Београдске новине

I z I az i:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedlni brojevi: U Bnj«i)u I a krajenlmi npuijsilnut'ni od c. I kr. Ctto po cij.nl od . . . . I kMra U Kml>ko)-SlaironlJI, Bo>nl-Hercngorlal I Oelmaoljl po cljenl od. ..... 10 holera l»M o»oj podruCJa po djenl od. . . . 12 halera == O 0 lasl po

Mjesečna pretplata: U Beogrado I u kralerlma zapa>Jodnotim od e. I kr. fiata zo 6o|nu i atepnu poitu . . K *•U Boogradu u doztairofti u kufiu . . . . K *5# U HtraaktJ-Blazonljl. Ootnl - HorcagovlH I Oslmaeijl K i $$ U oitatlm zrajevima Au>tra-ugar>ke inonarhljt K kU Inojtronsliru K « S» cijenlku. .

UredniS'vo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. broj tO. Telefon broj 63. Uprova I prlmanje protplate TopliCln venac bro] 21. Telefon broj 25. Prlmanje oglasa Knaza Mihajla uf. broj 38.

Godina III.

Ratnl izvješfajt. IzvJeštaJ austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 24. februara. Ni na jeđnom od triju bojišta nema značajnijih dogadjaja. ' Zamjenlk glavara generalnog sto/ere pl. HOfer, podmarS.il.

Izvješta] nlemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 24. februara. Zapadno bol’šte: U zavijutku Wytscheate biia Jo artiijerijska borba živahna. Na a rtciskom frontu odbijeno je više engleskih izvidničkih odjeljenja. U području S o m m e zaposjeli su Englezi pojedine od nas napuštene raskvušene položaje. U Champagni napali su Francuzi na veče i noću linije. koje smo tni 15. februara zauzeli južno od R i p o n t a. Napadi su se i z J a 1 o v i11. Na zapadnoj obaii M a a s e prodrlo je jedno neprijateljsko odjeljenje sjevero-istočno od Avoucourta u jedan od naših prednjih rovova. S mjesta preduzetim protivnapadom ti su rovovi od neprijatelja očišćeni, kod čega je zarobljeno više neprijateljskih vojnika. Istočno bojište: Kod stroge zime nikakvih natočitlh dogadjaja. Aiaćedonsko bojište: Na vatru je, koju je neprijatelj uporlo sa mora protiv grčkih sela istočno od S t r u m e, uspješno odgovoreno pafibom na neprijateijske brodove I engleske položaje. Prvl zapovjednik glavnog stana pt. Ludendorff.

Najnavije sredstvo co^lesKe fcortsp. Neki njemački listovi donose pod ovim naslovom napise u kojima se medju ostalitn veli: Diviji, na najmanjem stepenu clvilizaolje stojeći raznobojni narodi vod:ii su često borbu otrovanim oružjem, kod čega su naročito oštrice svojih strjelica umakall u jako otrovne tečnosti. No dogodilo bi se često, da su se i bijeli civilizovanijl ljudi služili otrovom kao omiljenim sredstvom za odstranjivanje nezgodnih im protivnika na bolji svijet, i ako se to sredstvo nije kod civilizovanijih naroda upotreblja-

valo u međjusobnim borbama za vrijeme ratova. Samo u jednom jeđinom slučaju. koji je manje poznat, poslužilo je nebosredno ratnim ciljevima I cvo sredstvo. U neprekidnom pobjedničkom puhcdu kretale su se carske čete poslije druge turske opsade Beča u godilil 1683. preina istoku, što „najhrišćanskijem“ francuskont kralju, Ludviku XIV. nikako nije išio u račun. S toga j stt razloga zaključili francuski vlastoi đršci, da se posluže jednim pođlim sredstvom, kako bi habsburšku monarhiju oslabiii najprije u njezinoj unutrašnjosti, a onda se tek s njome zaratili, Tako je prema bečkoj kronici osnovano udruženje „vitezova kopljanika* 4 , koje se u katakombama Stjepanove crkve pripravljalo na izvršenjp sramnoga plana. Jedne su burne noći 1685. godiite mirni bečki gradjani, koji su se vraćali svojim domovima, bili napađm.ti od mask’>anth Ijudi i izbodeni nđ.im oštrim instrumentima. Malo dana docnije zavladala je u carskoj prijestonici strahovita zaraza kuge! „Vitezovl kopljanici“ poslužili su se sa kužiiim otrovom. Tek u ovom svjetskom ratu. u kojetn tieprijatelji središnjih vlasti tte prezaiu pred ni jednim borbenim sredstvom, pa bilo ono kako mu drago u oprjecl sa medjtmarodnim pravom, upotrebljuje se u borbi i sredstvo otrova. Kako je poznato, poslužili su se najprije Englezi, a onda i Fraticuzi sa sredstvom grana.a, koje stt bile napunjene otrovnim plinovima. Te su granate bacali u rovove četa središnjih vlasti, a one su imale smrtno djelovanje. Odmah poslije njih, poslužili su se napadiina sa otrovnim plinovima I ,,varvari‘\ kako središnje vlasti nazivaju njihovi protivnici. Nu ti ottovni plinovi, koje <u upotrebljavale čete središnjih vlastl, nijesu imali smrtno djeiovanje nego tek svrhu da onesvješćuju ili da prouzrokuju neškodljivi kašalj. Nije dugo trajalo, a iz Amerike je stigla vijest, da Sjedinjene Aivcričke Države za sporazi.mne sile izradfuju nove metke. zaražene bacilitna, koji bi i kod lako ranjenih prouzročili smrt. Sada dolaze pouzdane vijesti iz Berlina, prema kojima su engleski brodovi vozili sa sobom otrovne životne namirnice, kako bi se pootrovale posade njemačkih podmornica u slučaju, da od zaustavljenih brodova popune svoje potrebe. Osim toga su Englezi, prema tim vijestima, takodje pokušavali, da se i neutralni brodovi posluže tim sredstvom. Nije nemoguće da se ttarod, koji je odobrio siučaj sa »Baralongom' 1 i »King

Podlistak. ; Na putu. — Žlvot srpskog seljaka u kući. —■ U Jutru rano, i ako sam mislio da spavant duže» probudi me veseli siniJeh diece. Na polju bijaše na osvi‘ku vedar zlmski dan. Medju zvijezdama, koje su se gaseći, gubile, sijala je još zvijezda Danica jakom svijetio|ću. Zrak je bio još dosta oštar, aii prijatan i pun nekog blagog mirisa. Vjetar je polako ijuljuškao granje sa debelitn slojem sniiega. a jedna bezobrazna svraka, '>aš vlše moje glave na jednoj lijepoj šljivi, drsko je prkosila svojim kre-kre... kre.. kre... kre ... Ja se obukoh 1 ubrzo izadjent u ,.kuću“. U njoj su skoro već svi bili: kad udjoh skočiše svi na noge. Domaćin me upita kako sam spavao, a ja nijesam mogao dovoijno, da mu se nahvalint na lijepom gostoljubiju, hvaleči prijatno prospavanu noć. Odmah se vidjelo, da se u ovoj kući zna reda. Šumadinka je u opšte s J u h huće i f duša svakom domaćem poslu. Temeljna stasa i lijepo razvijena, ima uvijek zdravo shvatanje i odliku•je se veselom razboritošću. Ne samo sto vrši i sredjuje sve mnogobrojne domaće poslove u koje dolaze nadgle.danje i muža stoke, kupljenje ntrsa, kuvanjc ručka, več u slobodnom vremenu radi, upoiedo sa Ijudima i sve ;ežacKe posiove, pa i oranje i kopanje. Od iana i konopija plete predju i tka

lijepo platno. Od vune plete čarape i divne šarene rukavice, izradjuje ćilimove, gubere, sukno i đrugo. Vreteno nik?d ne ispušta iz ruku. Ona sama rađi svoje odijelo. Svaki je znao svoj posao. Domaćin je dobro obraćao pažnju na rad 1 vladanje svoje čeljadi. Na jednoj stolici sjedjaše jedna zdrava mlada žcna sa djetetom na sisi. Ja je giedah pitajućim očima, jer je sinoč nijesam vidjeo. Domaćin to primjeti i objasni tni, da mu je to najmladja snaha. Dijete je veselo sisalo i gledalo me prijatno krupnim otvorenim očima čudeći se: ko sam i od kuda sam u njihovoj kući. Dijete' je bilo zdravo i izgledaše dobro, kao što i mahom izgiedaju dobro skoro sva seoska djeca, gdje god sam i docnije nailazio na njih, jer đolaze od zdravih roditelja. Naročito su mi pala u oči đjeca iz okoline Rudnika, ta su djela okrugla. jedra i čvrsta. Kuća je i inače bila puna djece raznih godina. Bilo je tu tnaiišana i djevojčica. U opšte plodnost kod srpskog seljaka je prilično velika. Prosječno svaka seljanka rodi šestoro djece. Ima više slučajeva. i to baš vrlo često, da jedna žena rodl dvanajest, redie dvadeset, a po koja i preko 20 djece. Mada se djeca u selu slabo hrane majčinim miiiekom. već obično Ižvattanorn projom, koju majka žvaće i kačamakom, kašom ili pn gdie-gdje i kuvanim krizom, ipak su sva zdrava i jeđra. Moj domaćin imadjaše trl sina. sva tri oženjena. Najstarijl imadjaše

Stephenom“ posluži tim sredstvoin. Dovoljno je podsjetiti satno na sve one žalosne slučajcve, kojima je ispunjena istorija ehgleskog kolonijalnog posjeda. I Francuzi su u toku ovog rata počinili sličnih ispada; u početku rata uhvaćeni su u Metzu francuski agenti (medju njimajedan francuski časnik), koji su imali tialog da potruju bunare u tom kraju.

Na Tihom OKetmu. Zapadnot-američka štampa javtja — kako, to u Berlinu dozntju — da u ovaj čas Japan grozničavom brzinont natružava svoju momarictt. No .o nijc sve. U Kaliforniji i pog/aničnitn Jr/aVuir.a američke Lotije pada u oči. da se u f-osljednje vrijeme Me'.esiko snabdjeva 'sa japanskim ratnini materijalom. S t me će u vezi stajati i ćm et'icu. da su meksički vodeći državn ci napusti!i s\ oju političku rezervu. kako bi ni kon: : nentu igrali samosfaimi i od Sjcdit'jenih Država nezavisa.i ulogu. Meksički je predsjednik Carranza odaslao u južno-američke države naročita poslanstva, kako bi time postigao zajednički postupak odnosno obustave izvoza municije u Evropu. Totalni je neuspjeh po Wi!sonu u svoje vrijeme sa polutanskim sredstvima započetag pohoda na Meksiko ojačao nacijonalnu politiku Meksikanaca. Prije kratkog vremena isče.muo je sa meksičkog zemljišta posljednji američki plaćenik. Nrprotiv pak poznato je, da se u Meksiku kao prijatelji i savjetnici u vojničkim pitanjima nalazi jedan veiiki hroj japanskh Časnika, koji u zemlji i glavnome gradu zauzimaju važna mjesta. Svaki če se sjećati slučaja, koji se je zbio još prije sadašnjega svjetskoga rata, t. j. onog iukavog iskrcavanja jednog japansko'g ratnog broda u „Turtiebay‘"-u, na zanadnoj obali Meksika. Radiio se toboz o iskrcanju u nuždi, no neprilika, koja se desila maloj japanskoj krstarici na klisurama Turtleskog zaliva, bila je na svaki način vrlo spretno iskorišćena. Da se toj krstarici pomogne. poslao je u ono vrijeme Japan jedmtv thkozvanu ploveću radionicu iz koje sema američki kontinent isktcala množ'tta japanskih mornara i vojnika. Ovi su morali da budu opskrbljivani i ,,smjenjivani“. Razvio se vrlo živahan saobraćaj ratnih brodova izmedju istočne Azije i zapađne Atnerike, gdje je medjutim od jednom niknulo japansko logorište. Japanske su ,,popravke“ u Turtleskom zalivu tra. ! a!e za gospodu u washingtonskoj „bijeloj kući“ nešto i suviše dugo. Waskhigtonski su sc državnici, osvrčttći se na Monroevu doktrinu, pitali šta znači prisustvo japanskih ratnih brodova na zcpadnim obulama Meksika. Treba se sjetiti, da je nedaleko od mjesta ,,ncsreće“ japanskog krstaša, u Kaliforniji, živjelo preko 30.000 Japanaca, kojl su svi bili zaposleni u važnim atticričkim preduzećima. Iz Meksika je došao

odgovbr, da se Japanci ottdje nataze kao gosti. Nešto malo docnije izmijenjene su izmedju Meksika i Tokija zdravice, koje su na sebe svratile pažnju, — admirali stt japanske flote pokrenuli u više ill manje poluslužbenim razgovor im a pi t a n je T i h og Okcana.. Od onoga vremena lebdi na zapadnom hvirizontu Amerike kao sablast neka meksičko-japanski sporazum, za koji nije sigurno, da li on nije podloga jednom potpuno pravilnom savezu. Istočni Azijata još je uvi.iek zavijen u tajanstvenost. Iznenada, ^ kao iz zemlje. pojavio se Japan. Da će on jednoga dana pitanje, koje su pokrenuli njegovi adrnirali, primiti na sebe, o tom ne može biti sumnie. Japanac teži za istokom, za onim lijepim i pritnamljivim ostrvima Tihoga Okcana, a u tom ima samo jednog neprijatelja Ameriku. Arnerički publicista Thomas F. M i 11 a r s, koji važi kao tačni poznavalac istočne Azije, a koji se tek nedavno iz istočne Azije vratio u Sjedinjene Države, raspravlja u vodećim listovima o djelatnosti japanske flote. On tu djelatnost naziva „groztiićavom“. Službeno priznata naoružanja prekoračuju se. Ova kampanja kanda nije sposobna da uveća i onako slabo arncriČkorasDHoženje za rat protivNjemačke. Pretenzije Japana osjećaju se sve jače, čovjek na zapadu strijepi pred konkurencijom u nadnicama jeftinog, spretnog i lukavog Japanca. Ako Japancima podje za rukom, da iz Meksika stvore iećnu snažnu kopnenu vojničku snagu protiv Unije, koja bi se održala dok japanska flota ne zadobije nađmoćnost u Tihom Okeanu, onda izgleda. da je Monroeva doktrina ozbiljno zagrožena: i to ugrožena od jednoga protivnika, čija bi pobjeda značiia tctalnu promjenu kulturnih i životnih cdnosa za cjelokupni američki kontinenaL

L!oyd Gsorteoo ssoor, Kb. Lonđon, 24. februara. U donjem domu je ministar predsjeđnik Lloyd Oeorge naglasio u svome govoru važnost pitanja o brodskom prostoru pa je rekao, da je milijun tona engleskog brodskog prostora ustupljeno Francuskoj, osim toga znatan dio Rusiji i italiji. Protivu podmornica može se postupiti samo drastičnim sredstvima, ali je tako isto potrebno, da se neodložno preduzntu bezobzirne mjere, kako bi se riješilo pit> ije tonaže. koje bi zemlji nanijelo veiike žrtve. Konačni uspjeh oružja četvornog sporazuma zavisi od riješenja pitanja o brodskotn prostoru. Posiiip svih odbitaka samo od priiike oolovina engleske tonaže stoji tia raspoioženju običnim potrebama. Dokie ie prije rata svake godine dolazilo u engleska pristaništa brodova sa ukupno 50 milijuna tona, taj je broj sađa spao na 30 milijuoa 1 to jedino s toga, što su brodovi ustupljeni za trgovinske i vojničke potrebe saveznika. Viada se

nada, da če naći sredstva za uspješno sttzbijanje podmornica. Ona bi dopala u krivicu kažnjive gluposti, kad bl svoju politiku dalje vodila sa prostom predpostavkom, da će tu ltadu rnoći ispuniti. Dobar bio je tonaže potopljen, a može se očekivati da će, prije no što se opasnost savlada, b i t i još više potopljeno. Dovoz gradjevittskog drveta mora se time sina« njiti, što će se francusko drvo fpotrebiti za gradjevine, a hritansko za po« dupirače u rudnicima. Obilato iskoriš« ćavanje engieskih ruda bi vanrcdna povećalo englesku prolzvodnju. — U jjroduženju svoga govora se Liovg Oeorge bavio pitanjem o proizvodnii životnih namirnica u vlastitoj zetnlji t istakao je potrebu, da se poljoprivrcd« nici podstaknu, da zasiju što više /ita. Vlada bi im u tu svrhu do 1920. godine zajamčila. da utvrdi najviše radnička nadnice i da spriječi njihovo povišava« nje. Svim sredstvima bi se mogao uštediti znatan brodski prostor, ali će taj ishod nastupiti tek docnije. Medjtt« tim je iiitno potreban brodski prostor. S toga se mora za polovinu smanjitl uvoz artije. Uvoz svih bitno potrebnihi životnih namirnica ostaće neograničen. Mineralne vode i strani čaj neća se puštati u zemlju, a nvoz tndijskojg čaja svešće se na odredjenu tnjcrtL U zemlji ima velikih zalilta kave i ka« kao. Zemlja se mora mnogo više iira« niti domaćim mesom i drugim život« nim sredstvima. Vlada misli, da će sa svima tim ograničenjima uštediti pre« ko 900.000 tona. Osim toga mora rre« statl uvoz mnoge inđustrijske tohe, Ograničenjem proizvodnje piva oslo« hodiće se gođišnje preko 60.000 tcra. Tako isto se namierava uvesti ogra« ničenje proizvodnje špiritusnin pića. Kad se sve ove narnjere budu potp’mo izvršile, on može dati časno uvieremc> da Engleska može i naigorim moguč« nostima s pouzdanjem ići u susret.

6đnos izmeđju austrs-usarske I Sjađlnlenih Država. Javljaju iz Beča: Odnos izmediu Austro-Ugarske i Sjedinjenih Država nije se razbis'rio ni posljednjih dana. Položaj je još uvijek nesiguran. Monar« hiia još nije mogla odgjvor.ti na po« stavljeno joj američko pitanje jer sa stvar, za koju treba Domna istraga ire« djunarodne i mornarsko-te’in'čke prt« rode. nije jcš ispitala. Oorezttost zah« tjeva, da se iz zastoja, koji je nastu« pio u riješenju krize, tte Lzvude daljl zaključci. To je tim potrebnije, šro joŠ 0 smjerovirr.a washingtonske politike nema nikakvih pozitivnih daut. Oprjeć« ne se vijesti, koje stižu o događiaiima 1 shvatanju u Washipgtonu, intadu dobrim dijelom svesti na sporazumno iz« vještavanje, kojemu je u interesu, da umjetnim načiaom proizvede zaounu, Te oprječne vijesti u ostalom dokazu« ju neodlučnost, koja karakteriše sa« dašnju fazu američke politike, a to sve zajedno čini, da je vrlo teško stvoritl

održavaju neku ravnomjernu tempe« raturu prijatnu menl. Poslije nuna dva sata kaskanja, stigosmo i pred seosku mehanu sela M, Davno okrečena zgrada, baš na samom putu, sa dugačkim trijemom pored tnehane, pružala je sliku skoro i svih ostaiih seoskih drumskih melta« na u Srbiji. Sidjoh s koia. Pred mehanotn ne bijaše nikoga i iznutra niko ne izadje, tako da pomislih, da je i zatvorena, ali ipak udjoh unutra. Velika, skoro praztta dvorana, sa nekoliko rasklimatanih astala i stolica, jednim skoro praznim kelnerajem sa nekoliko ,,čokanjčića“ i čaša za rakiju i vlno.pored koga je drijemao jedan dječko, i ako je bilo pođne, pružaše tužnu sliku i davaše monoton i dosadan utisak. Od gostiju nije bilo nikoga. Kad ttdjoh dječko se nešto malo razbudi, pretrlja svoje zalijepljene trepavice, prote-že se jedan put, dva put, zi« jevnu, pa tek onda razrogači se na mene čudno, i upita ine: „Očeš 11 rakije?‘\ Zahvalih mu se na prijateljskoj pažnji, zamolih da mi skuva čaj, ali me on presječo riječima da nema ni šer* beta, a kamo ii čaja. Moj jedini saputnik — kočijaš popi na iskap dva čokania I dok sam ja žalostivnim pogledorn razgledae ovu seosku drumsku mehanu. pozva me. da produžimo dalje. kako bi stigli što ranije mjestu knme putujemo, što i ja sam uvidjeh, da je pametnije, te bacim dječku dva groša za rakiju moga kočijaša, sjedoh u moja koia, koja podjoše dosta brzo, jer su se naši konjići biii već odmorili.

petoro djece, srednji četvoro, a najniladji dvoje djece. Jedno dijete sjedjaše pored vatre I zađovoljno je jelo komad proje. SeIjačka se djeca u opšte rano dižu i čim se dignu i umiju, uzmu komad proje ili hijeba, a Ijeti i kakvu vočku i odmah jedu. « Red u kući bijaše primjeran. "Svaki je radio svoj posao, to se vidjeio. odntah. Jedna od jnladjih snaha posluži me opet vodom sa šećerom i kavom. Poslije dobrog doručka htjedoh, da se krenem odmah, ali me dotnaćin umoli, da me provede po svome imanju i pokaže njegov rad i mai. Ja se rado odazvah i podjoh za domaćinom, jer i sarnom bješe tni žeIja, da se upoznam i sa spoljttim radom sprskog seljaka. Pored lijepo izidanog bunara, igraio se nekoiiko pataka, plivajući po vodi. Mali broj seljaka ima ozidattu česmu ili bunar. Obično je izvor, tu se tikvom zahvata, inače izvorska voda i prestavlja najboiju vodu za piće. 1 Misli se. da se srpski seljak rdjavo hrani. To nije istina. Privukao mi je naročitu pažnju veliki hroj ambareva za kukuruz, pšenicu." ječam i ovas. Neki su i sad nešto bili zauzeti. Ukusno izradjeno dvorište bilo je primjerno čisto, a drugo dvorište za živinu bilo je zastupljeno svom živinom lcokošima. patkama. guskama i ćuranima, koji su se šepurili, ponoseći se svojim šarenim repom i crvenom resom. Desno se pružio divan šljivar, koji u jesen pruža obllnu berbu šljiva, a

u kome sada po koji vrabac svojim dživ-dživ skakuće od šljive na šljivu, obijajući sa grančica inje. Bio sam i u podrumu. Dva velika reda buradi jasno su svjedočila o dobrim berbama groždja i šljiva. Domaćtn mi je vanredno iijepo ebjašnutvao dobre rodne godine, kada se vino i rakija morala prodavati, jer se nije moglo smjestiti u burad, Morao sam žuriti, te nijesam mogao ostati duže kod ovog prijatnog čovjeka, čije sam gostoprimstvo uživao vr!o Jijepo, te se oprostih s njim i topio mti zahvalih na svemu. Moj čičic't bijaše već upregao svoja dva mala konjića i čekaše samo na moj dolazak. Ja skočih u kola, a čičica ošinu konjiće, koji poskočiše i sami orni za put. Prolazeći kroz selo, po koja snaša pojavi se tta vrata, pogleda, ko remeti ovu ntirnu seosku tišinu, pa brzo pobjegne u kuću i zatvori vrata. Izišavši iz selajtred nama se bijaše pružio vanrodno lijep izgled. Na jednoj kosi vidjahu se vinogradi, istina pokriveni snijegom, ali obasjani lijapim zimskim podnevnim suncem, odsjajivahu žarkim odbljeskom, a iza njih se pružila polja i njive. Na putu skoro netna nikog. Rijetko po koji seljak da promakne. Zavukao ruke u suknene čakšire, dobro natukao kapu na glavu 1 gleda što prije, da se dočepa tople peći. Naši konjići kaskaju polako, a moj kočijaš puši slatko sv£*" luiu, a ja privučem počešće ćebe, kojim su zavijene mcje noge, koie nikako ne