Београдске новине

10. februara 1917.

Beogradske Noviac

, _ _ Snbota

i * K

Beof tt. ?,

- Rfrana 2 .'

- - - a \

bilo uvrijcdjeno i pogodjen o nekoliko Anienfana. Tada je odjednom cijeli svijet stajao u plamenu. a kada je objavljen njemački oeograničeni rat i kada bi se jednom imaio stati na put amerićkim municijonim lifcracijania. onda se odjeduom pokazao interes gospodlna AVilsona za neutralne državc tako jakini. da je te ma!e države pozvao, da podijele sudbinu Srbije, Crne Oore I ■Runtunjske. Amerika bi htjela objavitl .Njemaćkoj rat na taj način, da sa\- posao i svu opasnost za nju preuzmu Danska, Norveškm Švedska, Hoiandija, Švajcarska i španija. Poziv če W'ilsynov ostati zabilježen kao sudboitosan l pogrješan. Postoji namjera, da se uijudni NVilsonov poziv neutralclma, neka se za zakašnjele američke ntirovrc usiove dadu iskasapiti, nazove glupim i bezobraznitn, nu mi ćcmo se zaJovoliiti tiine, da ga nazovcmo pogrješkotu, Što u stvari znači jedno te isto. Odnos izmedjii Austro-Ugarske { Ainerikc. Oprečne vijesti. (Nnročltl brzolav „Beocradskih Novina 11 .) Bern, 9. febtua:a. ,.j o u r n a 1“ doznaje, da se nijesu obistiniie vijesti o već uslijedjeiom prciomti iztnediu Austro-Ugarske i Amerike. Amerlčka v!ada nastoji, da izbiegno diplonialskom prelomu sa monariiijotu. flome nasuprot javlja ,,N e w-Y o i k, H e r a I d“, da je austro-ugarski poslar.ik grof Tarnowski htio NVilsuaa predati svoju vjerodajnicu, no da ga VVilson ni;e htio da prbni. Aiuerički senat ratiticirao prekiđ ođ* nosa. Kb. VVasIiington, 9. fcbruara. Scnat jc sa 87 protiv 5 glasova r at i fi e' - a o prekld diplomatskiii odnosa sa Njemačkom. Držanje Sjedinicnih Država. Kb New-York, .9 febraara. (Brzojav zastupnika Wol!fovog biroa). ,,Wor!U‘‘ izjavljuje svoje nezadovoljstvo o tome, šlo su siična saopšterija o pređstojećoj zapljeni povodom rata u amcričkim pristan'štima zaosta'ih brodova izazvala autorizovanu izjavu, da se takav korak i ne uzima u ocjenu. Jeđna depcša „Assocladet Ik-ess* 1 u Washingtonu kaže, lla su učinjcni koraci, da držanje vladino za vrijcme ovog zapctog stania ostanc smišljeno i (znad svake kritike. Zvanično se objavljuje, da će amerikanska vlada pažijivo nastojavati, d a Njcmačka i drugc neprijatelj!Ske zcmije ne dobiju povod za rat Opšta »ipustva, upravljena činovnicima vladinim i pojedinim državtr a Unije, pozivaju činovnike, da izbjegavaju sva’co protivuo držauje i da nc čine ništa, što nc bi biio sasvim po zakonu i što spada u djelokrug vladin Od ćinovnika se očekuje, da će izbjcgavati svako diclo, kojc bi ma u koliko izgltdalo sumnjivo. Mišlierij« na iiew»yorškoj hiirzl. (Naročiti brzojav „Beograđskiii Novina“) Bcriin. 9. februara. ,,D a i 1 y l' e 1 e g r a p h“ javlja iz Nevv-Yot‘ka, du su ijudi u Uailsreetu uvjereni, tja iv objuva rata Aineriko NjeidackaJ još pttanjd sanio uekoliko tiedjelja. Oijcia zt-iulja potpomaže VViisuna u SaOutjjj kr'/.l. Opo.nost, kojout je \Vilsrai težio za irtlroin i njetnu radio, sad je pestala clemenat snagc za tiadjomuu v li du, sitjženi; oni su jednostavnl. smišljeni, s t r o g i; Jovanovie ic pozitivan, zdrav umetnik S kao takav zasitiilo ic- da se o njcnnt šio više zna i čuje. Dok Jovaitovieu pripada prvo mesto po starešinstvu, dotie po umetničkoj v.*ediiosti z.aslužtije prveits Vo ntedj živim vajaHtua, srpsK:m i jugosloVettsfeim, l v n M e š t r o v t e. Kad še oval daroviti urnetttik ttojavio pre ttekoiiko goditta sa svojim džinovskint, sithvolieitint škulpiuvanta ie. Kosovske epopeSe („MiloŠ Dhtlie". v ,Kraljcvič Marko", „Šrdja Zlopogledja", >JugoVića Majka ', ,.Kosovske udovlce" I dv.), srpška i Ittgosloveitska mnetnicka fcritika iŠ.ia je u slnvotfOh MeŠtroviću tako daleko, da ga je proglasila za ttekit vrstu dotle nevidjencga unietniekog polnbožanstva. Medjutim, Ivan Meštrović nije origittaian uiuetnik, I «ko }e vajat prvoga reda I najbt tH skttlptot u Jugoslovx'ttst\Tt. On fhdl w hidjem stlia. Waže rcčeivo — u stitti, koji baš danas ijna veiike preds avnike WSt Zepadu. Rvrdiftov ,.Ađanl“. .tobattCsn Bossarda „Šnaga'V kakva Mvtznetova figura s terfinske pelat« „HlretttgoM" »H sa ..Sponrcttilca na bbku Naroda", Oeorge Mfttnt-a „Oeafna M.»ti" foj wnlre na kriln), 1 't. d. 11. d. — sviina ovtm deh'ma \ Mfektoovičevlm KoaovAfm agurarna tzvor fe zatečaRki. Izvor ovaj valia tražiti « kitnom iremirB, koji je Kahvatio celn mttetttost ; « bnmom, nadabnntom poleru savretnctte sknlpture. tkiavno nije bilo tobko ©obrih vajara, k»o sađa. Vajarstvo imt oarias jedttu od na.mlodnijih epoha. Ono je ogledaio moderrta života. boibe i nervoze, snage 1 sioma sadaštijeg čovtka. Staloženj pravci l.etmarda Bistoifia i Ađolfa Hildebranda manje stt žastnpljeni, jer ne odgovaraju duha vremena. Možda Će se ljadstvo, umorno, Isfrokeno. razočarano. vratlri uiima. Za

Amerićki trgovačkl brodovi naoružatiL (Naročiti b.rzojav „Beogradrkiii Novina 4 *). ~'- J ‘ Kopenhagen. 9. februara „1 i m e s“ javljaju iz Ne\v-Yorka, da je vlada Sjedinjenih Država odlučila aaoružati sve svoje trgovačke urodove. I!a svakom bi se brodu imali postaviti topovi na prednjem, srednjem i stražnjera dijelu broda. Znštita ujemačkili interesa. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina 1 '). 4 Berlin. 9. februara. Wo!ffov ured javlja: 7Jastitu je njeniačkili interesa preuzela tt gla\r.ora Švajcarska (kako smo već jnče javili. »)p Ur.), u R u s i j i i H g i p i u preuzeia je zaštitu njemačkili iuteresa š v e d s k a, n a r o k u i Tangcru H o 1 a n d i j a. Zaštitu Je Japanskih. runu!i:Iskih i srpskih podauika u Njemačkoj preuzela S p a n i j a. Amerlčkl NUemci protiv rata. Kb- Ne\v-York> 9. februara. 500 njemačkih i austro-ugarskih uđruženja stvoriio te prekjuče u NewYorku zakjjučak protiv rata. Poziv Amerlci, da učestvuje u pariškoj prlvrednoj konferencIjL (Naročiti bizojav „Beogradskih Novlna"). Zeneva, 9. februara. ,,P e 111 J o u r n a 1“ javlja. da će B r i a n d siužbeno pozvati Sjedinjene Države na učestvovanje u pariškoj privrednoj konfercnciji, | lieofrraitei psđimrmtki rai, PotopJjeui brodovi. Kb. Rottcrdam. 9. februara. Reuterov ured javlja: 8. su o. mj. potopljeni: Norveški parni brod „Kiinak", koj' se nalazio ria putu iz Rotterdama u Lngleslat. Posadu je spasila ujemačka podmornica, koia je brod potopiia. — Dalje e n g i e sk i parni brodovi ,,Azne“ (3074 tone) i ,,Saxon-Triton‘‘ (1337 rona). Kb. Bern, 9. februara, Prema ,,Matlnu“ stiglo je u Havre 80 ijudi posade potopijenog parnog broda ,,Bisage“. Kb. Rotterdam, 9. februara. «,L! o y d A g e n t u r“ javlja: Njemačka je podtnornica p o t o p i 1 a brod „Torino" (1850 tona). Posada jc spašena. Engleski je parni brod ,,Towncief“ (2157 tona) takodje potopljen. 6 je Ijudi poginulo, osiali su spašeni. Kb. London, 9. februara. Od potopljenogje bđgijskog pomoćnog broda ,,Lare Cruse“ ostao na životu santo jedan čovjek. — P o t o pij e n je ualje brod ..Corstean princess" (27 70 toua). Jedan je dio posade spašen. Kb. London, 9. februara. Engieski je parni brol ,,Hollineide“ (Pfb2 lone) p o t o p 1 j e u Kapetan je spa'en. posada je ukrcaua u šaince. Daije ;e potopljen veljki engleski putnioki in cd ,.Califoruia“. Oa 250 put* n>\u. kojl su se naiazill im lirodu, tri >u fCgitida zajedno sa 28 IjuJt posade. Zi ckspiozije su usmrćetia 4 liea. čjpuŠeni tvrde, da je brod potopljen a <la I nije prije oponiemit. Sad još ne oseča se žft’ to potrcba. Svet ttije ioš sit borbe. oganj se nije utulio, ljudi stupaju tapred, hvaiaju Život ttiuskulozrtiiil rukama, padaju i pobedjuju. To je naš uzbud.;tni Vek, koji za svoie pertubacije traži ođgavarajuci oblik 'umetrtički. t ttalazi ga \\ delima čas oveg ćas onog velikaua. Oat'ovna forma za takva maidfešiaciju potiče, ipak, od Ičodina, a!i ni ott tlije sanmnikao. Nenadmašni skulptor frattcuski ne bi bio mogućan. da vajatstvo u Francuskoj nije sve do tijega cvetalo. Ort je njegov krajnit rezultat. Pojavu Rodina ttžročlla »e slavua skulptorska tradicija, čiia su imena Jean Pigalle, Pranvois Rude, Jean Carpeaur, Jtdes Daion, Hemrt Citapa i — — ko bi ih sve nabrojao! A iz kakve je vajarske tradicije rttogao proizičt MeŠirović. kad je kao što rekosmo n ročetku — rtaše v»jarstvo ttajnovijega vremetta?... On je. knžu, samoitikfio! Uzmimo da je to tačoo. Od kuda, onda, sliinost izmedjra ebličla njesovft, i Rodinov fa 1 Metfetterovth? Da je naš omctttfk »tatljl od ttjth, tnogll bisttfO 1 prtStati, da $» ga e s S podržavafl; afl sv nj* dvojica radili t*ko \ ortda- dok jt Meštrovič, kao težbrižiK) čoliaflce, S’*do pžsao! Osim toga, Meštrovjč je fsprva vajao sasvim dnikčiie, tnekJe, saiik Bcaasa mladjem- IJ ostaJom, ne fši mlgmaian arf)e mahna. Potinma ortg.’nsltto« Jeste prefntttčs' vo gjenlja. Za dobra umetrtika dosta jc. kad pozajmljenu fortma « do t « n i 1 i Č n o m vrednošću. Meštrovičeva vrednost leH u kakaktertstici figura njegovih. On ume da dade jak, svestran izraz. On ima vatm umetničku, koja ga čtni pravira nmetnikom i koja će mu osigurati najvidnije mesto u istoriji našega siromaŠno« vajarstva.

Kb. Amsterdam, 9. februara, Iz Londona se javlja, da su dalje potopijeni pomoćni brod s Raber“ i norveški parni brod ,,Songela“ (Naročiti bizojav „Beogradskih Novina“). . v Lugano, 9. februara. „Corriere de 11 a Sera“ javija iz Londona, da je 6. o. mj. pot o p 1J e n o trgovačkih brodova sa ukupnont sadržinom od 52.000 tona. (Naročit! brzofav .JJeoeradskUi Novtaa“4 Chrlstianija. 9. febrnara, Kako spašcnici s potopijenog norveškog broda „A r g o“ izjavljuju, p ot o p 1 .ie n o.Je u jednom danu i na jeđnom te istom mjestu šest e n g 1 e s k ! h tarcib brodova. Svi su ti brodovi .:ab tsali na mine, koje su N jemci dan prjje pdcžili. (Naročiti br,tojav »Beograd&kili Novinas/ Berlin, 9. februara. Jedna je njemačka podmornica, koja se povratila u njemačko pristanišie. potopila deset brodu 'n sa uktipno 19-000 tona sadržite. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Beriin, O. februara. U Sfeve'rnofli moru su dalie p o t o p 1 j e n i : iedan engleski parni brod sa 3000 tona, tri ettglcske i jedna francuska ribarska ladja. (Narociti breojav »Beogradskih Novina«j. ; * Paris. 9. februara. Agence Havas službeno javlia: Neprijateijske su podmoruice potopile slijedeće laiije: francuski ribarski brod ,,Jonne“ (163 tone), belgijski ribarski brod .,Anonymus“. engleske parne brouove ,,Crown Point“ (5216 tona), ,,Vestra“ (1021 tona), ,,Azul“ (9077 tona! i .,Laxon-Briton“ (1337 tona), englesku ribarsku ladju ,,Primrose“ (113 tona) i pernansku iadju ,,l.oston“ (1419 tona). Mogućnost obustave svega neutralnog broaarstva. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina"). Lugano, 9. febrnara. „Secolo" javlja iz Kopenhagena: Svi se đanski trgovinski brodovi razoružavaju, a inomčad se otpušta iz službe. Sva roba, koja je biia odredjena za izvoz u Englesku, snijestiće se u unutrašnjost zemlje. 01 v)(J Odgovor Aigenline. Kb. Lontldn, 9. lebniaia. „Reuter" javlja iz BuenosAiresa od juče: Argentiiiska je vlađa prcdala svoj odgovor njemačkom posianiku na niemačku izjavu o ratu pomoću podmornica. Vlada Izjavij'uje svoje žaljen:, što se na5!o za potrebno, pribjeći tako ekstremnim mjerania, te izjavljuje, da će kao i uvijek do sad udešavati svoje držanje po temeijnim zakonima i načelima medjunarodnog prava. Prekid u transportu tnuniciie iz Amerike u sporazunma pristaništd. (Naiočiti brzojav »Beogradškill Nov.na > Mamburg, 9- februara „Neue Hayiburger Zeitung" javlja, daje došiodoprekida u odašiljanju američke municije u sporazumna pristaništa, pošto su i amcrički osjeguravajući obroci poskočiii od 15 na 80 doiara. , Pusljedice neograiilčctiog rata. (Naročitl br.ojav »Beograđskih Novina«j, ZUridi, 9. februara. Od 1, februara t. j. daua kađa ja zapoćco neogi'aničejli pođinorski rat, poskočiie su cijene uglju u gornjoj Italiji na bajoslovnti visinu. 5. tebniara bi!a je u Florenci cijeita nglju 235 lira naprama 35 « ininio vrijcme Madrid, 9- februat A U C u d I x n kzi 30 natovarenih brodova bez posade, U Nc w C a stl tt 55.000 tona ugija, kojl se «e mok otpremiti. Hamburg, 9. fcbruar«, >,0 c n e t a 1 a n zc i gc r*’ javlja iz Mar»iliesa : Franc.iska su oSjeg\»avajuć» iritruženja povisila od 6. februara obroke za ri» »ko brodova od T.4 na 31 Fanak. Onrooitte pevišenie os)egHr«vaJ;ičih iuemi,i», v (NflrofiO hrzojav »Biogr.-đsHfi Lottdon. 9. febnMra, Retildrov ttred javlja iz VVusn'ngteiu: Pržavnl je tajnik $aopS'.*o, č* jc savezu osjegnravajuči tifcd povisio rreirdje pro«v ratnog tizika e 4 425 n a 900 : ttesitttaktt. Obustavljen ostttmt prrtrnet Ltmedjn Eagfeske 1 Francnsk«. (Nsročftf breojav ..Beograđskfh Nr»v!*a-“) Hamburg, 9. februan. „GeneraUnzeiger* javfjn iz Ženeve: Prema objavi željemičk« «prave u Lyonu, obnstavijen je brodarski osobni promčt izmed/n Francuske i Eogieske, Franctiske mjere protiv neogranlfenog podmorskog rata. (NaročlU brzojav „Beojn-ad. No\1na".J ZenevA, 9. tebroar* JEctto d« Paris* 4 javlja, da je francuski ministarski savjet progiasio svo.a \4jećanja perm anc n tn ini o, kako bi se našio uspješno sredstvo protiv njcmačluh podmomica, čije djelovanje počinje da uzrujava. Objelodanjivanje je vijesti o do. eadiajima n a moru zabranieno. le-

dan veliki dio brodova, koji iu imali prispjeti u francttska pristajiišta, nije stigao Nečovječna engleska namjera. (Naročiti hrzojav »Beograđskih Novina«/ Maag, 9- februara. ,,Daily Express“ predlaže, da «e na svaki engleski brod ukrca po jedan njcmački ratni zarobljenik višega položajs kao zaštita protiv njemačkih podmomica. Izbačene mine. t (Naročiti brzojav, „Beogradskih Novina“) Haag, 9- febmara. Na holandijsku je obalu zadnjih dana izbacilo more 237 mina, od tih 230 engleskili, a samo jeđna njemačka, od tuda se razabire, d.a su njemačke mine bolje ukotovljene uego Ji engleskc.

Prllsstona besjeđa enfletkofa kralia. Eag^eski je kralj Gjorgjc održao 8. o. mj. prijestouu bcsjcdu, u kojoj ]t medju ostaiim rekao: Neprijateiji su u namjen, da započnu inirovai j-.regovcri, stavili izvjesne predloge. Sadržaj tih predloga nije medjutiin sn;isao iiikakvih mogućih podloga. Moji su narodi i mrji saveznici čvisto i jednodušno odlučiii, izvc jevati svoje postavijens aslove oko odštete i zadovoljenja a za siobodu i srećniju budućnost naroda. njihovog napretka i civiiizaeije. l ! odgovoru smo iia Wilsonovu akeiju, u keliko se to moglo učiniti, označili onc glavne pietpostavke- k. je su preduvjet za ostvarenje naših c'tljeva. Grožnje će sa daljim zločininia protiv medjunarođnog i sveopšteg prava čovječanstva samo još više očeličiti našu odluku. V.& vrije.ne je zimških m.eseca moja tnornarica, a da nije fcila izazivana, bez prekida nastavila svoju stražu na morima. Moje se vojske ne bore sarno u Evropi, ncgo isto tako usr.ešno u Mesopotamiji i istočnoj Africi. Mi snu p<.t; ur.o spremni. da u najužem zajednićkom radu ,>a saveznicima obnovimo borhu na svim bojištima. Pozvao sara predstavnike mojih dominija i indijskoga carstva, da sa rnojim ministrima vijećaju o važnim zaJedničkim interesima, koji se odnose na rat. Ova će vijećanja, kako se nadam, dovesti do još rjesnijih veza izmedju svih dijelova inoje države. Gospoda se poslanici iz donjeg dorna pozivaju, da rasprave sve nužne mjere za uspješni nastavak rata.

Rusfjn. Otkriće polltičke zavjere u PetrograUu. (Narofiti brzoj'av »Bcograilskih Novinaa^ Stockholm, 9. februara. Kako ,Rječ“ javlja, u Petrogradu je otkrivena jedna ve'ika politička zavjera, u kojoj su učestvovali ugledni članovi raznih stranaka dume. Svrha jc zavjeri bila, da se iznitdi saziv dume i obore nepoputarni ćlanovi vlade. Užasan pusloš prilikom ekspiozije u ArhangeisKu, (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«/ Berlin. 9- K'bruara. $. rt k - * ’ ■ l'S ’ * -„Lokalauzcige r“ javlja iz Rotterdama: Ruski listovi donose opšime jzvještajc o nedavnoj cksp’oziji u pristaništu Arhangelska. Prema totne obim nesreće nije ninogo manji nego onaj priiikom eksplozije prije nckoliko mjeseci. Užasna eksplozija je zamijeniia još uiatniju Požar se brzo širio sa staje na staju. Eksplozijom su uništena *va nova postrojen a u ptistanižtu, koja su pred sam rat biia dovršena. Broj poginulih ijudi je vrlo ,vclik, jer se ncsreća desiia rađnog daua- Uništcno je i potonuto šest vclikih engleskih pamih brodova U dalekoj okolini su zgrade oštećene Vjeridb« rumnnjskog preijstolonasljednlka sa carevom kćeri. (Naročid biiojav „Beogradskih Noviaa”) j Bcriin, 9- februar*. figtiehc Rundschav* 1 jartja ta Sfcrćkltohna; 2a vrijetn« svoga bavfcenja , u Carskom *rta rumnnjski « prestokmasijednik vjerio tta najstarijom ćerkora ruekoga eara. i u mm ttg—MBaaMegMMMfcMBMM— 1 MBjnmlle timlmt uijesti | Jedan ćlsn »sSnteinskog ndruženja* Izabran « engleski „donji dora*. ’ffiMročm braojav »Bcogradsklli Novtaa«/ i Rotterdam, « Mflta—fRcfttcrdaaischc Cearaid*' ob- • jeVidantaje tavjesće «vog kmdooskog do- . pisnifca, prema kojcm* i« a frsfcom srczsi North Rosoomm izabrani posta.nik Plna- : k«tt čtaa „tanfetndcog“ «đnJwijX, i fcafco «e drti, rodjak oifaga Ploakceta, koji je • Ucfcrsn proSta godine k*» «w>tadjonarae bk» nstrijdjen. Dosađa je izbornI srez North Roscomim zastupao avijck jedau nacijona&đa, fcoji je binui nedovno bez protivka»»didata. Iz tog* se može raza- : br*ti — veli tr d*Ije « izvještaja — fcako je revcOucija u lrskoj i nači«, Jcojim su ta revoluciju Engtai ogušivati, ojačao ncpomirljive Irce. Plunkett preuia vjeri, koju je zadao *vojoj stranci, neće zauroti svoga rnjesta « „donjem domu“, jcr ,,sinfeinsko“ udraženje n®će nikafco da wade z* Engle•kn, im negira t tuun kmdottsfci parhm>ei«t.

Nestašlca nglja u FrancusfcoJ. (NaroćIH brzojav „Beozrtdddfc Nortm*J j Bem, 9 . fefcnur«-‘ 1 Prema poriškim bi se listovinu Imala zbog štednje na uglju zatvoritl sv* javna kupatila. S istih razloga namjerava vlad da zatvori velikc rrgovačke Imće Louvre, Printemps i Bon Marche. — ,Jourual“ primjećuje, da dosadašnje mjere • ograničenju potrošnje plina i elektriciteta nijesu dovele do povoljnog rezultata. I oove mjere, kao zatvaranje pozorišta a t. d. ne bi značile nikakvu uštednju.

iz HroatsKe I Bosne. Pitanje medicinskog fakulteU « i Hrvatskoj. U Zagrebu se i cijeloj Hrvatsfcoj' ra« zvila posljednjih dana živahna djelažnost, da se §to skorije u Zagrebu osiiuie medicinski fakultet- Kako je poznato, bavlo se tim pitanjem u jednoj od posljedajih svojih sjednica i Iirvatski sabor, a ovih je dana posjetila deputaci.a zbora lijećnika krtlje« vine Hrvatskc i SlavonijC svc nadJežne faktoro, đa prema zaključku oi'Ogodišuje glavne skupštine naglasi prijeku l neodgodivu potrebu otvaranja mcdicinskoga fiiulteta na lirvatskom sveščilištu. Deputadja je bila kod bana, kod odjelnog prcdsto.nika za unutamje poslove, kod odjelnog predstoji nika za bogoštovljc i nas!avu, kod sveučilišnoga rektora i kod građskoga fizika Kao govomik deputacije fungirao ic pot* predsjednik zbora lijcčuika dr. M pl. C a k o v i ć. Prcdsjednikn je sabora Isporučena zahvala, što je sabor s toliko tnara i odlučnosti iznosio i raspravio te s toiiko ljubavi prihvatio prijedlog za otvaranje me; dicinskog fakulteta. B a n u i ostalim faktorima razfožene su velike teškoće, s kojima se iinadu boritt naši djad dok uče u stranom svijetu te da se uspjeh i napredak u javnom zdravstvu može postići samo onđa, ako se imadc do voljno liječnika, a nedostatak lijećnika g!avni je razlog što zdravstvene prilike u Hr* vatskoj ne napreduju, kao u drugim evropskirn zemljama. Naglašena je i velika kuh turna važnost takovog fakulteta, te zamolilo, da se u interesu narodnog zdravija, blagostanja i kuiture, što prije ostvari ovaj toliko važnt i odlučni zaiitjev hrvatskoga oaroda. B an je rekao, da mu je dobro poznat veliki jjedostatak liječnika i sve sodjalne štete, kcje otuda proizlazc, te da se svemu tome može pomoći samo otvaranjera medicinskog fakulteta na hrvatskom sveučilištu. Ban je izjavio nadaije, da je odlučio uložiti sve svoje siie, da se što prije udovolji toj narodnoj i kulturnoj potrebi. I svi ostali mjerodavni fakto.i iz, : avQf su, đa im je poznata potreba i opravđani zahtjcv za medicinskitu falcuUetom, tc su obećali svim svojirn silama notpomagati taj veliki cilj. U širokim se atama istakoše temeljni principi, od kojih je glavni taj, da se kod otvaranja ne zanosi za velikim svjetskim fakultetima, već da se u čednim granicama osnuje malo, ali dobro ognjišce, u kojemu ne će biti prvim ciljera, da goji veliku znanost, već da prije 3vega odgaja 5q3remne i vaijane liječnikc. Tako će se moći prebroditi najveća i gotovo jediaa teškoća, a to je, da se nadju nužna financijalna sredstva, pa je uz ovu veiiku sjrremnost u odlučujućim krugovima, da se na hrvatskom sveučilištu otvori medicinski fakultet « potpuno opravdana nađa, da će se taj fakultet u najskorije vrijeme doisfa i otvx»riti. 1 Novi predsjednik izraelitsko-seiardicke bogoštovne opštine u Sarajevu. Pređsjednikom je izraelitsko-se-'ardičke bogoštovne opštine u Sarajevu iza.bran velcposjednik gosp. Ašer A1 k a 1 a y. Pogranićno redarstvo u KlenkM. Uspostavljena je ispostava kr. pograničkog rcdarstvenog satništva mitrovačkog u Kienku, koja jc povodom ratnih prilik.f 1914 obustavila svoje djdovanjeSvinjetina lx Bosne za Dahnacljn. Uslijed molbe c. k. ijamjcsništva m Dalmaciji odredio je zavod za proaiet živežom kod *emaljske viadc za Bo’ou i Hercogoviiiu u Saiiijevu, da tvoraica suhomesraate robe Viđmar u Rnjedoru uzitna uvijck u prvoai redn obzir a> poarebc Dahnacije i da sarudžbama iz Dalm»cite daje pn - ensh’»- —. Cijena /e cx>bi Jranko žcljezuičk* staaica Prijedor: Aliješaco suho mcso (sunka, ktre, rcbra i prss.) K 050 po fcilagramn; ŠHska t karc K 1050; ^braunschwej£jka“ salaraa X 10; ^Sdmtfcenwuref“ K 11; sušcui jez3t K 0; atohia »ušcaa slaoica K. 33Sljanje plrinfe n južnaj Jtercegortnl I AtbanijL Prema tajavi gCBCraUmajo:a fi- Hfclera, nfcinjene ea sve predraduje. Att« juž. Hcreegorini oko ušća Nsretve, &a Gacfcora polju, i n krajevrraa Albanlje,» fcofiraa •dgcrvaraju fclimatskc prflike *a sitttaje firtača. Sijanjcra bf »c hnjdo započttB reć e«e godiie. Proracun popravillšU <za pofrzrku maioijetnin) u Ullni. V Oliaš je (n'dalćko Siska) «reć d*S*> vremcna urvJjeno popravilište ?a nedausiu djccu iz Hnatske i Slavanije. Profaiun za ovo popraviUšte za sfodmtt 1016/17 • K 02 330.