Београдске новине

Broj 54.

25. februara 1917.

Beoeradske Novin#

Nedjelja

Strana 3.

' Potroš a čke karte u Engleskoj. (Nuočiti brzojav »Beogr.idskih Novma«; Frankfurt, 24. februara. U „Frankfurter Zeitung“-u razlaže jedan stručnjak, zašto se engleska vlada to'liko ustručava sa uvodjenjem potrošačkih karata za životnc namirnice, pa veli: čim bi vlada učinila energične pokušaje u tom pravcu, ono bi se ispostaviio, da se umanjenim obrocima ne može narod da zasiti. Jer kad ministar za iivotne namimice izjavljuje, da sedniična potrošnja na giavu ne smije da prevazilazi 4 funte hljeba ili 3 funte brašna i 2 i po funte mesa, onda <o znači, da se u opšte u sedsnid na osobu može trošiti saino 3 funte brašna, računajući u isto i griz pa i ono brašno za spravIjanjc drugog jestiva, kao što su kolači, puding i t. d. Izračunata ušteda, koja bi se postigla uvodjcnjem karata na životne r.amimice, liostaje iluzoma, pošto je već proteklo šest mjeseci od tekućc žetvene godine. Sem toga treba imati u vidu, da tri engleske funte teže samo 1350 grama, te da bi prema tomc Englez dobijao manjc nego njemačlco gradsko 6tanovništvo, koje sem toga idobija griz, prekrupu i druge miin.'irske proizvode. Engleska kroinpirska žetva ne dozvdijava vcću dnevnu potrošnju od jcđne Eetvrtine funte na glavu. Pa i u izgled stavIjeni obrok mcsa od 2 i po funte na glavu u seđmid treba tako shvatiti, da se pod tim mesnim obrokoin razumu sva jestiva od mesa, dok njemački incsni obrok mnoga mesna jestiva ne obuhvata, te se ova nogu bez karte kupovati. U ostalome taj u izgledu stavljeni mesni obrok je samo golo obefanje, koje po računu toga strućniaka, Engleska ne niože da nabavi. Klatijem stokc usliied oskudice u stočnoj hrani proizvodnja mesa u Engleskoj iz mjeseca u mjesectako naglo opada, da će mc* *ni obroci jedva I polovinu ođ obećane količine moći da Iznosc. Slično tako stoji 9 sa jajima, maslacom I masti. Sjednlca engleskog donjeg don; 3 Kli. Lonđon. 24. februara. U toku sjcdnlcc donjeg donia izjavio je ministar kolonija L o n g u hne L!oyda Oeorgea, da predstoji zabrana uvoza r u m a pošto ima od njega velikih zaliba, a uvoz vina i ostalog piča da će se prema onome od godine 1913. srnanjiti sa 75 od sto. r Zabranjen izvoz fz Engleske. Kb. London, 24. februara. Kraljevirn ukazom zabranjen je izVoz kakao, kave i voća, osim u Holandiju, isto tako meda, masti, margarlna, raznog mesa, krompira, brašna, Šfivine f čaja u inozemstvo. Apšeuja u Irskoj. . Kb. London, 24. februava. U D u b 1 i n u, Limmericku. Glbbersonu l drugim gradovima su juče uapšena 32 lica na osnovu zakoiia o državnoj bezbjednosti. Medju uapšenima je veći broj ljudi, koji su poslije posljednjeg ustanka bili internirani a docnije pušteni u slobodu. Engleski uulieni rudnlci i kanali u državnim rukama. Kb. London, 24. februara. Prema jednoj Reuterovo] vijesti engleska vlada ]e odredila rok za prijem svih ugljenih rudnika I izvjesnih kanala 11. mart. Tunkn. lurskl se pravopis ne ukida, (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Carigiad, 24. februara. Suprotno vijestima nekih listova, da su hčki profesori univerziteta pokrenuii pitanje o uvodjenju latinice, objavljuju !istovi zvanično saopštenje ministra prosvj’ete, u kome se vell, ministarstvo ne namjerava niti je Činilo kakve korake, da turski pravopis zamijeni kojim drugim. Vijest se vjcrovatno svodi na to, što se tiekoiiko profesora bi’o sastaio radi savjetovanja o tome, da 1i bi bilo umjesno lična jinena i>isati latinicom. w _ Otomanska narođua bank a . (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Carigrad, 24. februara. Na mjesto D ž a v i d b e i a, koji je naiUicnovan za ministra finanđjc, Jzabrnn je za predsjedn'ka otomanske narodne banke H u s e i n D i a h i n, predsjednik kom arc.

Rusljn. Ruski liberali protivu nezavlsnc Poljske. (Naročiti bnojav »Beograđskih Novina«; Berlin, 24. februara. ,,H j e č“, organ ruskih liberala, jako sc okomio p r o t i v u nezavisnosti Poljske, kao jedne besmislice. Poijska mora ili pripasti Rusiji ili doči u zavisni položaj prema Jednoj zapadnoj sili. Nezavisnost je protivna ujenim vlaStitim intpresima. Kmrta Protopopova. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinai; č Stockholm, 24. februara. Pomoćnik ministarstva unutrašnjih po»lova Kokoljasnopolski je smljenjeu sa svog položaja 1 naimenovan je za Člana državnog savjeta. Uzrok tome je »jegovo držanjc prilikom apjenja u Mos-

kvi. On jc osuđjivao bezobzirni postupak Protopopova. Kako ,,R u s k a j a V o 1 i a“ javlja. Protopopov je naredio da se na sjednicc industrijskog komitcta strogo pazi. On namjerava, da raspusti svc komitee, koji neTade zajednički sa vojskom na bojnom polju. Ministar vojni B j e I a j e v u tome potpomaže Protopopova, Vellkl knez Nikolajevlč. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“). Stockholm, 24. februara. „Ruski j a VoI ja‘ javlja, da će veliki knez Nikolaj otići sa položaja vicekralja kavkaskog. Njemu će se povjeriti jedan važan vojnićki zadatak i pojaviće se kao rukovalac velike proljetnje ofenzive u Bukovini i Rumunjskoj, jer je Brusilov tako teško obolio, da u doglednom vremenu neće biti sposoban za ikakav rad, " • Frnneusita. Gradjauska niublliz a cija u Francuskoj_ Kb. Bern, 24. februara. Prema ,,Matinu“ hoće francuska vlada gradjanskoni niobilizacijom n glavnom postići poboljšanje poijoprivrednog položaja, koji je zbog slabe žetve (30—35 milijuna duplih centi m a n j e od normalnih godina) postao kritičan. Ovaj se manjak u žitu ne iriože popraviti kupovanjem u inostranstvu. Mora se s toga misliti na mogućnost opsež.iog obrađjivanja zirame zcmlje i za to pribaviti dovoljno radnc snage. Nove eksplozije u Francuskoj. Kb. Bern, 24. februara. .Pe tit Journ al* javlja iz Bourges-a, da se u tamošnjoj školi za spravljanje eksploziva desila eksplozija i da su tom prilikom pet osoba ubijene, a mnoge ranjene.

Crađ I oKollOf. * Forodicama pogiuulili »rpskih oficira, Kod sela Š u š n j a r a blizu Lazarevca iskopana su tijeii ćctvorice poginulih srpskih oficira, i to; Dimitriia T u c o v i ć a, poručnika 1 Dušana M a t i ć a, kapetana. lmena i čin ostale dvojice nijesu se mogli utvrditi. Sva četvorica su prenesena i sahranjena na grobiju poginuiih junaka u Laza.revcu, i to: kapetan Dušan Matić u grobu broj VI.. a poiučnik Tucović u grobu broj VII., obojica uepoznatih oficira sahranjeni su u grobovima br. IV. i V. Pošto se porodice ovih oficira nij'esu mogle pronaći, to se njihova rodbina iii koji bi o nioj što znao, poziva. da se javi kotarskom zapovjedništvu u I.azarevcu. Štedite sa električnom strujom. C. i k. v o j n o g r a d j e v i n s ko o djel\enje izdaio je ovo saopštenje: Teškoće oko nabavke materijala, kao uglja, uija it.d. koje su svakiin diuiom sve više za proizvodnju ekktrične stnije potrebni n alažu krajnju štednju u trošenju električne struje. S toga se razloga pozivaju svi potrošaći c. i k. električne fabrike u Beogradu, da svoju potrošnju u eeiektrično* straji ograuiče na bezuslovno najpotrebniju mjeriu Prije svega zabranjuje se svaka vrsta reklamnog osvjetljavanja, pretjeianog osvjetljavanja izloga i trgovinskih lokala kao nepotrebna raskoš. No i u privatnim stanovima ima da izostane svako luksuzno osvjetljenje, pa ea to u tim privatnim stanovima ima u svrhu osvjetljenja da gore sijalice u onim sobama, gđje je do toga časa fcezuslovno nužno. Ko se ne buđe pridržavao ovoga poziva na šleđnju, tome će s« kazne radi oduzet i s t r u j a (v e z a). Odlikovan srpskl sanitetski major. Guverner Nj. Preuzvišenost barun R h e m e n, zvanično je izrazio p ohvalno priznanje vojne glavne gubernije za odlično i požrtvovano vršenje službe srpskom sanitetskom maoru dr. Dragutinu Nikoliću, dodiejenom c. i k. bolnici za zarazne bolesti u Beogradu. Moratorijum u Srbiji. Zbornik zakona i uredaba vojne glavne gubernije objavljuje uredbu ’ od 19. januara o moratorijumu (odlaganju rokova). Ovom uredbom, koja je stupila u snagu 1. o. mj. ukida se srpski zakon o odlaganju rokova od 29. jula 1914. god. po starom i §§ 6. i 9. uređbe vojne glavne gubernije od 7. jula 1916. god. Prema § 1. ove nove uredbe odiažu se zakoni za ona potraživanja, koja potiču od prije 1. o. mj„ a koja počivaju na ugovorima, i to a.) potraživanja, koja su obezbijedjena nepokretnim imanjem, b.) potraživanja na osnovu tekućih računa, uložnih priznanica ili uložnih knjižica, c.) potraživanja na osnovu ugovora o osiguranju i d.) na osnovu m j e n i c a. Zbornik zakona i uredaba dalje donosi odredbe o poslovnom nadzoru radi spriječavanja konkursa, i o izvršivanju presuda i poravnanje po gradjansko-sudskim pređmetima. Jedan IJubltelj pšeničnog brašna. Ćedomir Brand, sa stanom u Staroj crkvenoj ulici br. 34, iz jednog zatvorenog stana je ukjao tri kg. jpšeničnog brašna i jednu maramu, u ukupnoj vnjednosti od 15 kruna. Brand je pronadjen i nad njira je povedena istraga.

Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda Izložiće se javnoj prodaji zaostavšuna pok. Ljubica Stefanović na dan 10. marta. 1917. u stanu njezinome u ulici „Staro Crkvenoj" br. 9. — Prodaja će početi u 9 sati prijc podne. — Pozivaju se kupci da na ovu prodaju dodjU. Prlkrivači metala. Pod policijsku istragu stavlje la su tri lica, koja su okrivljena za prikrivanje metala. To su Vita Jovanović, Leposava Krstić, oboje sa stanom u Kosovskoj ulici br. 40, i Anica Markov i ć, sa stanom u Hadži-Milentijevoj tilici br. 11. Kod njih nadjeni metal zaplijenjen je predat središtu za prikupljanje metala. Pokvarena inladež. Dva mlada dječaka iz Beograda, Borivoje Božjev i Blagoje Jan j ić. izvršili su neićoliko prepredenih kradja na štetu svoga gazde, u njihove je ruke palo više od hiljadu kruna. Ovi .punonadežni* mladići predani su sudu mosne brane. Opekla se. 66-godišnja Anka P o p a d i ć svojom krivicom nanijela je sebi lake opekotine po glavi. Predata je bolnici. Zapallo se dimnjak. U kući Zmaja od Noćaja ulica broj 13. izbio je 21. o. m. požar udimnjaku, ali je ugašen brzim dolaskom c. i k. vojnin požarnika. Nadjeno. U blizini pošte nadien je u veče23. t. m. jedan ključ sa malim katancem.Na prstenu katanca je urezan broj 62131. Onaj, koji ga je izgubio možetaj ključ dobiti u uredništvu .Beogradskih Novina*. Izgubljena ženska ručna torbica. Izgubljena je jedna ženska ručna torbica od krokodilske kože, sa iskvarenim zatvaračem. Sadržaj: novaca n e m a, samo dokuinenti i razne legitimacije na ime Siavka N i k o 1 i ć. Pošteni nalazač neka tu torbicu preda u redakciji .Belgrader Nachrichten*, gdje će dobiti nagradu. Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog uređa od 23. februara: Prijavljeno 70, odjavljeno 28, preseljenja 32; u hotelima prijavljeno 97, odjavljeno 88; osjajo u hotelima prijavljenih stranaca 181.

Teškoće u nabavci lijepih firini otstranjene su, pošto firma Đavld Frank u Brodu na Savi izvodi najboije i najjevtinije i u svako doba pistnene porućbine. Pomenuta firma izvršila je za Beograd već vrlo ukusne i veće poslove. » mm mtaam PoprnsKa Uudske mse. (Nova nauka i njeni privrženici. — Otac engenije.■— Riješonje prvog engeničnog kongresa. — Nekoliko primjeraiz istorije). jedno od najaktueinijih I najvažnijih pitania, koja će biti na dnevnoin redu kod sviju naroda posiije ovoga velikog rata, nesumnjivo b.će p.tanje o stvaranju podmialka o podizanju djece, radjanju njihovom i staranju da plodnost bude što veća i bolja. Danas, kad su milijuni ljudi pali na bojnom polju na žrtvenike svojih otadžbina, kada su razne zaraze pokosiie svojim neumitnim srpom stotine i stotine hiijada zdravih i jedrih ljucli, pitanje o plodnosti i staranju zdravog podmlatka nesumnjivo biće jedno c»d najvažnijih. Pitanje o popravki ljudske rase u opšte nije novo. Ono je bilo pokrcnuto više puta sa raznih strana, negda bez uspjeha, a često i sa uspjehom, dok naposijetku jedan čuveni naučnik nije prokrčio put jednoj novoj nauci, postavio prinape i počeo teoriju da primjenjuje u piraksi. Nauka je ^dobila čak i svoje ime i na njoj se počeio sasvim ozbiljno da racik Zasluga za sve to pripada jeđnom tako rcći neobičnom čovjeku, naučniku i apostoin. U znak dubokog poštovanja za njegove velike zasiuge na polju nauke i kulture ime ovoga čovjeka prosiavljeno je na najsvečanije načine. Taj čovjek, čija se godišnjica rođjenja praslavlja svakoga 16. f c bru a ra, zovc se Francis Galton. On je osnivaiac nove nauke, c n g e n i j e. Prvi spisi Franđsa Galtona o engeniji, tj. onaucikcja ima za cilj popravak ljudske rase datiraju još iz 1865. g. Dugo godina, na njih-gotovo nifco nije obraćao pažnju. Oni su se gubili u mnogobrojnim radovima iz sudske medicine, kojima se Galton često javljao u engleskim časopisima. Tek u poslijednje vrijeme, u staroin naučniku je otkriven apostol jedne nove naučne teoriie, koja može čovječanstvu da donese velike koristi. Nova nauka jc brzo stekla veIiki broj pristalica, i u julu mjesecu 1912. godine održan je u Londonu prvi engenički kongres. Kongresu su prisustvovali naučnid iz Amerike, ltalije, Njemačke i Francuske. Ideje, koje su oni iziožili u dugim diskusijama, koje su se na kongresu vodile, predstavljaju osnove engenije. „Dijete u majčinoj utrobi ne smije bitl ostavljeno srećl", proklamovalo je nekoliko govornika. Ono se prvo moralo začed u vrijeme, kada su ro-

diteljl u potpunom zdravlju, moraJnom I fizičkoni. Zatirn, mati se mora, za vrijeme bremenito6ti^u svakom pogledu štedjeti: mora joj se osigurati odmor, čak I dugo vreinena posJije porodjaja. Na posijeticu, nužno je da roditelji budu pravilno obaviješteni o njezi, koju djetetu imaju da daju sve do dana, kad bude tnogfo samo o sebi da se stara. Dijete, za koje Ijekari utvrde da nijc „engenično" — to jest da ne predstavlja zdrav tip ljudske rase, — mora dobiti naročitu njegu. Jedan od učesnika na kongresu, koji je u Midc-isburgu proučavao na stanovštu fiziološka nasliedia, podnio je ovaj ininteresantan izvještaj: ,,Ja sam vodio statistiku stanovništva rijele varoši, kaže on, i došao sam do ovih rezultata: žena radja najbolju žcnsku djecu prije nego što napuni dvadcset pet do trideset godina. Očevi najsnainije muške djece stari su trideset i pet godina. Starost očeva najbolje ženske djece različna je. Najzdravija novorodjenčad veća su za pet centimetara od novorodjene djece, čije majke nijesu napunile dvadc*et gođina“. Statističar je proračunao i godišrije vriJeme, u koje najzdravija djeca doiaze na svijet On preporučuje ja uuar, februar imart kao najpiodnije mjesece, za razvijanje novorođjenčadi. „Djeca, koja se rode tih mjeseca, kaže on, izbjegnu jeđnu zimu i dobiju vremena đa se priprcme za dmgu“. Još jednu interesantnu stvar su engcnisti konstatovali: to je đa je teško naći međju slavnim Ijudima u istoriji pn*orodjenu djecu. Kada su roditelji mladi, a naročito kada je majka mlada, djeca se radjaju slaba i ostaju potpuno nerazvijena. Prvo rodjena djeca su ponajčešće — bar kako engenisti tvrde — daleko slabijih sposobnosti od svoje mladje braće. Napoieon je rodjen kao četvrto dijete; Petar Veliki, Sekspir, Volter, Viktor Igo i Paster bilisutreći; Ruso je imao starijeg brata, a Paskal stariju sestru; K o n s a r je bio š e s t o dijete, Bomaršesedtno, Satobrijen de seto; Rable je bio najmladji. Od muzičara S o p e n je bio č e t v r t o dijete; M ocart iVagner su rodjeni sedmi.... Listina takvih imena je duga. Pominju se i izuzetci. Gete je bio prvo đijete sasvim inlade majke, a bio je visokouman i živio je višc od osamdeset godina. Laroazije je bio jedinac. Engenija naravno nije joŠ dovoljno Ispitana nauka, o kojoj se u posljeđnje vrijeme otpočelo ozbiljnije da misli, a posiije rata nesuinnjivo je, da će zauzeti prvo mjesto u redovima onih nauka, kojima će se pokloniti naročita pažnja.

Rnzne u;estL FrancusklRja. „Echo de Paris“ donosi siijeđeću saliru na francnske gospodje: Ona njeguje ranjene vojnike netimornim strpijenjem, ona se zauzima za žene i djecu poginulih vojnika, tješi udovice I inazi siroćađ; ona osniva narodne kuhinje i čini dobro, gdje god inože, ona šaije dnevno nebrojene poklone na nebrojene adrese na frontu; ona piete čarape, vunene prsluke, vunene kape, vunene pojaseve vojnicima na frontu; radi za Crveni Krst do iznemogiosti; radi do iznemoglosti za strance u imutrašnjosti Francuske i za Francuze u inozimstvu ; ona osniva ustanove za bremene žene, priredjuje dcbrotyorne s.c anosti u ktfrist rnatera i djeoa I juče je bila takva jedna svećanost U odredjeno vrijeme stigla ej pred dotičnu zgradu, Jeđan zapušteni mališan, slabo hranjcn i drhteći u lakim poderanim haljinkarna pristupi joj, a oma bizo izvadi svoj novčanik da mu pruži koju paru, a u hitnji i od uitošte da rnu tepa i da ga pita za njegovu mater i da mu nudi svoju adresu za mater, da joj dodje radi prijema po'.pore. „Kako ti je fme dragi moj?“ — „Mati, zar me ne poznaješ?“ — odgovori mališan — Eto, kakva je Francttskinja, Dvogodišujka hljebue karie. 22. februara o. g. navršilo se ravno dvijc godine, ođ kad je u Berlinu uvedena hijebna karia, kojoj su tokom vremena sljedovale druge za razne namirnice. Prije toga apelovaio se na štednju stanovništva, ali se u brzo pokazaio, da u tome mora viast da posieduje, te se zato pristupilo uvodjenju potrošačkih karata, od kojih se hljebna karta pokazala kao najkorisnija ustanova. Ova ustanova bazira na naredbi saveznog vijeća 1 brzo je uvedena i po ostalim mjestima u Njemačkoj, a ovom primjeni su brzo slijedovali i u Austro-Ugarskoj, pa 1 kod nas u Srbiji. Sad se već i Engleska sprema đa u\-ede potrošačke karte. . Jeio i piće. Da se čovjek možc samo mesom iiraniti i od toga da živi, to ne treba đokazivati; ali da je to slučaj sa čistotn biljnom hranom, to je još sporao pitanjc, u koje se nećemo upuštati, pošto vegetarijancf nc znaju za šalu. Naučnici tvrde, da čovjelc žeii da potrebu svoga tijela zadovolji jajima i krompirima, mora dnevno da poiede 10 kg., a ako bi to biio samo voće onda ni manje ni više od 15 kg. dnevno. Ali ima jedna stvar, koja je za sve Ijude, pa bili on! vegetarijanci, potrebna: to je so. Procijenjeno je, da jedan čovjek treba da pojede preko godine 7,5 kgr. eoli. Srcća je samo što je so prosječno \t!o jevtina, te I svaki siromašak u tomjpogledu ne oekudijeva.

Isonkne cfijcse. OBJAVA. Odlukotn rojne glavne gubernije, odjelenje 10. br. 9CM/917. povišava se za potrošače cijena žižicama od kutije na 8 (osam) hclera, a za maloprodavce na 7.5 (sedam i po) helera. Ovo povišenje stupa u obsjegu c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda odmah u život. Zivanično isticanje ove ob>ve u prodavnicama ima sc kontrolisati. C. i k. Zapovjcđništvo mosne brane I grada Beograda, upravno odjelenje. E. br. 2343/17., ; , PoiHJeđnje ftrzojcuiie uUesll. Američki kongres. (Naročiti brzojav ,3eograd. Novina“.) Zeneva, 24. februara. Pariško izdanje ,,New-York Hera!da“, javlja <z Washingtona: Senat je usvojio zakon, kojim se u buduće ćtfe predsjedniku punotnoćje, da izda zabranu odlaska svih municijonih brodova, koji su odredjeni za zemlji, z a raćene sa drZavama, sa koiitna SiediDjene Države iive u prijateijstvu. Kb. Lugano, 24. februara. Prema washintognskom brzojavu Exchange Compagny oJbila je senatska komisija u prkos Lansin* govog protesta da senatu predf jži ! pieporuči prediog, kojim bi se predsjedniku WiLonu dafo punomoćle za uootrebu borbcnih sila na kopnu f moru u svrhu iznudjenja pošiovanja ugovora i nao.jonalne častt. Predsjcd« niku Wilsonu predstoji doduše pravo, da to punomoćje od kongresa Iično zatraži. Wasli!iigicnski dopisnik londonrkih listova drži. da će VVilson to i ućftftf. Po vflJeni brodovL Kb. Rjilerdam, 24. februara P o t o p i 5 e n f su ovl eiufeskf b:cdovi: „Beirinia" (11.137 toua). ,,) !endley“ (49o3 tone), „Bixton Cas ie“ (245 tona), „Lundi Is!and“ (3095 tona), „I.ucend" (f-*G9 tona) i ,,Sunderlami“(4394 tone); irancuski brod „\ / io!e f te* <142 tone) I grćki brod ,,Laertes“ (2914 tona). Skupoća u Amcrici. i t_ > (Naročiti brzojav „Beogradskih Novfna"). London, 24. februara. ,,T I m e s“ javlja, da je u P h i 1 a3 e f p h i j I u srijedu u veče došio đo veiikih nemira zbog skupoće životmh namirnica, k jjima cijene sta!no rastu, Riimunjski prijestofonasljedmk opet u Jašu. (Naročltl brzojav .Beogradskih Nov!na‘), Ženeva, 24. februara. ,,MatIn“ javlja: Rumunjski priie-* s’oionasljedmk Karlo i Bratianu vratUi su se fz Petrograda u Jaš. Otpušteni iz drž a vne službe. * (Nsročiti brzojav .Beogradskih Novlna*). Siockhofm, 24. februara. „Birževija Vjedomosti“ javljaju. da je u J a š u tzašao ukaz, prema koje nu se otpuštaju iz državne službe bivšl rumunjski posianici u Beču M a x r oc o r d a t o. u Carigradu M a n o i P ir c s k i u Kajiru. jer su protivno naredjenja rumunjske vlade sačekali neprijatelja n Bukareštu. Prekiimt ruski te!egr a fski saobraćaj sa inostranstvom. (Nsročltl brzojav »Beogradsklh Novtna*)Berlin, 24. februara. Iz Stockholma javljaju, da }e ruska vlada do dalje naredbe prekinufa sav privatni telegrafski saobračai sa incstranstvom. Otpravljaju se samo službeni telegramL Automobilska nesreća kraljice Marije? (Naročill brzofav .Beogradsklb Novtna*). Stockholm, 24. februara. . Ovdašnji listovi tvrde. kako tobož ruski listovi javljaju, da je rumunjska kraljica M a r i j a pretrpila nezgođti pri vožnji automobilom i dosta se povrijedila. Hošitn cenj. nrsHplntnlcima! Utnoljavamo, da se pretpiata na vreme obnovi, tako da bi se otpravljanje lista i dalje moglo bez smetnje vršitL Pri promeni adrese umoljavamo, da nas se btagovremeno o tome izvesti. Uprava „Beogradskih Novfna M . Etapna pošta Beograd.