Београдске новине

Broj 35.

6. februara 1917.

Beogradsbe Novlne

Ulorak' .

Strana 3.

[MllOjMti. Stanje Mlle u 1911. $od. Fv''.‘'-*»i* izvješicj o radn srpske tndustrije. IzuaJamo ovdje jedan izvještaj o sta* nju industtije u Srbijl god. 1911., koji je Izašao god. 1912., dakle posljcdnji pred balkanski i ovaj rat. Ovo činimo, da svaki intcresovani može scbi da stvori sud o pravom sianju slvari i prilikama, iivjereni, da se u mnogo čcm, a osobito u radničkom pitanju nećc složiti sa piičevim izvodima. Sam izvještaj — pisan god. 1912 u mnogo-čemu je značajan t dokazom, Koliko su ncnaravni bili pokušaji Srbije, da se emancipira privređno od susjtdne austro-ugarske monariiije. Ovaj sc nesrctni poKušaj kao crvena nit provlači kroz cijeii ovaj izvjcštaj. Uodina 1911. predstavlja za srpsku Industriju godinu normalnog razvijanja. Miie bilo velikih novih postrojcnja, te se s toga slika prema prošloj godini nijc mnogo izmijenila, osim druge fabrike šećerau Paraćinu, koja je do kraja godine gotovo bila svršila svoje instalacije. U godini 1911. nije bilo novih velikih instalacija. Od dogadjaja, KOjl su se desili u 1911. godini od najveće važnosti za srpsku industriju bio jezakon o radnjama. On je stupio na snagu u poloviui godine, a sve njegove odredbe nijesu privedenc u djclo ni do kraja godine. Ali 1 one, što su odmah mogle da stupe na snagu pokazale sit nesumnjivo rdjav uticaj na razvitak srpske industrije. Spuštanje maksimuma dncvnog rada imalo je za posljedicu ogranlčenje rada, pa preina tonie i smapjcnu produkciju prosječno od radnika dok je nadnica ostaia ista, te je tako produkcijotn trošak povećan, tako isto zakonska odrcdba o zabranl dužeg rada od 8 sati za radnike ispođ 16 godina imala je za posljedicu poskupljivanje produkcijonih troškova. PoŠto ti radnici moraju zbog prirode posla da radc uporedo sa odrasiim radnicima, to su se preduzeča morala odreći takvih radnika. Na njihova su mjesta uzeti odrasli rađnici sa večom nadnicom, te su tako ti poslovi sada poskupili i time povećanl opštl režijski troškovL Bezuslovna zabrana noćnog rada za ženskinje nanijela je mnogo teškoća preduzcćirna, gdje se po prirodi posla moraju ženske upotrijebiti, a sezonski karakter poslova je zahtijevao i noćni rad za iz.vjesno vrijeme. Ta su preduzeća morala zbog ovc katcgorične zabrane ili da ograUiče produkciju na svoju štetu, iii da ud.voje instalaciju, kako bi za vrijeme sezone sa udvojcnim brojein radnica mogla podmiriti potrebu. Medjutiin taj drugi način, koji bi gotovo udvojio režijske troškove ne rentira se ni onim industrijskiin preduzećima, koia mnogo bolje stoje i imaju mnogo veći promet. < Uticaj dakle onih odredaba zakona o radniatna, koje su već stupile na snagu bio je/u tomc, što su režijski troškovi po.većani. Istina novi zakon stavio je srpskoj Inđustriji i bolje izglede za njeno razvijanje. U red tih odredaba doiaze na prvoin mjcstu propisi o osnivanju preduzeća. Do sada odredjenih propisa nije bilo, već je sve zavisilo od odluka policijskih vlasti, koje su bile daicko od toga da razumiju potrebu i interese inđustrijalnih preduzeća. Zakon o radnjama mnogo je bolji u tome poglcdu od dosadašnjili propisa, ne samo po cdredjenosti zakonskih propisa, več još više po tome, što je nad-

teži svome vrhovnom ideaiu. A đa se cn postigne treba se .,obrat;ti širokom moru Isiiote . . . koja u istini postoji . Jer ,.onaj, koji ie lepotu jednom vidco, lepo'.u Čis’ii. r.eonakaženu telom i bojama. taj ie ne :e promeniti ni za zlato. ni za porfiru i ni za kakav lep stvor zemaljski; i tek na tont stnpnju umogicdanja lepote, život ćovekov postaje istinskl blažen i zaslužuje da se u istini naziva životom (Symp).“ , Stoga, veli Platon, ..dužnost je svakog čoveka da poštuje žpojg-a.* Idući tom stazorn, prinienjeui na stvarnost živcta, taj prekrasni, večno mladi plutonovski Eros postao je otac naslada i svakojakih čežnji, otac ,-beskućniIi skUalica. koje se svagda valjaju po zemlji bez postelje“. „isitusni lovac", kojt uvek ..smišlja kakvo bi!o lukavstvo’. Raskošna bujnost i frivolnost. najraflnisanije uživanje, takmiči sc čisto sa smelošću i obiljem 'života. 1 o Ijupko lakcumlje sa velikom svežincm. okreuiošću i ošlrinom duha i sa puno čulnosti bata sc samo u pijan zanos sladostrašća. Ne slučajno, pohvalu platonske ljubavi završava pijani Alkibijad. Pijanstvo i strast krila su Radi toga čovek ..cstavlja roditelje, hraću i drugove, prenebregava svako dosto.ianstvo i odbacuje svc obzire i na.vike’. Jer ..ljubav je sirast". 1 ako docnije spevane, ipak kako uivno ovde pasuju i kakav izražaj unaju. premda dosta vulgarizovane, reči Ovidijeve: „Biago onom koga upropaščuju promenljive borbe Venerine! Neka bi bogovi dali. da to butie uzrok inoje snirti! .Vojnik neka juriša prsima na neprijatelja, neka krvlju većno ime kupuje. Da bog da ja venuo u strasti Venerinoj, jda bog da skončao u sred uživanja (Amor 11., 10, 22)“. U apoteozi erotičke strasti i zvući finalni ukord platonovske pesme o Ijubavi. Cuvstvena strast put blaženstvu duhovnih zanosa — ovtle je opšta misao grčke hiinne ljubavi. A'Svršiče se.)

ležnost oduzeo od policijskih vlasti i predao nađležnom ministarstvu. Tako isto odredbe zakona o povlasticama za domaću industriju pri državnim i javnim nabavkama, uticale su vrlo povoljno na poslove. I ove godine industrija je imala da računa sa visokim đjenama ugija. Oskudica uugiju padala je u toliko teže, što domaći rudnici i zbog nedovoljne produkcije i zbog teških saobraćajnih prilika, nijesu bili u stanju da podmire domaću potrebu, a dovoz sa strane bio je otežau malom vodora u letnjim i jesenjim mjesecima. Ta se nevolja još povećala kaosom na državnim željeznicama, koji nastupa svake izvjeste sezone, a koji je ove godine bio naročito velikL Taj kaos nastaje ne sarno zbog oslcudice u vagoniina, već i zbog gotovo dezorganisaue željezničke službe. Oduosi izmedju radnika i poslođavaca biii su normalni; nije bilo ni velikih ni čestih štrajkova, ni isključenja od strane poslodavaca. Te su pojave bile samo sporadične i nijesu imale na opšte prilike nikalcav uticaj. Radnici su sa svim razumIjivo nestrpljivo očekivaii, da se zakon o rađnjama odmah uvede u život, te je ta nervoza bila povod sukobhna naročito u vremenu odmah poslije stupanja zakona na snagu; aii tih sukoba nije u giavnom bilo u industrijalnim prcduzećima. Vrijednost prođukcije srpske inđustriJe u ovoj godini popela se na 126,2 milijuna dinara. Od te svote dolazi na: u hiljadama dinara.

mlinove

23.685,5

strugare (pilane)

3.500

piva i špiritusa

8.100

tekstilne fabrike

7.180

topionice metala

12.684

šećera i dr.

6.500

šljiva i pekmeza

22.800

klanice

21.200

ostale

20.586

Svega

126.235,5

Od te vrijeđnosti jzvezeno je za 54,344

tnilijuna i to:

hiljada

tona

dinara

suve šljive

33.266,8

16.493,7

pekmez

5.227,2

2.164,7

klanič. proizvodi

18.009,4

19.335,5

rafiniran šećer

1.275,7

503,9

mlinar, proizvodi

18.740,7

3.048,6

bakar

6.826,5

9.584,5

ostali predmeti

2.842.5

3.212,8

Svega

86.189,0

54.344,0

Po tome od cjelokupne godišnje produkcije izvezeno je 43 l Yo a izvezena vrijednost čini 46,50o/ 0 od cjelokupnog izvoza u 1911. god. Ovaj procenat predstavlja samo izvezenu količinu, koja ;e proizvedena u industrijskirn preduzećima. Ali kako je pored te količine izvczen ijedan dio robe kao proizvod kućevne industrije i zanata, to je ovaj procenat za sve izvezene preradjevine još neštcn veći. Pošto se privredna moć jedne zemljo ogleda mnogo u tome, da li ona uvozi i izvozi sirovine ili preradjevine, to neće biti bez interesa, da izložimo, kakav je ođnos bio izrnedju izvoza sirovina i preradjevina za posljednjih nekoliko godina, da bi mogli jasno vidjeti, kako se privređna aktivnoslj razvijala.

cjelokup-

Izvoz industr.

od cjelokup. Izvoza lndustr.

godinc

nl Izvoz.

preradjevina.

preradj. °/o.

1906.

71.604,1

24.124

33,70

1907,

81.491,3

33.943,7

41,65

1908.

77.749

30.494

39,20

1909,

92.982

20.611

22,38

1910.

98.388

28.825

29,30

1911.

116.916

54.344

46,50

Prosječno đakle izvoz preradjevina iznosio je od 1906. do 1910. god i/ 3 od. cjeiokupnog izvoza. Ova je godina daieko prešia tu cifru i prObbžila se polovini. Mliiiarskadndustrijau ovoj godini nije imala novih invensticija. U Nišu je podignut jedan vcći mlin (za sada može da melje 3 vagona za 24 sata, ali je postrojenje tako izvršeno, da se produkcijona moć može udvojiti), a pored njega nekoliko malih seoskih mlinova. Tako da se slika miinarske industrije u ovoj godini nije mnogo izmijeniia prema 1910. godini. Jedan od većih mlinova (Radović i Konip.) u Kragujevcu obustavio jc rad u toku godine zbog požara. Mlin je poslije prešao u svojinu jednog akcionai-skog društva. Seoski miinovi (koji rade na ujam i koji ne odvajaju mekinjci od brašna) i ove su godine trpjeli mnogo od nada vodenica potoćara. Osiobodjene plaćanja poreza i sa minimalniin troškoviina režijskim, one su za vrijemc vode uspješno konkurisale parnim mlinovima, koji su pored poreza i prireza zakonom o radnjama dužni da imaju spremno mašinsko osoblje i da ispunjavaju druge uslove, što sve čini da su njihovi režijski troškovi veliki. Zbog neprekidnih žalbi, koje su dolazile od tih malih mlinova protiv potočara, došlo se do rezuitata, da je stanje malih mlinova zbog ove nesolidne konkurencije zbilja nesnosno. Pored svega toga potočare su jedno pravo zlo za svoju okoiinuisadrugihrazloga. One zbog svojih brana odvraćaju maticu rijeke, rone obalu i u vremenu kiša rijeka zbog toga plavi najrodnlje dijelove zemlje. Taj štetan uticaj potočara bio je povod zakonodavcu, da u zakonu o takšama ustanovi za vodenice tako visoke takse, da one pod tim okolnostima ne mogu nikako raditi. Ali te zakonske odredbe su ostale neizvržene. U nekim su okruzima obustavile rad one vodenice, koie nijesu imale odobrenja, a u drugim su radile i dalje. To nejednako postupanjo vrlo je rdjavo ut icaio i na rad parnih mlinova, t ako da je veliki broj od njih morao da obustavlja rad. Pitanje, ni do dauas nije još riješeno u korist pamih mlinova, jer

je vtIo komplikovano i na njegovo riješavanje imaju uticaja ljudi iz naroda, koji ovoj grani domaćc Industrije nijesu naklonjeni. Prosječni ujam sa kojim su radili iznosi 8—10o/o. Pošto ovi! mlinovi ne vode nikakvih knjiga, to je vrlo teško odrediti njihovu godišnju produkciju. Veliki miinovi, koji ne rađe samo za lokainu potrebu, imali su ove godine dobre poslove. Cijena pšenici nije mnogo varirala i to je bilo pmvod, da se poslovi na svršavaju na štetu. Prosječna djena pšenice bila je 162 dinara. a brašna 217 dinara od tone. Mekinje su imale vrlo dobru djenu na strani i s toga je gotovo sve izvezeno mahom za Austro-Ugarsku. Izvoz brašna podbacio je ove godine. Dok je u 1910. godini izvezeno 10.120 tona, dotle je u ovoj godiui izvezeno samo 7.128,7 tona. Uzrok ovome opadanju izvoza leži u više dogadjaja. Na prvom mjestu izvozna t rgovina sa Turskom još neorganizovana: u Turskoj se nemaju sigume novčane institucije, icoje bi mogle tu organizaciju izvesti. Fibjal Beogradske Zadruge u Solunu tražio je od izvjesnih mlinarskih preduzeća da ustanove biio posebice bilo zajedno stovarište brašna iz kojih bi filijal po upustvima sopstvenika iz Srbije vršio prodaje. Medjutim mlinovi nijesu se tomc zahtjevu odazvali. Tako je ostaio i daije da se svaka isporuka vrši ili za gotov novac ili na povuku. Osim toga turske su vlasti zavele na srpsko brašno neke takse, koje se ne slažuj sa duhom srpsko-turskog trgovinskog ugovoia. Diplomatskim se putem zahtjevalo, da se od naplate tih taksa odustane. Orijentalske su željeznice i u ovoj godini naplaćivale znatno veće stavove za uvoz u Tursku, nego za provoz kroz Tursku. Sve je to bilo povod, da se izvoz brašna u ovoj gođini smanji. Tursko-taLijanskim ratom, koji je bio zgodna prilika, da se pozicije na turskiin trgovima ne samo zadrže nego i utvrde, naročito sa obzirom na to, što je bugarska roba izgubila one privileguje koje je ranije imala, — nijesu se mogli ili n'jcsu se umjeli koristiti izvoznl mlinovi. (Nastaviće se). Uodsni puisu! Srednls Eerope. Srednja Evropa ima dosta željezničkih pruga: isprepietena je žeijezničkim mrežama kao paučinoin, aii ipak prirodni vodeni putevi (velike piovne rijeke) nijesu izgubiie svoju važnost za promet tovara i lica, jer se snuju velike ostiove, da se sve evropske rijeke izmedju sebe spoja brodivim kanalima u svrhu pojaćanja toga prometa. Nevjerovatno se čini, kada se kaže, da takvi brodivi kanali prolaze brdom i doiinom, a ipak je tako. Ako treba, da brod prijedje vodeniin putem preko kakvog brda, to se grade kanali 6a st-’pepicama od 20 i v!še m., a voda se u njih dovadja iz gorskih rječica i potoka. Dizanje broda kod stepenica biva nataj način, da se grade veiika betonska odjelenja i iz gornjeg dijela kanala voda postrance lagano pritječe u zatvoreno odjelenje, gdje se nalazi brod. Cim u to odjelenje više vode pritječe, to se sa držanjeni vodostaja u odjelenju diže j brod sam po sebi i kad voda u odjelemju dodje u istu visinu, kao što je gornji kanal, to brod može dalje da plovi. Prošle godine u Miinchemi je u njemačko-austro-ugarskom privrednom savezu raspravljena i prihvaćena osnova z.'v izvedbu takvih bnodovniii kanala u Srednjoj Evropi, kojima bi se omogućila veza vodenim putem izmeđju Sjevernog i Istoenog Mora sa Crnim, Egejskint 1 Jadranskim Morem. Ti su kanali: 1. Sređnjokopneni kanal, koji bi polazlo od Berlina i spajao rijeke Labu, Vezeru, Enisu i Rajnu izmedju sebe, — dužina 900 km. 2. Kanal, koji bi polazio od Beča na Preravu i spajao rijeku Odru sa Dunavom, dužina 2930 km. Tim bi se omogućiio, da bi se moglo brodom doći od Stetina, preko Berlina, Breslave rijekom Odrom i kanalom đo BeĆa, a onda dunavom do Crnoga Mora. 3. Od Prerave do Pardubica vodio bi kanai, koji bi spajao Dunav sa Labom, a to bi bila veza Hamburg—Suiina. Dužina kanala 3140 km. 4. Od Bamberga do Regensburga vođlo bi kanal kao spoj Dunava sa Rajnom, u dužini od 3430 kin, 5. Od Miinchena vodio bi kanal prema Augsburgu, Niimbergu, Bambergu u Mein•ir.gen i Eisenach, £ime bi, od Monakova počevši, bio spojen Dunav preko Werre sa rijekom Vezerom. Dužina kanala 650 km. 6. Kanal od Rajna do Bodcnskog jezera 850 km. 7. Od Oderberga bi vodio kanal na Krakov u Vislu, koja bi sa rijekom Dnjestrom u spoju bila. Dužina kanala 500 km. 8. Kanalski spoj Dunava sa Jadranskim morem poiazio bi od Vukovara na Samac, Savoin do Siska, pa Kupom do Karlovca a i dalje kanalom, kojim bi se Kupa vodila ravno prema Rijed u Jadransko more. Duljina toga kanala iznosila bi 500 km. a troškovi gradnje stajali bi do 120.0C0.000 K. 9. Zadobijanjem Balkana stvorena je nova osnova za spoj Dunava sa Egejskiin morem od Morave preko Vardara. Troškove gradnje tih kanala imala bi nositi cijela srednja Evropa, koja bi tuda najviše i koristi imala, a red izgradnje tih kanala išao bi prema važnosti kanala za svietski promet

Poslijednle &rzo]avne vflesn. Njemačko-američki spor. Kb. Stockholm. 5. februara. ,.A f t o n b 1 a d e t“ se u svom uvodniku bavi mogućnošću, da bi američke Sjedinjene Države mogle u sadašnjem političkom položaju igrati odlučnu ulogu. Fisac članka naglasuje najprije, da bi predsjednik Wilson kao posrednik za mir mogao imati važnu riječ i da bi bio u stanju zadobiti zahvalnost cijeloga svijeta, kad bi u pravom času zaraćene stranke sklonio na inir. Sta bi se medjutim dogodilo, kad bi on na strani sporazumniii sila stupio u rat? Središnje su vlasti sigurno spremne na tu mogućnost, jer je vodstvo njihove spoljne politike svoj sudbonosni korak ozbiljuo pretreslo. Posve je sigurno. da su učinjene dalekosežne pripreme, no samo sudjelovanjc Amerike u ratu ne bi u stvari mnogo izmijenilo. Za borbu na bojnim poljima Amerika bi se pokazala bez značenja, a može sc sumnjati I u spremu njene mornarice, Njemačka i Austro-Ugarska hcće da zapriječe dovoz živežnih namirnica u zapadne države. Broj brodova, koji bi Amerika zaplijenila i stavila na raspoloženje Engleskoj, nije veći od cncga, koji je potopljen u decembru prošie godine od njemačkih podmortiica. Eventualno Wilsonovo uiTiiješanje u rat ne bi bitno utjecalo na ratni položaj središnjih vlasti. Bugarska ostaie vierna središnjim vlaslimaKb. Sofija, 5. februara. Službni list ..Narodni Prava“ pišu: U svojoj ]e velikoj boibi na život l smrt Njemačka odiučila. da čov.ječanstvu povrati mir i da posluži stvari napretka. Sa svojitn će velikim izumilačkim duhom, sa tehnikom l vojničkom tačnosd kod vladanja sa željezom 1 elektricitetom i sa svojom ncdostiživom spremom Niemačka sada svu svoju silu uložiti kod naviješrenih ratnih sredstava. Ispunjeni veseljem i oduševljenjeni pozdravlja bugarski narod, Izjavljujućl, da ostaju I nadalje nepokolebivo vjerni postojećem savczu. AMRElCKI POSLANIK GERARD ZAHTIJEVA SVOJE PUTNE ISPRAVE. Kb. Berlin, 5. februara. Američki jc posianik Oerard danas poslSje podne zaliiijevao svoje putne isprave. SHVAĆENJE U BERLINU. Kb. Berlin, 5. februara. Ovdie vjada opšte začudjenje što W 11 s o u predbacujc Njemr 'koi, da je ona orekršila svoje obećanie- U njernačkoi noti od 4. maja 1916. izrično Njeniaćka ćini sva svoja obećanja ovlsnima o tonie, đa če poći za rukom Sjev. Amerićkini Državania odvratiii Englesku od njezinog držanja, koje se protiv! svim medjtinarodnim ustanovama. Amerikaneima je u tu svrhu ostav!j&no dovoljno vremena, ali oni nijesu dosada ništa postigli kod Englcske. U političkim kragovima pobudjuje takodjer čudjenje tvdnja Wiisonova, da Njcmačka preduzima lakoumno ovu akciju, dok Njčmačka radi u zajednicl sa svojim savezniciina sarao ono, što ie prije dobro promislila I računaJa sa svjm posljedicama. U opšte se naglašuJe, da postupak Amerike ne iznenadjuje nikoga. Njtmačka će čvrsto i mirno sačekati sve posiiedice. uvjerena, da će podmornice potpuno izvršiti svoju zadaću. Zapljena njeniačkih pomoćnih krstarica. Kb. Berh'n, 5. februara. Prema oviamo stiglim vijestima zaplijenila je vlada Sjedinjenih Država osim već javljcnih trgovačkih brodova takodje i one njemačkc krstarice, koje se nalaze u američkim lukanvi. Posada je tiii brodova internirana. Izjava njemačkog državnog sekretara Z.immermanna, (Naročiti brzojav »BeograOskih Novuia«;. Berlin, 5. februara. Njemački Viržavni tajnik za spoijne posiove Z i in m e r m a n n izjavio je ameriekim novinarima, da ga je razočarala odluka predsjednika Wilsona, pošto Njemačkoj poslije odbijanja poimde za mir rdje ostalo nikakvo drugo sredstvo, nego neograničeni podrnornički rat. Njemačka cdnosno edustajauja od takvog vodjenja rata nije u svoje vrijeme dala nikakvih bezuslovnih obećanja. Zimmetmann se nada. da će predsjednik Wilson ipak opomenuti američke brodove. da ne odiaze u zonu, na koju se proteže blokada. U borbi za opstanak Njemačka apsoiutno ne može odustati od jednom već doneseu© odluke. Pregovori sa skandinavskim državama. (Naročiti brzojav »Beograilskih Novina«; Berlin, 5. februainL „BerlinerTagblatt" tvrdi, da su tri skandiaavske države, Svedska, Norveškai Danska povele pregovore sa Njemačkom u vezi sa neograničenim podmorničkim ratom Pregovorima se ide na to, da se i ovim državama odobre iste saobraćajne olakšioe, kao što su odobrene Americi.

Mišljenje engleske štampe. , Kb. Kopenhagen, 5. februara. Odnosno američko-njeniaćkog konfliki ta engleska štampa zastupa mišljenje, da ovaj sukob ne morabezuslovnoizai z v a t i ra t. Isto je tako engleska štampa jednodušna u inišljenju, da će držanje Amcrike izazvati nove privredne teškoće za male 'ncutralne države. 1 AmCrika plijeni njemačke brodove. Kb. Amsterdam, 5. februara. Reutcr javlja: Njemački je parnl brod „Kronprinzessin Cacilie" zaplijenjcn' u Bostonu. Američka vtada razmišlja, da li treba r atni brodovi da prate američke brodove kroz zabnanjene morske prostorije. U Paniami je vlast zapljenila četiri parna broda Hamburg—Amerika—linije, koji se još od početka rata taino nalaze. Utisak u Beču. Kb. Beč, 5. fcbruara. Listovi primaju vijest o prekidanju diplomatskih odnosa izmedju Sjedinjenih Država i središnjih vlasti s vclikom mirno-' ćom, izjavljujući, da odlukaWiisonovanije zateklanjemačkuiaustrpugarsku vladu nepripravne, " Večernji njemački izvještaj. Kb. Berlin, 5. februara. . W o 1 f f o v ured javlja pod 5. o mj. na veče: Sa nijednog fronta niiesu Javljeni nikakvi veći bojevi.

Zvanitne o&iase. Broj ,16.484/1916. JAVNA PRODAJA. Uslijed odluke suda c. i kr. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda broj 410 gradj. od 19. januara 1917. u stečajnoj tnasi Johana Buchgrabera, krojača, qdredjuje se javna prodaja putem nadmeta-' nja pokretnina za 8. marta ov. god. u 3 sati prije podne f slijedeće dane. Na javnom nađmetanju prodavaće se jedan Singerov krojački stroj i cijeli krojački namještaj, onda raznovrsne postave, dugmeta, 175 komada ženskih steznika (,,midera“) i t d. Predrneti koji se izlažu javnom nadmetanju, izrućiće se odmali najboljem ponudjaču uz gotov novan.i Javno nadmetanje izvršiće se u magacinu dužnikovom u Knez Mihajlovoj uliri broj 24. Beograd, 31. januara 1917. C. i k. redarstveno zapovjedništvo.

ROfiESPOHDEIfCiJfl. Gospodji SOFI STOJANOVIĆ, Zencva. Molirn aVs, javite JLilanu, da mi pišo preko Vas, jei ja <xl Milana nisam dobila još ni jadno pismo. PP imo Milauovo pratito mi na tatinu adresu. Da li primate moja pisma, koja šaljem na Vašu ađresu xa ililana. Molim Vas, pratite ih Milanu. Neka mi »e jari i preko „Beogradskih Novina". Jarite Milanu neka jni prati novac, abo mu je moguće. Od braca Žiko primila sam novac. Pcfc idravite moga brata Voju, xa5to mi on ne piše. Unaprijed Vam Llagodarim. Mnogo vas BVe posdravlja Katarina M- Rafailović, .Leskovac. 28190—8

JPrer^ovi^ Zeneva, Case 3545 MB. dostavlja: Užice: — .. Milan S i n d j i Č, iz Tapare, lžvještava svoje. da je zdrav. Dragoljub R a d o v i ć, izvještava svoje, da je sa zetorn i kumorn zdrav. Stanojku T o d o r o v i ć. iz Požege, Jelen Dol, izvještava Todor, da je sa Obradoin i Radivojem Boškovičem zdrav. Niš: Anku Dj. N i k o I i 6 trgovca, Kralja Aleksandra ulica 3b., izvještava Dragoslav, da je sa ocem zdrav. žoru Krapćevič Hajduk Veljkova ulica 10. izvještava Toma, da je zdrav/ Pirot: Milan G o j k u v i ć, Izvještava svoje, da je zdrav sa bratom Perom. Jovančom i Adamom. Petra M a I č i ć a. izvještava Dragutin, da je zdrav. Jevrosimu D. Dančića, iz Babušnice, izvještava Milosav. da je poslao 1.45 kruna, da odgovcii. Trajka A n d j e I k o v i ć a Dragu, Izvještava Aleksandar Peirović. da je zdrav, Vrania: Nikola J. S i e \ a n o v 1 ć, izvještava svoje u Močnaiici, da je zdrav, Jordana l r a, k o v > ć a. Janu, iz Oolemog Sela, izvješiava Stanko, da je zdrav. Josif D. M i 1 e n k o v i ć, izvještava svoie u Dragačevcu, da je zdrav. Dušan T. Konstantinović, izvještava svoje u Doujoj Stupanji, da je zdrav. Donji Milanovac: Milevn M a i k o v i ć, izvještava muž Miiisav, ogias picčitao, zdrav, novac poslao, da odgovori o prijemu novca. Djordja Buzganovića, izvještava Laza, da su: on Goga. Koka 1 Rade Gajić, Dragutin 1 kum Nikola zdravi.