Београдске новине

Bto) 43.

14. februara 1917.

Beograd&ke Novine

Srijeda

Strana 3. ,

IfarodRa priurea. Racllonalna obrada zenille l s njom vszanl rccM metodl. (N.istuvak). Cili ga/.enja djitbrcia je u tome, što se djtibre prltiskom kola nabije, te time brže prelazi u sagorjevanjc i za kratko vrijemc sazri. KuJ se sudovi csočinom ispune. treba iz njih oscčinu istiti i njom preliti đjubre, koje se naiazi u rupi, dokle god osočinc ima. Iniajući ovaj ciij pred očitna preporučljivo je napraviti u štaii maii pc.kriven kanal, kojiin će se štalska csočir.a r.dvoditi u rezervoar, napravljen u blizini štaie, i poslije ovaj najvažniji sasravni dio djubrcta upotrijcelii. Da bi se đjubre dobro pripravilo bezusiovno je potrebno dju.bre što češee ga 2 iii. osobito poslije poiivanja osočinom, da bi osočina djubre sasviin, skrozirala i slamkc u diutretu nakvasile. Ovo će proces sazrijevanja ubrzati i spriječiti upalenja, jer bi u siučaju upaJenja djubre izgubilo polovinu svoje .vrijednosti iii bi postalo sasvim nettpotrcbljivo. Preporučljivo je vršiii gažeuje djubreta u praznične dane na taj način, što ćerno uaše tegleee životinje il. konje dotle po gomili djubreta tjera,ti eok se svaki dio djubreta potpuno ugazi. Znaci, po kojima se cijttbre poznajc. da je sazrjelo jesu: siamke se sasvim stcrate, postanu najviše 3 cm. dugačke i meke, cijelo djubre dobije zagasito i i postane masno. Rdjavo jc i nesazrjelo djubre koje jc pepeljavo sive boje i koje sađrži duge siamke u sebi. Takvo je djubre neupotrcbljivo', jer ono nije osočinom preliveno. Veći posjednici zemlje pri ntanipulaeijama oko djubrelu ntogu dopustiti rnoderno upravijanje i veće izdatke i podići rupe za djubre ozidane kamenom sa btinarom i ptunpom za osočinu. Gore pak opisani način potpuuo odgovara malom posjedniku zernlje. jer je skopćan s maiim troškovima i s maiim trudom. te se mcže najtoplije preporučlti kako maloposjednicima, tako I baštovanima. U slučaiu, da se već sazrjelo djubre odmah ne upotrijebi, ili se u budi kojih razioga ne može na njiva odnijeti, treba ga pokriti slojetn zemlje od 15 crn. debljine, da ne bi izgubilo snagu i da bi se zaštitilo od kiše. Ako je potrebno, za novo djubre tnožerno napraviti novu rtipu i iste manipuiacije ponoviti. Sad prelazimo na iznošenje već gotovog djubreta na njivn. Moram odinah konstatovati činjenicu. da naš seljak “ sijedujući još uvijek starom obićaju ■— iznijeto djubre ae rastura odmah po njivi, uego ga stuvari u rpe 1 ostavi ga, da tamo Bog zna koliko dugo nerastureno stoji. Kakva je š'eta od ovogu? Kiša ispira snagtt djubreta, koje je naslagatto u piramide, i istu siaže samo na mjesto piram Ce, a ostaio zemijište ostaje nenadjubrsno. Kad se docnije ptramiđe djubreta rasatre opazićemo. da je kiiianje sjemena i grananje biljaka na mjestima, gdie su bile rpe djubieta mnogo bujnije no na drugim mjestima, gdje je snažno dsjstvo cjutreta na raz.viće biljaka jedva primjetno. Ovakve nt'lje zovu oe „Si'atr.’.e tnrlje zcinlj.raunikove." S toga čim izncsetno djubre na nji\u treba ga oci:tit.!i rastunti, a ne u rpe slagati, i što prije zemiju poorati, da se djubre ne bi sušilo i gubilo svcju sr.agu. Moram nupomenuti još, da se mnogi nebrižljivi zeni'jjraanici i ćUnus upravljaju po rdjavoin ouičaju, koji jc u tcme što urodi.j, koja pti t»';eiania oipadne, bacain na djrbre u mjcsto da istu sagore. Ova urodica, dcsi'jevši s ’djubretom u zemiju, tako rapidno ruste, da žito pritisne, sunce tnu sakrije 1 zemljoradniku, koji hoće da |e istrebi, mnogo zadaje rada i troškova. Pošto je riječ o djubrenju, iznijeću vrste vještačkog djubrenja, koji stt u upotrebi, i naćin njihove upolrcbc. Pošto se zemlja od prastariii vremcna obradjuje, to se njena produktivna snaga svakim danom smanjuje t. j. izvjesne hranljive sastojke neprekidnorn obradom gubi. S toga su innogi znatniji poljoprivrednici odavno inisiili, kako če naknaditi zeinlji njenu utrošenu snagu. U oskudici drugih sredstava 'oni su mislili, da će se time pomoći, što ’Oe jedan dio zemljišta ostaviti jeđne go’dine na miru ne obradjujuči ga. Tu dolazimo na cml i zeleni ugar. Crni jc ugar ono zemijište. koje Stno poorali i eventualuo nadjubrili, pa ga ostavili na miru, dok zeleni ttgar s jedne straue zemlju odmara, a s drttgc strane u oskudici hranc služi kao pašnjak, Svl ovi pokušaji nijesu mogli naknaditi zemlji njenu produktivnu snagu. ali ona odmorom ne može đobiti one

| hranljive sastojke, koje gubi neprekid! nom prodttkcijom. • Poslije je mnogo truđa i ispitivanja uspjelo, da se pronadju oni hranijivi sastojci, koje zemljište gubi, a koji se mogu naknađiti fabrikovanim vjeŠtačkim djubretom. Ovo je djubre tako probitačno da i tnali zemljoradnict njegovom upotrjcbom mogtt posti.ći najljepšc uspjelte. Stajsko djubre ima vrlo dobro dejstvo i zemlji je neophodtto potrebno, ali ona zbog svoje jednostranosti ne može naknaditi utrošene hratiljive sastojke. pa je porcd njega potre'ono i vještačko đjubrc. Koliko ima vrsta vještaekog djubreta? Ma da ima više vrsta vještaćkog djubrcta, govorićemo samo o dvjeina vrstama, ltoje se najviše iskorišćuju. To susuperfosfat i čilska š a 1 i t r a. Po čemu ćenio poznati koji sastojci tiašctn zcmljištu nedostaju, odnosno, u kojim je sastojcima ono siromašno i kakvo je vještačko djtibre .potrebno? Vrlo prosto! Uzečemo jedan ašov i njitn iskopati u našoj njivi komad zemlje (iz gornjeg zemljišnog sloja) u dubini 30 cm. i veličini 20 cm. Ovo ćemo učiniti na jednotn ili na dva mjesta, lcomade zemljc upakovati u sanduk i poslati zavodu za ispitivanje zemlje, koji će za Jevtine parc ispitivanje izvršiti, i saopštiti nam, koje vještačko djubre naša zeinlja potrebuje. Takvih zavoda imade tt svakoj kulturnoj đržavi. Vraćajuči se na gore označene 2 vrste vještačkog djubrenja, iioćtt još nekoliko riječi progovoriti o tome. Sitaga superfosfata dejstvuje docnije t. j. u rolcu od jedne godine dana. a!i svoje dejstvo zadržava za duže vrijeme. Prije jesenjeg oranja valja ovo vještačko djubre rukoni zastjati i odmah posiije toga zemlju poorati. Pošto se ovo vještačko djubre hvata za ruke 1 kad dospije u oči izaziva zapaljcnie, prcporučljivo je pri sijanju djubreta metnuti rukavicu na ruku. Za 1 katastralno jutro (1600 kvadratnih hvati) potrebno ie oko 160 kgr, a za jedan hektar 432 kgr ovog vještačkog djubreta. Njegova je ranija cijena bila 7—8 kruna od 100 kgr. Dejstvo mu je veoma veiiko. jer ako donese I 3 q produktivnog viška velika je đoblt. Kad se pak itna u vldu, da se vještačko djubrenje ne vrši svake godine već satno svake t r e ć e godine, onda iziazi da je ono nesutnnjivo korisno. Cilska šalitra ne daje zemlji stalne hranljive sastojke kao superfosfat, aii ona čini, da biljka postaje snažnija, dobija jače stabio i Ijepše zeienilo. a 1 zrno se boije razvija. Ovo djubre treba sijati u proijećc, dok je usjev još rnali, da gaženje usjeva, koje je skopčano sa sijanjem, nebi pravilo vetiku štetu. Ono se sije kao i superfosfat samo u manjoj količini. Za iedno katastralno Jutro potrebno je oko 70 kgr. a za jedan hektar 189 kgr. Cijena mu je, preti.a rezuitatu koji daje. manja. Ako neko zemljište osktidijeva u krečtt, treoa ga porositl razdrobljenitn ili prosijanitn krećom. Da bi ! manji zetnljoradnici tnogli nabaviti male koiičine i po jevtinu cijetiu vještačkog djubreta, treba da se udruže i naruče 1 ili 2 vagona. U tome bi slučaju ne samo dobill djubre po jevtinijoj cijeni nego bi mnogo ušteiiii oko podvoznih troškova. (Svršiće se). Austro-lirvatsko parobrodarsko društvo u Puntu (Krk). Naši su čitaoci po svoj prilid već čuli, da pa istarskom ostrvu Krku, u gradiću Puntu postoji austro-hrvatsko parobiodarsko društvo- No mnogoine će biti nepoznati detalji o postanku i radu toga društva, pa đržisno, da će biti ođ interesa, ako o njcmu donesemo neke podatke. Dništvo je osnovano na ostrvu Kriat 1907. god. sa dioničkom glavnicom od 250.000 K lcoja se kasnije povisila novom emisijom na 500.000 K, u dionicama od 50 K po komadu, da sc na taj načinpruži prilika svim slojevima staiiovništ\ a postati dioničarima te biti tako zainteresovaniin u napretku društva. Svrha je društva poboljšanje komunikadja izmedju pojediniii mjesta na Kvamerskim otocima u koris* domaćeg elementa. Prvi društveni parobrod „Frankopan", poćco je ploviti dne 2. oktobra 1903. god., tc su kasnije biti sagradjeni parobrodS! „Slavija", motorni čamac „Vitezić" te preuzet od likvidiranog „Krčkog parobrod dntžtva u 5ilu“ parofcrrodić „Dinko Vitezić“. Prema tomu sastoji sc drušheni park iz ovih jedin'd.: parobrod „Frankopan" brutto sadržaj u tonama 153, netto 56; parobrod „Kvarneri' bruito sadržaj u tonama 144, petto 47; parobrod „Slavija" brutto sadržaj u tonaina 237, nctto 137; motorni čamac „Vitezić“ bnitto tadržaj u tonama 56, netto 24;

parobrod „Dinko Vitezić" brutto sadr£aj u tonama 24, netto 16. i Društvo je subvendonirano od c. k. austr. vlade Uz obvezu da prenosi poštu, a u normalnim vremenima mora održavati pve pruge: Punat—Rijeka, Baška—Vrbnik —Rijeka, Rab—Baška—Rijeka, te razne izletne prugc. i 1 (Jprava se diuštva naiazi u Puntu, dok je glavna poslovnica na Rijed. ■— Upravu sačinjava ravnateljstvo od 9 članova, biranih iz raznih krajeva Primorja, većinom Istre. Tako su u sadaniem ravnateljstvu dvojica članova iz Punta, jedan iz Baške, jedau iz Vrbnika, jeđan iz Krka, jedan iz Onušlja, dvojiea iz Opatije, a jedan iz Rijeke. Uz ravnateljstvo bira se i nadzorni odbor od 4 člana, isto tako iz raznih krajeva Primorja. Upravitelj je društva Mate F r a n č i ć, trgovae na Rijeci. , Jadranska bauka. Kratko vrijeme pred rat osnovana je „Jadranska banka“ sa sjedištem u Dubrovniku a filijalom u Trstu, čije je poslovanje za kratko vrijente od njenog osnivanja uzelo tako povoijan razvitak, da ona sada već ozbiljno raspravlja o povećanju svoga akcijonarskog kapita'.a. Za ovo jc već i dobijena naćelna odluka od nadležnih vlasti. Rozne vilestl. Kurjaei ii Bosnl. iCao god i kod 'nas u Srbiji i u Bosni su uslijed ove jakc zime nčestaii napadi vukova na 'stoku, pa i na Jjude. Kako javljaju sarajevski listovi, po rijeloj su Bosni i Heroegovini vitkovi vi»< djani u ncposrednoj blizini scia i gradova, gdje su naćinili strašnu pustoš tnedju stokom, a d zeničkom kraju postradao je od njih jedan vojnik, koji je odlazio «a odsustvo. ( Morsko čudovlšte. Ovih je dana u Šibeniku ubijena f izložena jedna ogromna ajkula (,i mor * ski pas“), duga 4 metra, a teška preko 1 00'J kg. Sto je najveće čudo, tthvaćena je običnom ■— ribarskom nirežom, u koju se bila zaplela. ’ Bolest od galante. Nova bolest- Ali potpuno priiiči ovome vijeku bućnih mašina, zaglušnih fabrika i gromovitih topojtaj, Opaziio se, da iarma uopšte ne samo prouzrokuje neprijatno osjećanje, već i upravo bolešljivo stanje. Boiest od galanie očituje se nemirom i zbunjenošću, pa i kad je buka već prestata; k tome pridolazi lupanje srca, pritisak u giavi, nestašica apetita. Najgore je to, da buka ili prosta lupa, ne daju nikako spavati. Razum ije se, nervozna su lica osjetljivija. Što se tiče ovili posljednjihi inia nekoliko sudskih presuđa, koje vele, da se ne smije površno ne smatrati bolesnim onaj veiiki brpj Ijudi, koji su jako osjetljivi prema gajanii, što im živce draži, i da se oni ne stniju lišiti zaštite pro^iv hipe i buke. I s toga, kad se čovjek pita, da li je ova ili ona buka štetna po zdravlje, on treba da irzme u obzir 1 nervozna lica, fa i ako se ne može reći, da je zdravlje tih lica abnonnalno. Pri tome Je teško utvrditi kvantitet i k\ r alitet buke. Ako se periodično ponavlja kratka buka, n- pr. kad ko izasebiae nekoliko puta zalupi vratima, tad je vrlo neugodan tako zvani „efekat čekanja“, t j. onaj nervozni nemir što nastaje, kad, pošto je neko već zaiupio vratima, napeto čekaš, kad će ,,opet“ njima lupiti. Ova anekdota bila ili ne bi!a Istinita, to )e svejedno —• lijepo ilustrira ono bolcsno stanje. Nekl je putnik naveče ođsjeo u hotel. Podvornik ga je upozorio, da se blizu njega, u drugoj sobi, nalazi jedan gospođin, koji jc ponešta ncrvozan, pa neka su za to polagano i tiho svuče. Kad je došlo vrijeme pubiiku, da legne u krevet, nlje mu u prvi mah ona preporuka pa!a na um, pa je zavitljao jednu ripelu na tle. No na lupu odmah se sjetio podvornika, pa je đrugu cipelu tiho svukao. Dva sata poslije čuje iz obližnje sobe glas, koji ga budi: ,,Hoćete li već svući i tu dnigti cipeiu, da najzad mogncm zaspati!“ ; Pozorišns sieprilike. Cuveni je njemačld giumac Barnay 1897. god. nastupao kao gost na danzinškom pozorištu u Shakiespearovom ,,Hamletu“. Ulc^u je Poionija igrao jedan stariji, norveški ghimac. Za vrijeme pokusa, koji se dugo preko podneva otegnuo, Ijutio se stari ,,Polony“, đa će zadocniti' na ntćak. da ćc ga žena ispsovati i t. d. scjenc, gdje Hamlet ubija Poionija, 1 poKad je konačno na pokusu doćio đo* tonji sc kako je dug i firok uz ’rijcči: „Jao, ja sam uinoren!" svalio na tic, pridje Barnay k njernu I rekne mu: „No dakle, sađ možcte ustati i poći na vaš risčak!“ Polonij sc digne, zahvalno se nakloni i ode. Na veče za same predstave B a rin ay jKotme od užasa. *‘U-

bivši" Pokmija, ovaj se srušl, izrcfcn« •voie posljednje riječi, —• no odmah se zatim kligne, nakloni se 1 ode. — Sta ste za Boga uradili? upita ga nedatelj.

—> Molim, moliin... tako mi je za vrijeme pokusa naložio sam Bamay. Drugom jeđnorn priiikom kođ prikazivanja „Uriel Acosta“ u Niirnbergu upita nedatelj Barnaya, kako želi, da #iru uredi stol Rabli Akibe.

— Posve jednostavno, kano sudački sto! odgovori Barnay. I zbilja, u oetvrtom činu na bumi Bmijieh publike •— osvane sto jcvrcjskog rabincra uredjen posve na sudaCki. To dakako nte bi baio smiješno, da savjesni redatelj nije na taj jevrejski sto postavio i sudački drveni krst sa đvjcma svijećama.

imiim oijjBi'2. f v S. Br. 2362. i ' OBJAVA. ti Kalanmenje b jginja u Beogradu. '• Na osnovu naredbe c. i k. vojne giavr.e gubernije u Srbiji, odjel- 4, br. 4167, tačka 5. od 26. Juna 1916. naredjuje se: Sva djeca, koja protivu boginja nisu još kalamnjena, daije ona djeca, kojima se kalamnjenje u prošioj 1916. god. nije primilo, i sva ona lica, koja ne mogu uvjerenjein utvrditi da su kalaninjetta, moraju se podvrgnuti kalamnjenju. Kalamnjenje će se vršiti besplatno u vremenu od 1. do zaključno 31. marta u gradF skoj ambuianti u Beogradu, Kralj Milanova ulica br. '61, svalcog dana izmedju 0 112 sati prije podne. Lica, koja bi se poslije 1. apriia Zatekla bez uvjerenja o kalamnjenju boginja, kazniće se poiicijski novčanom kaznom do 30Q kruna, jli zatvorom do 30 (dana. C. i k. zapovjedništvo mosne brane 1 grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. ■

OBJAVA. Uprava je vodovoda urvTtlila, da protivno opredjelenjima objave od 14. januara 1917., o prijavarna u »vrhu naplate pristojbi za vx>du i k&nale, ima još veiiBd broj nepođnesenih prijava. Rok, koji je pomenutom objavom odredjen za podnaŠanje prijav«, produžuje *e do 15. februara. Poslije tog ro!ca stupaju na snagu kaznena opredjeienja, koja su u objavi od 14 januara 1917. obnarodovana. U Beogradu, 9. fcbruara 1917. C. i k zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda kao okntžno zapovjedništvo. / j i ; OBJAVA. Objavljuje se, da se sve rekvirirane količine komine ovitn aglašavanjeiu zaslobodne i da se ostavljaju vlasnirima za pečenje rakije. i Ko bi btio peći rakiju, valja radi toga da podnese nadiežnoj c. i k. financijskoj straži prijavu u dva primjerka. U prijavu trcba stavitit 1. Količinu komine, odredjene za pečenje i kolićinu iščekivane rakije odatle i njezinu jačinu. , 2. Da 11 će vlasnik zađržati od rakije, Sto je misii dobiti, godišnji iznos od 50 titara radi sivoje upotrebe ili ć« ustupili cijelu količinu uz naknadtt od 2 K 20 h od hektolitar-gTada vojnoj vlasti. C. i Ic. financ iska straža odrediće dane, fcada će »e izvršiti pečenje rakije. Po zavrženom pečenju vlasnik će odtnah priJaviti toj straži dobivenu koiičinu rakije. Vlasnik je oviašćen, da može zadržati 10 litara od dobivene rakije bez trošarine. Količina, odtedjena za svoju potiebu, podvrgava *e trošarini i otuda se ima položiti u roku od osatn đana 65 helera od litra rakije ispod 25° 1 1 K 30 h za onu preko 25° jaćine na kusi Upravnog odjeljenja c. i k- zapovjedništva mosne brane 1 grada Beograda, u ptx>tivnotn konfiskovaće se sva kolićina. Oni što imaju pravo krčmenja rakije i koji bi jc sami želili peći, dužni su učiniti korak zbog izuzetnog odobrenja za zađržavanje veće količine rakije kod upravnog odjelenja c. j k- zapovjedništva mosne brane i grada Beograda, fcoje će donijeti odlukit o tome i izvršiti napiatu trošarine (c. 1 k. ictvena centrala, naredba Br. 882/1916.: 2 K 60 h od hekto'itar-grada). Ko protivno postnpi prema propisima ovc obja\-e, kaznićc se u smistu objave c. i fc. žetvene centrale, Br. 822 O. A. v Beograd, 26. januara 1917, , * , , C. i fc. zapovjedništvo mosne branc I grada Beograda kao okružno zapovjedništi'o. f ‘ ' ' k.

Posiuetfnje »rzolavne yQssf!. Odfazak cara Wilhclma iz Beča. Kb. Beč. 13. fcbruara. Njernački jc car danas u 3 sata po-, slije podne otputovao iz Beča. Priie' podne je u 10 i po sati njemački ear primio u naročitu audijeneiiu grofa' T i s z u. Odmah je poslijc toga bio kod' Njezinog Veličanstva carice i kraljice' Zite doručak, kcjernu su prisustvor' vaia oba vladara. Car je WiIhelm podario pomorskom atašejit baronu Freybergu željezni krst Ič reda. Taj je isti red podarto car WiM hclrn i austrijskom predsjedniku mini-t starstva grofu C I a m-M a r t i n i c u.‘ Knezu je Montenuovo podario car : VVilhelm željezni krst na crno-bijcloj vrpci. . j Njemačkl poslanik kod crofa Tisze. ! Kb. Beč, 13. februaia. Predsjednik je ugarskog ministaiv stva primio ju6e na veče njemačkog poslanika grofa Wedela i s njime dttže vremena konferirao. i j . Ogromna ekspiozija u Rusiii(Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"), Stockholm, 13. februara. ,,Tidningen“ javljaju o ogromnoj Jednoj eksploziji u Finskoj, koju je dosađa ruska vlada zatajivaia. Kod K a ntaiahati-a je bilo ogromno skladiUšte municije. za čiju Je otpremu najmljeno 3000 konja u sarnoj Ftnskoj i mnogoi hiljada kola. iz nepoznatog je uzroka to' cijelo skladište odietjelo u vazduh. Uništena je municija u vrijednosti od 60 m i I i j u n a. Enkspiozija Je bila tako Jaka, da su od nje razorene neke grad* njc murmanske žeitezn'ce. Gublcl englesko ratne moniarlce. (Naroati brzojav itieograoskm Novma«/ Berlitt, 13. febntara. Ne računajuči pomoćtte krstarice f pomočue brodove, iznose dosadanji gubici engleskc rafne mornarice 822.533 tone, t. J. za 100.000 tona više, nego što broji čitava francuska ratna mornarica. koja je po jačlnl treća na svijetu. Potopljeni brodovL (Naročiti brzojav „Beogradsicih Novina' 1 ) Kristijanija, 13. februara. ,,C h r i s t i a n i e r M o r g e n b 1 ad e t“ javljaju iz Londona, da je dalje potopljeno 18 engieskih brodova sa ukupno 60.000 tona sadržine. Kb. Londotr, 13. febru;ira. Potopljeni su đalje brodovi; jedrenjak ,,Ada“ i bivši engleski pami brod ,,Aghton-Spiridon“. Posada jo „Ade“ sva spašona, a od posade je drugoga broda, spašr-no 5 ljudi. i ' ' t Američka fiofa mobilizirnna. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Zeneva, 13. februara. Prema vijestima pariških listova iž New-Yorka. američka je ratna tnornarlca m o b 111 z I r a n a. Svl ratni brodovi stoje pod parom, spremni na odlazak. Sve su strateške tačke New-Yorka zaposjeđnute od vojske, % policija čttva sve javne zgrade. Manifestacija za Njemačku u Madridtt. (Naioćiti brzojav »Beogradskih Novuia«; Lugano, 13. februara. \ U Madridu je u prošli petak došlo do bumiii i odušcvljenih manifestacija za Njemačku. Manifestantl su. svrstavši se u povorku, prolazili uiicama grada | kiicali: .,2ivjela Njemačkal DoJje sa sporazumom!*' Obustavljen ličnl željezuIČkl proinet u RusijL (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“)* Bcrlln, 13. februara. Iz Stockhoima Javljaju: Upra« va Je ruskih željeznica stavila do znanja, da je cjelokupni iičnl Željeznički proinet u Rusiji od 14.— 27. februara obustavljen. Potopljeno 12% svotikupno tonaže talijanske trgovačke flote(NaroCiti brzojav „Beogradskih Noviaa'*,] Beriin, 13. februara. »,V o s s I s c h e Z e 11 u n g“ dobiva Iz Basela vijest, da je talijanskoj Indus* triji posvema ponestalo uglja. Ovom je krizoin u veliko ugrožena opskrba mu-j nlcijoin. Pomanjkanje tonaže radja sve to gorjim posljedicama. Talijani su tt dosadašnjem podmorskom ratu lzgu«; biii 12 od sto sveukupne tonaže svoje trgovačke flote. Njemačka torpednjača *D. 69“. Kb. Berlin, 13. februara. Wolfov ured javlja: Njemačka torpeđnjača „D. 69" je, pošto se viastittm sre4 stvlina ponovo osposobila u piovidbu,' otplovila prošle noči u jutru !z DI x m u 1dena i potpuno ispravna Je prispjela n ledmt njeniačku oslonu tačk«.