Београдске новине

Rekrn'ovaiije n AmericL (NvoCHi brzvjav »Beogradskih Novin««j Zeneva, 21. februara. Prema washingtonsklm brzojavima pariskih listova, održala se ovifa dana u M'ashiDgtonu tajna marinska . konferenCija, koja se bavila riješenjem Izvjesnih tehniSkil problema. Po naredjenju ratnog ministarstva 1 ministarstva mornarice započelo je rekrutovanje na čijelom području Sjedinjenih Država. Poštanski uredi dobijaju pet 'dolara nagrade za svakog regruta. Rekniiovanje Je dobrovoljno, a vrši se po rani|em engleskom ugledu. Uputstvo američkim brodarskim kapet a nima. Kb. Bern, 21. februara. Agencija ,,R a d 1 o“ Javlja iz W ah li i n g t o n a: Kapetani brodova dobiH su tačna uputstva odnosno nekih pristaništa, kojima su prilazni putevi eatvoreni minama.

Heošraničsni poilmornički rnt. Pbustava trausporta municlje za Evropu. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Noviua“.) Ženeva, 21. febmara. •„Evening World“ javlja, da od' 28. ianuara nijc ni jedan transport muuicije otišao iz američkili pristaništa za F.v,ropu. Sintriivanje preuosnlh sredstava četv.ornog sporazuma . (Naročiti brzojav. „Beogradskili Novina“). Basel, 21. fcbruara. „Corriere della Scra“ favlja: Smanji\anjc tonaže nacknašuje pesimističke raCune. Neutralno brodovlje sa svim jc otpalo, a broj trgovinskili brodova četvornog sporazuma, koji putuju, izuosi jedva nekolik > dcsetina. Zuricb, 21. iebruara. ,,halia“ javlja, da se opadanje broja ,trgi:\ inskih brodova u talijanskim pristanišima. vrlo ozbiljno ocjenjuje u ministarstvu Ne može se više misliti. sa;no o n 'koj privremenoj pojavi. Francusko-engleska pos anska veza prekinuta. (t-.’aročiti brzojav »Beogradskih NovinaO Ženeva, 21. februara. Frvi put od mjeseca septembra 1914. nisu stigli u P a r i s listovi iz L o n d o n a. Već nekoliko dana nije stigla ni engieska pošta, dokle brzojavna veza sa Engleskom i dalje radi. Paris je uznemiren, jer se ne zna, da li je ovome uzrok kakva vojnička mjera ili njemačka blokada. Izncvjerllo srestvo pro ivu podmornica. (Naročlti brzojav ,3eogradskIb Novina'.) Berlin, 21. februara. Povcdon. saopštenja londonskog dopisnika jednog norveškog lista, da u Engleskoj sada vlada mišlienje, da je otklonjena podmornlčka opasnost, da se broj potopijenih 111 uhvaćenili podmornica istina još drži u tajnosti, ali da je još san.o pitanje vremena, kad će plovidba b'odova biti potpuno bezopasna, — prin.iećuje „Dejtsche Tageszeitung’* da je u sadanjem svijetu prostora i vremena sve u opšte pitanje vremena. Jednovreineliost tih engleskih nada sa izjavom engleskog ministra Handersona, da će engleska vlada i njeni saveznici idućih mjeseci biti stavljeni pred teškoće, kao nikad do sad, dosta je smiješno. Nesaglasnost obili tzjava, koje list ovdje ističe, moglo bi se time objasniti, da su Euglezi vjerovali, da su doista pro-

oašli jedno sredstvo protivu podmirnica, ali da ono u primjeni nije pokazalo uspjeha. Zasto) u talijansko-eiigieskom po&lanskom saobraćaju. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Lugano, 21. februara.. Oornjo-talijanski poštanski ureili objavljuju, da Je u poštanskom saobraćaju sa Engieskom nastupio zastoj, koji zahtljeva. da se svijet ograniči u poštanskom saobraćaju sa Engleskom. Potopljeui brodovi. , Kb. Londou, 21. februara. .,LJoydova“ ogentura javlja: Pot o p 1 j e n i su jedrenjaci „Terreneuve“. ,,Majola“ i “Borowski“. Ozbiii a u francuski gias o neograajćenom podmorskom ratu. (Naročiti brzojav. „Bcogradskih Novina") Beru, 21. februara. Dok mnogi francuski Ilstovi nastoje da umanje važnost podmorskoga rata, piše „Petlt Parisien": Neograničeni podmorski rat u prkos svega nmanjivanja vrlo je opasan. Zabrinuta javnost ima pravo. da bude informisana o tom. Tajnik marinske komisije O ar a t izjavio je, da su pođaci ministra mornarice odnosno gubitaka na moru kadri, da javnost* zavedu u pogrješno mišijenje. Nijemci potapaju naročito brodove, natovarene žitom, ugljenom i ratnim materijalom. Ne smijemo se zavaravati tobož maliin brojem njemačktb podihornica i iakoćom. - kojom se one mogu uništiti. Biio bi sudbonosno, kad bi se u objavijenom neograničenom podmorskom ratu btio da vidi samo „blnff". Ponovno uspostavijanje njeinačke trgovinsko flote. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«/ • Berlin, 21. februara. Njeniačkom rajlistagu ćc se uskoro pounijeti nacrt o zakonskim mjeraina za ponovno uspostavljanje trgovinske flote. Kako „Kdlnisđte ZtKung" iziavljuj-e, brcdogradiinice će se za do’puno gradjenje, koje bi bilo potrcbno usiijed ratnili gubitaka, lzhzetno pak i za kupovinu stranih brodova, dobiti zajam iz državne blagajnice do najviše svote od 300 miiijuna maraka, računajući, .da će nove potrebe zahtjevati približno 1 i pol milijuna tona tovarnog prostora. Brodovi moraju biti gotovi za plovidbu najdocnije pet godina poslije zaključenja mira. Podjela se upravlja prerna broju tona, koji su u ratu izgubljeni. Pristanište Ce>ie siobodno za španske orodove sa žltom. (Naročiti brzojav iBeogratlskih Novin*-j Berlin, 21. februara. „Vossisclie Zeitung" mia ovaj brzojav iz Madrida: Danas je ovdje obnarodovano, da je Njemačka dozvolila španskim žitnim brodovima slobodan prolaz za prislanište Cette. Ova se predusretljivost pozđravija opštim zadovoljstvom. liništenje danskog kabela. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Haag, 21. februara. Englezi su razorili veliki kabel izmedju Engleske i Danske. Postoji bojazan, da će biti iz vojničkih razloga razoren i drugi englesko-danski kabek U ovom bi slučaju Danska ostala bez veze sa Engleskom, Francuskom, južnim evr ropskim državama kao i Amerikom. Stoga razioga nastoje Dand, da što skorije urcdc sttnicu za bezžičnl brzojav u L y n g b y-u.

Str&na 2.

22. februara 1917.

~ ‘ * *' C etvrtak »a> » HlematkiL

vječijeg roda“, koji važl kao dobar poznavalac svojih anglo-saskih rodjaka, pa su ga šta vlše uveli 1 u Javnn nastavu. Djelo je uvedeno ne samo u francuske nego i u luksenburške škole, da bi se poznavanje najproždrljivijeg naroda 8to bolje ra$prostr!o.

Francusko. Zatvaranje škoia u Fr a ncuskoj. / Kb. Bern, 21. februara. ,,M a t i n“ javlja, d? su se zbog nestašice uglja morale zatvoria sve školc u Montbćlliartl-u. Nova eksplozija u FrancusKoj. ■ Kb. Bern, 21. februara. „Journal de Debats" javlja, da je u tvornici ratnoga materijala u Vareillesu (dcpaftement Saoneet-Loire) došlo do eksplozijc. 5. je rsjdnika teško ranjeno.

Neutralae investlcije u Njctaačkoj |Naroćiti brzojatfc »Bcogradsldh Novina«; Berlin, 20. februara. ,,D e u t s c h e T a g e s z e i t u n g“ naglđšuje. kako je u posijednje vrijeme iz neutralnih država jnnogo novaca uloženo u razne njemačke državne papfre, kako i u dionice velikih industrijskih preduzcća. Liir po tome zaključuje, da se u ncutralnini državama smatra, da njemačka stvar dobro stoji.

IfBllla. Oštra sainokritika. J e d a n k o m p 1 i m e n a t „A van t i“-a svojim sunarodnfcima. — „OloŠ 1 judsk 1“. — Uporedjenje sa Kit a J c i m a. ,

jnu, kako veli pjesnik, oinrčati lice, a niz zlaćane trepavice sledeniti suza za suzom! Sunce je kolosaina plinovita kugla. Volum te kugle je po računu astronoma IV« milijuna puta veči 4 >d voluma naše Zemlje, a po težini je Sunce samo 324.000 puta teže od mase naše Zemlje. Toplira se mjeri kajgrijama. Jednoin kalorijoin (1 cal) naziva se toplina, što je pctrebna, da se jedan kubični centimetar vode ugrije za 1 stupanje Celsiusa, n. pr. od 15° na 16° C. Upravo je ncponjatno ,velika količina topline, što je Sunce izsijava. Izračunalo se, da Sunce odašilje >d sebe 3*2XI0 18 kaloriia topline u svaKoj minuti vremena. Na godinu bi to bilo 1.68X10” kalorija. Od te silne topline dolazi na Zemliu tek ncznatni dio; drži se nešto oko 2,,200,000.000-ti dio svekolike topliue. Imajući na umu masu sunčanu, to bi prema navcdenome svaki gram Sunca morao izgubiti na godimi dvije kalorije topiiiie. Ako je tome tako, nije Suuce neizcrpivo vrelo. topline (energije). Sto više, prema današnjem slivaćanju o trajaniu ži\ota na našoj ZemJji, već bi se odavno morao ugasiti izvor života i rada na našoj Zemlji. Jcr prema masl Sunca i silnom gubitku topline, Sunce bi moglo zadržaU svoj žar samo neko 10 miiijuna godina. A Zentlja nije baš jako mlada. Ta sam organski svijet opstoji na njoj već sto mHijuna godina. Odakle znadu Jjudi, da je bilo bilja i životinja već tako dugo na našoj Zemlji. Stotinu miiijuna godina Bije mačji kašalj! Zašto nije Sunce u to vrijeme ugasnulo? Evo, kako to od prilike geolozi pri»ovijedaju: Uzmemo li n ruku komad kaiiena, od kojeg je gradjcn n. pr. naš Vefebtt, to ćemo često naćl u njemn okamfna

morskih pužiča i drugih životinja. Zato držimo, da je taj kamen, zovu ga vapnenac. morao nastati iz mora, jer u njemtu se nalaze, pa bio on upravo s vrha Velebita. tragovi života, koji je jeđino ntogao cgzistirati u moru. A kako je vapnenac nastao iz mora? Evo: Ponajprije su vode, što teku u more, donijele u sebi otopljenog vopnenca, jer prolazeći vode preko vapncnastog tla, podobne su u scbi otopiii nešto malo vapnenca s pomoću uglji''ne kiseihie, što je imadu u sebi. Taj otopljeni vapnenac postao je od velike česti u moru plijenom neizmjemog mnoštva živih bića, koja si od njega izgradjuju svoje kućice, pločlce, oklope i skelete. Vijek tih životinjica nije dugotrajan; one ugibaju, a njiliov vapnenasti materijal pada na dno morsko. Ali mu ni ovdie nema mira; voda, koja ima u sebi ugljične kiselinc, stane ga ponovo otapati. Kad ga otopi toliko, da ga u sebi više ne može nositi u otopljcnom stanju, počinje se vapnenac taiožiti i slagati u naslage za buduće vapnenasto gorje na našoj Zcmlji. Prcma to<me je Sve vapnenasto gorje u vezi s organizmima na našoj Zeinlji; ono je postalo sudjelovanjem i radomi organizma. Organizmi su zato stariji od njega. Intamo li na umu, kolika je masa vapnenastog gorja na našoj zeinlji (n. pr. vapnene Alpe, Himalaja) bit će nam jasno da je za opstanak takovih kaimenitih masa trebaio kolosalno dugo vrijeme. To će nam postati Još jasnljc, ako promatramo, kolilco vremena treba voda, da lzjede 1 otopl komad vapnenca; spcnnenici gradjeni od vapnenca (mramora) stoje hiljadu godina na udarcu kiše, a na njima se poznaju tek tragovi ustrajne moći vode, koje ih polako, ali sigurno troši I lzijeda. Koliko Je hiljada godma moralo proteći, dok je tako kiša doista do kraja Izjela čitavu

Beogradske Novine • , flusiro-UsmKP. Notifikacija stup^nja na prljesto cara 1 kralja Karla. Kb. Stockhdm, 21. februara. Švedski telegrafski ufed javlja: Austro-ugarska je Izvanredna misija prispjela danas ovamo, gdje je na stanici dočekana od poslanika grofa H ad i k a, poslaničkog tajnika grofa D e sf o u r s-W a 1 d e r o d e i ostalih članova austro-ugarskog 'poslanstva. Misija je primljena od kralja u svečanu audiJenciju. Na veče je njoj u počast priredjen svečani banket. Kb. Haag, 21. februara. Članovi su izvanrcdnoga austrcugarskoga poslanstva za notifikaciju nastupanja na prijesto cara i kralja Karla primijenl danas od„kraijice a poslije i od princa-supruga u svečanu audijenciju. Sutra će. ili primiti i kraljica-majka. Ministar je spoljnili po"slova priredio u čast poslanstva svcčani ručak. Nadvojvoda Maks u C a rigradu. Kb. Carigrad, 21. februara. Nadvojvođa M a k s posjetio je podgeneralisima turskc vojske i ministra vojnog Enver-pašu u -lijegovoj kući na Bosforu i predao svoje posjetnice za članove kabineta. Svečanoj su audijenciji kod sultana prisustvovali veliki vezir. rninistar vojni kao i mlnistar spoljnih poslova.

ior'ss na zapađu. Priprema njemačkog napada n a Calais 1 Dunklrchen. (Naročiti brzojav „Beogradskih' Novina“) Zfirich. 21. februara. ,,N e u e Z u r i c h e r Z e i t u n g“ javlja iz Ženeve: U dobro obavještenim krugovima vjeruju, da Nijemci pripremaju jedan vrlo jak riapad protivu sjevernog fronta Franeuske. i to protivu C a 1 a i s a i D fi n k i r c h c n a. JpsfBZomne sile mcđju sohom. Trgovinska konferencija sporazumniir sila u Rirr.u. (Naročiii brzojav „Beogradskih' Novina“). Lug^o, 21. februara. Kako ,,S e c o 1$“ jjavija, sastaće se 12. aprila u Rimu konferencija trgovinskog komitea sila četvornog sporazuma, u kojoj će biti zastupani i Japan, te Rumunjska. Trgovinski je komite engleskog donjeg doma riješio, đa u konferenciji uzme učešća. Watson Rutherford će pođnijeti konferenciji predlog o medjunadnom osiguranjti. Kako Francuzi ocfekjniu saveznu Lnglesktr/ (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Beč, 21. februara, .,P o I i t i s c h e Korrespondenz“ujednom dopisu donosi: U francuskom učbeniku zemljopisa ,,L e terre lllustre‘e“, koji je izašao u T o u r s u 1907. god., označuju francuski profesori, koji su djelo izdali, engleski narod sa izrekom filozofa Ralph Waldow Emersona J.e p!us vorace peuple de proie, que a jamais existe“. (To je najproždrljiviji razbojnički narod, koji je ikada postojao). Prema tome su u Francuskoj prihvatill ocjenu slavnog pisca ..Predstavnici čo-

hridinu gorsku, od koje je danas preostalo tek nešto netopivc zennije crljenice! Zato nam i zemlja, crljenica (terra rossa) govori, da je život na našoj Zemlji moguće i stariji od 100 milijuna godina. A života nema bez Suncai Mora dakle da Sunce od nekale naniiče toplinu, što je tako rasipno i bezbrižno izsijava u svemir, Jer smo onaj neznatni mrvičak, što đoiazi na našu Zemlju dotječe, da njeti na njoj kolo i igiu života već preko 100 milijuna godina. Mora da se na Suncu zbivaju procesi, kojima se oslobadjaju uvijek nove, vanredno velike količine topline. Kakovi su to procesi, nc zna se sigurno. Julius Robert Mayer došao Je na misao, da Šunce dobiva novu toplinu ođ toga, što u nj padaju vanredno velikoin brzinom, poradi velike njegovc mase, mnogobrojni meteoriti. Sila njihovog gibanja preh r ara se ondje n sunčanu „toplinu. Ista bi sudbina — prema Mayerovojn shvaćanju — imala zadesiti i planete (dakic i hašu Zemlju), pa bi tako planetl žrh'ovali konačno svojn vlastitu egzlstenciju, samo da spase živu silu (energiju) svoje roditeljice — Sunca. Kad bi tomu bilo tako, morala bi se ncprestano znatno uvećavati masa Sunca t ujedno mijcnjatl brzina rotacije. A to nije. Velikl Helmholtz Istaknuo jc -puno vjerojatnije izvor sunčanc topline. Prima li neko tijelo n. pr. željezna kugla u sebe toplinu, ona se rasteže, postaje veća. Obrmrto: steže li se vruće tijelo, to će se kod tog stezanja oslobadjati toplina. I naše sunce jamačna se steže. Helmholtz Je izračunao, da je dostatno u vremenu od 100 godina za pokriće svekolike IzsiJane sunčane energije, da se polumjer

Ensiesha I holonije. Sjeduica donjeg doma. Kh. Rotterdam, 21. februara. ,,N ieu w e Rotterdanische Courant" javlja iz Londona: U jučeranjoj je sjednici donjega doina pitao jedan nacijonalista državnoga tajnika spoljnih poslova B a I f o u r a, da li će se on pobrinuti. da medjunarodnoj konferenciji za uspostavljanje mira prisustvuje dovoljan broj opunomoćenih predstavnika Irske, koji bi inogao da dade izjavu o pravu irske samostalnosti. — Balfour je odgovorio nega'tivno. — Bonar Law je odgovorio na pitanje, da li će se na konferenciji dominija raspravljati i o autonomiji pojedinih pokrajina, da će se dnevni red konferencije ustanoviti tek onda, kada prispiju predstavnici svih dominija. O pitanjima, koja' se tiču uprave ujedinjenog kraljevstva. mjerodavan je jedino državni uređ, no vodiće se računa i o shvaćanju Iraca. — Na pitanje je, da li su svi brodovi, koji su izgubljeni ili za čiju se sudbinu ne zna, potopljeni od njemačkih podmornica. odgovorio državni tajnik admiraliteta, da ne leži u interesu vlade izjavljivati, da li su 1 gdje koji brodovi potopljeni. To bi moglo biti od koristi za neprijateija. Kad je koji brod potopljen ili oštećen, stavlja se to do znanja odnosnom brođarskom udrnženju ili L!oydovoj agenciji. vjjesti o gubicima ne potiču višć na osnovu shižbenih saopštenja. Proširavanje vojue obaveze na liude preko 50 godin a . Kb. Rotterdam. 21. februara. „T i m e s“ pišu, da će se morati vojna obaveza rnužda proširiti i na gradjane preko 50 godina, ako obustavljanje osiobodjavanja Engleza ispod 30 godina ne dovede do povoijnog rezultata. — ,.D a i 1 y E x p r e s s“ doznaje, da se namjeravaju svi oni ljudi, koji u engieskoj vojsci u Engleskoj i Francuskoj služe kod uprava, u kuhinji, kao kočijaši i!i šoferi. izmijcniti sa ž e n a m a, kako bi se time došlo do Što većeg broja vojnika za frontu. Kb. Rotierdam. 21. februara. O prediogu, da se vojna obavezaproširi i na gradjane od preko 50 godina, piše ,.Daiiy News“: Nami ne treba toliko Ijudi u rovovima, koliko ih treba u zemlji, na polju. u brodogradilištima i tvornicama. Ako nećemo imati dovoljno radnih snaga, onda će Hindenburg svojom politikom da pobijedi u prkos svih rniiijuna naših ratnika na bojnim poljima.

Sunca skrati samo za 6 km. Naši aparatl astronomski ne bi mogli ni opaziti, da se je u to vrijeme promijenio voium Sunca. Ali ipak bi to bilo premalo topline za vrijeme ođ 100 milijuna godin'a. Jer da se Sunce stisne od svog kolosalnog voluma na obujdm naše miale Zcmij-e, to bi producirana topiina dostajala samo z5 17 milijuna godina. Zato ne niožc biti ni stezanje Sunca najglavniji izvor sunčane topline. Ne preostaje zat'o drugo, nego da dodjemo do zaključka, e se na našeon Suncu zbivaju žestoke promjene, žestoki kemijskl procesi, koji ©slobadjaju velike količine topline; jer kao što mi namićemo na Zemlji toplinu tako, da gorenjem drva, ugijena, rasyijetnog plina itd. tzbijamo iz njih pohranjenu energiju, tako bi moglo biti i na Suncu, da se piinovi, od kojih se Suncc sastoji, medjusobno kemijski udružuju i razdružuju — a kod toga puštaju na slobodu energiju, što se u njima nalazL Vrlo jc teško, da si pobliže te procese predočhno i rastumačimo. Prilike na našoj Zemlji isto tako i one, što ili možemo u našim laboratorijima oživotvoriti, daleko zaostaju za priiikama, u kojima se zbivaju kemijski procesi na Suncu. Treba imati na umu, đa se danas računa, da u nnutrašnjosti Sunca vlada ne samo. vrlo visoka vrućina (oko 5,000 000° C), nego i osobito veliki pritisak, dok se iz sunčanog svijetia, što dolazi k nama sa površine sunčane kuglje, samog dijela, što ga oblčno zovu fotosfera zaključuje, da Je ondje temperatura relativno niska: 5—6000* C, a možda Još 1 niža. Što se sve moite zbiti u tom golemom razmaku od površine do sredine Sunca, u kom se vrućina mijenja od 5 hiljada do 5 milijuna sjppnjeva, za nas Je tajna. Mi možemo tek nagadiati, da su to jamačno one posebne prilike, n kojima se

(Naročiti brzojav: „Beogradskili Novina") Lugano, 19. februara. ,,Avanti“ govori o posljedicama sjevero-amerićkog zakona, kojim se od 1. maja zabranjuje doseljavanje nepismenil!. Zakoij se, veli ovaj list, odnosi samo na Ki'tajc e i T a I i j a n e, jcr druge zemlje veii, ne izvoze takav ološ ljudski. Ovaj zakon lma za Talijane značaj ogromnog uniženja, kako se davno nije nanelo jeđnom obrazovanom narodu, a Jednovreineno je i jedna nemilosrdna ironija protivu cijelog talijan-. skog naroda, Čiji se prvaci neskromnoni govorljivošću hvale, da stvar kulture, koja se svakako od stvari pismenosti ne može razdvojiti, brane bajonetom. Italija troši na narođnu nastavu tačno 2.47 Hra od glave svoga stanovništva, mala Švjcarska medjutiin 13.15 iira. Novi talijanski zakort za podizanje narodne prosvjete je bilo mrtvo slovo na artiji i nije izvršen sarno s toga, što se nije femalo novaca. Kad dakle danas sjevero-američki zakon postavlja na isti stupanj k i t a j s k e nosače I Talljane, i njima r.a tako ružan način zabranjuje stupanje na američko zemljište, moraju se za to povući na odgovor upravni krugovi taiijanske viađe, jer nisu znali da svoj narod oslobode ropstva nepismenosti, ali su upropastili bogatstvo zemljc time, što su vodili politiku upropošćujuću, veličanja, hvalisanja l neznalačku. * Američki zakou o zabrani doseijavanja biće poslije rata za Taiiiane velika nevolja, jer će u Italijl posliie zatvaranja vojničkih • radionica, kad se ratnici budu vratili svome redovnom životu, nastupiti bezposlica nslijed oskudice u kanitalu 1 drugih okcHnostl.

PcRrot za mtr. Odgovor Sjedlnjenlh Država na akciju meksikanskog pređsjednika. Kb. Washington, 21. februara. Državni tajnik L a n s i n g odgovorio je na notu meksikanskog predsjednika Carranze. kojom je ovai predlagao, da se obustavljanjem odašiljanja municije u Evropu ubrza kraj rata jeđino time. što mu je stavio do znanja, da je Sjedinjenim Državanta ta nota predata. Oslcuka pertusalska ulatle. Ostavka je već primljena. Kb. Madrid, 21. februara. Dopisnik .,1 m p a r c i a 1 a“ brzojavlja svome listu: Portugalska vlada o d s t u p i 1 a je. Predsjednik je republike demisiju primio.

sastavine Sunca tako miješaju i mijenjaju, da su evo kroz više od 100 milijuna godina niogle raskošno rasipati u svemir toliki kvantuin energije, aa nam upravo pamet staje kod pomisli na tu kolosalnu toplinu, što se na taj način rasplinula r nestala u beskouačnom prostoru. I nehotico se pitamo, zar je nestala u nepovraf, zar nikad više ne će zahvatiti u kolo i u igru života oko nas? Nćkađa se držalo, da je naša malena 1 neugledna Zemlja središte, centar sviieta. Sve, što se zbivalo na zvijezdanont nebu nad naima, zbivalo se — prcma tom nazoru, koji su nazvali geocentričniin jeđiuo poradi nas, poradi kratkog i mukotrpnog ljudskog života u ovoj suznoj dolini. Taj nazor, prcma kojemu je naša Zemlja najuglednija i najvažnija točka u čitavom svemim, dugo je vladao čovječanstvom. Ootovo kroz čitavi srcdnji vijek, u koji Je došao s filozofijom Platona i Aristotela. ^ Ali duh ijudski, njegova neutaživa želja za istraživanjem i prodiranjcm u tajne prirode, nije sc dao skrenuti s pra- „ voga puta. Oboružavši oko svoje valjanim aparatima, dalekozorima i spektroskopima, uronio je duh ljudski sve.dublje i dubjje u zvijezdauo nebo nad nama, oborio je sigurnhn dokazima kodificirane nazore. Danas znanio da je Zemija tek maleni, neugledni planetić, što kruži oko svoje roditeljice i hraniteljice našeg sunca. 1 ako kruže oko njega još i druga, puno veća djeca njegova — ipak nije ovo lijepo naše Sunce primaš medju zvijezdama na nebu, cije ni ono središte, najvažnija i najjača točka u svemiru. Izim njega postoje još veća 1 još jača sunca, što no siju jačim i sjajnim svijetlom. To su primjerict lijepe zvijezde: Sirus. Vega, Arcturus. I ova sunca odašilju u svemlr