Београдске новине

Strana 2.

24. februara 1917.

Beogradsk« Novioe

PotorUenl brodov], Kb. Amsterdam, 23. februara. otopjjen je liolandski parni biod ,,D r I e b e 1 % c n‘\ Kb. I*aris, 23. februara. S t'u ž b c n o saopštavaju: Potopljcni su ovi brodovi: 19. o. mj. engleski brod „Oorse Carado“ (3242 tonc) te dva ribarska broda lz Boulognc; 20. o. inj. norveSki jedrcnjak „Fello of Afteii" (1965 tona) i 21. o. mj. norveški parv.i brod „Dnkat" (1452 totie). Govor irrcdsjeduika »orfeškog Stortlnga. Kb. Kristijanija, 23. februara. U debati o prijestonoj besjcdi tekao je predsjednik Stortinga. da je oil držao i još uvijek drži. kako se nijc smjela dati norveška izjava o podmorničkom ratu, jer ne može uvidjeti niclut cjellshodnost. Medjutiin je konflikt sa NJeitiuekom riješen na prijn tcljski iiacin. Manje sc obazrivom m>kaza!a 'Velika Britanlja, koja jc gazedi mcdjttnarodno pravo zatvoriia norveški uvoz clcktrolitičnoR bakrn iz neittralnc Amcrikc, a kasnije izdala i zabrauu o izvozu uglja. To je jedna kazna, koju Novvcška nijc zaslužila za svojc usluge, kojc jc cinila engleskoj trgovinskoj jloti. Nepravcdni postupak Engicske sa Norveškoiii. Kb. Kristljanlja, 23. fcbniara. „Dagbladet" piše: Teški i sa noiveškog gledišta ncpravedni engleški uslovi za isporuku uglja mora da počivaju 11 a poteškoćama obveze, da Engleska isiioručuje Francuskoj edredjenu mjesečnu količinu tiglja. S toga so sad hoće, da norveški brodovi zsi prcnos uglja budu primorani da ulaze n iukc Kauala. Djelatnost njcmaekili podniontie a . 0 p i s J e d u o g n o r v c 5 k o g k ap e t a n a. (Naročili brzojav »Beogradskih Novinaaj Kopetibagen, 23. februraa. Kapetan J a k o b s e n sa potopljeucg norveškog broda ,,Thor“ prispio je ovamo sa svojom ženom i 6-godišnjom cerkom na prolazu iz Njemaćkc u Norvešku. On jc pričao sarađniku „Politlkena": Brod sc nalazio na puut u Quee ns t o \v n sa 14.000 tona kitovog ulja. Potopljen je od njomačkc podmornicc 4. Icbruara 80 morskiii n ilja od irskc obale. Posada se od 28 ijudi ukrcala u čamce za spasavanje, dok je njega, ženu mu i dijetc primila podmornica. Na podmoniici su proboravili osam dana. Drrgoga je dana potopijen u bllzini knuala jedan veiiki ameri :k: pami brod sa tovarom numicije u Praucusku Eksplozija jc bila tako jaka, ua se je u daiekom razmaku uznemiriio mor.e, a cštećena je kraj toga i santa podmcrnica. U sjevernom jc moru zaustavijen Jedan ribarski brod, koji se nalazie na putu u Englesku. Brodu je dozvoljeno, da se vrati. Kapetaii Jakobsen hvali postupak na podmormc'. Zapovjednik podmornicc poklonio jc čak njegovoj maloj čerki više predineta za uspomenu. Potopljen je brod ,,Thor“ nosio tovar u vnjednos i od 1 1 po milijuna kruna. leške holandske opiužbc protiv Engleskc. Kb. Haag, 23. februara l 3 od naslovom ,,I d a I j e e n g I e sKc predpostavke" piše ,,N i e ti-

we Couranf 4 pod 21, o. mj.-. EnKleska hoče da nas primora, da joj naie zetnaljske proizvode, u fziiostt otl nekoliko mtlijuna, stavimo na raspoloženje 5u isitlatom u engleskim hlagajničkim bonovima. Ali kako se tl engieski novčatti papiri nc mogu ovdjc u r.olandijl upotrijebitf, a ttenta vlše ni najinanje volje, da se kredit 1 dalje gotniia, tražiće se u budnćc plaćanjc gotovim novceni, čemu se Engieska protivi. Drugo englesko očekivanje se nalazi u zaiitjevu, du mi Hoiandjani uašc privrednc proizvodo i margaiin, dakfe kontrabandu, prenescnto u Enj glesku na liolandskim brodovima. i Kako da se nazove takav načim postu’panju Englcske, koja hoće. bez ikakvog prava, da primora jedmi zentlju da budc žrtva nemilosrdnog podmorškog rata. U cngieskim pristaniStima je sada priinorano 20 lioiaudskili fcrodova, da sc nikud ne inlču, Da te brodove dobije natrag, Holamlskn mora platiti otkupninu, koja so sastoji u imanju i krvi. Na ovo se možc prlrnijenitl izraz jednog cngleskog iis'.a, koj: jo ovlh dana ovanto prlspjeo: „Jedno no-» vo gusarstvo", pixl kojim engieski list, j ui'ina, mlšli na njetnaćkc podmornice. Štr'Aik dauskih inornara. Kb. Kopcnliagen, 23. februara. Prcgovori, koji su prekjuče ponovo započeti izinedju predstavnika brodovlasničkilt udnižcnja i saveza morttaru u svrhu okončanja štrajka. razbili su sc bez ikakvog rezultata 1 ; ti sc prcgovori bar za sada ncće ni nastaviti. liinc Ostajo i dalje prekinut promct đauskog brodarstva sa iriostranstvom. Dansko-anieriekl parni brod „United States'* i još drtiga tri broda sa (ovarom živežnih namirnica za Engiesku, koji su več stajali pod parom spremj ni na odiazak, ostaju daklc dalje u luci, jcr njiliova posada poslije prekida. nja pregovora ne će u opšte da dade nikakvog odgovora. Zatvaranje fraticuskil: pristaništa za neutralue brodove. (N;iročiti brzoj iv „Bc-ograds'dh Novina'*). Rotterdani, 23. februara. Francuska pristaništa u H a v r c u i B r e s t u zatvorena su za neutralne trgovačke brodovc. Ponuda Engleske za kupcvanjc cijele holandske flote. (N'aročiti brzojav „BeogTadskiii Novina'*) Đerlin, 23. februara. ,,K r e u z z e i t u n g“ javlja iz Haaga, da Engleska želi da kupi ukupno holandsko brodovije i da je ponudila trostruku vriieđnost. Ministarstvo je odbilo izdavanjc dozvole za prodaju i pogodba se razbila. Sad se strahuje, da će Engleska prosto rekviriratl 45 holandskili brodova, koji se nalaze u engleskim pristaništima. SporazuDme slie medju sotm „Engieska mora da prinese veće žrtve". Kb. Bern, 23. februara. ,,La L r a n ce“ veli it svoine oil cenzure jako osakaćenom članku, da se do duše inora p.iznati Engleskoj, šia je učinila za Francusku, ali da je ovoj vrlo po'rebna brza pobjeda. Engleska inora da prii.ese vcće žrtve. Trcba uzeti Franatsku za primjer, koja sad pribira svoju poslijednju momćad. Engleske rekrutacije su u sravnjenju prcma franatskim prava dječija igra

flnstro-UiiiBkiL Mfnlstar CzcONii n Mfinchenu. Kb Mtinchcu, 23. fcbruara. Austrougarski je ministar spoljnih poslova, grot Czernln u prutnji savjetnika poslanstva grofa Colloredo-Manns* fclda juče u veče balkanskim vozom stigao u IMttncIieh, gdje sti ga (točckuli članOvi austro - ugarskog konzulata. Grofa Czernina pritniće sutrrt u auđtjencijtt bavarski Ifralj.

* Borbe nn zapadu. Prlpretne ofenzive četvornog spor a ziima tta zapadu. (Naročlti brzojav „Beogradskili Novina".) Žcneva. 23. februara. ,.E c h o d e P a r i s“ javlja: Predsta\nlclma štampe jc dozvoljcn rut n oblast francuskog fronta radi razgledanja za predstoječu ofettzl/u. Ofettzlva Četvomog sporazitina na zapadu otpočeia? (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«; Lugano, 23. februara. ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ javIja iz L o n d o n a, da je ofenziva na rapadu tobož več otpoćela. Predsjcdnik Poinearć posjećuje iront. (•„eUp.ON q!5JSpBJ308Q-* AB[OZJq mjOJEJvJ) * Karlsruhe, 23. februara. Predsjednfk Poiucarć, general L a u t c y, gcneral N t V e 11 e, Albert Thomas i Blssolati su u suboiu n večc otputovaii iz Pttrisa na front u Lotharingiji. Oni su posjetili mjesta, koja je nedavno neprija'.eij bombardo.vao, naročito N a n c y. Poincarć je odlikovao francuske i engleske Ietače Eiigicskc amazonke. (Naročiti brzojav sBcogradsklh Novina«; Kopenhagcn, 23 februara. Prema ,,D a i I y E x p r e s s“-u je engieska viada izrađila nacrt, po komc u buduće mogu u euglesku i francusku vojsku stupati i žene. Prvo će se postaviti jedna vojska od 30.000 žena, koje će se upotrebiti kao šoferi i kuharice. Njemflčka. Držanje njemačkiii socijalista. Kb. Beriln, 23. febnjara. Kako javlja ,,Vorwarts“, zaključio jc socijal-demokratski p..rlamen!ami odbor, da g 1 asai za nove ratne kređite i da tom prilikom potanko obilježi svojc stanovište. V- —uZ-a5|<. EniietHn i Hoioniie. Iznenadiia eugleska ljubav prema Ircinta. Kb. Rotterdam, 23. februara. Prema londonskoj vijesti „N i e uw e Courranta" pripisuje veliki značaj namjeri nacijonalističke stranke, da prilikom skorašnje debate o Redmor.dovom predlogu, zahtjeva neodložno uvodjenje „homeruie‘’-a u Irskoj. Stranka izjavljuje, da če to izazvati preokret u irskom pitanju. Odbijanje bi ovog zatjeva imalo za posljedicu ne samo krizu u ministarstvu. ncgo bi bili i neizbježivi novi izbori. — IJnio-

Mshe seljnčKe šKoie u Hercesovfni. Jedua lijepa okružnica. U. ira David N e v e s t i ć, novi rcuodržavnik hercegovačke fraiijevačke pro\4ncije, napisao je pri nastupu svoje siužbe u okružnici na svoju braću o hrvatskini seliačktm školama u Hercegovinl ovo: „Ovdje nam se (Franjcvciina) pruža prilika, da jasno istaknemo i najtoplije preporuaimo pohvalni rad nek.h našili otaca oko narodnoga prosvjetljivanja l šiicnja pismenosti. Plemcnita je zantisao bila jodnoga od našili zaslužnih otaea, da sc pokrenu hrvatskc scljaćkc škoic za pobljanje ncplsmenostl u najširim krugovima naroda. Zamjerni je uspieh, 5to se pcstigao na svakom mjestu, gdje su se zavele spoinenute škole, dokazao, da bi sc moglo po istoj osnovi ea kratko vrijcntc privcsti pismcnosti i knjizi cijclo našc pučanstvo. Kollka bi to sreća bUa za naš ncitki narod! Covjek, koji tic zna ćitati, slijep je kod očiju. Od njcgova je pogleda sakrlveno dragocjeno blago Boije mudro(ttl, kojc se nalazi pohranjcno u dobrim knjigama. Bez pismenosti nije moguće narod podignuti do višega atupnja blagostanja i sreće. Pismenost Je osnov i nužni uvjet za prosvjetu i svaki napredak. Iz ijubavi za srećuu budućuost našega dragoga naroda molimo svu časnu braću, da sc zauztnu svkm silama oko širenja hrvatskila scljaČklU škola po svim župama u Hcrcegovini. To je tim potrebnije, što nema nikakove uade, da bi tiaš narod u dogledno vrijeme došao do nuine prosvjetc redovitim pitlcrn prcko osnovnih Žkola.

Službeiri vodja seljačkih škola, koji nosi odgovornost pred javnošću, ima biti mjesni župnik. Gdje itna više svećenika u « mjestu ili radini učitelj osnovne škole, njima se može prepustiti briga za škole pod liadzorom i uz pripontoć župnika. Sve potrebite upute i savjetc pri osnivanju i vpdjcnjti pomenntih škola inogu hraća dobiti preko svoga starešinstva“. Početak. Hercegovaćki su Franjevci uvijek biti neumorni u radu za svoj posao. Otkako znamo za njih, radili su kao marne pčelice samoprijegomo i bez buke za dobrobit, i podizanjc svoga naroda. Samo iii je u tom neprestano sinetala velika nepismcnost iK-rcegovačkih seljaka. U prva vremena turskoga gospodstva tomu sc nijc moglo pomoći, ali čim su krščani pred koje šestdeset, sedamdeset godina dobiii nešto slobode, Eranjevci su sc odmah latili posla I počcli gruditi i urcdjivati škoie. Nastojalo sc i izvan škole podučiti narod u najpotrehnijhn stvarima zuanja, u ćitanju i u pisauju. Ali izvanredni uspjcli, kojega su herccgovački Eranjevci postigli posljcdnjrit godina, nadilazi sve, što se dosada uradilo na tom polju kod nas i na drugfcn mjestima. Franjevcima u Hcrccgovini pošio jc za rukom, da za 2, 3 zadnje godlne otvore oči hiljadama naroda I da ih privcdu knjizi i naobrazbi. Postanak hrvatskih seljačkih Škola skopčan Jc s poznatim društvom „Hrvatskom narodnom zajednicom". Dok su drugl troSlli sile u ludoj bratoubilačkoj borbi, dotle je mjesni odbor ,,H. N. Z.“ na Širokom Brijcgu pod vrsnim vodjstvom predsjcdnika O. fra B.,‘ Jerkovića i fra Didaka Bunbća razvijao uspjcšni i spasonosni rad oko privrednog 1 prosvjebiog' Dodi/atiia naroda. Najlicpši olod toga ra-

da jesu hrvatske seljačke škole. Njihov je početnik O. fra Didak Buntić, ravnatelj franjevačke gimnazije na Širokom Brijcgu. On izncse prijedlog godine 1911., ,,da sc u svakom selu postavi po jcdan čovjek, koji ztia dobro Čitati i pisati, koji će narod podučavati u Čitanju i pisanju". Prijedlog je primljen i fint je udaren osnov hrvatskim seljačkhn školama. Težak put. Uza sva nastojanja fra Didaka nije se nikako mogio uvesti škole u selitna radi neshvaćanja naroda. Tek početkom godine 1912. podje fra Didaku za rukom, da otvori 5 škola u 4 sela i da nagovori nekoiiko seljaka I seljakiuja, da se upišu. Radi narodnoga nepovjerenja u tu novotariju i radi anedjusobnoga ruganja domalo mnogi osfave škoiu, a satno ih šačica ustraja do kraja. Na 24. maja 1912. obdržavan je prvi javni ispit seljačkrh škola pred franjevačkim samostanom na Širokotn Brijegu. Izvanređni uspjeh, kojega su učenid tom prigodom pokazaii I vanjskl sjaj, kojega je fra Didak znao dati ispitu potpmio su otvorili narodu oči. Pobjeda. Godinc 1913. moglo se otvoriti 18 škola, a Ispitu je prisustvovalo više od hiljadu učeuika. Mjesto dosadašnjega nepovjerenja i nerazumijevanja sada sc svako u Širokobrižatisko] župi natjecao u učenju i poiasku škole. Primjer Širokoga Brijega slijedile su i obllžnjc župe. Godine 1913. ttvedenc su Školc u Kočetiuu, na Rasnu 1 u Oradnićima, god. 1915. u Goranđnia i u mostarskom Gracu, a prošle godine na Humcu, u Studenicama, Vitini. Gorid, Drinovcima, PosuSju l Posuškom Gracu. škole u Rasnu I Gradtrtćima bile

Subota

Broj 63.

niste natnjeravaju pređložiti zakonski predlog o nvodjenju opšte vnjne obaveze i u IrskoJ. Engleskoj treba još jedan mllljun vojnlka. • Kb. Rotterdam, 23. februara. „Nieuwe Courant" javlja iz Londona, da je ministar za rekrutaciju izjavio, da mu je potreban jedan milijun vojnik8. Ogroman požar u Londouu. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novlna'*.) Berlin, 23. februara. „Tageblatt* javlja i 2 Lugana: U Londonu je izbio veliki požar u blizini štainparije n Daily ChronicIe“-a Do sada je izgorjelo nekoliko trgovinskih zgrada. Rusijo. Mišljenje rusklh vojulli krngova. Odluka — u proljeće 1917. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“.) Karlsruhe, 23. februara. „Badisclie Presse'* javlja Iz Zfivicha: Preir.a petrpgradskim ,.B i r ž e v 1J a V j e d o m o s t j“ u ruskim se vojnim krugovima očekuje, da će odluka rata pasti u prolječe ove godine. Misli se, da će broj topova, množina niunicije i jačina (rupa, koje četvornom sporazumu stoje na raspoloženju, osigurati radmoćnost nad srediSnjim vlastima. Ruski listovi naglašuju, da se Rusiia već sedam rnjeseci sprema za predstojeću ofenzivu. Sasonov će ip a k putovati. (Naroćiti brzojav sBcogradskih Novfna«; Stockholm. 23. februara. ,,U t r o R o s i j i“ tobož saznaje, da če Sasonov ipak preduzeti opasni t put u Englesku. Sasonovljeva odluka stoji bajagi u vezi sa nekim čudnim pojavama, koje su izbile za vrijeme trajanja petrogradske sporazurnne konferencije. Ruskt zajatn u Americl. iz Berna se brzojavoa: Pctrogradski brzojavni ured objavljuje jedno saopštenje, prem.a kome pređstojeći put ministra financije u Ameriku stoji u vezi sa vrlo važnim financijskim pregovorima. Kako se govori, tiće se jednog: velikog ruskog zajma u Americi. Knjnouiie brzoluuns uijeiii. Plovldbena veza izmedju Atnerike i sjevernog Sibira. "(NaroHti brzojav »Beogradskih Novina«; Zurich, 23. februara. Prema jednom saopštenju petrogradskog brzojavnog ureda u ovoj će se godini otvoriti piovidbena linija izinediu istočne obale Amerike i utoka rijeka Ob i Jenissej u sjevemotn Sibiru. GM i OKOIICO. Izđttvanje polrotcćKih listova za brašno za mjesec mart. Kotarevi oj>štine grada Beograda otpočeće od 26. ov. mj. izdavanje potrošačkili listova za brašno za mjesec mart. Izdavanje vršiće se po ulicama, t j. svakoga dana samo izvjesne ulicc moćiće d<>biti istoga dana potrošaćke listc, drugog dana druge tilice i tako dalje.

Izdavanje Ifeta izvršfće se ovim redom: V I. kotar. 26. Ktbruara moćiće dobiti /rotrošaćkc listove gradjanstvo samo iz ulice: Sumadijske, Svctosavske, Ohridske, Krušedolske, Zorine i MakenzSJeve*. 27. februara: Katanićeve, Avaiskc, Branićevske, Malajničke, Mutapove, Sokolske i Mačvanske. 28. februara: Cuburske, Prištinskc, Orlovske, Vodovodne i Zi a< borske. 1. marta: Laitdanove, Senjske, Krajnske, Bojanovc, C'vctnc i Orčića Milenka 2. marta: Dubljanske, Sumatovaćke, Graiiovske i Vardarske. II k ot ar: 26. februara iz ttliea: Stiške, Spojne, Mutapove i Kopaonićke27. fehruara: Trnske, Hadži-Prodnnove, Hadži-Gjerine i Mlatišuniine. 28. februara: Makenzijeve, Poslaničke. Gimnazijske i Vodovodne. L maita: Zorine, Vrtljarske, Kočine, Avakumove i Mileševske. III. k o t a r. 26. februara iz ulica: Smilj'auičeve, D,<ničićeve, Zorine i Dobrinjske. 27. februara: Kralja Mi.utina, Beogradskc, Prote Mateje i Devojaćke. t 28. fcbruara: Braće Ned:ća, Gaflnazijske, Makenzijeve, Dvorske i Staro crkvene. 1. inarta: Kralja Miiana, Kraljice Natalije, Poslaničke, Resavske i Mišarske. 2. marta: Studcnićke, Nemaniine, Miioša Velikog i Balkanske. IV. k otar: 26. februara iz uliea: Topčidersk«, Drinske i Sumadijske. 27. februara: Miloša Velikog i Studeničke. 28. februara: Birčaninove, VajdukVeljkovog Venca, Moravske i De’ g. adske 1 marta: Resavske, Milutnove, Miioša Pocerca i Bolničke. 2. n;a ta: Rudarske, Vojvode Milenka, Durmitorskc i Nemanjine. , V. k o t a rt 26. februara iz uiica: Kraljice Nat ilijc Batkanske, Bregovite (Lomine), Pajsijave, Staro-crkvene, Donje, Katneničke i Nemanjine. 27. febntata: Kralja Milana, Knez Mihajlove, Prizrenske, Zcleni Venac, Brankove, Kosinajske, C'arice Milice i Kneza Lazara. 28. februara: Knez Mihajlovog Venca, Obilićevog Venca, Kosančićevog Venca, To pličinog Venca, Rajićeve, Tamne, Jug-Bogdanove i Kraljevića Marka. 1. marta: Pop-Lukine, Javorske, Lo\ćenske, Fruškogorske, Graćaničke, Knjeginje Ljubice, Jakšićeve i Vuka Karadžića 2. marta: Trgovačke, Bogojavijenske, čubrine, Ivan-Begove, Sabome, Velikih Stepena, Uskočke i Delijske. VI. kotar: 26. februara iz ulica: Straliinića b'ana, Jovanove, Jevremove i Dušanove. 27. fcbruara: Pozorišne, Dos tijeve, Dc bračine, Knjeginje Ljub.ce, Kap.tau Mišine i Višnjićeve. 28. februara: Knez Mihajlovc, Saborne, Vatrogasne, Jugovića, Velikog Trga, Ružine i Riga od Fere. 1 marta: Stmine, Kosačine, Trojanske, Zmajcve, Zmaja od Noćaja, Kratke, Knez Mjhajiovog Vijenca i Cika Ljubine. 2. marta: -Uskočke, Rajićeve, Obilićevog Vijenca, Kneževcg sp men ka, Knez Miletine, Kolarčeve, Vuka Karadžića i Car Uroševe. VII. kotar: 26. februaia iz ulica: Avramove, Izrailjeve, Jevrejske, Mojsijeve, So'.un.ke.

su radi rata posve zatnrle, ali su opet prošie godine poeele na novo radiO. Po računu gosp. Nikole Ostojiča, školskoga upravitelja na Širokoun Brijegu, naučilo ili je od god. 1912. do 1915. u širokobrižanskoj i kočerinskoj župi 5691 čitati i pisati. Prošle godine (W16) bilo je učenika u hrvatskiin , seljaekiin školama u Posušju i Posuškmn Gracu 750, u Rastiu 450. Iz ostalih župa nentam pri ruci tačnih podataka, ali će i u njima biti 3 do 4 tisuće učenika, tako da ćc ih biti sada u brvatskim seljačkim školama koji su već naućili čitati i pisati 13.000 učenika. Seljačke škole i iečajevl za nepismene. Svoj sjajni uspjeh imadu hrvatske seljačke škoie najviše zahvali(i mnogobrojnhn i požrtvovnim seljačkim učit c 1 j i m a. Prije se mislilo, da nitko nijc u stanju drugoga naučitl čitati i pisati, ako ncina sveučilišnu iii barem učiteljsku naobrazbu. Zato su stari tcčajevi za nepismene bili veoma ograničeni i skopčanl s razmjerno velikim troškovima, jer je bilo teško naći dovoljan broj Ijudi sa svitn uvjetima, koji bi sc mogli prihvatiti poučavanje naroda. Hrvatske seijačke škole otresle su se toga štetnoga nazora i povjerilc sn podučavanjc prostun plsmenim i nadarenijim seljacima. Zato se za čas đobilo nčitelja, koliko je biio potrcbito. ntoglo se najcdanput otvoriti sva sila škola, pa i u najmanjim i u najzablfnijim mjestima. Naravno, da je u stanju 20, 30 seljačkih učitelja više učinitl nego jedan sam, blo najučenlji Covjek, tlm višc, što seljak-učitelj bolje poznajc narodno mišljenje nego škoiovani čovjek, pa je u stanju i način pončavanja zgodnijc udesitl prema sJivaćanju naroda. U tom ie razlika od starih lečajeva

za nepismene, što se prije jedino za tim išlo, da se nepismeni nauče čitati I pisati, dok hrvatske seljačke škole čitanje i pisanje ne smatraju nego tmžnom podlogont za vjersko i privredno vaspitanje seljačkoga svijeta, što je njihoVa glavua zadaća. Osim toga stari tečajevi za nepismcne nUesu trajali ncgo po 3—4 scđmice ili najviše koji mjesec. Poslije toga o učenicima nije nrko vodio brigu, pa je s vremettom dobra trečina opct zaboravrla t ono malo, što su bili nauaili. Kod hrvatskih seUačkih šltola traje obuka najmanje četiri godine. Za svc to vrjeme moraju učenici da idu u škoiu, da utvrdc tomeljno znanje, koje im jc potrebno kao Ijudima i prosvjettjenlm seijacima. M- O. — S.

HALl PODLimR. * UMRO VACLAV ANTON. U Zagrebu jc ovc nedjelje untro 1 pokopan jedan od najboljih glntuaca „stare garde“ hrvatskog pozorišta u Zagrebu — Vaclav Anton. — Anton je bio komičar, no njegova kofnika nUe nikada prelazila grotcsknost, da djeluje. On nije nikada išao za tim, da svu pozornosl svrati u pojediuom komadu na scbe nUc nikad pretjeravao, nikad i/Iazio iz gtanica finc komike. A ipak ktaj svega toga trebao se samo čuti Antonov glas iza kulisa i n giedalištu je nasta'o vesclo raspoložvnjc, koje je ostalo do kraja wčcri. Nezaboravni su njegovi komićni tipovi u „Otmici Sabinjanaka*', ..KnjJničaru“, „Djakn prq$jaku“, ..Pttčaru", „Boccaccin", ..Mam/eil Nitouche" i „Plesn u operi“.