Београдске новине

B»Oj 40.

11. februara 1917.

Beozrađske Novine ' WWWk

bkreće se pažnja 1 ovor.i prilikom, 3a ie kod prijema priznan te potrebno UUatj nza se žutu policijsKu lejtitimacii a , a( j; ustanovijenja indentićnosli. Ov» ic lcpnimaciju potrebno imat' Isto 1 prililium sarnog prljema poaioćl na blagdjni carsko i kraljevskoe, zapovjedniS:va mosne brane i grada Beogracla. Foir.oć se prima na istoj blagajni iu'u dan prlje podne po pri.ien u i i iznanlce. 41. ćri av«a dobrotvorna lutriia. <liavna uprava državne lutrijc se pourvo obraća interesovanju svijeta. Ona prlredjuje 44. državnu Iutrrja za grudjanske dobrotvorne svrhe, pored velike 1 opravdane popularnosu ove leitine lutrije, kojoj će vučenje bitl već 22. o. mj. osiguran je veliki uspjeir. Kako se iz samog pregleda vidi, a'ržavru <iobrotvoma je lutrija vrlo hogato spremijena i irna 24 146 pogodaka. svi u gorcvom novcu i giavni pogođak od 2(H\(i(,-0 kruna, 50.000 kruna i 20.NKJ k r una t t. d., vanredno povoljni izgiedi za dobitke. Srećke po 4 krune mogu se dohiti u prodavnicama klasne lutrije, duliandžinicaina, mjenjančicania, poreskin uredima, poštanskim uredima i t. d. 'Javua prodaja. Fo zaostavStiul pok. PetraAl. P c 1 1 c v i ć a. sudsko odjeljenje t psiiiijke uprave o Beograd i po naređbi Std.atebskog snda, prodavu« jtvn^m Irciratijom robu iz pogreD'icg prcdttzeta „Ulonja'* u radnji na Obillćevom vcncu br. 47. Prodaia će poćetl u 9 s a t i p r 1 j e p o g n e n a d a n 8. n; a r t a o v e g o ć i u e. Pozivaju se Hcitanti, đa dodjti na ovu piodaju. Izgubljeno. lzgubljena je jedna džepna knjižica s važnom sadržinom; medju drugim se stvarima nalazila u knjižici i tramvajska karta. Pošteni nalazač neka tu knjižicu preda poiidji, gdje će dobiti 5 K nagrade. Kretanje stanovništva. lzvještaj prijavnog ureda od 9. februara: Prijavljeno 76, odjavljeno 22, preseljenja 43; u hotelima prijavljeno 155, odjavijeno 169, ostalo u hoielima prijav* Ijenih stranaca 224. r- - '■ u_ w Ui ■ JJ. 'J jjiiji—L' .igau™ J 1 ? 3 Harofina prrvTeasi. f.vciionainu cbrcdtt zsmSje i i ttlom nezanl moficrni metcttl. 19 . januara ovc godinc održao je k*. ue. oadporučnlk Julije J e d 1 1 £ k a. sre' skl zaviovjedmk u Bailnl prcdavr.nje predijcdnicima podrerijenih opstlna. Pred*nct je pređavanja bila racijonalna ot> rada zemlje I s njoin vrzani moderni metodi Donosimo u izvadku ovo lljepo predavanje Iz ustlju odllčnog stručnjaka, Jroji Je po svom zvanju u gr.idjansivu nipravnlk retikUi dobara groia Pllffy-a n Ugarskoj. Prife no što *e ujoustitn u raspravljanje tcme „R .cijonaina obrada remlje" mora n Jzložiti osnove zemlioradnje, da bi moje predavanje b'Jo žto razainljivijeZemljijte je majka, koja ijudima i raznovrsnim životinjarra daje hranu l iivotna srestva. Ono jc po poiožaju veoma različito, pa je bezusiovno potrebno, đa se s niirti kao ncnpliodnini objektom za životnu isijranu detaiinije pozabavinto, jer <xi poznavania ili nepoznavanja njegovog života zavisi naše materijaino blagostanje. J zaista, ijiie jcdno, da U moje irnanje ili pjeskuža propuste vodu mnogo prije, no joj obrađi, daje hrapu samo đvima flano* vima mojc po.odiee ili podiniruje godišnju potrebu C'jcle moje porodice od scdain čcIjadi, I osim toga — ako se obrađjuje radjonalno i s pozuavanjem stvari — daje nc5to hrane mojoj stoci i najzađ, pri povoljnun prilikama, još toliko da i s\'ome bližnjem, koji ncrna imanja, mogu pdvojiti nc«to hrane za novac Jclte, da o\t> /iije isto? Jer dok sam u prvo.ai tlučaj'u diielom ili sasvim zadovcljio s.amo samog sebe, dotie sam u drugom slučaju koristio ne sanio scbi, nego sam svojim radom i postignutim rczultatom pomogao i svom biižnjem, pa na taj način ma i u ncznatoj nijeri doprinjeo blagostanju svoje otadžbine. Stoga svaki zemljorađnik trcba da poznaje svojc zcmljišie, da bi ga prema njegovim svojstvima na svoju koriit, a ne štetu rnogao obzadjivafi i iniati <>ri uložimog buđa ,što vcću korist. Mnogostn.!;;i svoj.dvo zcmljišta, kao eto je ilovača s kamenćlćinia, pjeskuša i td. iziskuju prema svojoj vrsti različitu obradu i ovn ne u jedno j ista vrijeme Kainen ui pjskuša propuste vodu mnogo prije, no lUovača. S toga se zemljišta prema vrenienu 4 načinu obrade mcdju sobotn veoma raziiiruju. Mnogo je važnije pri ovome znati, iz kakvib ee dijdova dofično zemijište sastoji 5 za što se ono da zgodno upotrijcbiti. Treba rodikovati gomji i donji sioj zemije. Oomjc zcml.ište člne proizvodni (proauktivni) slojevi, koji ge rukom ili maši< *™ d i UjU - u kojc se sije sjeine i koji arniicDiljku, koja sc razvija i raste- Donje zcmljištc jc podloga gornjih zemljišnih s!o»cva j thiii za taloženje vlage, koj« siiazi otlozgo i koju pojcdbic duboko ukorjcnjcne biljke kao djctclinaste biljke, repa i dr. upijaju čim ova sidje iz jgornjlij zeinljišnih sioieva. Kao što »e iz ovoga vidi, gornic zem»jišie je za nas od mnogo veće važnosti Od vaslavnih dijeiova, racijonalne obrade j ‘•bipnja njegove produktivnc »n»ge zavisi

dobra ili rdjava žctva. Z« to ćemo se • tetim podrobnijc zabavitiVeć i poslovica veli „kakvo sjeme takva žetva", jer rdjav rad donosi uvijtik rdjav uspjeh. Kako ćtuio dakle našc zemljište raci- j Jonalno obraditl? < Poćićemo s radovima, koji nastaju posl^e žctvc. Po starom običaju, koji je ovđjc u Srbiji još i danas vlađa, strnjište se ostavlja da ga kiša natopi, da bi izrasla trava, koja se poslije upotrijeblja\a za hranu stoke. Pri najvećoj kiši tjera se stoka ua stmjište, a niko ne inisli, koliko o\o gaženje otežava docnije oranje 1 obrađu zcmljišta. U takvo remljište p!ug tcško prodirc ili, ako i prođire, izvaljuje takve grudve, da bu za njihovo razbijanjc potrebni naročiti radnici. Druga jc grješka u tome, što štetne biljkc (urodica i korov). od kojih sino se još pri proljećnom sijanju teško oslobodili, £bog odlaganja oranja strnjišta sazrije, pidine sjeme u zeinlju, te pri idućoj žctvi ojiet imatno posla s njima. Da bi smo ovo otldonili i zemljište za duboko oranie što bolje pripremili bczuslovno je potrebno, čim sc žito složi u krstine, [>oorati bar redove strnjišta izmedju krstina 12an duboko, a kad se krstinc dignu onda bezuslovno poorati ono mjesto, kojc su krstine zapreinale. Poslijc ovii« rado\ a, koji zemljište prv pretuaju za obradu, dolazi orsnje za saino sijanje, kome moranio pokfoniti mnoox> ve(u paŽnju. Ovo oranje niora biti duboko bar 12 cni, a ako nam snaga i vrijeine dopuste korisnije je, ako možemo orati u dubini 25—30 cm, jer će se time dobro rastresti gornji zemljišni slojevi, koji sn za produkciju najvažniji. Opštc je usvojeno, da se pravac oranja često mijcnja t- j- jednc godine treba orati duž njive, druge poprijeko, treće početi od sredine, pa orati lijevo i desno. Ov'o je u izvjesnim s!učajevima nezgodno, jer su imanja maloposjcdnika oliično uzana, te se orač pri oranju mora mnogo okretati, zix>g čega sc cio rad usporava. Ali ako razmislimo da se promjenom pravca orania produkfivni siojevi zemljišta boljc slože, pa je zbog toga 1 žetva bogatija, to se ovaj lagani, aii sigurni rad bolje phća, jer ćemo više požnjeti, no što smo očekivali. Kad jc govor o oran u ne mogu dovoljno prekorjetj aljkavost zemljoradnika, koji se ne t rude, da stmjište ođmah p>o žetvi pooru i na taj ga način pripreme za proliećnu obradu. Kađ bi se ovo uradilo, grudve bi ianrzle, korov bi se uklonio, zemljište bi postaio porozuo, pa će lakše primati u scbe vlagu, koja će biljku hraniti čak l onda, ako kiša dugo ne padne. Izuzevši sve ovo, ovaj je ral koristan još » za to, što proijećnu obradu olakšava i šžo drugo oranjc ćini ncpotrebiiim, j«r proato đrljanje može zamijsmiti drugo oranje. OvO olakfcava obradu polja i donosi dobre rezuhate. Pošto sino zemljištc oranjem i drijanjciu za sijaoje pripremiii, doiazi sijanje nanijeravaDim ejemenoni, koje sc \tši na đva naćina. Jedan je način sijanje rukorn, zaoslao od stariii vreincna, koji mdoposjednici j dan danas praktikuju. Dmgi je način sijanje mašinom. Korist ođ sijanja rukcm je, gto se posao brže svrši, s šteta je što se sjenje neravno dijeli i rasipa. Zbog togi sijanie rakom zahtijeva mnogo više sjcmcna, ncgo li za taj dlj miešene mašine. jSijanje tnajinom korisno je iz vfte razloga. Prije svega biljka se boi:c razvija, nije tako jako iziožeua patiu i od korova *e lakše člsti. Osinj toga imaćcrno bogatiju žetvai, nego ii kađ sijemo rukom. Najzad je i ušteda sjetnena ovdje mnogo vxća Pri sijanju mašinom potrebno je za 1 katastralno jutro (1600 lcvadrat hvati) prema produktivnoj sna/.i zemljišta 120-—140 Iitara pšeničnog sjcmena jii otprililce 94110 kilograma. Za 1 hektar, kcji ima 2.7 fcafastralna jutru, potrcbno jc 324—378 litara odnosno 246—298 kilograma. Medjutim kad sijemo r ukom pofrebno jc gptovo još isto toiiko sjemenaKad zasijemo zemljištc treba ga jednom lakom traovom drljačom zavlačiti, da bi se pokrilo gruđvania, koje su zaostale na gornjoj površini zemljišta. Osiin toga ie drijanjc tr novom drijačom korisno, što sjeme, koje je 4—5 cm prodrlo u zeiniju, pokrije ravnomjemim slojem zemije i žto gdjekoje gomilice zemlje poravna. Ako zemljište zbog nci>ovoljnog vre- i tncna ili rdjavog radainja mnogo gruđava, treba ga prijc si.ianja drveuim ili gvordenira valjkom (u posljednje se vrijeme io vrši okrugiim gvozdenim vaijkoni) dofle vlačitl, đok su gntdve ne razdrobe. U protivnom siućaju Jisjev će biti manljiv, jer klijanje i rašćenje ne biva u isto vrijeine, a tako isto ni zrjenje. Zmo od takvog pioda nijc dobro razv'ijeno (jedno velilco zrno iraiazi se pored mnogo inalih zrna), crveno je i blijcdo čelićne boje, smježurano. Ovafcav plod ne saino da je od vclikog utkaja na cijcnu, ncgo je hektoiitar takvog ploda po težini znatno iakši od hektolitra ploda besprimjcrnog kvaliteta. Manje grudve, kofe posiije sijanja ostanu, nijesu mnogo Stetnc, jer ako nasfnpi zima bez snljega, one izmrznu i u pvoijeće •e sanie od sebc raspadnu. PosJije drijanja tmovom drijačom raora bczuslovno siijediti valjanje drvenim valjkom, da bi sc zcmlja zbila i uz zrno priIjubila. Zbogtoga će zmo lakše i brže ktijati, a iilc ćc imati oko sebe jak i sigurnn oslonac. Na ovaj način mzvija se jako stabk), koje »e poslij« nad zemljom iijepo grana

Sa sijanjem ne smijemo odocniti, jer »ijanjc na vrijeme ima tu dobru stranu, ito •e biljka još prije nastupanja zime snažno razgrana, te mržnjenju nije tako l4co izložtna. (Nastaviće se). Mangan u Kranjskoj. U Kranjskoj su kod Mlsne (na Dolenjskem) naiSJi na manganovH rudačn. Zasljano zemfjište n MaĆedonlji. Prema saopštenju bugarskoga ministarstva poljoprivrede, zasijano je n raposjednutim dijelovima Maćedonije prošie jeseni svega 1,553.931 hektar raznim ži* taricama, dok je preostalo još nezasijano 2,120.900 hektari. Preduzete su sve mjere, da se ovo zemljište zasije sada na proljeće. > Dozvoljen izvoz u Dobrudžu. Bugarska je vlada dozvolila izvoz sve robe i životnih namimica iz Bugar$ke u zaposjednute dijelove Dobrudže. Bugarske privredne konceslje Njeinačkoj. Bugarska vlada odiučila je, da po mogućstvu što više pomaže Njemačku na privređnom polju time, što će dijelom ograničiti izvjesne rabrane izvoza, a druge opet potpuno ukinuti, Na taj ncčin moći će se razni proizvodi, kao na primjer jaja, badein, duhan i t. d. izvoziti u Njemačku po srazmjemo umjerer,ira cijeuama. Tiine što će bugarska vlada sama uzeti u svoje ruke izvoz ovih proizvoda, staće se na put svakom pretjerivanju djena.

Rozns viiesti. Na sve straue zlma I inijeg. Javljaju iz Dubrovnika, da grad već nekoliko dana ne dobija poštu, i to racii silnoga sniiega u Bosni, gdie je na nekim prugama željeznica morala obusiaviti vožnju. Na ivan-planini pao je snijeg u visini od 5 mctara. Radi snijeg3 je obustavijen svaki automobilni saobraćaj izmedja Kotora i Cetinja. Da se utamani đivljać, koja radi glada dolazi u sela, postavijeni su u Ćrnoj Gori komadići otrova strihnina, ,S;i - l m. Zapuštena mlallež n Dalmaclji. U Dabuaciji je objavljena ssredba protiv japuštcne mladcži Mladićima koji nisu navršiii 17 godina, rabranjuje sc: izlažtnje ua tilicu poslijc 8 sari rn-cče (Jjcti u 9), pušcnje, kartaii/e, prosjačcuj« i poh»dj«oja javnih lokala, ako oijeau u pratujt staitjih. Isto tako nije takvim mladićima dozv<oljeno ni p<Dhadjanjc kinematografa, ako nije na oglasima izričito niznareno, di sr daje predstava za mfSHefer tn b|£ Čednt Kazak Ruski mjesećnik J4Jlvu - donosi: Jcdnom prihkom, kad ]e general B r us 11 ov pregledavao neki konjički ''SKaliion- ustavi se on pred jfcdnim Kazak oia i tipita ga: — Koji jc kocj najboiji b eijalom eskadionu? — Biruk! — ođgovori ieazak — Z ašto? — Jer je on lsto tako dobar u koraku, kuo što u kasu i galopu. Dobar le skakać, nema ni Jcdne grješke. drži glavu kako treba i neda se prestiči. — A ko je najbcljl Jaiiač u vašem eskadronu? upita generai Brusiiov. — Pokorno javljani, gospodine generale. najbolji je jaliač u cijelom eskauronu k'edor Mikhieč — odgovorl kazak. — A zašto? — Jer je pobožan, pošten, por.ltišatv odan caru i zapovjeđniku. vrši svoje dužnosti bolje od svakoga drugoga. ozbiijan je i vrstan; u njega je ntjeioviiena si a srčanost junaka . . . — A ko Jaši konja Biruka? — Fedor Mikiječ. — Cidje je taj ćovjek? — Pred vama stoji, najpoRonrije Ja’riJam. gospodine generafe! Gospodln svinjar. Veleposjednik Ivanišević u Novoj Gradišci (Hrvatska) plaća svomc svinjaru za ćuvanje svinja na mjesec — 209 kruna.

j J\‘ OBJAVA. . Naredba c 1 k. vojne generalne guberuije u Srbiji, odjd. 0., br. 11833 iz 1916, o opredjelenjima priv. opšteg lova, koja važe za oblast gubernije, saopštavaju se u slijedećem: 1. Lov se može u pojedinim okruzima, u kojima nije potrebua opšta zabrana k>va, do daljega dozvoliti časnicima i njima ravnim (vojnim čjnovuiciiHa i gradjctiskim činovuicima vojnc giavne gubernije) i za to se jjišta ue plaća. Tako »e isto lov dozvoljava lovački Izučenim i iskusnim šumskim organima, ali ne i domorocima, koji se naiazie n šumarskoj službi. Svaki lovac mora predhodno dobiti pitmcnu dozvolu predpostavljenog okružnog odnosno kotarskog zapovjednika i ovi su odgovorni za besprijekorno vršenje lova. Oni % toga iniaju pravo da bez navoda uzroka zabrane bov. oclnoino da već dato odobrenje u svako doba opozovu. 2. Vrijemc polledc divijaći utvrdjuje tc ovako; Plcineniti i šareni jeien 1/1. do 31./XII. Eventualno samo za jciena 1 ./XI. do 31 ./VIII. Divokoza, izuzimajući jare l/Idol/lX. Srndać 1/XJI do l./Vl. Sme i jarad I./i. do 31.,0(1. - Zečevi 16./I. do l./X. e ZTetrijeb l./VI. do 1./1V. Jl'etrebiee 1./I. do l./IX. ;Fazani 1/1. do 31./XII. Lestarka 1/1. do 31./VII. Prepelica l./L do 31./VU. jarebica l./i. do 15./VMI. Divlji goiub 1./I. 15,/Vll. Šljuke 1/1. do l./ III. Sve vrste divljih plovki, divljili gusaka, labudova J./IH. do 31./VII. Zvjerad (grabljiva divljač) tre podleži j oikakvoj poštedi. 3- Ako bi se u kojem predjelu naiaztk) kurjakova i divljili svinja u većem broju, pa bi od njih biia i šteta velika, mogu okružni zapovjedniđ prirediti hajke na tu divljač, aii uvijek samo pod upravom stračnjaka, a u hajci mogu ućestvovati samo onl lovci, koji su oznaćeni u tačkt 1. Seljađ dotičnog predjela dužni su da bez naknade sudjduju u hajci kao hajkači. Zabranjeno jc u hajri loviti korfenu divljačUništavanje zvjeradi otiovom je dozvoIjcno saino po polTtbi državaim šumskim organima, ali jc za svaki pojcdini sinčaj odgovoran i okružni referent 4. Lov je zabranjen; t) u okolini piedmeta, koji se vojničid čuvaju (žeijezniee, inostovi i t d.) i zatvorenih mjesta u domašaju od 1 kiiometra; b) m poiujtvttaat n*ivaaia it >iujsr i»te\diria); c) u vinograđinia prije berbe i n aovor zasađjenim vinogradima u opšte; d) na đuhanom zasadjenim poljima. Iz razloga poiitičke bezbjednosti triože se k>v u svako doba zabraniti; e) u voćnjacima 1 vrtovima za povsćs (vidj i9. 8 srpskog zakona o lovn); g) u šumarskim i drugim rasadniciina (vidi čl. 8. srpskog zakona o k>vu); h )n zasadjenim miadinj šumaraa I u komadima šuma, koja se čuvaju (vidi &. S srpsk. zak, o lovu). 6. Dalj« je zabranjcnm . _ e) iov w» vrlo hitnonogim rlovima; b) primljivanjc hajki protivu korisne dMjači, iov sa pct i manje hajkača u to se ae računa; c) hvaianje korisne divijaS zamkama, žcijeznim i kiopkama; d) ćcporenjc i hvafanje korisne divijaći kad je snijeg visok i pri vijavid (vidi čl. 7. erp, zak. o fovu); e) fcvarcnje i uništavanje gnljezda 1 kgaia, kao i traženje i uništavanj« jaja u Jegaiima (vidi čl. 7. srps. zak. o lovu). 0 Sa uiovljeaom divljači lovac siobođno raspolaže, a’i je prodaja divijači zabraRjena. ’ ( t 7. Okražni i kotarski capovjednid će j motriti, da se protivu ovih op!<edjeienja ue 1 čini prestup- | Zastupnik guvernera Babić, podmarša!, $. r.

hnuiifne ohlaoe. NAREDBA. Pošto je u oblasti grada Beogiada svakom licu, bilo ono siiomašno jii bogato, pružena mogućnost ijckarske pomoći, to se na osnovu naredjenja vojne glavne gubernije, 4. odjelj., Br. 2800 naređjuje, da se kod svakog smrtnog slučaja da popuniti „uvjercnje o srnrti", u kojemu je naznačena boiest i uzrok smrti. U slnćaju, da se ne podnes« ovo „uvjerenje o smrli", ima se lješ preminuloga podvrći $: n tetsko poi c jskoj ob.iukc ji (s:kciranju). Ako bi se dokazaio, da je jedno ticc duže bolovaio, a zatim imrlo a da ■ije tražena ljekarska pomoć, ouda ćc se ona iica, koja su to propustila, pozvati na odgovornost i poiicijski kazurti. C. i kr. zapovjeđništvo mosne brane i grada Beogrnda, upravno odjelenje.

N«jfcol}o pr«9«r*atir*w »nlitiB proti* tpidomHa* rUtUJUl fc>l«U (Ćhol«ra. tlpba« 11 đ.) jastt prlrodno ć*i

KSOMSDORFER BAUeRBRUNH. *»« Ottljuj* »srie**valo« I altr*pl)«i*4L teintj* MUah nn 1 t«šp«.i{cu. Mm* Krtakitf«, au*op««S ZulUfliruM ta Olavno stovarUtv SrMJu I BcofeTadi Apoteka Protić, - B&cgrati, Kralja MUana ulicft S2* PoslljesliiSftrzcjsvneM. bugarskog @lavnog složera. Kb. Sofija, 10. februara. Maćedonsko bojište: «t Na cijelom frontu trajc jaka neprijateljska topničlca vatra, ali bez svakog uspjeha. Kod Ljnmnice i u dolini S t r u m e, kod Kumlija bilo je usp,ešnib izvieničkih borbi. Inače nema na cijelom frontu nišia novoga Runiunjsko bojlšte: Mir.

Ođstnp Svajcankog postoaik« u Berflno. Kb. Beriin. 10. fAniar* fivaicarski jx>slanik na bcriinekom đvoru, Claparede, koji sc na ovora položaju nalazio od 8. avgusta 1894. gođine, pa je prema tome najstariji od nenjemačkih poslanika u Beriinu, slavi danas svoj 75. rođjendaa. Pobizvtmička )f Norddant»«lle Allgcmeine Zeitung" pc«većuje mu jeđan članak, u kojemu se vek, da je ovaj zaslužnl dipiomata sada iz zdravstvenih razloga prinuđjen, da se povuče sa svoga položaja, što u svima krugovima iBSztva opšte žaljenje. Iduće će sedmicc car prisuiti Clapareda u oproštajnu audijendjn Povećana letačka djelatnosj m r.ap;,dnom bojištu. Kb Beriin- 18. fehiraara. i J ri hiailnom I vedrom vremeau vladala }e 7. i 8. ov. mj. živa letaSka djelatuost na cijeRim 2 apadnom bojišh*. Sutradan pojayiše se i neprijafeijski Seiajl Oborene su četiri neprijateljske letflice. Kod LioeHesa oborio je poručnik pi. Bulovv svoju osmu neprijateijsku letilieu. Naše ietačke tskadre izbarile su nrirfh 5000 gr, m va/jse žeijeaaiike gtoniee, siagfe* Iišta municije i inđustrijska pastrojenja. U/ t\ rdjeni su zamašni požari u M e r i c o u rtu i industrijskim postrojenjlma « Bonibei-u iNouve Maisonu- I laačc su izazvani znatni požari pornoćn nekohko dobrih pogodaka. Potonuo eugieskl razarač . _ Kb. London, tO. feimiara. Siužbcno javijaju, da je noćas jedan ra* rarač starijeg tipa naišao na minu i potonuo. Svi su časnid poguniii, a od posadt su spašena petorica. Fttska siifiiuiićenja protlv Bugarffco. Kb. Sofija, 10. fsbruara, Bugarska brzojavna agencb (a J a v! j a: „Blrževija Vjedomosti" na<stavijaju ta svojim nedostojnUu hajkama protiv Bugarske. Tako taj list u svoai broju od 27. januara donosi jednu depcšu iz jaša, u kojoj *e javija, da je Bugarska s\<e starce i oproštene ođ siužbe, kao l sve za oruijs sposobsje Ijuie iz ’vlaćedomje J Trakfje pozvala pod onižje. Ta je vladiaa nsjera navodno dovela u Sofiji do razztih skupova, Eit kojima jc raozeto etanovište pročv vlade Mff se mogao oaržad s-aru® potnoću oružane »ile. Dq>eša na icraju govori o žrtvama, koje su pnle tom priiikom, kao i o tom, da je uapšeno mnogo ijadi. Bug3i<»ka bi-zojavna agendja primjećuje, da rt JJugari gotnjoj vyesti mogu umo aassnijtt 2t5io?f za vefikhn admlnrtoffl Kausonl u Njemačkoj. Kb. Bcć, 10 februara. Po o?iogu )e njemačkoga c&ra po'ožio njeutački pomorvki oiaše barua Frey> berg na odar vdikog sđmirala Hausa prekrasan vijenac sa bijeloai vrpcom, na kojoj se aazivala carska kruna. Korretni j<e kap>etan Kopbanei položio rijenac u Ime njeraačke momarice. Satičcšće Erofa Czernina oatl sturču velikog ađmiraia Hausa. Kb. Beć, 10. tebruara. Ministar je spoljnih posiova grof C z e r n 1 n uputio podadmirulu K e yleru pL Kaltenfelsa brzojav, u kojcrn Izriče slavom ovjendanot c. I kž ausiro-ugarskoj rataoj momarici svo}e duboko saučešće nađ smrć« njcnoga raslužnoga vodja. Potopljenl brodovi. Kb Kristianija, ,9. februura. Prema jednom brzojavu iz Vlga, potopIjen jc jedrenjak „Mox" koji Je jedriol u Engieskti sa .13.000 bačvi kitove raiasti. Kl> Lorjdon, 9. fcbniara. Uoydova agentura javijai Englcaki ie bnođ „Repas Castfe** (2Mft toc^ i SwdsW pnrni brod „'S ; antig t ‘ potoplia njemačfca podvomica.

Hašim unj. prsdplBtniclmo! Umoljavanio, da se pretplata na vreme obnovi, tako da bi se otpravljanje lista I dalje moglo bez smetnje vrSItL Pri promeni adrese umoljavamo, da nas se blagovreraeno o tome izvesti. Uprava Jteogradskih Novina 1 *. Etapna pošta Beograd.