Београдске новине

24. februara 1917.

Beograđske Novlne

Suboti

Sirana 8.

Broj 53. ' 27. fcbruara: Knez MlhajJovog Venca, Knjeginje Ljttbice, Pančtćcve, Banatske j Bafvanske. • 23. februara; Cara Dušana, Cara Uro*a, Despota Ojutgja i Dračke (Ribarske). f. ntaria: Kapefan Mišine, Knićaninove, Princa Evgenija i Saborr.e. 2. marta: Sibinjanin Janka, SkencicrlH'go\ c i Visokog Stevana. VIII. kotar; 26. febntara iz ulica: Botaničkc, Carlgradske, Kncz Milctine, Buđimskc. 27. februara: Vidinskc, Drinčićeve, Gundulićevog Venca i Hercega Stcpana. 28. februara: Vršačke, Scnjanin Ive, Pozorišne i Dositijcve1. marta: Dobračine, Knjeginje Ljtibice, I>ušanove i Mletačke. 2. marta: Radničke, Miletićeve, Platnnrske i Pančevačke. IX. k ot a r: 26. februara iz ulica: Oornjo PaliluLske, Uske i Djušine i to samo poslije podne. 27. februara: Sljivarske i to samo prije podne. 28. febntara: Vidine, Bistričke i Močvarske i to samo prijc podne. 1. marta: Vidinske i Karaburme i to samo poslije podne. 2. ntarta: Takovske, santo prije podne i Botaničke, Sajkaške i Knez Miietine samo poslije podne. X. kotar: 26. februara iz ulica: Bitoljske, Bugarčićeve, Daničićeve, Gttndu.iJeve, Safarikove i Vlajkovićeve. 27. februara: Hilendarske, Danićeve, Knez Miletine i Visokih Đečana. 28. februara: Kolarčeve, Kopitareve, Kosovske, Kralja Aieksandra, Viđinske i Teodosijeve. 1. niarta: Makedonskc, Pivarske i sa Terazija. 2. marta: Ružine, Simine i SkopJjanske. XI. kotar 26. februara iz ulica: Kralja Aleksandra i Takovske od broja 1 do 37. 27. februara: Ratarske i Bitoljske. 28. februara: Vlađetine, Starine Novaka, Miročke i Donje Palilule• 1. marta: Grobljanske i Jaseničke. 2. inarta: sa Trkališta, Tašmajdana i Male nlice. XII. kotar: 26. februara iz ulica: Grobljanske, Ratarske, Kralja Akksandra i Niške. 27. februara: Rasinske, Novo-školske, Slijepe i Hadži Mustafine. 28. februara: Ćirila i Metodija, PetraIjičke i Ojevgjelijske. 1. marta: Cvjetne, Poljskc, Veljkove i Miiišićeve. XIII. kotar: 26. februara iz ulica: Trnske, Novopazarske, Mileševske, Vojvode Dragomira, Vojvode Protića i Žičke. 27. febntara: Prištinske, Vodovodne, Mokroluške, Cika-Pavlove, PoJa evačke, Sredačke i Kamenica Vinograd. 2S. februara: Užieke, Žičke Poljane, Sindjelićeve, Hadži Ruvimove, Pocctske, Gntžanske i Veljkove. 1. tnarta: Poštanske, Slobotla, Poljske, Ivkovićeve, Svešteniekc, Nove i Kraja Aleksandra. g 1 —— 1 Vađav Anton rodio se 1851. godine u Plzuju u Ceškoj. U Zagreb je došio još za svoiih mladfli dana. Nastupio je prvi put u starom ,,teatru“ 28. avgusta 1873. god. Od toga vremena postala je Hrvatska ltjegovoan drugom domovinom. Naš jc jezik tako fino proučio, da je inie Anton predstavljalo ime pravog hrvatskog čovjcka i nmjetnika. 25. novembra 1897; proslavio jc 25-godišnjicu umjetničkoga raiia. 23. maja 1909. jgrao je zadnji put kuo angažovani č!an hrvatskoga pozorišta, jer je 1. scptembra iste godinc umirovjjen. 5. maja 1911. proslavio je 45godišnjicu svoga umjethičkoga rada u , Piesu u opcri“. Blo je te vcčeri raspoiožcn kao gotovo nikada prijo — kan‘da je slutio, da je to zadnja igra u njegovoin životu. I zbilja, od tnga vremena nije više dolaalo na pozornicu. Poboliievao je dulje .vremcna, a zadnjih mjcseci ga je bolest prikovala i uz postelju, dok ga evo ne zalcčfc! i saana sinrt. Bog da mu duSu prosti! J. Kmnpozicijono većo Petra Konjovlća ii Z agrebu. Kako nain Javljaju, prircdićc sc 3. tmttru kompozicijono veae Petra Konjovića, pozuatog srpslcog kornpozStora ii prostorijama hrvatskog konzerva‘torlja. Progamu dodani su tekstovi pojedinih vokalnih kompozicija, medju kojima Sc nalazc narodne pjcsine (,,Zn gorom, za aelenom", „Orošen djerdan", „San zas„Nane, kaži tajnu) i stihovi Miho»vlla Nikoilća („Chanson" i ,,Noć“), Julija

2. marta: Grčić Milenka, Vojislava Ilića, Ratarske, Ivinc. Cučuk-Stnninc, Stražnjc i Krt\r XIV. kotar. 26. febmara iz ulica: Mačvanske, Graničarskc, Laudanove i Dragačevske. 27. febmara: Dubljanske, Podgoričke, Sumatovačke i Reonske. 28. februara: Ncbojišine, Rudničke, Hadži-Melentijeve i Fabrika Imalina. 1. marta: Gospodarski put, Valjevskc, Svetoga Prohora i Cuburske. 2 marta: Sumadijske, sa Tofičidcrskog Brda, Banjičkog Brđa i Braniče\ , ske. . XV. kotar: 20. februara iz ulica: Majdanske, Vinogradske, Dečije, Orarrčne i Brđskc. 28. fcbruara: Baštenske, Senjačke, Miktša Velilcog, sa Ojurgjevog Brda (prva, druga i treća ulica) i Gjurgjevog Brda, (četvrta, peta, šesia, sedma i osma ulica) i 2 inarta: Topčidersko Brdo, Topčider, Košutnjak i Banovo Brđo C u k a r i c a: 27. febniara iz ulica: Cika Ljubinc, Zadrugarske, Uske, Sindjelićeve i Knez Mihajlovog Venca. 1. marta: Careve, Trgovačke, Hajduk Veljkove, Saborne, Vatrogasne- i Majdanske. Porodicam« poginuiih Mpskih oficira. Kod sela Š u š n j a r a blizu Lazarevca iskopana su lijeia ćctvorice pogmulih srpskili oficira, i to: Dimitrlia T u c o v i ć a, poručnika i Dušana M a t i ć a, kapetana. lmena i čln ostale dvojice nijesu se inogii ulvrditi. Sva četvorica su prenesena i sahranjena na.groblju poginuiiii junaka u Lazarevcu, i to: kapetan Dušan M a t i ć u grobu broj VI., a poručmk T u c o v i ć u grobu broj VII., obojica nepoznatih oficira sahranjeni su u grobovima br. IV. I V. Pošto se porodice ovih oiicira nijesu mogle pronaći, to se njihova rođbjna ili koji bi o njoj što znao, poziva, da se javi kotarskom zapovjedništvu n L a z a r e v c u. Tražl se radi prijema novca. Radi prijema novčane uputnice potrebno jc da se javi g-djici Bosiljki Gjurićevoj u zavodu za gluvonijenni djecti H ris t i n a R o s i ć. Izmjena u podjeli rejona. Odlukom gradjanskog povjerenika pri cpštini grada Beograda učinjene su izvjesne izmjene u djelokrugu III., X. i XI. jerona. Tako X. rejonu oduzeli su neparni brojevi od 1—37 Takovske ulice I III. rejonu parni brojevi od 2 do 80 Kralja Aleksandra ulice i dodati Xi. rejonu, u čiji će djelokrug rada od sada i spadati, o čemu se obavještava gradianstvo tih ulica radi znanja. Nov cjenovnik hljebu i pecivu. Na osnovu člana 27. tačke 5. zakona o opštinania, gradjanski povjercnik pri opštini grada Beograđa propisao je nov cjenovnik najviših cijena pšeničnom hljebfi i pecivu. koji će važiti od 1. marta ove godine, pa đo dalje naredbe. Tako: 1. Jedan kilogram hljeba ođ pšeničnog brašna računati će se 81 heler i prodavati:

Benešića „Iščekivanje" i ,,Ukop“), Voiislava llića (,,Cekanje“), M. Petrovića (,,Vragolan“), Laze Kostića (,,Minadir“), pa pjesme ,,Sabah“, „Pod pendžerom“, „Večemja pjesma“. Pjesme pjeva gdja Maia dc Strozzi, g. Marko Vušković i ženski zbor hrvatskog konzervatori.ia. Osim toga sudjelujn imijetnik na violoucellu g. Juro Tka’Jčić (izvodit će skladbe „Hajdučka" i „Ples“) i vijolinski kvartet s gg. Zlatkom Balokovićera (violina), Fritzom Sdtlickom (violina), prof. Humlom (viola) i Jurom Tkalčićem (cello), koji će izvoditi „Muziku skrivenih slntnja“ (D-moI; op. 6) : I. Allegro moderato, II. Thema on variazioni (na jedau ,,bosjački“ (motiv), III. Schcrzo i IV. Rondo u starom stilu. — Soliste prati ee na sjasovint g-djca Tereza Herzog. Predstave bečkih pozorišta ua bojištu. Pobutlom glavnog stana na bojištu za ratnu štampu izjavio je savez bečkili pozorišuili upravnika, da je spreman sastaviti ensemble, koji bi priredjivao predstave za vojnike na pojedinim bojLštiana. Na reportoire staviće se - veseie igre što sc prikaznju na bečkim pozornicaina. Prikazivanja prirediče se ponajprije kod oniii čcta, što su neposrcdno na frontu, a tek u drugome rcdu i u većim etapniin mjestima. Ovaj će enscmblc doskora krenuti na frontove. Prve ćc sc predstave davati kod jednc armije na ruskom rattStu. 1080 grama 88 helera 540 grama 44 helera 270 grama 22 helera. 2. Izdavaoci hrane u hotelima, restoracijama, kuhinjama i t. d. prodavaće komad hljeba za jedan obrok u lcžini od 135 grama po cijeni od 12 heiera. 3. Za pečenje domaćeg hljeba hljebari će naplaćivati i to: bljeb do 3 kgrama težine 24 helera h’jeb do 6 kgrama težine 40 helera. Svaka zloupotreba protivna ovoin cienovniku biće najstrožije kažnjena. Zabraiijcna trgovina sa životnim n a roirnicama. Množe se slučajevi, da ijudi, sa ili bcz dozvoie za kupovimi, putuju u razne okruge Srbije, a uaročiio u okiug sinederevski, da tanio kupe žito ili brašno i da tu robu unesu u Beogtad Felicajsko zapovjedmštvo podsjeća na to, da je trgovina s tom robom z ab r a n j e n a, jer je sva zaliha te vrste zaplijenjena. IJ interesu ic svakoga, da u toj svrsi nc putuje. U ostalom robu ove vrstc, prema izvještajima koji su več stigli, zaplijenjujuvlasti i n a i i c u m j e s t a. Javna prodaja. Po odluci starateljskog sada izložiće se javnoj prodaji zaostavština pok. L i u b i c a S t e f a n o v i ć na dan 10. marta. 1917. u stanu njezinome u uhci „Staro Crkven0j“ br. 9. — Prodaja će početi u 9 sati prije podne. — F'ozivajti se kupci da na ovu prodaju .dodju. Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog ureda od 22. februara: Priiavljeno 87, ođjavljeno 48, preseljenja 15; u hotelima prijavljeno 95, odjavljeno 135;. ostalo ti hotelima prijavljenih stranaca 172.

NflrodRO prlvredn. Razvitak polioprivrede u Austro-Ugarskoj u vreinenu vladaviue cara l kralja Franje Josipa 1.

2. decembra 1848. godine car i kralj Frtnjo Josip I. priinio je vladaviuu nad Atistro-Ugarskoni, pošto je car Ferdinand zablagodario na prijestolju, a koju je poslije 68 godina, pimili teških dogadjaja, u sred borbe za opstanak monarhiie, morao predati u ruke^sji^if mladanie nasiijedliiku. Za vrijeme njegove vlada\iiie Austro-Ugarska je, iz uskih patrijarhalnili prilika uprkos smetnji, koje su bi!e posljedica unutarnjih borbi, dosjrjela do velikog razvitka. Privredne tekovine toga doba dovele su zemlju u stanje, da je mogla izvesti i ostvariti sve one uspjehe, koje zahtijeva svjetski rat i ako je dvojna anonarhija Austro-Ugarska ustupanjem Venecije i Lombardije izgubila 5 milijuna stanovreka, broj njenih stanovnika je prisajcdinjcnjem Bosne i Hercegovine porastao za vrijemfe vladavine Franje Josipa, od 1848. do 1916., od 35 na 52 milijuna. Ovdje treba još uzeti u obzir, da austro-ugarska privreda, kako prekomoiskim iseljavanjem (prosječno u godirama 1910—1912. godišnje oko 240.000 ljudi) tako i kopnenim sezonskim putovanjima (oko 350—400.000 ijudi), gubi godišnjeuradnoj snazi okruglo C00 0C0, ito b:z izuzetka potpuno snažnih ljudi. S druge strane uštedama iseljenika i sezonskih radnika pritiče u domovirm godišnje oko 450 do 500 milijuna kruna. Za razvitak poljoprivrede u Austriji, jcdnoj državnoj polovini, bilo je od odlučnog značaja izvršenjc otkupa kmetovskih zetnljišta, koje je pod vladom cara i kraIja Franje Josipa otpočelo. Ruku pod niku sa rašćenjem stanovništva i p°trošnje, što je bila posijedica povećanog biagostanja, rasla je i poljoprivredna proizvodnja. Iz najprimitivnijeg gospodarskog oblika, dijelom trajnim povećanjem količine obdjelavaniii prostora, ali u glavnom prinienom pravtoog gospodarskog načina rada, žitna žetva sc godišnje povećavala od 80 na 140 niilijuna hektolitara; ukupna vrijcdnost žetve učetverostručila se uslijed skakanja cijene žita. Sve veča potreba je morala u rastećoj masi dovesti dt) većeg ograničenja izvoza žita i najzad napredujućim industTijaJisanjem Austrije izazvati, da monarhija potrebu hljebnog žita nijc mogla više podanirivati svojom Vjastitom žetvom, i ako je količina obdjclavanog zernljišta rasla a tako isto ' i prinosi.

Samo u Austriji je linosioebdjelani prostor (ii ha): God. pScnlcc raži 1882.1,016.788 1,915.491 1892. 1,125.196 1,960.130 1907. 1,179.455 1,853 577 1912. 1,260.317 2,032338

Prlnos od 1 hcktara u licklolltrima odnosno duplim ' cetitama: pšen., ražl, jcčma, zobi 11,6 10„5 10,6 8,3 12.0 10,7 12,7 9,7 12.1 11,8 14,7 12,8 15,05 14,06 16,0 13,0

Stočarstvo je slijedilo opštein povoljnom napredovanju zemljorađnjc.

Ukupni broj (za Ausfrfjti)

God.

konja

govcđi

svinja

1850.

1,123.266

5,126.136

2,155.600

1880.

1,468.282

8,584.077

2,721.541

1910.

1,802.848

9,160.000

6,432.080

U g a r » k a, čije su agrarne pi ihke ure* djene raznim zakonima o otkupu kinetovskih zemljišta u godinama 1847. i 1848. do 1873., u punom je smishi zcmljoradnička zemlja, i ako se trajnim potpomaganjein vlade razvila dosta znatno industrija u raznim granama. U Ugarskoj relafivno prevladjuje velikoposjcd i krupniji seljaCki posjed. 31o/o ukiifMiog ziratnog zemljišta se naiazi u rukama vclikoposjednika (preko 1000 jutara, 1 jutro 43,16 ara), 49°/o u rukama seljačkog posjfda (ođ' 5 do 100 jutara). Kod seljaka je još uobićajeno treča» ćenje, doklc velikoposjed vrši raclonalnu poljoprivredu. U glavncme se prinos za poslijednjih 40 godina ud\ostrućio. U Ugarskoj se obdjelavani prpstor povećao od 10 milijaina (186-1) na 13,5 miiijuna Irektara (1911). Ukupni prinos (u 1000 hekt.) p5en. raži jcčma kukuruz 1870.—1875. od 13.500 8.048 7.060 12.496 (prcsječno) 1912. na 50.250 14.396 15.702 52.325 Prinos od hektara obradjenog prostora u hektolitrima: pšen. raži Ječma kukuruza 1870—1875 od 6,4 6,4 7,8 7,9 (prosječno) 1912. ‘ na 12,8 11,6 14,1 1,82 U istoj je mjeri poraslo i ugarsko stočarstvo: God. konji goveda svinje •1857. 2,095.000 5,647.000 4,505.000 1911. 2,352.000 7,319.000 7,580.000

Najglavniji su proizvođi ugarske poljoprivređe pšenica, ječam, zob, raž, kukuruz, krompir, šećema repa, vino i duhan. U vinogradarstvu Ugarska poshje Francuske zauziina prvo mjesto u Evropi. U đobrim godinama prinos raste do 16 ir.ilijuna hektolitara. isto se tako gaji obilato i voćarstvo i dudare za proizvodnju sviiarst’ a, u istoj se mjeri sadi i duhan, čiji godišnji prinos iznosi 500 000 do 700.000 duplih centi. Prerada i prodaja duhana je kao i u Austriji državom monopolisana. Ovo ovako pregleđno iznijeto povoljno napredovanje austro-ugarske po joprivredne proizvodnje nije time i okorriauo, jer se u pojedin.in poljoprivrediio bolje raz\ijenim dijelovima zemlje, kao n pr. Ceskoj i Moravskoj, postizavaju već takvi prinosi, da oni n e izostaiu iza prinosa njemačke poljoprivređe. Pod uticajem sve većeg rašćenja domaćih radova, dobijala je i jx»!joprivredna industrija veći polet i značaj. U tom su pogledu karakteristični brojevi, koji pokazuju skakanje proiz\ - odnje šećera:

Zetvena god. 1887./88. 1909./10. 1912./13.

proizvodnja u tonama 400.000 1,215 661 1,899.180

Moćnom poletu poljoprivrede u AuslroUgarskoj ima se zabiagođariti što je monarhija mogla i što može j daije prkositi prijetnji sila sporazuma sa zamoravanjem gladju, koja jc bila namijenjcna Njemačkoj i Austro-Ugarskoj.

Rflzne t ljesti. Luka Nikolajevsk na Jalekoui fsicku, „Zfiricher Post“ od 31. januara piše: Prije izvjesnog vremena dobila je ruska luka Nikoiajevsk na utoku Amura pra/a morskog rrist.ir.išta, U toj luci su jircduzcii ve’lki radovi za njezino obnovljenje i ndubIjenje, koji trenuUio, kako izgieda, nijesu još dovršeni. Izgraua luke stoji u vezi s gradnjom amurskc željezničke pruge, koja je već prije više mjeseci dovršena. Hoće se dakie vcza Rusije s morem pomoću amurske žeijeznire, koia je već ušla u mrežu ruskih žeIjeznica; hoće se veza, od koje sc, po mišljepnju ruske trgovačke štampe. innogo očekuje. U vezi s otvaranjem niorskog trgovačkog pristnništa uaži ruska stručna štampu reforme ruske prekomorske trgovine. Opšie je skoro uvjerenje, da liaročitu tako zvanu rusku dobrovoljnu mornar'cu 'reba podvrći korenitim izmjenama, jer samo se poslije toga može pomišljati, da se i najudaljeniji krajevl prostrane države i inostrani trgovi dalekog isloka obilno snabdjevaju proizvodima iz tmutrašujosti Rusije. Obratno moćice se tada uvoziti u evropsku Rusiju sibirska hrana, mandžurski gtaii 5 ('ruga roba. Specljalno namjeravaju Rusi da privuku u Nikolajevsk svu njemačku prekomorsku trgovinu, koia je do sad iz Azije i u Aziju išla pre<o Hamburga. Zbos toga hoće sad da razgieda.iti arhive sibirske trgovačke banke i rusko-azijatske banke, da bi se otud poučili metodama njemaćke trgovine. Rusija bi rado htjela da prigrabi u svoje ruke trgovinu s dalekim istokom, ali

ne vidi za to drugi put, do onaj njemački. te izgleda, da će se ona I poslije rata kao i prije ra:a poslužiti znanjen: Nijemaca. ProtivJjenje šlrokih ruskih krugova protiv pariškog privrcdnog programa ukazujc jasno, da će s prestankom rata I agttacija u Rusijf u duhu rečenog programa izgubiti v.eći dio svoga upliva. i - Zaplijenjene ,,kroiue“ ». K *4» U Gracu je htjelo jcdno društvo prija*el|a na pokladnoj večen da *0 poČasti i ,,krofnama“, te su j tu svrhu donijeii gostloničarki porrebnu kuličinu bijeia brašna, I bas kad su , krofne“ bile gofove i kad je gostioničarka namjeravala da ili iznesc pred g 's'.e, kad jsJiu ?\anična komisija iznenaduc fui* pi li kuhinju I zaplijani „krafne *. stionRaiku i gosie pribilježi radi izric mjd naročlte kazne. Nc priča se. šta je učiujeno sa zapl'icnjsn.ni ..krofnama’. — U Zagrebu đcs'.o se on.et na d:m piklada maler s ,,krofnan:a‘ na rna’p drugačiji način na saniom ’elaiićevoir. trgu. Jedan djećak nosio 1b ie na jcor.om poslužavu k i dobro j ckr:ve::e. A!i iznenadna uulmu victat i oikri ,kro!ne“. Svijct navali na tu rctku cci’ka^esu i priis no što je djećko po,,ii!c. šta se zbiva. bijaliu „krcfne’* s\e 90 jedne razgrabljene.

Zvaniine obiaoe. Objava. Na osnovu zapisnika. Što ga je c. i k. zapovjedništvo policije r Beogradu vršilo, odredjuje se, da se d u š c c i i j a s t u c i i t. d. u kojima se vuna na.azi, životinjske dlake. da nojdocnije 28. februara o. g. iinaju dostaviti centraii sirovina intendanture vojne giav, gubernije. Dostavljen materijal biće na temeIju procjene isplaćen. Primanje tih stvari biče svakog utornika, četvrtka i petka, u vreinenu od 8 sati u jutro, pa do II sati prije podne, u stovarištu vune eentrale sirovina, savska obala u zdanju vojnog zavoda za kože. • Sve. od strane c. i k. zajrovjedništva policije u Beogradti zapisani dušeci, jastuci i t. d. koji do 28. februara o. g. ne bi bili predati. biće bez ikakve isplate oduzimani, a dotični sopstve* nici najstrože kažnjeni. Beograd, februara 1917. god. Središte sirovine c. i k. intendanture giavne vojne gubernije u Srbiji.

| Poilijeđnje brzojsMe uljasti. Cime se Englezi služe u borbi protiv podmornica? (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina‘‘). Beriin, 23. fcbruara, Berlinski iistovi tnšu. Ln'geska je ma pouzdanim vijestima vozc engleski brodovi sa sobom otrovnih živežmh namirnica, kako bi se otrovale podmorničke posade u slučaju da nadopune svoje potrebc iz zaustavljenih brodova. Englezi pokušavaju nagovoriii i neutraine brodove na isti poslupak. Pooštrenje engleske hlokade. (Naročiti brzojav „Beogradskiii Novina"). Berlin, 23. februara. Berlinski listov ipišu: Fnglcska je objavila pooštrenje svoje blokade. što u stvari nije drugo nego najbezobzimiji krstarički rat protivu neutralaca. Ovaj je englcski korak najbolje priznanje za tešku brigu Veiike Britanije, — a on je ujedno i kruiia svim dosadanjiin sporazumnim nasiljima protivu neutralaca, ,,B e r 1 i n e r T a g e b! a 11“ pita. da li če se neutralci i daljc pokoravati engieskoj nadffioći ili će se zajcdmčki odlučiti na protivinjere. Njemačka ne će od najnovijeg englesKOg koraka liretrpjeti velike štete. Ono malo prekornorske robe, što ju je Njemačka doblvala preko ncutralaea, otpasti če. to Je istina. no to ne igra nikakvu ulogu. Engleska će medjutim kod lemralaca proigrati i ono malo simpatija, šio ih ie jcf uživaia. ,,L o k a 1 a n z e: g c »•“ ciše U Istočnom moru nije Engteska nikada gospcdariia. Njezin je Jaklc nalog Svedskoj, da u slučaju opasnosti s« Njemr čkom podržava saobračaj saino preko Rusije i Engleske, više nego jcdna komedija. -