Београдске новине

Btoj 6 3. • U istom Iism inia nekih podataka, iz kojili se vitli, da se u Petrogradu I Moskvi vršc apšenja u masi. I ovaj list veli. da su se posljednjili dana desili u Rnsiji naročiti imutarnji politički dogadjaji. Tf dogadjaji su kako izgleda, izazvali obustavu ruskog poštauskog saobraćaja, a naročito izostanak listova. En$leska I kolonlje. Pregled oslobod.ienih u Engleskoi. (Naroiiti brzojav „Beogradskih Novlna .) Rotterdam, 3. marta. Engleski vojni savjet je naredio pregled svih, koji su oslobodjeni vojničke službe, i to ljudi ispod 30 godina, zaključno sa sveštenicima i bogosloVi:na. MirnM Drzojsvns uijesil. Amerlčkf dum-dum metcl za Mekslko. fNaroč/ti brzojav »Beograđsfcift Noviiiac; Berlin, 5. maita. Prema vijeslima new-yorških listova od 8. januara američki čian kongresa, Julius Kohn, iz Kalifornije, na svome putu za meksikansku granicu je utvrdio, da su atneričke tvrtke nabavljale za meksikanske vojnike dum-dutn hietke. Kohn je vidio te metke i lično se uvjerio o tome, da oni potiču iz američkih tvornica. Metci su nosili žig tvornice Remington Arms Company, Dnion Metallie Catridge Company, VVinchester Repealing Arms Company i United States Cartidge Company. .

Crađ i okoIlccL 41 t Gjorgje St. Dobrivojević. 1. febniara ove godiue unno je u Nežiđeru Gjorgje St. Dobri vojević, apsolvirani pravnik. Pok. Gjorgje je sin Steve Dobrivojevića, jednog od najstarijih beograđskih advokata. Dar. Gospodin Norbert G o 1 d n e r darovao je u ime AloisaC. lOKza austrijski „Crveni krst u . Svota je položena u uredništvu „Belgrader Nachrichten' , -a, i već je pri\ cdena svojoj svrsi. Otvaranje „beogradskog orfeuma“. U petak 16. marta biće prva prestava „Beogradskog orfeuma" sa odabranim programom u ranijoj dvorani „Boulevard“-a. Preko dan će blagajna biti od 10. marta otvorena u gostionici „Opera". Sve ostalo objaviće se naknadno. Pruga Tetcvo—Gostivar. lz Skoplja nam pišu, da je ovilt dana dovršena nova željeznička pruga uskog kolosjeka T e t o v o—G o s t i v a r.

Sczcoj tankarsiun u TurskcJ. Danas je u Turskoj opšti interes okrenut bankarstvu, pošto je osnovana narodita otomanska kredltna banka s kapitalom od 4 milijuna turskih lira. Sada se u Turskoj uvidja, da sva dosadašnja bankarska preduzeća nijesu bila od ponioći turskom fiftansijskom položaju. Ova čtiđna pojava iina da so pripiše političkim prilikama, jer nta'.e i velike kapitaliste nijesu itnali povjerenja u javna preduzeća i dionička društva. S toga ne bijaše ni moguće, da se osnuje kakva banka u pravom smislu riječi. Nu ipak valja odmah istaknuti, da strani finansijski zavodi nisu uvijek gospodovali nad turskim finansijskim i privrednitn knigovima. Do pred pola stoijeća u CarigTadu, doduše, nije bi!o banke u pravotn smislu riječi, a!i je za to bi!o prilično bogatih i močnih p r i v a t n i h bankara, kao što stt Baltazzi, Aleon, Lorando, Kamondo i Ziarifi. To su t>iii tako zvani „Galata-bankierleri" (galalski bankari), koji su bili mjerodavni na tržištu i u vladinim poslovima, a koji su pravili lijepe poslove s vladom. U ono doba i‘.i Turskoj nije bilo zasebnog opšteg ministarst\’a finansija, te je svako ministarstvo vodjlo za se brigu o svojim prihodima i rashođinta. Kada bi trebalo, onda bi se ovo ili ono ministarstvo obratilo na kojega od ovih bankara. Bankari bi uz vrloteške uslovc đ'avali ministarstvima novaca (predujmove), a odnosno bi ministarstvo bankaru jamčilo svx>jitn prihodima, tc je tako bivalo, da su do konačne isplate zajmova državni priltodi tekli pravo u džepove ovih bankara. Nu nije samo država uzintala takve kredite: uzimali su ih i novnici i državnt liferanti. Kada bi se tako kod tih bankara nakupili poveći izliosi dugova u svrhu podinircnja plata činovnidma te dobavljačkih potraživanja, onUa bi odimsne vlasti dalc u zalog neka driavne priltode na nekoliko godina, pa se je tako dcšavaio, da su „galatski bankari“ na dosctke godina naplaćivali državne prihode, uslijcd čega je i dolazilo do zlouPotreba na štetu države. Godinc 1842. (1238. po Hidžrctu) ttrcdjeni su bili izmedju države i nekolidnfr ovih banknra bolji odnosi u moderijom sntislu, kako bi se utvrdili državni prihodi i rashodi. Godine 1845. je država pomoču ovih bankara osnovala u neku ruku centra u za devize. Država je uaime s dva gala.ska bankara skiopila ugovor, kojim su w bankari uz paušalnu odštetu od dva milijuna groša obvezaii, da će kroz godinu dana u rimesam’a posređovati iztnedju Tur-

6. marta 1917. Beogradske Novlne . , , - Utofak' ^ Strana 9, Rfizne Ujssil.

ske te Francuske i Englcske uz tečaj od 110 groša za engiesktt funtu. Ovo je-ugovoreno s toga, jer jc onđa bio vrlo nizak tečaj papirnog novca (takozvane „kajime"). Ovi su baukari kasnije osnovali pravu banku pod imenom ,,Banque de Cons4antinople“. Ova se banka bavila sviin bankarskim poslovima, a osobito državnim poslovima. Glavnica ove banke bijaše u ntkama samih galatskih bankara. Ova je banka više puta turskoj vladi davalavelikih zajntova. Tako.jo za vrijcme od dviju godina, naime od niarta 1848. do fcbruara 1849. za Englesku, Francusku i Austro-Ugarski! upućeno svcga rimesa za 811,259.560 groša, tc je ovo bankarsko preduzeće radilo punih scdatn godina, u doba, kada se turski privredni život povoljno razvijao. Upravo u ono doba uvedoše se u Turskoj sarafluci (mjenjački poslovi), jer je država vcoma čcsto kovala nove i različite no.vce Radi togifte vodila živahna trgovina ovim novcima, pa su sve do najnovijeg doba sarafi na turskom finansijskom tržištu igrali veliku ulogti. Prije nekoliko je mjeseci stupio medjutim u snagu zakon o novim vrediiostinia, kojitn se ukida dosadašnji običaj. Titne je učinjen kraj mjenjačkom (sarafskom) poslu, kojim su se kao najglavnijom granom bavile bankc i nebrojene stotine sarafa, kojih je bilo po svoj Turskoj, i radi kojih jei turski novac intao različitu vrijednost u raznim krajevima Turske. Prvi veliki finansijski zavođ u Turskoj kao privatna banka bi!a je „Otomanska bank a“, koja je 1855. godine osuovana čislo engleskom giavnicoin od dva milijuna funti. 0\ : a je banka ponajprije otvorila filijale u Sminii, Soiunu, Bcjrutu i Galcti, Godine 1862. ovoj se banci prikljttčiše francuske kapitaliste, te joj je onda vlada ustupila pravo za izdavanje banknota. Godine 1360. je osnovana banka ,,Banque de Ttirquie“, koja je preduzela državni zajam od 22 milijuna. No ova banka jtije mogla rasturiti ovaj zajam, zbog čega je vlada zaplijenila predujmove a conto, što je dov'elo dotle, da je osnivač banke — Francuz Miles najzad bio zatvoren kao presti varalica. Godine 1864. osnovana jc nova banka pod imenorn „Socićte Genćrale de l’ Enipire ottoin an“ sa dva milijuna turskih lira kapitala. Pri osnivanju ove banke su u prvom redu sudjelovali jtoznati „galatski bankari", a medju ostalinta Baltazzi, Camondo i Zarifi zajedno s nekiin njemačkim i austrijskim bankarskim kućama (Bischofsheini, Golđschmidt, Sternbruder, Oppenhcint j t. d.). Ova je banka tt početku pravila dobre poslove, no propala je radi neuspjelih vladinih poslova te je 1893. likviđirala. Godine 1866. osnovan je fiaansijski zavođ „Thee Ottoman Financial As ociation" s čisto engleskom glavnicam od milijun engleskih iunti sterlina. Banka nije irnala uspjeha, te je poslije nekoiiico godina likvidirala. Godine 1869. je s engleskim i francuskim kapitalom te uz sudjelovanje nekoliko galatskih bankara osnovana bila banka „Credit Genćral Ottoman". Počela je raditi sglavniconi od 50 milijuna franaka. Odmah je istupila kao takmac zavodu ,,Banque Impćrialc Ottom a n e“, te joj je pošlo za rukora, da učini uekoliko poslova s vladom. Godine 1872. je u Carigrađu osnovano još nekoliko ‘tna ih banki, kojo stt dobile važne koneesije, kao državne naloge, za tim gradnje tuncla, uredjenje omnibuskih linija i t. d. Tađa se otpočeloi i s rađom u željeznim rnajdanima u Anadoliji i u Rumeliji. Ma da je kamatnjak bio spao s 15°/o na 10°/o, ipak je 1872. zavod CrćditGćnćrai Ottoman" dioničarima isplatio dividendu t»:d 27«/o. Uslijed slonta turskih finansija, rađi čega je osnovana „Dette Publique Ottoman e“, morala je banka „Crćdit Genčral Ottomane" likvidirati (1881.). Deset gjoditta prije toga, dakle 1871., osnovane su tt Carigradu još banke ,,Au6tro-Ottomane“ i ,,Banque Aus t r o-T u r q u e“. Ovc sit se u giavnotn bavile žđjezničkim koncesijama. Uz banku austro-otomansku, kojoj je gtavnica iznosi'a 21/s milijttna funti, bijahtt u glavnom anglo-austrijska banka i Union-f^ank u Beču. Uz zavođ ,,Banque Austro-Turque“ s evropske strane niedju ostalima bijaše i više galatskih bankara (Camondo, Zarifi), koji su ttpisali glavnice dva milijuna funti. Ntt oba su ova zavoda propala Hslijeđ nesrctnih operacija. Austroturska banka je likvidirala 1873., a austrootomanska 1874. Tada je osno\ r ana biia Banque de Constantiuopic“ s glavnicom od milijun Tunti (engieski i titrski kapital). Jedina zaista „dontaća" banka bijaše „Socićtč Ottomane de Cltange e t de Va Ie u rs“, koja je 1872. bila osnovana sa 600.000 turskih lira. Ovdje je bio većim dijeiom turski kapital. Ova je banka preuzela likvidaciju zavoda ,,Bnnque de Constantinople", Tto i sama je Jikvidirala 1884. -*■

narodna priureda. Bkopski upštinski budžet. Sastavljen jc i potvrdjen ođ okupactonc vlasti budžer grada S k o p ] j a za 1917. godlnu. I to u slijedećem iznosu: Redovni prihodi 1,126.700 leva Redovni rashodi 1,010.927 „ Izvanredni prihodi 9 000 „ Izvanredni rashodi 124.500 „

Fliiancljsko kazdovanje grada Varšave. ,,K ur jer Warszawski'* piše 0 tome slijedećc: Magistrat grada Varšave predvidio je za godinu 1916. deticit od 12 milijuna rubalja, ali je isti dobrint financljskim gazdovanjem sveden na 6 milijuna rubalja. Prihodi su bili za tri milijuna rubalja manji, nego što to bijaše predvidjeno, a glavni uzrok tome je cslabila financijska snaga poreskili obveznika. Od 4.2 milijuna rubalja godišnjeg duga jedva je polovina otplaćena, jamačno zato, što se veći dlo dotičnih obveznica nalazi u Rusiji, te nije podnijet za isplatu. Dalje je izdao magis f rat 2 milijuna rtibalja, koji u proračiinu nc bijahu predvidjeni, i to sekciji za živome namirnice, zatim na dobrotvorne svrhe 10 milijuna, čimc je budžet za tu rtibriku prekoračen sa 4.5 milijuna. Rečeni list preporučuje, da se svi pripadnici drugili opšcina, koji su do sad priraali poraoć od grada Varšave, upute u svcje opštine, te time izđatak za iste smanjio sa 3 milijuna rubalja godišnje. Prva hrvatska štedionica u Zagrebu. Rad n a j v e ć e g novčanog zavoda u Hrvatskoj u prošloj godini. — Povećanje akcijonarskog kapitala. — Proširavan j e p o s I o v a n j a. U sjednici uprave „Prve hrvatske štcdionice" ođ 28. fcbruara o. god. izvjcstio je giavni ravnatelj, dvorski savjetnik Milivoj Crnađak o zaključnitn račtmima prošlc poslovne godine, koji završtiju sa čistim dobitkom od K 1,471.45 9.92, odnosno sa prenosom dobitka od pretprošle godine od K 326.924.68, sa uktipntm dobitkoin od 1,798,402.60, koji će stajati na raspoloženje glavnoj skupštini, koja će se sazvati na dan 17. marta o. g. u svrhu razdjeljivanja. Cisti dobitak veći je za K 151.000 od. proš'ogodišnjeg, tako da 6e uprava predložiti glavnoj skupštini, da se isplati 1 veća dividenda ngo ii lan, naime K 320.— po dionici. Prva hrvatska štedionlca baviia se kao dosada, tako i u prošloj godini poglavito svojun redovnitn posIovitna, ostavivši na stranu finansiranje raznih prcduzeća, nastalih jx>vodom rata, te je gotovo u svim granama svojeg redovnog posla postigla lijepe rezultate. Ulozi su porasli za 52 milijuna krttna kao nikada đosada i dostigli svotu od K 164,800.000.—. Vjeresijski (kreditni) poslovi su se uprkos znatnim otplatama kod mjenica i zajihova, održail na skoro istoj vlsini pretprošle godine, jer stt predujmovi na hartiji od vrijednosti i đužnici u tekućem » ačunu znatno porasli, a sveukupne aJrtive prevazilaze svotu od 230 -milijuna kruna, te sti porasle za 57 miiijuiia krutta. Promet blagajna porasao je za preko 700 milljuna kruna. Uslijeđ zuatnog proširivanja rada ovog zavoda, a naročito uloga, nastala je potreba, da se vlastita sredstva đovedu u sklcd s tiniei pa.je uprav'a zakljitčila, prcđiožiti gJavnoj skupštlnl, da se dionlčka glavnica povisi od K 6,000.000.na K 1J t!0C 000.— izdavanjem od kom. 2000 dionica, i to po uslovima, koje će uprava naknađno ntvrditi. Ujedno je zaključila proširiti poslovanje zavoda novont grauom, izdavanjem komunalitih zađužnica, jer I ako je zavod do sađa davao zajmove opštiiiama, nije đosada po svojim statutiiina na te zajmove mogao izdavati i u promet staviti komunalne zadttžnice. U tu će se svrltu osriovati naročiti jamčevni fond od K 3,000.000.— 1 izvesti potrebnc promjene pravila. Cijena bakalara. Iz Dalmacije javljaj'u, da se onamo teško nioglo naći ribe bakalara, dok mu je bila cijena 4 K na kg; a, pošlo ^pu je sada đignuta cijena na 9 K, sada se može bakalara dosta dobiti. H*i Cijena srebru u Njemačkoj. U njemačkoj je cijena srebru poskočila na 155maraka po kilogramu, te vlada namjerava ustanoviti maksimalnu cijenu za srebro.

Carinska deklaraclja za Švajcarsku. Prema zaključku švajcarskog savezničkog vijeća od 5. oktobra 1916. treba od 1. novembra 1916. da carinska deklaracija, koja se za svu robu, što se uvozi u Svajcarsku, mora predati uvoznorn carinskom uredu, treba da sadrži vrijednost u švajcarskoj valuti. U dalmatinske poštanske štedionice uloženo je m eseca januara u štedionički odio 242.340 K, a pbvraćeno je 93.712 K. U prometu šekovima uloženo je 8,643.554 K, a isplaćeno je 2,877.219 knma.

Dobit fabrike papira. Iz Praga javljaju, da čisti dobitak onamošnje fabrike p. pira nakon raznih otpisa iznosi 1,043.016 kruna. * ^ Poskupljenje plugova. Nanovo su poskupili plugovi tako, da sada obične prodaju već po 170 K. y

Detektivi po gostionicaina. U posljcdrtjc vrijente pooštrena je u P a r I s u naredba, da posjetioci gostionica u iuteresu štednje za ručkom ne smiju poručivati više od dva jela. Sada se, kako piše list ,,L‘0 e u v r e“ po pariskitr. restoranima često vidjaju neki čudnovati gosti, koji uvijck sjede satrti za se i jedu svoj ručak ili svoju večeru više sa ttckom očajničkotn energijotn nego li sa aretitom. Pošto pojcdu „zakonom propisanih" dva jela, oni redovno zovu kelnera i šapotom ga mole, ne bi li im ,,da niko ne primjeti" mogao donijeti još koje jelo. Ako kelner odbije riječima „znate, stroga jc naredba... kazna i t. d., oni bi satno zadovoljno uzdahnuli, a ako iin ipak kelner ispuni ,,želju“, pa ,,da niko ne prinijeti“ donesu još koje jelo, oni odmah zovu gazdu i ,,cepntt“ ga za nekoliko sto1 tina franaka. Ti su 4ajanstvetii go’sti, veli lisf, naročito odredjeni gostionički detektiv:, koji nioraju raspolagati vanrcdnim stomakont, pošto svaki od njih svakog dana za ručkom 1 za večerom mora obići bar po tri gostionlce. Ostalo bi, pita ,,Oeuvre“, samo skromno pitanje, ko će kaznitl ove detektive, pošto oni za svakim obcdom pojeđu ,,u zvaničnoj dužnosti" bar po šest jela, I to pod pretpostavkom, da tu savjesni kelneri i kafedžiie, hiače morajtt u „opštem interesu“ još više pojesti. Ali, šta da se rađi; „salus rei pttblicae suprema lex esto!“ KHovi kao napadači brodova. Tvrdi se, da se je ne jednom dcsilo, đa je kit nagao kakav brod i da su tom prilikom f ljudi strađaJi. „Prometheus" navodi za to više slučajeva. Tako je godinc 1829. napao jedan kit na brod, koji se bavio lovom na kitove, i prevrnuo ga je, te se uslijed toga više ljudi utopilo. Godine 1875. napao je jedan kit na parni brod „Scytiiia“, te je ovaj u borbi izgubio jednu krmu, dok je kit podlegao teškim ranama. U skoro se mrtav pojavio na ntorrkoj površini i parni brod och r ukao ga je u najbližu luku, gdje se ispostavilo, đa je ovaj morski sisavac inierio u dužini 29 metara. Godine 1894. napao je kit đansku jedrilicu „Annu“ i potopio je, a njezina po» sada jedva se spasla bjegst\ r om na čamciina za spasavanje. Godine 1894. je jeđan kit potopio fedan parni brod, a jedan kit je čak napao veliki njemački brzi parni brod „Kaiser Wilhelm der Grosse". Naravno da mu nije niogao nir.ogo nauditi. Ipak je brod morao neko vrijeme da pirekine putovanje, jer se tijelo izlomJjenog kita zahvatilo oko lopata krme, te ova nije mogia da djcjstvuje. Serttra protlv raka od rar.a. Prof. Laveran saopstio je pariskoj znanstvenoj akadentiji, da su dva liječnika na Pasterovom zavodu — dri W e i nberg i Seguin — iznašli serum protiv mikroba, koji prouzrokuje rak na ranama. Ako je to istina, tađ je ovaj pronalazak od neprocjcnjive \Tijednosti za čo\/jcčanstvo«. t Smrt Jednog francuskog inateinavičara. Cuveni francuski matcmatičar Jean Gastan Darboux, tajnik akademije znanosti, umro je u 74 godini živofa. Darboux je, kao profesor na Sorboni od 1873., stekao velike zasluge u matematičkoj analizi; on *je bio naročito jak u điferencijalnoj geometriji. Medju njegovim se radovima naročito ističe opšta teorija o površinama. Izdavao je i matematični stručni list a bio stalni saradntk raznih matematičkih časopisa. Pozid m pretplotii! Od 1. marta počeia je nova pretpiata. Umoljavamo, da istu biasovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavljanju pretplate, upozoruje se na nove cene, koje su sledeće: Kjesečna pretplata: u Beogtadu I u krajeviraa zsposjednutlm od c. 1 kr. četa za bojnu 1 etapnu poštu K 2.u Beogradu sa dostavom u kuću ... . 2.50 u Hrvatskoj-Slavoniji, Bosnl-Hcrcegovlni i Dalmacijl „ 2.60 u ostalim krajevinta Austro-ugarske momrhlje „ 3.u Inostranstvu . . ' .450 Kod plaćanja imade se tačna adresa čltko navesti. Kod presellvanja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nove adrese takodje i predjašnja adresa navede. Adminlstradja „BEOGRADSKIH NOVINA" Et pošta Beograd.

Poslfletfnje Drzolflvne vljeilf, Izvjestaj bugarskog glav!>og stožera. Kb. Sofija, 5. marta. & Maćedonsko boiište: 2L U podrućju Bitolja i Moglen i c e slaba topnička vatra i vatra minama; u dolini Vardara slaba topnicka vatra i živahna djelatnost letilica. Na donjoj S t r u m l topnička borba sa prekldanjem i neznatna izvidnička čarkanja. Runiunjsko bo.iište: Na zapadtt i istoku od T u I č e j e Infatiterijska paljba I vatra niašlnskih' pušaka. Izmedju prednjih straža kod Mabmudijc pokušalo je jedno rusko pješačko odjcljcnje, da se na fedit približi našoj predstraži, no bilo jc našom vatrom raspršeno i rastjerano.

Fotopljeni brodovL Kb. Rotterdam, 5. marta. P o t o p f j e n i su dalje ovi brodovl: cngleski parni brodovi „Huudsman“ (7460 tona), „Clam Sarquare“ (7858 tona), ,,Jolo“ (4000 tona) i „LangHurst“ (5053 tone); francuskl parni brodovi „Ellorne" (603 tone). brodić „Lementine" (720 tona), brod „Lacoyone“ (2589 tona), trinaset francuskih' rlbarskih ladja. Nadalje se nezna za sudbinu ovih engleskih brodova ,CIearfleld'* (4229 tona), te ,,Busanna“ f Jugsten* 4 . Odfaganje auieričkog scuata. Kb. Washington, 5. marta. Reuterov ured javlja: 4. o. mj. odfožio se scnat, a da nije došlo do glasattja odnosno naoružane neutralnosti. Pošto je senatski poslovmik, koji ne poznaje nikakva ograničenja u raspravama, omogućio nekim pacifistima I prijateljima Nijemaca. da uastave debatu do podue, prestala je sama po se-< bi sadašnja serija kongresa. Od 96 senatora 83 je njih potpisalo izjavu, u kojoj izjavljuju, da su odlučne pristalice osnove I ujedno žale, što im nije bilc moguće, da s njome prodru. Potopljen engleskf razarač. Kb. London, 5. marta. Admiralitet saopštava, da je 1. o. mj. u Sjevernoni moru sa cijelom posadom potopljen jedan egleski razarač. Drži se, đa se sudario sa minom. Borbe u Perziii. w ' Kb. Stockholm, 5. marfa. Petrogradska brzojavna agencija javlja: Rusi su zauzeli Hamadan i gone odstupajućeg neprijatelja.

Zoonlčne objiuie. S. Br. 2362. . , * OBJAVA. Kalaninctije boginja u Bćogradu. Na osnovu narcdb: a i k. vojne glavne guberm'je u Srbiji, ođjel. 4, br. 4467, tačka 5. od 26. juna 1916. naredjuje se: Sva djeca, koja protivu boginja nisu još kalamnjena, dalje ona djeca, kojima se kalainnjenje u prošloj 1916. god. nije ‘primilo, i sva ona lica, koja ne mogu uvjerenjem utvrditi da su kalamnjena, inoraju se podvrgnuti kalamnjenju. Kalamnjenje će se vršiti besplatno u vremenu od 1. do zaključno 31.. marta u gradj. skoj ambttlanti u Beogradu, KralJ. Milanova ulica br. 61, svakog dana izmedju 9 i 12 sati prije podne. Lica, koja bl se poslijc 1. aprila zatekla bez uvjerenja o kalamnjenju boginja, kazniee se polidjski novčanoin kaznom do 300 kruna, jli zatvorom do 30 tiana. ' , % C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo Dnfpfrrl N»t>ol)«jW»nn«mw mćttn prottv »pMtmliaa rUiUJui SoletU (Ćhokr*. llphu« 11 d.) luu ptliodno (1*9 HT KRONDORFER SAUERBRUNN. <M tJ»*OTl!o, o*vl«i*vaiu£4 I okroplJialodL l*vr*t*<| •odaUk «Uo I luptnjiu. aJ«m Kroaiorfor, Soo.poa* ZolUapuio UL Olavno »tovarUte za Srbljo I Btogradi Apoteka Protić, - Beograd, Kralja Milana ullca 82 ,