratio i moj glasnik od kapetana i donio vijest, da naše obe izvidnice — srednja i lijeva — stoje kod šumarske kuće, jer su se morale povući pred jačiin izvidjačkim neprijateljskim odjelenjima u šumi. Ja sant stajao dakle najdalje i uspjeh dana ovisio je tako rekuć samo o mojim — uspjesima. Medjutim su se bila ona dva ncprijateljska jahača približila na drumu željezničkom nasipu na koje dvije stotine koračaja. Obojica su bila sišla lijevo i desno sa druma u jarak i pustiv svoja koplja uz konjske glave promatrala su oprezno i izvedljivo nasip, za kojim je ležala moja izvidnica. Pošto nijesu primijetili ništa sumnjiva, podjoše đaije brzint kasom do pred satne motke. Sama je neprijateljska izvidniea bila još udaljena kojih pet stotina koračaja. Razmak izntedju grma, u kojem sarr sjedio i one dvojice prednjili jahača bijaše najviše đvadčset koračaja. Bio sam već prije otvorio zapor na ka r abinki, svaki čas spreman, da mogu pucati. Na topot konja privukoše se i moji tilani potrbuške bliže na vrh nasipa, dshn trojice, koji su dolje ispod nasipa držali konje. Slijedili su odlučni časovi! Pokušaše najprije, da konjima preskoče preko ograde, obojica uzeše kratak nalet, ali konji zastadoše u posljednjem Času i lijevi je jahač skoro pao konju preko vrata. Još nijesain htio da pucam, a moji ulani čekaše samo na mene. U to je vrijeme bila već stijzla ciiela izvidnica. sve donski Ka-

potpomagatije od slraue fraucuske i e n g 1 e s k e f 1 o t e, da bi se odbio eventualni austro-ugarski napad. Natazi se, da bi spriječavanje đovoza uglja bio upravo katastrofal a n za Italiju. N'a rečeiioi pomorskoj konfereucijr donijeće se odluke odnosno tnjera za suzbijanje tiajnovijili lijemačkih težnji. IJ Parisu vjeruju. da čc neutralci žučno protestovati protiv r.ecgraničenog podmorskog rata. Biesniio talijanske štauipe. (Naročiti brzojav „Bcograd. Noviiia“.)' I.ugano, 3. febtuara. [ Talijanslta je šfampa ustala narav* no sv.om žestinom protiv neograničenog rata ijomoću podmornica. ,,C o r r i e r e d e I a S e r a“ grđi vlađu i zeniiju idcmačku na sva usta, predbacujući im sva moguča rdjava swojstva. pa veli: Njemačka zamišlja sebi siobođu mora na faj način. da Euglesku svrgne na stupanj nezuatnog ostrva bcz koionija, a sebi da potčini cio svijet, od Beigije pak da stvori ono. što je stvoreno od Bosne i llorcegovine. Ali sporazum se neće dati zaplašiti I niira neče biti, dok i ova posljednja bi-. jesna lijcmačka ilitzija nc bude raz-< bijena. ,,S o c c o l o“ veli, da će ovaj liaj« lioviji pokušaj za iznudjavanje mira još većma da pojača pouzdanje sporazuma u pobjedi, jer njeziui narodi ni< jesu tako glupi, da poslije tolilcih bolo« va, stradanja i tragedija polože oružje u času, gdje se već ukazuju znaci njitiove konačne pobjede. I ostali taiiianski listovi služe sličnim frazastim ispadima. Držanje Kolatidije. (Naročiti brzojav „Beograđskih N'oviua”), Haag, 3. iebruara. Sprječavanje će holandskog brodarstva vjerovatno sve dotle trajatL dolde holandska vlada nc dodje u dodif, sa američkom vladom radi sv.oga opre* djelenja prema neograničenom podmor* ničkom ratu. Sav.ietovanje u Haagu. Kb. Haag, 3. februara. Odižuna su važna savjetovania iztnedju lioiandske Vlade, predistavnika inornaričkili vlasti i brodai'skih udruženja. •Vijećalo se u glavnom o mjerama za zaštU tu brodova usiijed neograničenog podmorničkog rata. Olasovi švaiearske štampe. (Naročiti brzoj'av »BeogračTsk'Ih Novina;;; Bern, 3. februara. „Berner Tagblatt“ priznaje tako isto pređusreMjivost odnosiKi francuskog pristaništa Ccttc i veli: Današnje otežavanje svjetske trgovine toliko će jako oštetiti zemlje sporazumnili sila. da se na jedno duže produženje rata ite inože ni mislitl.

zaci. Približavajući se korakoin, zapovjednik izvidnice poviče nešto, što nijesattf razumio i oba prednja jahača sidju s konja i počeše da dižu zagradtie motke. Sad — sad je bilo pravo, ali i skrajnje vrijeme! Primjerim, karabinka plane viša nijesam ništa vidio, tek sam čuo brzu paljbu mojih ulana. Kađa je stala puščana paljba, ležao je jedan od one dvojice prednjih jahača potrbuške ispod motke, drugi koja tri koraka dalje, a pratna Tarnogori trčalo je natrag koje dosctak kouja, a pred njima samo još tri jahača od dvadesct. Ovaj nam je prepad sretuo uspio, ali bez ikakvog dogovora ili zapovijedi, posjedasmo od sebe svi na kouje i ako samt još nijesmo znali šta i kako ćemo, kasali smo jedan za drugim zakloiijcni nasipom, samo da se što prije izgubimo sa ovoga mjesta. Istom kada smo kojc dvijc hiljade koraka niže uz prugu naišli na jedm; rječicu sa dosta visokim obalatna, stali smo i dok su konji srkali vodu, povcde se rasprava, šta ćemo da radimo dalje. Svaki je prcdlagao svoje, konačni je zaključak stvoren tek onda, kada sam saopštio momćima, da moraino na svaki način do večeri ostati ovdje, jer naša je zađaća, da izvidimo i javimo kretanje i snagu neprijatelja, koji napreduje na drumu RudnikTarnagora. Krenuli smo dakle rječicom, zaklonjeni visokom obalom ispod željezničkog mosta i tako smo se neopaženo približiti samoj Tamagori na dvije hiljade koraka. Stali smo kod jedne vodenice. Konji ostadoše stajati u sainoj rijeci, momci poljegaše na obaii lijevo i desno od vodenlce, a ja sam ušao sa još dvojioom ulana u