Београдске новине

iO. lebruara 1917 ,

f buoota

Broj 39.

Beosradske Noviue

Strao« S. -

ftflđ I oKoIlco. Javna blagodarnost. Odbor za podupiranje ratnih invalida grada Z e m u n a izriče ovime 6voju zahvalnost svim onim plernenitim darovaČima, koji brojnim preplatama pridoniješe lijepom materijalnom uspjehu koncerta Zlabta Balokovića. Cista dobit iznosl 500 kruna. Parastos blaženopočivšein Uraiju MHanu. Poštovaoci i prijatelji blažer.opočivŠeg Nj. V. kralja Milana davaće mu na dan njegove snirti 11. februara (29. januara) tek. god. u 10 sati prije podne, parastos u crkvi Svetog Marka. Oostovanje bečkog pozorišta *Relinund" u Beogradu. Od 13. do 15. februara gostovaće u Beogradu, u novoprepravljenoj pozorišnoj dvorani B Kasine a (menaža c. i k. etapnog zapovjedništva) bečko pozorište ,Reimundtheater , ‘. Ove se predstave daju za c. i k. časnike i vojne činovnike, kao i za činovnike i činovnice na rađu kod kojeg c. i k. nađleštva, a čist prihod upotrebiće se u dobrotvorne ratue svrhe, Karte se mogu dobiti u upravnoj pisarni vojne glavne gubernije, a za podcasnike u odjel;enju za prijem ogiasa .Beogradskih Novina*. Još se upozoruje, da progratn prvoga dana neće biti identičan sa programom trećega dana. Pored ponavljivanja komada, koji se daje prvoga dana, izvešće se treće večeri još i probrani varijete-ski program. Dobrovoljnl se prilozi primaju sa zahvalnošću. Na prvoj i trećoj večeri izvešće se kao đodatak programu jedna uvertira od generalštabnog kapetana S a f r a n e k a. Izgubljen pas bernardinac. Nestao je jedan veliki p a s-bernardinac. Odaziva se na ime „Berno". Ko ga nadje, neita ga preda u Siminoj ui. br. 1, gdje će dobiti do'oru nagradu. Dotumarafi psi. Jeđan je lovački pas, mrke bo!e sa bijelim pjegama, bez znaka, dotumarao zapovjeuništvu vojne željeznice D Jug“. Pas se nalazi kod vojnog računskog uieda, gdje ga vlasnik može pritniti. —Veliki beli ruski hrt je sa markom 1913 Beograd 572 dotumarao. Vlasmk ga inože primiti kod računskog podčasnika Moora, niomčadsko odjeijenje vojne željeznice Jug\ Kretanje stranaca. lzvještaj prija'/nog uređa od 8. februara: Prijavljeno 84, odjavijeno 2, preseljenja 44; u hoteiima prijavljeno 131, odjavljeno lo6, ostalo u hotelima prijavIjenih stranaca 238. Kššo cd iDfiiia postote žiršia zemlja? Mnogo oko varoši i po seiinta imade Iedine, pa bi bilo daleko bolje, da se ove preoru i zasađe kupusom, krompironi ili povrćent. Medjutim vlada skoro opšte mišljenjc, da ledina kao ziratno zemljište sko; ro ništa ne vrijedi, da je stivišc vlažno ili hlađno. Medjutim se ieđine i iošije Iivade, kad se dovoljno isuše i strućr.o preoru. rnogu preh’oriti u najbolje ziratno zeuiIjište, pu i na saiuom podvodnom zeinljištu može urod4fc dobra žetva. A ko se hoće, da se ledinc pretvore u povrtarsko zemljištc, onda prije svega trtba obrrt ti pažnjuuato, daiiscpovršina, koja se namjerava preraditi, ne nalazi suviše u hladovini, jer u h'adu, 'ma i u inanjcm, povrće ne napređuje- Potrebna je sunčana strana i svjetiost. Hladovite površine treba iskoristiti kao livade, za proizvodnju s ijcna. Aii akose hoćc da se sunčane livađe pretvore u ziratno zemijišie, potrebno je prije svega ispitati, da lise zemljište možc dobro isušiti, i da li voda pravilno otiče u spremljene jame. U prošloj su goUini zcniijišta u nizinama mnogo patila od vlažnog vreinena, zastala vlaga je pokvarila zemljištc, i samo je tamo, gdjc jc voda pravilno ohcala, bilo dobre žctve. Isušavanje je pak poljc stručnog povrtara i privređ•nog kemičara. S toga nc ireba nikad pristupati preivaranju ledina j livađa u zlratno zemljište prije, dok se o tomc ne sasluša stničnjak od poziva, soji tek onda može dati tačmt ocjenu, kađ lično pregieda zemljištc. Kad 6e dakle iivadu. ili ledina hoće da zasijc, onda cijelu površimi t.'eba plitko prekopati ili je piugom preorati, u rnale grudvc, trutc ožiljke travc po tuogućstvu isifniti pa iit onda 25 do 30 cin. dubokO zaicopati i!i zaorati u zetnlfu, gdjc neće istruliu ncgo tignjilitt; ti istmljelom ttanju oni 6u djubrište za rasprostiranje biljki, u ugttjiljenom s.tanju oni sprijcčavaju da se koten biljkc širi, jer je ukiscljena, ugnjiljcna cmica (zemlja) škodjiva zarozvijanjc bdjkePrvog Ijeta posiije ngarenja iivade ili tedinc ne trcba cUmalt zasijavati povrće.

krumpir ili kupus, nego zemljište treba prvo zasijati ječmom fli zobi, da bi se zemijište dovoljno izvjetrik), oslobodilo kisciine i da bi sc ožiljci trave u zeniljišlu dobro ugnjilili. S jeseni se bad na zemljište vještačlco gnjojivo (tako zvani Thoinasmehl), da bi se ova gnjojiva u zcmlji dobro rastvorila. Idućeg proljeća, u februartt i martu, nagnoji se kaliumom, i onda se, poslije dubljeg oranja, može zasaditi krumpir, kupus i razno povrće. Ne treba pak misliti, da zemljište livade ili ledine, koje je već samo po scbi cmica, nije potrebno djubriti štalskim djubretom. Stalsko djubre je uvijek osnova uspješnog rada u vrtovima i na njivama, i tek onaj postiže u tome visinu uspjeha, koji razuranim izmjeničkim rađoin svake trcće godine jedan put djubri svoje njive. Svo kupusasto povrće tiaži dobro djubrenje, na čije mjesto u drugoj godini dolaze krumpiri, u trećoj korenasto povrće, mehunasio povrće, tuk i t- d. Dakle svake treće godine treba trećinu zemljišta potpuno djubriti, a kao dopimu svake druge godine izvršiti vještačko djubrenjc; ovi su radovi potrebpj, ako sa hoće, pri inače razumnorn obdjelavanju, tia se na iivadastom zemljištu postigne uspjeh. Još nekoliko riječi o vrijeclnosti livadastog zeinljišta za proizvodnju kruntpira. U .opšte se rnisli, da krumpiri sa livadarskog zemljišta, dakle u nizinama, nijesu ukusni, da 'nemaju dovoljno skroba i da se teško Jcuhaju. To je mišijenje pogrješno. U kišovitim godinama, kad vlažne nizine mnogo pate ođ nagoinilavanja vodc, krumpiri su doista pešto vodnjikavi, ali u redovnint godinatna ueina boljih krumpira nego li 'sa nizinskih zemljišta. NaroCito rani krumpiri svih vrsta vrlo dobro uspj'evaju u nizinanta x donose odličan prinos. Istina se zernljište u nizinama obradjuje obično 14 do 20 dana docnije nego li pjeskoviti, ali krumpir u nizinama daleko brže napreduje i presiigne u razvijanju onaj na pjesicovitoin zemljištu, on je već u junu i julu potpuno sazrio. Njemu ne skode ni proijetnji mrazevi, jer mu se većinom list ne razvija brzo te se u siučaju studenog proljeća može lakše zatrpati zemlioin. OSfffldMD smž'ta i nlsšcus zcftlta proIiDU ptiille prežđrljloostl. , Najmilija \ najprobitačnija je obrada povrtarstva zasiiavanje graška; ona daje dobar prinos, kađ se poredak sijanja pravilno .vrši, u zelenorn i nezreiom giašku od mjeseea maja, pa do u poznu jesen. Grašak traži šupijikavo topio zemljtšte, koje ne smije biti sveže zađjubreno. Treba tlakle za obradjivanie sprcrniti takvo zcmijište, koje je u prošioj godini b ; lo podjubreno i na komc je bio zaaadjen kupus ili njemtt slično povrće- Grašak spađa u cmo povrće, kojo na mrazu nije osobito osjetljivo. U biagim predjelima, gdje obično nema ošire zime, grašak se rnože već s jeseni zasijati; u srednjoj Evropi i kod nas prvo zasijavanje se može vršiti krajcm tebruara i početkom marta. Da b: se đobio šio raniji prinos grašlca, treba ga zasijati u piitkitn sanđucima u djubrevitoj leji ili u umjercno toplitn prostorijama, i to već u poiovini februara. iznikr.ute biljke treba blagovremeno naviknuii na vazduh i po mogućslvu ilt preko dana držati napolju, da bi se ociržaJe i ostale dosta zbijene. čim biijke za 5 do !0 cm izrastu, onc se mogu presađiti u spremijene lejc. Pošto se preporučuje što gušće zasadjivanje, potre’ono je uzeti irl do četiri biijke zajedno t presaditi ilr u četiri r/d.'i, u leji od 1 metra širine, u ođstojanju od 15 cm. Ako se onc malo zaliju, rastu dalje b;z ikakvog zastoja. Kad bdjke dovoljno očvrsnu, hladnoća ođ nckoljko stepeni ništa hn ne škodi. Pri iraitom obrađjivanju treba upotrijebiti što je moguće nuie vrste graška. Cijcnovniđ trgovina sa sjcmenjem daju u tom poglcdit bogat izoor. Ntske vrstc u toliko su probitačnije, što se one i bez tačkanja razvijaju i donose plođ. Visoke vrste se morajtt prućem podapreti čim biljka za šaku visoko iznikne. Razuntije sc po sebi, da se presadjivanjc visokih vrsti mora .vršiti u većern razmaku, te se u jeđnoj lcji može presaditi najviše dva do tri reda. i Ako sc želi da se preko cijelog' ijcta dobije sdeni grašak, onda se zasadjivanjc mora vršiti u mcdjuvremenu od dvijc scdmicedo jula. Posebi se razumije, da se za vrijeme suše Ieje moraju zalivati; gnojno zalivanjc se ne prcporučuje, jer se na svježe zadjubrenom zemljištu tvavuljina brzo razvija, |to biva na štetu prinosa. Ako se želi dobiti sjeinenjake, onda se zelcti grašak nc smijc brati, cio plod treba ostaViti iia se sjeme razvijc. U totnc slučaju grašak ostaje toliko dugo na biijkl, dokle lišće ne požuti- Tada se obere, dobro isuŠi i mlati, a mogu se mehunke i rukom o’.juštitf. Za zaštitu protivu ptica, koje vrlo rado vadc aznlknute klice iz zemJje, a i sam piknuti grašak, preporučuju ge razna srestva, alt su skoro sva ta sresh a bezuspješ-

na. Kao dobro zaštitno srestvo se do sad pokazalo, kad se 10 cni visoko nad k'jorn, u jednom okviru lctava, razapnu što gušća mreža cmog konca, a ta je zaštita u toliko probitačnija, žto sc ntreža učvršćena u okviru otože po potrcbi prenositi na razna mjesta. Ova prenosna miežasta zaštitna srestva nc treba položiti sa svirn na zernlju, njih treba na zgodnim podupii-aiima poštaviti u visini od 10 cm nad lejom. Kod svih tih zaštitnih srestava treba paziti, da ona sa svih strana zatvaraju zemljište, jer se ptice inače »na s koje strane mogu provućl, i onda je sva muka uzaludna. Trajna Je zaštita zasadjenih leja protivu ptičije proždrljivosti i gušće izradjena mreža od tankih žica, sa razmakom pletiva o d 1 i/j cm , koja se može izraditi u komadima od 1 metra. Ti se kosnadi na sve četiri strane u pravougolniku saviju i tim načinom dajtt vrlo dobro srestvo protivu ptica, jer se možc na svalrom mjestu zgodno upotrijebiti. I ovđje fa-eba paziti, da jc zemljište sa svih strana zatvoreno. Kao što stno gore napomenuli, ima raznih srestava, koja s e u povrtarstvu primjenjuju radi zašiite zaradjenilt biljki, ali su najprobitačnije gore opisana mrežasta pietiva, bilo od konca ili žica. fisrsflĐfl priisio, Prluretfno stanje znpasletfnettli tfijsloati SrbUe u foalnl 1916. Gpšte stanje; Nova j916. godina Je zatekla Srbiju u stanju privrednog sionia. Razbjeglo s’anovništvo se istina poćelo da vraća svcnie ognjištu, aii je sve još nosiio na sebt trag skoro okonćane oorhe; stare orgamzacije su bile tmištenc, a nove su moiale tek stvarati. Završetak 19*6. i početak 1917. godine prika/uje zemlju, i pored ratnih šteta, privreuno pognutu. snabdjevenu sa svinia privrednim uredjenjima. Vrlo je teško u uskom okviru jednog kratkog izvjcštaja govoriti o svima preobražajima, s toga ćemo se u produženju dolaći samo giavnih pojedinosti. Potrebno ie tilo izvesti čitav niz ratnih privtedmh orgariizacija, kojirna je bio zadaiak tia riješe za državni život najpotrebnije privredne zadatke. Napušteno zemljište je primoravauo na prinos, srpski zemaijski proizvodi s jcdne straue, i potrošački i industrijski proizvodi s drtig’e : strane zadavali su ninogo posla m^šini kontrolnog trgovinskog prometa. Povodorn uspostavIjanja skoro redovnili prilika.- uzaizalo sc blagostanje tt zemlji, seljak je došao do veće gotovine novca, našao je odličan trg za svoje proizvode i postao je dobar potrošač uvczene robePoijoprivreda: U poijoprlvredi se vojna uprava ptidržavala naćela, da se radi jxmovne proizvodnje što je mogaće više zemljišta obradi. Citav niz uepovoijnih okolrjps^, kao štp su: ratne operacijs u vr^ju^pti jesenjeg zasijavanja 1915., razbjeguuta stoka po šjumama. bjegstvo stanovnišlva, privremena suša, godinama zakorovljena polja, izvamedno su otežavaia radove, kojima je bila svrha da se proizvoduja podigne. Ali je zato jcscnjc obđjelavanje izveđeno svom oulućnošću, te je za iduću žetvu, po pojcdinim okruzima. zasijano pšenicom 30—6t' c o ziratne zemlje. I prvo oranje za proljetnje ttsjeve, olakšano povoljmm vremenom, vrlo jc dobro napredovalo, i inože se računati, da će proijetuji usjevi biti biagovreraelio posijani. Djelatuost poljoprivrednih stauica se ograničila na ohdjciavanje državnog j crkvenog knanja, kao i na ona zemljišta, kojima su vlasnici odsutni iii ne raspolažu srestvima za obradjivanje. Svi ostaii poljoprivrednici su prema potrebi i prinudnim srestvima — primorani btli da se late rada i da obrade svoja ziratna zemljišta. U glavnome su kao jak podstrijekač služile visoke cijene žita, koje je plačalo središte za iskorišćavanje žetve i kojima je poljoprivredni rad bogato nagradjivan. Radi bržeg l boljeg oranja već aavno ne preorauog zemlj ! šta upotrljehIjeni su parni plugovi, knji su naročito u šabačkom ckrugu ukazali usluge. Medju mjerama, koje su preauzete radi podizanja stoćarstva potrebno je naroćito pomenuti uvoz stcke za pripiod, zabrana kianja junica ispod 2 godine. svinja ispod 50 kg. i steone stoke. Te su naredbe uciniie, da se pri pređuzetom popisu stoke pokazao veoma znatan broj miade stoke. Sumarsivo: S ohzirom na jaku tražnju drvenog materijala. pristupiio se pravilnom iskorišćavanju šuma odmah, čim su prilike bite sredjene. Iskorišćavanje drva je otpoćeio a vojnoj glavnoj guberniji dobijanjem orahovog i plemenitog drveta, kojeg ima u cijeloj zemlji, jednovremeno je pristupljeno u raznim okruzima preradi manjeg obiraa rastovc šume prjvatne svojlne. koja

Je upotrebljena za ratne svrhe, kao za žeijezničke pragove, gorivo I t d. S proijeća 1910. preJuzeti su na Avali šumski radovi gulenja rastove kore. Jednovremcno su preduzetl šumski radovi u planini T a r f. jedinom državnom prosloru četinastiii šuma. koja je bila otvorena vještaćkim ločiiiina. Prije svcga su zaplijenjene zaiihe, koje su u šumi nadjcne, oko m. Četinastog drveća, koje je ktipljeno. Tim drvetom su mogle zaplijenicne sTugare cpet otpoćet! sv 'j rad, a ncprekidnim dovozom iz planinc Tare, rad iin je nepreKidno trajao, da bi se mogia u zeniljl podmiriti potrelta vojne glavne gubernije za željezničke i druinske radove. kao i za razne gradjcvine, za koje je potrebno biio meko i za gradivo sposobno drvo. Lučenjc katrana se vršilo samo u užičkotn okrugu, gdje iskljitčivo i ima borovine. Berba š'šarki je vršena u mjesecu avgustu. Ona je daia dragocjeni proizvod, sve najboljc vrste, a ishod količine ovogodišnje berbe bio je sjajan. Prtkupijanje bukovog žira je, radi izrade uija za tvoinicu sapuna u Beogradu, izvršeuo s dohrim uspjelioin. U poznom Ijetu i s jeseni su okružni reierenti izvršiii priliižno procjenjivanje svih držvanih. manastirskih i krunskih s ,; ma, kao i privalnih, pa su čl materijal izradiH u vidu jedne pregieone karte- U godini 19',b. je proizvedeno u državnim. manastirskim i privatuim Šuntama ckruglo: Plemetiitog drveta 29.200 pr. m. Cetinastog drveia 24.000 pr. nt. Pragova 15,i.000 pr. m. Vanrednog drveta 1.400 pr. m. Drveta za gorivo 120.000 Rm. Greda 1.100 pr. m. Brzojavnili direka 12.000 kom. Hrastove kore 1.200 Žitke stnoie 9.000 kg. Cvrste smole 10.000 q. Žišarki 3.000 q. Prošća 16.000 kom. U vrijednosti svega okruglo 6,000.000 kruna. Ribarstvo: I ribar« vu jc poklonieuo odgovarajuče interescvanje, pa je r.aročito u Ijeto i s jeseni riboiov u Dunavu i Savi vršcn vrlo uspješno. Kako se na prodaju svježe ribe. u većoj koiićini, nije moglo računati, to se dijelom riba prodavaia usoljena iii csušena. U tu je svrliu ustanovijena u Smederevu ribija sušara po njemačkom uačinu. Ona će se sad prenijeti u Beograd. da bi se cjeiokupno ribarstvo usređsrijeđiio 1 iskorišćavanje oiakšalo. Trgovina: U prvim mjesecima po ulasku naših četa u Srbiju moglo se govoriti samo o podtmrivanju vojničkih potreba, pa jc gradjanski promet sa svitn bio umrtvijen. Kaaa se s prolječa 1916. god. otvorio poštanski 1 žiejeznički saobraćaj i ustanovijena carina, oživiia je i irgovina, pa je — s obzirom na zabrane iz -oza, kcje su zaviadale u n.onarhiji — bilo neophouno potrebno. da se trgovina dovcde u red. Radi nadzora i uredjcnja trgovinskog izvoznog prcrneta osnovana je naročita ratnoprivredna organizacija, sređište za prornet robe vujne gl.ivne g.ibernije, koje je, jednim uijclom u okviru kontingenata uvozne ruoe, koje je ođredjivaio nadiežno ministarsivo finansije, a drugim dijeiom za izvoznu robu iz Srbije, lzdavalo izvoznc dopusnice Veliki značaj koji je nnala nahavka sirovine za naša ratnu inđustriju i izvoz poijoprivrednm proizvoda je đoveo do ustanovljenja posebnih vojničkih organizacija (sreuište sirovina i središte za iskorišćavanje žetve). Nađzor nad ostaliin izvozom pripadao je kao što je već napomenuti) središtu za promet robe. Za trgovinski promet zaposjednutc obiasti sa monarhijom je bio karakterističan — kao što to iz samog privrcdnog sas‘ava obe oblasti potiče jak izvoz siroviiia i životnih uamirnica, sa jednovretueno skromntm izvozom industrijskitr proizvoda. Ukoinost, što je srpski se'.jak svojtt žitnu žetvu, berbu voća i stoku prodavao po dobroj ciJeni, imala je kao posljedicu nagomilavanje gotovjg novca u zaposjcdnutoj oblasti, što je opet stvaraio vcće raspoiožeuje za kupovlnu. Na žalost u monarhiji nije bilo dovoijno robe na raspoioženju, da bi se to pcvoljno raspoloženjc za kupuvinu mogio zadovoljiti. Iz tog razioga iiripada srpskom trgu i u sadanjim prilikama veiil.i značaj. pa se naširn izvoznicima može samo preporučiti, da p.aroćito onu robu. za koju ne postoji zabrana izvoza. šalju u Srbiju, kako bi se i daije održal; stari trgovinski odnosi, upravo da bi se za budućnost ućinile pripreme. Industrija: Manji broj velikih rađnji, koje su od ratnog pustošenja poštedjene. naiaze se pcd voinom upravom (tvornlce špirita. miinovL strugare). Privatni rad je tckao samo u manjim zanatima, koji jc podniirivao mjesnu

potrebu. Sa svtm Je prtrodno da o novim preduzcćima n cvoj godini otje mo* glo biti ni govora, te se sva djeiataost vojne glavne gubernije u potponu^anj'J fndustrije ogranilha samo na ropravke I obnavljanjc pojedinih Jndussršjjki^ radiiji. f ZsMltne ofiiave. OBJAVA. Naredba c. i k. vojnc generatne gubernije u Srbiji, odjeL 9, br. 11833 i z 1916, o opredjelenjima priv. opšteg iova, koja važe za oblast gubemije, saopštavaju ae ■ siijeđećem: 1. Lov se raože u pojcdinim okrezfma, u kojima nije potrebna opšta zaiM’ana lova, do daljega dozvoliti časnicima 1 njima ravnim (vojnim činovnicima i gradjaaskim činovnicima vojne glavne gubcruije^ i za to se ništa ne plaća Tako se isto lov dozvoljava lovački Izučenim i iskusnim šumskim organima, ali ne i domoroclma, koji se nalaze u Sumar* skoj službi. Svaki lovac mora prediiodno dobiti pistnenu dozvolu pređpostavljenog okružnog odnosno kotarskog zapovjednikn i ovi su odgovorni za besprijekorno vršenje iova Oni s toga iinaju pravo da bez aavoda uzroka zabrane lov, ođnosno da već dato odobrenje u svako tloba opozovu. 2. Vrijenie poštede divijači utrrdjuje se ovako: Pkmcniti i šarcni jelen 1/1. do 31./Xil. Eventualno saino za jelena l./XI. do 31/VllI. Divokoza, Izuzimajući jare t/I do 1/1X, Srndać l./XII. do l./Vl. Sme i jarad l./l. do 31./XI. Zečevi 16./I. do l./X. Tctrijeb l./VI. do l./IV, Tctrebice l./l. do 1./1 XJ Fazani 1/1. do 31./X1L Lestarka l./I. do 31./Vlf.' Prepdica l./I. đo 31 ./VII, Jarebica l./l. do 15./VIIL Divlji golub l./l. 15./V1L šljuke l./I. do 1./ III. Sve vrste divljih plovki, tinl/lif gfnsak?, labudova l./lll. đo 31 ./VII. Zvjerad (grab'.jiva divijač) »e podieži nikakvoj poštedi. 3. Ako bi se u kojein predjein nalazilo kurjakova i divljih svinja u većetn broju, pa bi od njih bila i šteta velika, mogu okružni zapovjednici prirediti hajke na tu divljač, ali uvijek samo pod upravom stručnjaka, a u hajci niogu učestvovati wno oni lovci, koji su oznaćeni u tački 1. Seljaci dotičnog predjeki dužni su da bez aaknade sudjeluju u hajci kao hajkači. Zabranjcuo je u hajci lovfti isorisnu divljačUnišfaivanje zvjeradi otrovom )e dozvoIjeno sasno jx> jx)trebi državnirn šmnskiru organima, ali je za svaki pojsdiai (iučuj odgovoran i okružni referent .4. Lov je zabranjen: a) u okolini predmeta, kojf se vojničld Čuvaju (željeznice, mostovi i t- d.) i zatvoreniii mjesta u domašaju od 1 kiiometra; b) na požnjevenim njivama (žitnjm usievuna); c) u vinogradima prije berbe i u no)X>zasadjenim vinograđima u opšte; d) na duhanom zasađjenim poijima. Iz razioga poiitičke bezbjeduosti može se lov u svako doba zabraniti; e) u voćnjacima j vrtovima ra povrće (vidi čl. 8. srpskog zakona o lovu); g) u šumarskim i đrugi/n rasadniđnta (vidi Čl. 8. srpskog zakona o lovu); h ) u zasađjenim mladim šumama 1 u komadima šuma, koja se čuvaju (vidi {1. 8. srpsk. zak. o lovu). 5- Dalje je zabranjenor a) lov sa vrlo hitronogim rfovima ; < b) priredjivanjc hajki protivu korisrte divljači, lov sa pet 1 manje hajkaćo u to se jre račuua; c) hvatanjc korisnc divijači zarakania, željcznim i klopkama; d) čoporenje i hvatauje korisue divfjači kad je snijeg visok i pri vijavid (vidi ČL 7. srp. zak. o lovn); e) kvarenje i uništavanje guijezđa > legala, kao i traženje i uništavanje jaj« u fegaiima (vidi čl. 7. srps. zak. o iovu). 6. Sa ulovijenoin divljači lovac šlobodno raspolafe, aJi je prodaja divljači zabranjena. 7. Oknižni i kotarski zanovjcdnid će motriti, da sc protivu ovih opredjeleaja ne čini presbip. Zastupnik guvernera v Babić, podmaršal, «. r.

Pcsiilefliije teoiiitfflefliiestf. Potopljenl brodovL Kb. London, 0. febroara. v 6. i 7. februara potopljeno je 27 brodo* va sa 60.000 tona sadržine. Jedini jc ameri-' čanin, koji se naiazio na brod« „California‘‘, spašen. , Lk>ydova agenhira javlja: Potopv 1 j e n je dalje engleski putnički brod Cunarđ Line ^axonia“ (4S55 tona), kojl je u mirno vrijernc plovio na pruzi Rijdca,New-Yoric .