Београдске новине

Utorag ^ ao.

'Strana 2 . t U ovom ratu princip, đa ineđjunarođna praya Jmaju da budu temeljnom podlogom medjunarodnog mira. Medju ostalim nas uče činjenice, da su Turđ nesposobni, da S ravedno \1adaju nad drugim kojim naroom; oni ne umiju da vladaju ni nad sopBtvenim svojim narodoin. — Govornik zajtim prikazuje djclatnost nove vlade u pitanju proizvodjenja municije, gTadjenju noA - ih brodova, kao i organizacije produkta životnih namirnica. On nije nikada 6umtijao u konačnu pobjedu, no nijc sumnjao Jii u to, da će se inorati izdržati još mnoga bijesna oluja. Govornik prikazuje zatim tatni poiožaj, a qnda nastavlja: Balkan^ki je čvor jedini dio ogromnog bojnog polja, koji zabrinjuje sile sporazuma. Na mom je naša snaga jjoš uvijek neslotnljena. Hrabrosti našc morViarice ne duguje zahvalnost saino naša 'zemlja, nego joj tu zahvalnost duguju i svi lostali naši saveznici. — Zeli, da eijeii narod bude 'na čisto o tome, kakvo značenje ima blokada njemačkih podmoniica. To je odbacivanje žadnje sjenke rivilizacije, varvarstvo prirodjenog divljaštva. Nqjrijatelj, koji ee sada pokazao u pravoj boji i pred najstrpljivijim neutralcima, usudjuje se velikoj lenieričkoj rcpubliri staviti ljubazan predlog, ida njeni lični brodovi smiju jedan put ua sedmicu ploviti u Englesku. Ovaj bezobrazluk graniči sa ludilom, ali ini ćemo i s time biti gotovi. Opasnost je velika, može se medjutirn energijom i odiućnošću predueresti. Ako u borbi s ovim „desperadom" 'doprinesemo sve žrtve, imaćeino u 1917. godini mir, ako neprijatelj dodje do saznalija, da na kraju godine njegov poiožaj može da bude samo gori. Neprijateij sain ozpačuje podniomički rat bezobzirnim; neutralci ne smiju dakle više da oklijevaju, na koju će stranu da upere svoj mač. — LIoyd (George je na kraju upozorio na nuždu, da 6e vojna obaveza povisi preko 41 godine, kako bi iza vojske, koja stoji na bojištp, stajala spremna još jedna vojska.

Promjene a tursko] uisdi. lT a 1 a b-b e j v e I i k i v e z i r. I. Kb. Carigrad, 5. februara. ,,'A g e n c e M i 11 i“ javlja: Veliki je vezir S a t d-M a 1 i m-p a š a iz zdravstvenih razloga podnio ostavku. Novi ]e kabinet sastavio ministar unutrašnjih djela T a 1 a t-b e j, koji će uz veliko vezirstvo i dalje vršiti dužnost ministra unutarujih djela, a privremeno i ministarstvo financija. Za ministra spoljnih poslova postavljen jc N e s i m i-b e j. za ministra pravde i predsjednika državnog savjeta 11 a 1 i l-b e i. Enver-paš a je zadržao ratni portfelj. a K e m a 1b e j mjesto ministra mornarice. Novi je kabinet u svim krugovima naišao na (vrlo povoljan prijem. T a 1 a t b e j e v o će niinistarstvo nastaviti dosadašnju politiku i na strani središnjih vlasti nastaviti svim silama rat do konaene pobjede. Sultan je Talat-beju podario naslov velikog vezira i paše. Kb. Carigrad, 5. februara. U novom se kabinetu nalaze još: M u s a K i j a s i ui-e f e n d i. šeih-ulislam4 za zadužbinske ustanove; S ik r i-b e j, za javuu nastavu i privremeno za poštansku i telegraisku službu; Mustafa Scri h-b e j za trgovinu i poljoprivredu; A1 i M ! n e f-b e j, guveruer Livana i za javne poslove. Novi je veliki vezir danas nastupio svoje mjcsto i priinao je čestitke.

akorada l u divnom disonansu najnežnijih osećaja i oujnog oduševljenja — zvom idiiskom umiljatošću i veličanstvenom i elegičkom mekotom, u kojoj izbija sva slast, svo blagcglasje tnladjanug srca. I Platon ie uzdigao Ijubav, uzvisio je, dao joj umetn, oblik i oveko.većio je. I prolazila su vrernena, zemlja se okretala oko sunca, nfzali su se vekovi u večnost, u zaborav i letopisi su se punili periodima prolazne sudbe nacija i država i isirebljcnja njihovog, pa čak i gubljenja i svakog traga o njinia — i na sve ono našto ćak ni optimistički ugladjeni epikurejizam sa svojim: „jediuo, pijmo i veselimo se, dok nas je"; ni 6uiovi stojicizam svojim nečovečanskim odnošajima prenm Ijudskiin čtistvima; ni lakomisleni skepticizam svojiin Indiferenlnim poglcdom na živoi, pa ćak ni ideaiističk! ukrašcna koja druga teorija plemeniiili namera za srećniji život Ijudi, rečlu, uašto nl jedna fiiosofska sistema nije mogta dati svoj odgovor. koji bi mogao biti priznat universalnim i na kome bi se zaustavilo sree ćovečije — na sve to i svagda imala je prvu, poslednju i završnu reč: ljubav. Da, Ijubuv: jedna obična, prosta reč od dvu sloga, koja i ako mislena inienica, ipak sa koliko sadržlne, koliko živoine svakidašnjostl, koliko smisla i .vrednostl! Kao fenlks vrernena davnih ona živl u našoj maštl, ona caruje u naŠoj cblljl I slavi se u našem srcu. i sa koliko dlvnih barmonija. koje mirišu na iskonsku prošlost i dišu sadašnjošću, sa koliko božanskih melodija, koje zvone nečim večno mladim, nećim nežno čežIjivlm, nečim I dalekim i bllskim l poenatltn i neispitanim I sa koliko bisernih suza i nevinlh uzdaha izražava ona sve tol Božanska krasota njena, kroz

6. februara 1917.

Hco?rsničenl pođmomlfkl nt Držanle Spaniolske. Kb. Madrid. 5. februara. .,fi a v a s“ jav’ja; Juče su rano posjetili ministarskog predsjednika poslanici Sjedinjenih Država i Svajcarske. Prije podne bila je sjednica ministarskog savjeta, k o j a j e t r a j a 1 a t r i s a t a. Poslije sjednice izjavio je Romanones, da se njemačka nota i njezine posljedice prončavaju sa raznih gledišta. Romanones je referisao kralju o mjerama, koje je kabinet predvidio. kao i o njihovim jamačnim posljedicama, ali nije donijeta nikakva ćvrsta odluka. Miši.ienjc u hoiaridskim brodarskim krugovima. Kb. Amstcrdam. 5. februara. Rotterdamski dopisnik lista ,,A 11 g e m e e n H a n d e 1 s b 1 a d“ govorio je s jednim brodarskim sopstvenikom i ovaj je rekao, da nije vrlo optimističan u pogledu brodarstva, ali ipak misli, da će holandski brcdovi već iduće sedmice moći da otpiove na otvoreno more. GrčKa I sporczumne siie. Grćke čete napnstile ostrvo Krf. Kb. Rim. 5. februara. ..Agenzia Stefani“ javlja, da je grčka divizija. koja je bila dosad na Krfti, napustila ostrvo. iij e m n č R s. NJemačkj car kod bugarskog kralja. Kb. 3erlin, 5. februara. Car se s velilcom pratnjom, u kojoj Je i bugarski vojni opunomoćenik D oc e v, uputio u kupku P o s t y a n u posjetu bugarskom kralju, koji se tamo bavi radi liječenja. Na putu u hotel stanovništvo je oduševljeno pozdravljalo cara. Car se uputio u odjeljenja kraljeva, gdje je s ovim više sati konferisao. Na zajedničkoj večeri bila je i pratnja. Po večeri su predstavljene caru daine austrijskog i ugarskog Crvenog krsta. Docnije se u veče vratio car u glavni stan. Holnoiiije brzolenne @;]estL t Dr. Trager pl. Rhouhof. Kb. Beč, 5. februara. Ovdje je umro pivl odteirn predstojnik u ministarstvu gradjevina, dr. T r a g e r pl. R h o n h o 1. Njemaćko-irsko uđrtiženje. Kb. Berlin, 5. februara. Ovih je dana u Bertinu osnovano njemačko-irslco društvo sa svrhoin zbliženja obeju zemalja. Društvo teži prije svega, da upozna njemački narod s priviedntm, političkim i kulturnim prilikama Irske. Predsjedništvo društva pređstavljaju: ćlan Reiclistaga Erzberger, legacijoni savjetmk pl. Rtchthoien i grof Westarp. Počonuo torpedui čamac. Kb. Phiiadelfija, 5. februara. Reutcrov uredjavlja: Torpednjača -,Jone“, koja je doplovila iz Bostona u Philadelfiju, gdje je htjela opraviti nelce mašinske defekte. ostala je preko cijele noći izvan pristaništa. Kad su juče u jutro htjelt. da je dovuku u pristartište, opazili su, da torpednjača počinje da tone. Posada se mogla

sve vekove. paliia ie srca ljudi i naroda ognjem genija, rada, nnsli, nauke i poezije, vrline, liraorosti i oošte ćovečanskog truda. I iz starih rnitoloških fabula, gordo čelo sfingsa, sinonima većite suimije, na kome blista smrtni znak pitauja, zagonetke, koju vekovi pokušavaju da razjasne i pogled bez iskre bola, bez osećaja, bez suza i srce kao mrtvi led severa, u prah su padali pred tom nepobednom silotn. Biesak njene niužanske krasote, rnoći I slave, visokoniisleno gordo čelo, divovskt otrulc i izrazni, snažni lik sa svojim siadostrastnim čarima — pljenill su sve. 1 slušajući vreli tok krvi, šumni, ritniični udar ženstvenog srca I duboki, hao šum bure — dah grudi: giedajući kako se šire nežne nozđrve a bujne usnice prelivaju božanskim nektarom; kako se lelujaju dugi pramenovi zlatnili hoss i razbuktava plam u neugasnim očima; kako se na lieu igra večna ideja lcpote i osecaju.i tople .zrakove tela, umis njihov i svež'.nu miadosii, zde tako im.ogo ima požuda, slrasti i mašta u koj.ina sija neštu sveco i božauslco — čovečanstvo je vekovima živelo, živi I i.viće. Poema tu, poctna života, izvcdena je u svima tvorevinuiiu Ijudskog urna. Od Talesa do Sckrata, Pla'ona l Aristotela do Kanta: od jevrejsko ^ir-ga-Siitm ašer ii-Slomo (SoJomonove Pesme nad Pesmama), gtčkog Cshila, Sofokla, rimskog Virgiiija, Ovlđija I llcracija, lirišćanskog anosiola Pavl;. do Sekspira, Silera, flctea I Puškina; od Fidija, Praksitela pa do Sansovina i Paladija, do I.conarda da Vinči, Mihel Andžela, Koredžija, Raiaela, Ticljana i Tintoreta, od mitolcških nimfi i nejada do Mocarta, Berhovena, Hajdna. Vagnera i drugih; od Llkurga, Perikla, rimskih

Eeogradske Novlne

spastl. Jedan je momak cd posade uapšen. jer je na nj pala stimnja zbog sabotaže. Grsi l oKsllca. Pobtotuorni koncernt Zlatkn PnlokGUIča.

Ncdjeljni koncerat guslača Zlatka Balokuvićai ctcrne pjevačice Vilme de T h i e r r y uspio je vanredno i u moralnom i u mateiijalnom pogledu. Novo preuredjciia pozorišna dvorana etapne menaže (,,Kasine“) na Terazijania btla je već oko b sati puna otinenog opštiustva ovdašniih vojnićkih i einovničlcih krugova- kao i čianova ovdašnje austro-ugarske i ujcmačke kolonije. Koncerat je svojom posjetom počastio zastupnik vojiiog giavnog guverueia. Nj. Picuzv'šenost podmaršal pl. B a b i c h, načelnik giavnog stožera vojne glavnc gubetnije generalštabni pukovnik iiugo I- c r c h n a w e sa gospodjom, gcucralrnajor R 6 h n, predstavnik zajedničkog ministarstva spoljniit posiova barim K u ii n. mjesni zapovjednik pulcovnik R e n d u I i ć, kao i mnogi drugi odličniei. Konocrat je cipočect prvoin tačkom. granđtoznim l'ii’tovim koncertom O-rnolI za gusie, gdje jc već u prvom d ! jelu mogao guslač Baloković polcaza'i svoju veiiku tehuičku sigurnost, kojoin je na prvi mah predobio slušaoce. Kantilena drugoga dijela kao i živo, bravurosiio izvodjenje svršetka, toliko ie očarala pnsume, da su ga frenetičnim pljeskanjcm stali izazivati na scenu. No tek pravo rilmičko svoje shvačanje i osobiti način izvodjenja pokazao j'e Balokovič u drugoj tačci, ..Saini-Eaens, Rondo capriccioso“. Tu je stajao pred cpštinslvom gotov umjetmk. koji umtje u ia/.mm položinama da Izvadi najdiskretnije umjetničke efekte. Pjevaćica Vilma de i i i e r r y u velikoj ariji iz ,,T ioubadou;‘-a pokazala je, da raspolaže obilnim giasovnim materijalcm i osobito stmrćtičnim timbreom u dubinanta. I nju su slušaoci nagracilt usrdnim odobr:i\anjem. No vrhunac itmjemičkog užitlca postigla je treća tačka, gcije se Ziatko Baluknvić pokazao na r:avo : visiui svoje umjetnosti. Koliico je Sarazate-ova ,-Romanza andalusa" očitovala sredjeni ukus unijeinikov, tcJiko je Elgar-ova „t_ai.ricieuse“ pružilaraokaz o onoj savrsenoj vještini, lcoju je i strana kritilca pri/iiaia BalokoviCtvim ..Staccateima'. — l.ottcv . BTIeuse“ palc, sa različuim prcdavanjem tzv. „motto perpeiua ‘ (beskonačnog motiva) pružio je sliku raznolikusti. ijnvo raznobojnosti Balokovičevog glazbenog talenta. Ko je sa subom ponio unske s izvodjenja Četvrte racke ovoga prcgrama, mogao se uvjeriti, da sve one ocjene Balokovićeva guslanja, a kc.'je ispio i rni u izvcdu donijeii, n.ijesu nipošto pretjerane. Suvišno je ddmetati, da se i poslije ove tačke Šuom cijele dvorane orio buian pijesak. Drugo pcjavljivanje gdjice de T n i e r r y još je više osvcjilo siušaoce. Intimuo pjevanje klatze-ove duboko ćuvscvtne ijesme ,.Majka*T a omah zaiim Uramacsko predevanje Zajčevog stikovitog ,,Vira“ jcš je više razotlcrilo ninogc iijepe sposobrcsti ove pjevačice, koja pjeva bez naprezanja, te osobito uspjcva u iačiin siavovima. I ove su dvije pjestnc naišle na najljepši prijem. Koncerat je završio Baioković s čuveuiin Paganini-evim plesom ,.Vješii^a". toni poznatoin grebenu, na kome cezara do današnjih samodržaca, nacija i njihovih konstiiucija i od divljeg, nomadskog života do kulture i civilizacije, — svuda je cua. ljubav, stavljena na najviše mjesto Ijudskih ideala kao nosilac dahovue slobode čovečje, njegove uzvišcnosti i savršenstva. I ona | je to i zaslužila! 'B Tri uzvišene himne Ijubavi zna čovećanstvo i nikada ih neće zaboraviti, jer većite pesme ove zasnovane su na najsvetijim osečajima. Jednu himnu Ijubavi spevao je, pod ljupkim nebom divne Jelade, genijalni ućenilc Sokratov, Piaton, najvećl od sviju muževa Určke, nadalmuti pesnilc, zanosni posntatrač, tvorac najbolje ftlosofije, koja ne gubi čar ni u naše dane. Drugu je sačinio slavni car Solonion, največl nnidrac istoka. koji je izgovorio tri hiljade priča, nadahnuti pesnik, tvorac na- hiljade pesama. Treću himnu Ijubavi, nesravnjivu po svomc poletu, visini 1 sili spevao ]c Pavle, bednt Juđejac :z T arsa, čovek slabog vlda i trošuog tela, all veliki sa nadprirodne sile Ijubavi prema Hristu i spasavajućem mu čovečanstvu. Sve tri liimne pojavile su se u eposi najvišeg rasceveta sile neznaboštva. judejstva i hrišćanstva. O tome govore imeua. Platona, Solomona i Pavla i ima U toga, lcome nisu poznata ova imena! Pchvala ljubavi Platona izložena je u vidu dijaloga (P h a e d r o s S y mp o s i o n) u vreme veselog pira, na kome vidimo sav svet vesele, bezbrižne atinske mladeži. Nebo za Grka-Olimp, I ako je na zetnlji, ipak je na nekom uzvišenju. Prema tome, u Piatonovom duhovnom zanosu, filoscfsko-političkom posniatranju lepote, koju je tako ljubio

}e već mnogi guslač, a 1 mnoge gusle. — skrhao vral. Dok smo u dosadašnjim tačkama opažali er.u rijetku sposobnost Balokovićevu. kojcm kongenljalno koir.er.tira svcje kcmpozitore. ovdje smo se morali d.viti v i r t u o zn o s 11, kojom kao vamice iskaču njegovi nccbićni ,.fTagccTetti“ I „Piccicatti'T Tu je bilo časova, gdje je publika zapanjeno hvatala i okoin l uhom ove tako reći naičovjcćne skolcove. kojirna je Baloković prelazio iz jednilt stavaka u tiruge. Sasvint razdragano opštinstvo ostaviio je dvoranu cko 11 sati. noseći u duši poipuni i pravi umjetničlci užitak, s kojtm nijc mogla Ijepšc da počne ovogodi'-nja pozorišna sezoria u Beogradu. Ne smijemo zaboraviti jednu osobi;u pcjavii. U mjesto gospodjice Margite Roscnbcrg, koja obično prati Balokoviča, pteuzela je pratnju u posJjednji čas svršena bečka konzervatoristica, gdja Hilda i'ollak, Ma da nije irnala vremena, da prije lcor.certa prodje s umjetnTcom sve tačke. ona se je u izvodjcnju talcoreći „prinia vista" tako približila umjetniku, da ga je u istinu upotpunjavala. Njezina egzaktna izvedba, a uza to čedr.o i diskretno predavanje, naišlc je takodje na opšte priznanje. Pjevačtcu je na glasoviru pratiia s mnogo verve, umjetnikova sestra. gdjica Zora B a 1 o 1; o v i ć. Iza velikog tr.orainog uspjeha ove veeeri nije izostao ni materijalni. Kako čujemo, palo je u cobrotvornc svrhe čistoga prihoda oko 700. — K, a preko redovrie ulazne cijene, bilo je dosta i dobrovoljnih priloga: Nj. Preuzvišenosti podmaršala pl. B a b i c h a, zatim general-majora R o h n a, gospodje W e s s e 1 y, cružničkoga kapetana R u p č i ć a, natporučnika Lacknera j natporučnika dr. Ogrizovića. Gostovanje bečkog pozorišta u Beogradu. Od 13. do 15. februara gostovaće u BeogFadu, u novoprepravljenoj pozorišnoj dvorani ,,Kasine“ (menaža c. i k. etapnog zapovjedništva) bečko pozorište „Raimundtheater‘‘. Ove se predstave daju za c. i k. časnike i vojne činovnike, a čist prihod upotrebiće se u dobrotvorne ratne svrhe. Karte se mogu dobiti u upravnoj pisarni vojr.e glavne gubcrnije, a za podčasnike u odjeljenju za prijem oglasa „Beogradskih Novina‘‘. Prodaja karata započinje sutra, u srijedu, 7. ov. mj. u podne. Ponioć za februar. Priznanice za pomoć za mjesec februar izradjene su do broja 1400 i od danas mogu se iste dobiti u urtdu za potpis ćinovnika, umirovljenika i uinirovTjenica (penzionera i penzionerki), s a in o p o s 1 i j' e p o dne ođ 3 do5 i po sat i, o čemu se zainteresovani izvještavaju. Skreće se pažnja i ovom prilikom, da je kod prijema priznanice potrebno imati uza se žutu policajnu legitimaciju radi ustanovljenja indentičnosti. Ovu je legštimaciju potrebno imati isto i prilikom prijema pomoći na blagajni carsko i kraljevskog zapovjedništva mosne braneigrada Beograda Pomoć se prima na istoj blagajnici suria dan prije pođne po prijemu priznauice. Prilog. Kod c. i k. policijske komanđe priložio je jedan gospodin, koji ne želi da mu se ime objavi 50 kruna, s tira da se taj novac upotrijebi za u ratu osiijepele vojnike. Kažnjeni zbog pretjeranih cijena. Vinuca Alkalaj, pekar u Cara Uroša uiici 54, kažnjena je sa 200 kruna novčane kazne ili dvadeset dana zatvora za to, što je prodavala kiiogram kukuruznog hljeba po 2 krune u mjesto po utvrdjenoj cijeni od 80 filira.

Grk, ogleda se svo zemno pijanstvo. Pijanstvo, upravo cmuzijazam taj, koji je neodoljiva težnja višoj Iepoti, nazvao je Platon rećju: šgcog. *EQ(oq uopšte oznaćava onu snagu (moć, silu), koja pokreće sav život u prirodi, a u prenosu na čoveka — ttioć, koja neopredeljivo vuče čoveka da se nasiadjuje lepotom, da tvorL U delu dijaloga, gde se iznosi beseda inantinejske zene Diotime o postanku i rađnji fgmg-a u vasioni, sreće se tnnogo stupnjeva po kojima čovek dostiže konačni cilj svoga zemaljskog bića — pozminje u usmatranje ideja, koje su istinska, supstancializirana suština l u svojoj bitnoj egzistenciji nezavisrie od čulnih stvari, a koje Platon siavlja kao izvor saznanja. Prvi je stupanj, takozvano — zaljubljivanje. U materijalnom svetu najjače se ističe ideja lepote i biagodareći tome ona najbrže pomaže opomirijanju ideja. Definišući lepo Platon veli: „l.epo je ono, koje je uvek i prvo od svega dato, koje niti postaje niti prestaje, niti raste, niti iščezava, koje nije delimice lepo, a delimice ružno, sada lepo na drugi put ružno, ovde lepo a tarno ružno, za jedne ljude lepo a za druge ružno, u odnosu na jednu svar lepo a uporedjeno s drugoni ružno. To lepo ne javlja se ni u kom obliku, ni kao lice, ni kao ruka. ni kao razgovor lli saznanje, ono se ne nalazl na nečcmu drugom, niti na pojediuim živim stvorovima. niti na zemlji ni na nebu, nego ono postoji po sebi i za sebe i vcčito je svuda isto. Sve drugo lepo učestvuje na neki uačin u tom lepom. ali tako da i ako ovo drugo lepo postaje i nestaje, ono prvo lepo niti gubi niti dobija niti se šta s njime zbiva (Sympos). A tim lepim, i takvim. koje je u isti mah i lefinicija idejc, nasladinje se

Netika Lazar, bakalka u Solunskoj] ulici 16, takodje je kažnjena zbog pretje-J ranib cijena sa 50 knina ili pet dana zatvora, pošto Je prodala kilogram ječma po 2 krune, u mjesto po propisanoj cijeni odi 36 filira. Javna prodaja. Po zaostavštin^pok. Pctra AL Petro* vića, sudsko odjelenjc opštinske uprave u Beogradu po narcdbi starateljskog suda; prodavaće javnoin licitacijom robu iz pogrebnog preduzeća ,,G 1 o r i j a“ u radnji ulica Obilićev Venac br. 47. Prodaja će počcti u9 sati prijdl podne na dan 8. marta ove godine. Pozivaju se Iic.ianti, da dodju na ovu. prodaju. i Kretanje stanovništva, Izvještaj prijavnog odjek-nja za 4 . fcbruar: Prijavljeno 60, odjavijeno 11, selidaba 32; u hoteliina prijarijeno 51, odjavn ljeno 107, ostalo po hotelima 197 lic,a Prodaja soii. Opština grada Beograda izvršila je na« bavku dovoljne količine soii potrebne za snabdjevanje gradjanstva ti Beogradu. Pro* daja istc otpočeće kroz dan dva, čim bude gradjanstvo snabdjeveno bar u nekoliko šećerom. Prodavnioe opštine grada Beograda vršiće prodaju soli i u buduće na osnovu kupona za so, koji se nalaze na hljebnim kartama i prodavaće istu kao i do sada po 80 helera po kilogramu. Prodaja šećera. Radi obavještenja gradjanstva izvje štava se, da se šećer prodaje osim u pro« davnicama u Bitoljskoj uliri broj 20, gdj$ se prodaje svakoga dana i prijc i poslij« podne, tako isto svaki dan poslije pođne i na Cvetnom Trgu kao i u svima pro« davnicama brašna opštine grada Beograda. šećera ima u dovoljnoj količini i gradjanstvo se može snabdjeti istitn na osnovu kupona preko rijelog mjcseca.' Cijena opancima. Prema naredjenju gla\me vojne guber« nije carsko i kralejvsko zapovjedništvo mosne brane i građa Beograda odredilo je prodajnu cijenu opancima u Beogradu i okolini. Prema saopštenju opštine grada Beograda od sada će najviša prodaj* na cijena gotovim izradjenim muškim opan« cima od uštavljene kože biti 25 krun a. Opanci se ne smiju prodavati j>o višoj ri* jeni i svaki prekršilac ove naredbe biće najstrožije kažnjen. Izgubljeno — nadjeno. Na pulu od ulice MiloŠa Veiikog dcj Kolarčeve ulioe jzgubiia je Darlnka P e« trović mali novčanik sa 50 kruna u njemu. Moli se pošteni>-nalazač da novac izvoli predati c. i k. policijskoj komandi,gdje će dobiti nagradu. Kod c. i k. policijske komande predata je jedna izgubljena kaljača, po svoj pri* lici ženska. Lice, koje ju je izgubilo, neka dodje po nju u ovu komandu. Mangup konj. Uhvaćen je i predat c. i k. policijskoj komandi jedan konj, koji je tuinarao bez gospodara. Sopstvenik neka dodje po njega u policijsku komandu. Odbjegio pseto. Odbjeglo je jedno malo crno psetanea (rasa: holandski ovčarski pas), odaziva se na ime „Memi“. Nosio je mali kožni atn. Učtivo se moli svaki onaj, koji bi što znao o psetu, da to izvoli javiti c. i k. poliđjskoj komandi.

svaki. 1 u bukvalnom. reainom smislu, pri pogledu na lik prekrasnog stvora duša mladićska ispunjava se svešte* nim užasom, koji je sličan onome, koje-* ga je osećala ona duša pri svome pre« materijalnoin usmairaniu. No taj se užas pretvara u ush ! čenje i mladjana duša raspaljuje se vairenom ljubavlju prema prekrasnom stvoru. U toni sta« nju i javlja se Šo(og u glavnoj svojoj ulozi. Aiegoriska slika njegova govori:i da je on sin Porosa tproualazača) i Pe* nije (bednosti), začet n.ajkom u dan Afrodite (boginje lepote), sa ćega ne« prestano propraća leiiotu i jest Ijubitelj lepote. „Njegova je priroda dvojaka, —i veii Platon. ,.Kao sin boga Porosa, ofl je božanstven i ume zacobiti istinsko biago. Ou je mužanstven, smeo i večito raden, kroz sav svoj ž'vot . . . leti zaf lepotom. Ali kao sin >tnr te matere Pe-t ntje, on jc smrtan i s:romah, ne vlada ni jedntm cd onih blaga, kojtma teži; jeri sve šio on zadobija. cdmal’ se izmiče iz njegovih ruku, iščezava, a on iznovi traži i iznova teži — najiepšemu". Kao lesmrtan. on je ujedno t smrtan po pri-* rodi svojth rodiielja. ()n jednog i istag dana cvcta ’ utnire. i izr.ova oživljava.i On ntje bog, aii je posrednik izmedju. bogova i Ijudi i jest pri\ lačerje čovei.ić svemu onome, na čemu je udaren peča: Isrinske lepote i ctobra, ili ideja iepo;e. a na višem stupnju svoga raz-* vitka on jest težnja sarnoj ideji lepote, dobra, istine. nečem višem. nadzemaij« skom. U stvari vulgarizovana, to 'esis ono čineće se ijupko lakoumlje, koje uzbudjuie. koje teži trt'ženju potpune sreće, Šty je svagda ttlasavo, nikiia ne zadovMjeno osećanle. jer ie čas utuljeno, čas iznova taspiamćeno, a čas opet pimo beznadcrt^ng očt'anja. koje