Београдске новине

fttrana 2.

25. februara 1917,

Beogradske Novfne

tebi tačnu sliku o značeniu i zainašaju zakonskih predloga. kojl su podneseni ili za koje je je javljeno, da će biti podneseni američkom kongresu. Naročito još nije posve jasno, iz kojih razloga hoće Wilson, da iz.vjesne zakonske predloge podnese istnm narednom kongresu; kojl će utjecaj imati unutrašnjo-politićke struje i pacifističke organlzacije; te kakvu će nlogu na washingtonske zaključke igrati dogadjajl na Kubi i u Meksiku. U koliko je u Beč izvjcšteno, u razmaku vremena od 17. i 18. februara »lije raspoloženje u Wa$hingtonti b ilo posve nepovoljno. U ovom le vremenu sa sigumošću ustanovljeno, da ponovne vijesti o odlasku američkih brodova u zabranjenu zonu, nijesu bile istinite. Od 18. februara nema još pozitivnih vijesti. Leži tt prirodi same stvari — ne računajući, razumije s", s nepredvidjeniin dogadjajinia — da razbistrenje položaja ne će dati ditlje na sebe čekati.

• £«s kfljntjfl. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina“) Lugano, 24. februara. ,,A v a n t i'* * ocrtava parlatnentarno staiijc Italiie sliiedećim riječinta: Lakomisleua nezavisnost i nesmotrena lakoumuost, s kojont sa <lo sad posljedicc rata ocjeujivane, stvorile su, kao što to obično kod nerazmišljenih Ijttdi biva, utučeno ras•položenje, kao što se to jasno vidi iz uzbunljivih čianaka „Corriere deila S e r a. Najzad je došao čas medjusobnotn predbacivanju i odocnjeuont kajanju. Cvrsta i postojana je ostala samo socijalistička stranka, koja produžuie svojtt propagatidu za mir. S o n n i n o će na prediog socijalista odgovoriti i tnoraće izjaviti, zašto ltalija u četvornom savezu nema nikakvog uticaja.

► Izgledi za otklanjanje sukoba. (NaroČiti brzojav »Beograćlsfifli Noviuae; Haag, 24. februara. U jednom brzojavu ,,T i m e s a“ se lavija; Američka štampa uvjerava, da viatia vjeruje, da sad postoje stvarni izg'eđi za otklanjanje sukoba. Još nije pou/dano, tia će predsjednik zalitjevati od kongresa puitomoćije za pređuzimanie miera radi zaštite Anteričana. Pred sastanak američkog kongrcs 3 . Kb. London, 24. februara. >,0 a i Iy C r o n i c 1e“ javlja iz NewiY o r k a: Predsjednik \V i i s o n zatražiće ii ponedjeljak od kongresa punomoćije za vojničke mjere u svrhu odbrane američkih Interesa. Drže, da će kongres u tiajmanju ruku biti voijan da odobri naoružanje američkih trgovačkih bi-odova. Očekuje se vrlo iivahna debata. Pacifiste će možda pokušatt da proture ograničene ustanove, kako bi predsjedniku bile vezane ruke. Blvši predsjednik Taft protiv rata. Kb. Bern, 24. februara. Lyonski ilstovi javljaju iz \Vashingtona, da je bivši predsjednik Talt, vodja lige za ntir, držao jedan oštri go,vor, u kojem je. rekao, da u Sjedinjennn idržavanta postoji jedna podmlcena sila, koja se mora suzbiti.

Požar] u američkim tvornlcama manicije. (Naroifti brzojav »Beogradskih Novina«; New-York, 24. feb r i'<ua. Listovi javljaju, da je u sjevcrn« m B 11 ’ a i n u tConnecticut), gdje ima ntitogobrojnili municijonih tvornica, izbilo 20 požara, i to zlonamjernom paljevinom. Nad gradom je progiašeno opsadno stanje. U Youngtown (Olilo), kako se tvrdi, policija je otkrila zavjeru, da se tamošnja tvornica pancćrskih ploča i čeličnih cijevi baci u vazduli. Držanje Braziiije. CNaročlti brzojav „Beogradskib Novlna“.) \ Haag, 24. fcbruara. Jedan brzojav izRiode Janeiro javlja, da je Brazilija saopštila u Berlinu, da su mnogi brazilijanski brodovi isplovili i da će proći preko opasne zone. Rrazilija se nada, da će tirne postići, da brodovi mogu bez ikakve smetnjc proploviti zabranjenu zonu. Poslije takvog predltodećeg najavljivanja Njemačka se neće moći više izgovarati, da su brazilijanski brodovi torpedovani zbog toga, što sc o njima uije ništa znalo. Plovidba po zabranjeuoj zonl. "(Naročiti br/ojav DBeogradskih Novinac; Stockholm, 24. februara. Južno-američki i španski brodovl, koji se nalaze u južno-američkim pristaništima, dobili su od svojih vlasnika zapovjest, da ne preduzimaju plovidbu u zabranienu zonu. Neo^rttnifeitl podmcrnićki rot. NOVI ESGLESKI UDAR PROTIV NEUTRALACA. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Haag, 24. februara. Novo jeduo naredjenje engieske viade odredittje, da će sv a ki brod, koji s* nalazi na pjftt lz neutralnih drž a va ili u neutralne države> koje gr a niče sa neprijateljskini područjem, a koji ne pristane u jedno od engleskih pristauišta, biti stavijen pod sumnju, da vozl konterkandti i bez ik a kvog daljeg postupka zaplijettjen. Ovo je naredjenje izazvalo u hoiamđskint brodarskim krugovima naj*veće ogorčenje. Ovaj se postupak protivljuje svakoni medjunarođnom pravu, a svrha mu je, da neutralne brodove primora na pristajanje u engleska pristaništa odnosno na vožrtju u zabranjenoj zoni. Time je svaka neulmlna plovidba posve onemogućena, jer joj s obijit zaraćenih strana prijeti uništenje. Pofopljenje jednog t a lijanskog transportnog broda. ' Poginulo 1000 ljudL (NaroCiti brzojav „Beogradskih Novina“) Berlin, 24. iebruara. Wolffov ured Javlja: Jedna ]e od naših podmornica u Sredozemnom moru p o t o p i 1 a talijanski transportni brod ,,Minas“ (2454 tone). Na brodtt se nalazilo 1000 talijanskih vojnika, koji su se svi osim dvojice utopiii. Dvojicu je spasila naša podtnornica. Ositn toga nalazila se na tom brodu velika množina municije i zaliha zlata u vrijednosti od tri milijuna maraka.

Djelo jedne podmornice. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Beriin, 24. februara. Jedna je od naših podmornica, koJom je zapovijedao natporućnik Steindrinck, potopila 23 b r o d a, Podmorski rat i privredne-posijedice u Engleskoj. s Kb. Berlin, 24. februara. O nekojim privrednim posljedicama podmorskog rata na engleskim trgovima piše „Morning Post" pod 12. fcbruarom u svome burzanskoin djjelu: ,,Dovoz željeza i čelika“: Dovoz poluizradjenog čelika je nedovoljan. Tvornice imaju velike teškoće u odgovaranju svojih poruđžbina. Kalaj: Neznatni dovoz jc na pittu. Gunia: Veiika zebnja zbog teških nabavaka sa daiekog istoka. Čaj: Bnodski tovari dolaze vrlo neuredno i ođovtijCino. Cijene čaju naglo skaču. Pamuk: Vlada uznemirenost žbog pcoštrenog podmorskog rata i time zagrožcnog dovoza pamuka. Potopljeni brodovi. Kb. London, 24. februara. Agencija Lloyds javlja: Potopijeni su švedski parobrodi ,,Skogland“ i ,,Tecwyn“. Tako isto su potopijeni engleski brod „Perseus“ i ribarski brod H. L. M. - - Kb. Lonđon, 24. februnra. „L'oTds * javlja: Potopljeni su ubarski brodovi „Moasc h'* I ,.Lncrgy‘. Potopljen fraticuski brod. Kb. Bern, 24. februara. Iz dnevne zapovjesti francuskog ministarstva mornarice se vidi, đa je potopljen francuski brod ,,AIgerie“. lma tri broda istog imena, jedan od 4035, drugi od 3385 i treći od 2451 tona. Povreda notveške pomorske nentralnosti. 'Naročitl brzojav „Beogradskih Novtna 1 '.) Kristijanija, 24. februara. Pošto su dvlje engleske torpednjače 20. o. m. zadržaie norveški parobrod ,,S o r t h 1 a n d“ u norvcškoj morskoj obIastl, rninistar spoljnih poslova je naredio norveškom poslaniku u Londonu, da kod engleske *vlade uloži p r o t e s t zbog povrede neutralnosti. Jedan švedski vojtti krtiičar o pravnoj osnovi pedinorskog raia. (Naročiti brzojav »Beograilskih Ncviaa«; Stockholm, 24, februara. Vojni književnik Ernst Liliendahl pretresa u ,,Aftonb!adetu“ pravne osnove njemačkog poeimorskog rata i upozontje prije svega, da je Engleska bila ona zenilja, koja je prva pogazila nogama medjunarodno pravna pravila. U vezi s time Liliendald izjavljuje: Stanje. je sad takv.o, da Engieska već dvije i po godine pdržava biokadu radi zantoravanja gladjtij ali' nikakav rnoral ne može njemački narod prisiliti, da se dobrovoljno zamori gladju. On je dosta dugo izdržao i imao obzira prema neutralnim brodovima koji su za Englesku piovili. Sad je pak ođlučni čas kucnuo. Engleska je blokalu zamoravanja izabrala za oružje, Njemačka odgovara istim oružjem. To čini u punoni pravu. Kantov narod se tu pojavljuje s kategoričkim imperativom, koji namjerava da pobjedi Englesku. Za nas Sveđjane znači to prije svega, d a će Rusija b'di potisimta u AzijL Prije rata mi nismo imali ništa protiv Engleske, ali se ta država bori za rusko podjarmljivanje Evrope. S to-

Kola po neravnom putu. pokrivenont snijegom, monotono su se treskala, konjići su po često frkali i.žurili se, da stignu što prije svojoj štali, moj koČijaš je pušio lulu za lulom, grdio konje 1 žurio ih, da što brže idu, j ja sam gledao ogoljele šuine i pokrivene snijegom njive i poija i mislio kako Je na svijetu sve prolazno i ništavno, želeći i sam što prije toplu sobu i prijatno sjećajući se toplog sinoćnjeg gubera i prijalnog ntirisa od sijena, — sjećajući se prijatno onoga izraslog, krjepkog i snažnog čovjeka, koji me je sinoć onako prijateljski primio. Svuđa oko nas razastirala se u popodnevnoj svjetlosti nepreglednim snijegom osuta visoravan, ustalasana tisućima večilt i manjilt brežuljaka. A po nizini izmedju tih brežuljaka tiito romori bezbroj bistrih potočiča l kristalnih izvora. Tatno dolje daleko samo neproitodna je sniježna pustara, po kojoj biJesnl ljuta nepogoda, orlovi jure srnu, * mudra lija oprezno hvata plijen 8VOj Zamoren pogled odmara se čak na sivom stijenju te na drvetima pokrivenim snijegom Noj čičica češće požuri svoje konjir će, koji tada vešto brže pokaskaju, rt’ćka veselo svoju lulu, promišljaittći na večerašnji stan, o kome ml je tako tnnogo pričao. Ja sam zanešen divnom ljepotom prirode, osjećao nešto veliko, uzvišeno.... < <1

PettosrflđiKl iistoui l rat. U svoje smo vrijeme donijeli jedan kratak pregled o ruskoj štanipi. Sada ćemo pak progovoriti nekoliko riječt specijalno o petrograds k o j štantpi, naročito s obziront na raširenost pojedinih listova i posljedice, koje je na ovu kod pojediniii iistova imao rat. Pri tome treba imati na utnu, da i moskovska štampa ima bar značaj i obint, •— ako ne i veći, — nego li petrogradska. Ruski mitiistar financija dao je iačho ispitati, u koliko se primjeraka štampa svaki dnevni list. Ispitivanju jc bio uzrok taj, što u Rusiji vlada propis, da se Svi oglasi kreditnih zavoda, koji su potčinjeni vladi — kao n. pr. „Plemićka banka“, „Težačka banka" itd.moraju uvrstiti u najraširenije iistove. Posljednje je godinc ministar tinancija to rentalilno pravo bio da lisiu „Selski Vjesnik". No taj list — kao što mu i ime kaže — u glavnome zastupa interese poljoprivrede; u Petrogradu ga ne čita gotovo niko. No tek što je „Selski Vjesnik“ dobio pomenutu koncesiju odmah je izdanje skočilo od 102.000 primjeraka na 150.000. Tim brojein on stoji na čelu pred svim petrogradskim novinama. Za njim je po redu „Petrogradskij listok'*. To je maleni listić, bez ikakve političke boje, i pored svega toga on se otprije štampao u 88.000 primjeraka, a sad je taj broj skočio na 128.000. Svi veliki dnevni Iistovl, Što iziaze u Petrogradu, pokazuju, bez izuzetka, opadanje u broju svakodnevnog štampanja. Uzrok je tome, što im Je cijena jako poskupila. Tako n. pr. „Večernjeje Vremja" — to je većernjo izdanje „Novoje Vremja" — štampa sc sada u 125.000 egzemplara. a prije godinu dana ono se štampalo u 135.000

egzemplara; pretna tome je opalo za 10.000 pretplatnika. Glavno izdanje lista „Birževija Vjedomcsti" (taj list ima dva izdanja) izlazi u 89.000 egzemplara, a prije godinu dana štampalo se u 119.000; večernje izdanje toga lista koje je manje rašireno — štampa se sada u 68.000 egzemplara, a prije se štampalo u 109.000. „Novoje Vremja" palo je od 80.000 printjeraka na 76.000 „Sovremenoje SIovo" još je gore prošlo: od 75.000 egzemplara palo na 56.000. Taj je list skraćeno Izdanje „Rječ“-i, ,,Rječ“ i ,,Djen‘* to su dva najveća liberalna ilsta; ali i oni pokazuju opadanje u izdanju. Evo brojeva: ,,Rječ“ je prije godiuu dana imala 45.000 pretplatnika, a sad ih ima 40.000; ,,Djen“ je iinao 40.000, a sad ih itna samo 30.000. Naprotiv „Petrogradskaja Gazeta" — bez ikakve političke bojesačuvala je broj pretplatnika, pa sc i s« da štampa kao I prije u 50.000 cgzemplaia. „Rusko'c Ctenije“ čak šta više povisilo je svoje izdanje. Prije se štampalo u 40.000 primjeraka, a’ sad se štampa 52.000. Ali, za čudo, najveći priraštaj u izdanju pokazuje „Prihodski Listok** (to znači „Parohijski Listić“), stručni organ ruskoga klera. Elem, taj se list prije štampao u 15.000 primjeraka, a sad je izdanje potrostručllo! Prllično je poskočilo takodjer i izdanje ,3vjet“-a. Taj je list reakcijonaran 1 antisemita. „Svjet" se prije izdavao u 32.000 egzentplara, a sad izlazi u 39.000. „Oolos Rosiji“ list, koji Je po svoj prilici u ruskoj vojsci jako raširen — štampa se sada u 20.000 egzemplara prema 4300, što ih je prije izđavao. Ostali reakcijonarni dnevni listovi pokazuju samo sitnlh brojeva. Tako n. pr. „Zemščina** ima samo 8800 pretplatnika, a ,,Groza“ je'dva 3000. „Ruskoje Znamja“, Iane je imalo 3000 pretplatnika. a sad ih ima nešto manie od 2700.

♦ . • Nedjelja — - . ga moramo želiti engleski poraz. Ne možcmo ništa bolje učiniti, nego da našu p!o vidbu za Englesku koliko je moguće više ukočimo, i da spasemo život našitn matro zima. Ali za to možemo doći istočnim morcm u tješnji đođir sa Njemačkom. Ako zla sudbina postigne Engksku, četvomi spora/um biće oslabljen, neutraid će se približiti središnjim vlastima. Time će i interesi Švedske doći u bolje stanje. ,J, Potopljen! Amerikancl. Kb. Washington, 24. februaia. Reuterov ured javlja, da su se prema izvještaju američkog konzula u Barceloni na potopljenom parnom brodu ,3 k o 11 a n d“ nalazila i petorica Američana. Švedsko-engieski poštauski saobraćaj posvema prekinut. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Fraukfurt, 24. februara. ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ doznaje iz Stockholina, da Je od 1. februara posvema prekinut poštanski saobraćaj izmedju švcdske i Engieske. Ptovni put za hoiandske brodotc. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novtna*.) Haag, 24. febnura. Društvo Domorskih kapetana t Vzrmanoša holaiidske trgovinske flote ie njesilo, da 'unoli ministra monarice, da u sloboduom sjevernom plovnmn putr postavi ploveće kule svetihe Odlučeno je, da se tie putuje, dok se južrn ud ta dva broda ne postavt j postav ljanje drugog brođa ne obeća. Osim toga se minislar izrično moli, da plovidbu brodova dozvoli samo pod pratnjom. Dalja obust a va plovidbe. Kb. Paris, 24. februara. „journal de Debats“ javlja iz Barcelone, da je društv’O Transmediter a n n e e, koje inta 55 brodova, riješilo, da obustavi ploviđbu za Englesku i da svu trgovinsku fiotu prikupi i zadrži u Barceloni i ValencijL Nagrade za polaplianje podmornica. Kb. Berlin, 24. febru.ua. francuski list ,,Excelsior“ napada one poslanike, koji su poin'Jeli pieolog da sc posada svakog fcrcJa, Koji potopi jtdnu podntornicu nagradi Sa fci'0.000 franaka; list izjavljuje: Sei;aci t radmci ntorali bi nremišljad koliivo je veLka t u opasnost cd po 5t. rttica. kad se nudi toiiki ncvac. Izja'.e fcaucuske i tngleske vlaJe o opasnosii cci t’odmonuca malo su umirile iavno •itnLtnje. Sad se mora ponovo atrahovati, da će oč stanovništvo jos više zaplašitu „Rochester" — Izvau opasnostl? (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Beč, 24. februara. Javljaju Iz Zeneve: ,.M a t i n“ saznaje tobož, da se američki brođ „Rochester'* približuje B o r d eauxtt i da ie već izvan opasnosti. Kb. Berlin, 24. februara. S rezervom bilježe listovi, da se parni brod ,,R o c h e s t e r“, nđ kome se nalaze mnogi amerikanski prtnici, primjetio sa svim blizu opasne zone. Holandska plovidba. Kb. Rotterdam, 24. februara. Poviše ovdašnjih brodarskih društava opremile su svoje brodove za plovidbu u sjeveruu Arneriku. 3rodovi će jarnačno udariti novim sjevernim pravcem preko H a 1 i f a x a. Nov brođ za odredjivanje pravca pomoću svjetlosi ih zraka, koji je do sad bio it pristaništu ukotovljen, već je otplovio ua svoje opredjeljenje. Pomorski odbor fr a ncuskog senata. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Bern, 14. februara. Kako Javlja ,,P e t i t P a r t s i e n", za'uljučlo je vojni i pomorski odbor fraricuskog senata, da traži oba/ještcnja od ministra vojnog i morna.icc o siardu letilica i o odbrani protiv j»otlmornica. Austrs-lMa. Nadvojvoda Max u Carigradu. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina“) Carigrad, 23. februara. Nađvojvoda M a x je danas pos etlo palatu Dobkabbu, gd;e je doručkovao u užem krugu sa svojora pratnjom. Grof Czernln u Mftncheiiu. Kb. Mflnchen, 23. februara. Danas u 12 sati je glavni ceremonijer grof pl. N e y prestavio kralju austrougarskog ministra spoljnih poslova grofa Czernina u takozvanoj kamenoj dvorani kraljevskog dvora. Zatim se kralj povukao s groforn Czerninora u svoju sobu za rad, gd e je s njime proveo u razgovoru pun sat. Kralj je podario grofu Czerninu viteški red sv. Hubertusa,a savjetniku poslanstva grofu CoiloredoMannsfeldu red za zasluge sv. Mihaela II. stepena. U 1 sat je grof Czerniu predstavljen kraijici, poslije čega je sa grofom Ćolloredo bio na rućku kod kraljevskih supruga.

^ ^ Broj 54. Razmjena gradjanskih Ijekara i taoca. Kb. Beč, 24. februara. Prema saopštenju francuskog minlstarstva spoljnih pcslova, koje je c. i k! ministarstvu spoijnih postova dostavljeno posredovanjem ovdašnjeg američkog poslanstva, francuska vlada je usvojila predlog koji joj je podnijela austro-ugarska vlada o medjusobnoj razmjeni gradianskih ljekara i taoca. Ugovorena opredeIjenja za medjusobno izdavanje austrougarskih podanika pomenute kategorije već su naredjena.

GrfKs l sporczunine siie. Cctvorni sporazuin ćc posjestl Aten*»? (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") . . Lugano, 24. februara. ' fz jednog brzojava atenskog dopisnika „Corriere della Sera“ može se razumjetl, da kod četvornog sporazuina vlada nesuglasica odnosno držanja, koje se ima zauzcti prema GrČ’t koj. Najveća snprotnost postojl Izmedju Francuske. koja i dalje pofpomaše smicalicc Venizelosa, i Italijc, koja zastupa mišljenje, da bi sporazum trebao da svoje zahtjeve prema Grčkoj ograniči jedlno na vojnička pitanja. a da se uzdržl svake mješavine u pitanja unutamje politike Grčke. Nekl listovi iskazuju zebnju, da če sporaznm uskoro posjesti Atenu.

iflemaCkti. NJemačka šfampa o prijemu uovok ratnog z a jma od 15 milijardi. Kb. Berlin, 24. februara. ,,L o k a 1 a n z e i g e r“ slavi zakijučak Reichstaga, koji je gotovo Jednoglasno odobrio novi ratni zajam najveću svotu, koja je ikada zatra/ena od jednog parlamenta. U Parisu, Londcnu, Petrogradu i Rimu će, piše ovaj list, danas uvidjeti, kakvu su pogrješku ućinili, kad su u noti WiIsonu odbili njcmačku ponudu za mir uslovima, koji su morali ugušiti svaku možda postojeću razliku mišljenja u njemačkom narodu. ,,Vorwarts“ piše: i u socijalističkoj stranci važilo je prije pravilo, koje se u nepravo vrijeme nastojalo zaboraviti: ,,U prkos svim razmiricama — jedinstveni front prema spolju*'. ?io vrijedi za jednu stranku, vriiedi 1 za jedan narod, koji je u svojein opstanku ugrožen od petostruke nadntoćnosti. Eorhe na zopctf«. Njcmačko poluzvanično saopštauje 0 borbama posljednjih dana. Na zapadnom frontu vode se pri maglovitom i kišovitom vremenu još jednako samo topničke i predpoložajne borbe, Od početka ove godine Englezi su, uprkos svim naporinia, bi'i u stanju da zadobiju samo neznatne prostore zemljišta na Ancri, koje je većinom namjerno i u izvjesnom smjeni napušteno. Ne iznosi to ni dvostruld dobitak njemački u jednotn jedinom napadnom danu na visu 185 južno od Riponta, kojim je zadob.jeno zemljište od 2609 me*' tara širine i 800 metara dubine. PLijen se jx>peo na 30 mašinskih pušaka. 29 brzometnih pušaka, jedne tcške i dvije lake sprave za bacanje mina. Na Ancri je opet sve mirnije. Medjutim su Francuzi hapali sa izvidnićkim odjelenjima, iz prostora Preinier u šumf zapađno od Flireya, njemačke položajc. U glavnome su se ti napadi slomili još ispred njemačkih položaja. Pojedina odjeienj' 1 . su prođrla na pruzi Thiaucourt- Berfcourt lt njemačke rovove, ali su ocfmafi protiv napadom isterana. Tako isto su jaka engleska izvidnička odjelenja, koja sii posiije pokušaja s rasprskavanjcm, prodirala obostrano pruge Ypern-Com ines, brzo zaustavljena njemačkom nrenrefnom va* trom. I ovdje su sa:no manja odjelenja južno prugc prodrla u njemačke rovove, aii su protivnapadom izbačena, f poostaviše nekoliko zarobljenika otierana su u bjegv stvo. Zjiačajuo je, da su ovdje zarobijeni' zdravi Englezi bi!i potpuno pijani te se nisu mogli saslušavati. Tallianske I portugalske čete ua verduuskom frontu. (NaroČlti brzojav „Beoaradskih Novfna u .) Zflricii, 24. februara. „Tage sanzef ge r“ javlja: Pored cngleskih četa prispjele su u odsjckn izmeđju Verdun.a i švajeatske gran i c e radi potpore još taiijanske i portugalske čete. EnSieska I koionlje. 600.000 engleskih regruta otpašteno zbog nesposobnosti iz vojske. (Naročiti brzojav »Beogradsklh Novina«? 7- v Mfinchen, 24. februara. ,,M fi n c h n e r N e u e s t e n N a c lirlchten" doznaje iz Haaga: Vellku je pažnjn svratila na sebe vljest jednog engleskog Hsta, da je u kratkom vremenu otpušteno iz engleske vojske zbog nesposobnostl 600.000 regruta. Najveći je dio od njih, zdravstvenc pch svema ruiniran, otpušten bez liednoft novčića otpremnlne.