Београдске новине

lziazi:

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedlni brojevl: U BMfnia 1 a krajMlna zspo5|eUnui;» oa o. 1 kr. Ceta po clj.nl 1 holora V HnrotskoJ-Slavonl|l, Bonal - Hercogovlal

MJeoeSns pretplata: U Boogradn 1 o kraUvlmn uponjodnotlm od l o. 1 hr. Coto u hojnu 1 otnpnupstta..!!•U Baagnda sa doitnvom ■ kuCu .... 1 t SB U Hrratikol-Slovonljl, Bainl-Horcngovlnt 1 Dalmaciji t g p- 0 g

liraa o» 0 | podruCJi po djtnl od. . . . II hslora

Uostailmkra]ev(maAuttro-ugarsk«monarhll« K U Inottranstvu , | A 59

Oglatl po cljenlku.

UradnlStvo: BEOORAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telofon broj 83. Uprava I prlmanja pretplata Toplićln venae broj 21. Telefon broj 29. Primanje oglata Kneza Mihajla ul. broj 38.

Br. 67.

BEOGRAD, subota 10. marta 1917.

Godina III.

' Rotnl Izuještnjl. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 9. marta. Istočno boflšte: Front maršalapl. Mackena e n a: Nema nikakvih naročitih dogodjaj'a. Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: Izmedju dolina U z i Csobanyos znuzeli su austro-ugarski pukovi pojačani njemačkim odjelenjima, na juriš pogranični jako ušančeni vis Magyaros. Neprfjatelj je ostavio u našim rukama 6 časnika, 600 vojnika, više mašinskih pušaka i sprave za bacanje tnlna. Naročita pohvala pripada 10. ugarskom domobranskom p : ešačkom puku. Istočno od G y i m e s a razorena je jedna ruska karaula. Front maršala princa L’ e o p o Iđa bavarskog: Nema ništa novoga da se ja$. ' Talijansko I jugoistočno bojište: Nema promjene. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. HOfer, podmaršal. Izviešta] njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 8. marta. Zapadno bojište: Ponovo se povećala topnička djelatnost na širokom trontu u C h a m p ag n i. Gdje je inače vatra bila gušća, tu se ticalo vlastitih i neprijateljskih priprema za manje borbene djelatnosti. Zapadno od Wytsch n efe prodrla su naša jurišna odjeljenja u engleske položaje i vratila se sa 37 zarobljenika, dvije mašinske puške i jednom spravom za bacan e mina. U oblasti Somme je dolazilo često do sukoba izmedju izvidničkih četa. Tu smo zarobili 15 Engleza. Poslije bubnjarske vatre Francuzi su u Champagni južno od Riponta napali na položaje, koje smo im uzeli 15/ februara. Pošlo im je za rukom da prodru u pojedine rovove visa 185 I u champagnski majur, na ostalim mjestima su odbijeni. Protivnapadom su povraćeni rovovski dijelovi visa 185; majur, koji u dolini leži, nalazi se još u rukama protivnika. Na lijevoj obali Maase francuski napad je bio upravljen grotivu naših linija na južnom obronku visa 304; napad je propao. Jednovremeno izvedenim našim preduzećem kod šuma Avaucourta zadobili smo, bez ikakvih gubitaka 6 zarobljenika i dvije mašinske puške. Podlistak. ltn putu. Srpske gusle. Sunce je već utonulo Iza dalekih gora, pokrlvenih snijegom. Suton se počeo spuStatl tiho l neosjetno... Daleka brda gufcila su se sve više 1 više u gustoj, siv.oj magli... Nastupfla je noć, vedra 1 tiha. Nebo se osuld bezbrojnim zvijezdama, koje sa sijale i treperile na jasnom nebesnom svodu. Na skoro se pomoli na horizontu I pun mjesec i srebrenom svjetlošću svojom ožari svu okolinu i osvjetli put, koJim smo jezdili. Moj čičica nije htio više ni da pušl svoju lulu, već češće žuraše konjiće, koji su često frkati i saml se žurili, da što prije stignu štali. — Za jedno pola sata, gospođine, bićemo u toploj sobi pored pećl u kojoj .veselo puckara vatra, hrabrio me moj čičica, žureći sve više I više svoje male konjiće. 1 ja sam već žello, da se skinem sa kola, na kojima sam proveo cijeli dan, .vozeći se po neravnom drumu, pokrivenom snijegom i zaledjenim blatom. — Evo ga i selo. Sad ćete vidjeti gdje ću Vas odvesti, prene me poslije kratkog vremena moj kočijaš. Znam, da ne ^ete nikako, pored sveg mog navaijivanja, zažaliti na menb i moju vožnju, produžavaše on osmjehujući se veselo. Ja sam i sam želio, da što prije stignem, jedno zbog hladnoće, koja je otpo-

U februaru potopljeno oko 900.000 tona. — Maršal barun Conrad o ratu i miru.

francuski razorač potopila jedna c-d austro-ugarskih podinornica, jer se baš u posljeđnje vrijeme razabiralo iz engleskih listova, da u francuskini vodama austro-ugarske podmornice razvijaju živahnu d.ielatnost. „Cassini" je puštcn u more 1894. god., spadao je dakle u red starijih tipova, kojima brzina iie mo-že 'više ođgovarati modernim zahtievima. Stoga je ^jerovatno, da" je potoplieni razorač „Cassini 11 obavljao na francuskim obalama onu izvidničku slnžbu, o kojoj se govori u brzo.iavnoj vijestl o potapljanju. Torpedovanje ,,Cassinia“ jes:e iedna dalja, za središnje vlasti vrlo povo-ljna potvrda činjenice, da se neograničeni podmornički rat u Sredozenuiom moru vodi vrlo energično. Dva dana uzostopce javlja njeinački admiralski stožer o uspjesima foga rata u tom području. J u č e je javljeno, đa je potopljeno đaljih osatn parnih brodova i sedam jedrenjaka sa ukupno 43.000 tona zapremine. medju niima četiri sa tovarom životnih namirnica i uglja za Italiju. D a n a s pak ponovno javlja njemačkl ađmiralni srožer o potapljanju daljih devet parnih brodova f tri jedrenjaka sa ukupno 32.000 tone zapremine. U kolikoj mjeri ncograničeni podireoirnički rat osieća Sarrailleva vojska, može se vidjetJ iz vijestj, prema kojinia se oni transporti četa i ratni materijal. koji su odredjeni za Itialiju i Solun. obavljaju sada kopnenim putem, željeznicom iz Francuske u Italiju. a odatle se onđa otpravjjaju želieznicrnn do Brindisi-a; fe otud opet pošto se vodeni put Ipak ne da potpuno izbjećt — ukrcaVaju se na ladje i otrantsklm moreuzom nastoje prebacitl ti Avlonu. Svakako, vrlo zamršeni obilazni put, koji zahtjeva innogo više vremena, nego li neposredni vodeni put, preko Gibraltara! Najprije transportne teškoće na francuskim i talijanskim željeznicama. onda iskrcavanje iz željezničkih vagona I ukrcavanje u transportne brodove u Brindisi-u, zatim ponovna iskrcavanje u Avloni. otkuda se opet sve mučnim. kopnenim putem kroz Grčku mora otpremati u Solun! Kolikl dak!e mora da je strab sporazumnih sila pred po-dmornicama središnjih vlasti. Otrantski moreuz

(morski tjesnac), kako se u Italiji tvrdi, tobož je osiguran od podmorničkih napada čelfčnom mrežom, no kolika je vrijednost tih čeličnili inreža, pokazaie su prije nekoliko dana čak njemačke t o r p e d n j a č e. prodrijevši kroz istu takvu ,,preprjeku“ u kanalu La Manche, a da pri tome nijesu imale nikakvili gubitaka. Kad su to mogle da učine torpedn.iače, jasno je, da će tim lakše moći da učine podmornice. Aiistrougarske podmornice morale su medjutim već i da prodru kroz taj ..zašfićeni“ otrantski moreuz, pošto inače ne bi ni mogle da ki-stare po prostranom Sredozemnorn moru. A onda, zar nije već mnogi ratni brod sporazumnih si!a nastradao baš u tom ,,osiguranom“ otrantskom moreuzu? I onet se dakle vidi, kakvim se sve sredstvirna služe | u sporazumnim krugovima i n sporazumnoj štampi, da se međjusobno ohrabre.

Uea^rffRičenl. pntfmornički rnt. Nova potapljania u Sredozemnom moru. Službcni njemački izvješ t a j. Kb. Berlin, 9. marta. Wo!ffov ured javlja: L! Sre"dozemnom moru potopljcno je nadalje: devet parnih brođova i tri jechenjaka sa 32.000 tone zapremine. Me-' diu njima: 14. februara naoružan! talijanski parni brod ,,Torino“ (4159 tona), sa tovarom pamuka 1 kokuruza, na putu iz Aieksandrije za Genovu; 20. fehruara naoružani emrleski transpormi brod ,,Rosalie“ (4237 tona). sa tovaroni municije i zobi na putn iz Ne\v-Yorka za Solun; 21. februara naoružani engleski parni brod ,.Wathfield“ (3012 tona) sa 4500 tona magneziia na putu za Englesku; 22. febrnara jedan francuski parni brod sa nekih 1000 tona: 23. februara naoružani engleskl parni brod „Troian Prinzess“ (3191 tona). krcat raznim tovarom: 26 . februara naornžani engleskl parni brod ,.Buruby“ (3665 tona). sa 5200 tona uglja na putu iz Carđiffa za Alžir; jedan naoružani nepriiateljski transportni brod sa nekih 5000 tona, sa tovarom uglja, i grčki parni brod „Viktoria“ (1388 tona): 3. marta naoružani emdeski parni brod ,,Cravgendoran“ (2789 tona), sa tovarom uglja. Načelnik admiralskog stožera ratne mornarice.

Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o 1da bavarskog: Nema ničega znžfcajnog. Front general-pukovnika radvojvodfc J o s i p a: lzmedju Trotusa i doline Uz jurišale su naše čete na kosu visa M agyaros i susjedne ruske ušančene položaje. Zarobili smo 4 časnika i 600 vojnika, zaplijenili nekoliko mašinskih pušaka i sprava za bacanje mina. Kod vojne grupe maršala pl. Mackensena I na maćedonskom frontu stanje je nepromijenjeno. U februaru smo izgubili 24 letilice. Naši su protivnici na zapadu, istoku i na Balkanu izgubili 91 letilicu, od kojih su 37 u našim rukama, 49 je palo sa onu stranu naših linija, a samo je 5 prinudjeno da se spuste. Prvl zapovjcdnik glavnog stana p!. Ludendorff. Szvještaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija 9. marta. Maćedonsko bojište; Jedna engleska četa pokušala je, da operiše sjeveroistočnoodDojranskog jezera, ali je u tome zadržana od naše vatre. Na ostalim frontovima slaba artiIjerijska vatra. Uvardarskoj dolini živahna djelatnost letilica. Rumunj'sko bo.ilšte: Ništa od značaja.

PoSmorničHi rot u Sredozemnom moru. Juče nam je javljena brzojavna vijest o potapljanju francuskog torpednog zarozača ,,Cassini“, koji je u Sredozemnom , ‘ moru od jedne neprijateljske podmornice torj\ednim hitcem otpraćen u morske dubine. Iz brzojavne se vijestl nije moglo razabrati, da li je u pitanju njemačka ili austro ugarska podmornica, koja je postigla ovaj znatni usj)jeh, a nije označeno ni tnjesto, gdje je pctopljen razorač ,,Cassini“. Može se medjutim pretpostaviti, da je čela u ovoj vedroj, lijepoj Hioći, da steže sve više, a drugo ml je moj čičica spremao - neko interesantno iznenadjenje, o kome nije htio ništa da ml kaže. Za nekoliko minuta pojaviše se lijepe, bijeio okrečene kuće jednog velikog sela u okolini Rudnika. Lijepo ušoreno selo pružalo je prijatnu sliku u ovoj jasnoj i tihoj noći. Psi zalaiaše na nekoliko mjesta, objavljujući naš dolazak. Nekofiko vrata se ljubopitljivo otvoriše, ali odmah zatim 1 zatvoriše. • — E, ovdje ćemo, dobad mi moj čičica, utjerujući kola u jedno veliko prostrano dvorište, ogradjeno đrvenim okoranlm plotom. — Gle, čiča Marinka, otkud ti? E, baš si udesio kad valja, Paš ti znaš kad treba doći. Ovdje je i čiča Bogoje i strika Pera, sad baš Radoje gudi uz gusle, onu Iijepu pjesniu o Kraljeviću Marku, što ti najradije voliš slušati, ubrzo ispriča sve to jedan mladić, veselog i prijatnog lica, sa kojeg siiaše nešto iskreno. — E, e, baš dobro. Velun ja mome gospodinu, ania saimo čekaj, da vidiš gdje ćemo, pa ćeš noćiti i dvije noći, a ne jednu. Uvedi ti gospodina unutra, a i ja ću sad, dok odvedem moje male konjiće u štalu. U tom izadje iz kuće čovjek srednjih godina, koji se upuli pravo nama. — Bajo, evo došao čiča Marinko sa jednim gospodinoin. — Ene de, e dobro došli! Pomozi Bog, gospodine, srećan dolazak, e baš vi vala, kad ste se sjetili. — Bog ti pomogao, odvratih ja, i stiskoh čvrstu i jedru ruku ovoga čovjeka,

koji me prvim svoiim riječima već bio . pridobio. • — Ajđete vi, gospodine, unutra tamo je topiije, đok člča Marinko ostavi svoje ždraiiće: a ti čiča Mariuko požuri, Radoje več gudi onu tvoju pjesmu. Moj kočijaš žurno uvede svoje konjiće. a ja se uputih unutra sa svojirn domaćinom. Oko ognjišta, posjedalo oko 10-^15 koje ijudl, koje žena i djece oko guslara Radoja i niko ne trepće, čulo bi se zujanje muve, ni popac ne.pjeva svoju pjesmu i on se zavukao u svoju rupu i sluša pjesniu o dvoglavom Arapinu f junaštvu Kraljevića Marka. Kad udjoh gusiar prekide pjesmu 1 svi skočiše na noge. Ja se pozdravih sa svima i umolim ih, đa produže pjesmu, jer je i moni samom đavna želja, da čujem nekog dobrog guslara. — E vala, ka što je Radoje, nema mu ravna u našem kraju. Kad on zapjeva svi piačemo i od radosti i od žalosti, odvrati mi domaćin. Dok sam ja sjedao na malu tronpŽnu stoiičicu, domaćin već izdavaše naredbe, da se što prije zgotovi večera za mene i moga kočijaša* koju smo istinski rečeno isčekivali đosta žeijeno. — Da oprostite, gospodine, dok večera bude gotova da nam Radoje gudi i pjeva, prijatnije ćeš i ti večeratl, znam sigurno, poslije njegove pjesme. Ja i sSm umoiih Radoja, da produžl pjesmu, koju je započeo 1 napomenuh, da odavno želim, da se što bližc upoznam sa guslama i pjevanjem uz njih. Pričfckaše čiča Marinka. On udje, nazva: dobro veče, i sjede bez riječi kraj

ognjišta, opruži svoje noge što bliže vatri, upre pogied na Radoja i načuiji uši kao zec. Radoja otpoče. Nasta tajac. Gudalo se polako povlačilo preko struna, strune su jccale, plakale, opiakivale zajedno sa guslarom pjesmu, koju je Rado.ie pjevao. Kad Radoje završi ovu piesmu, svi graknuše: — De, Radoje. pjevaj nam Banović Strahinju. Radoje povuče gudaloin i otpoče divnu pjesmu o Strahinjiću Banu: „Što jedan put britkom sgjiijom maše Britkom sabljom i desnicom rukom Palc đvadeset ođsiječe glava“. Guslar je pjevao diviio, božanstveno. Pun muški glas odjekivao je tužno kroz ovu grobnu tišinu, a gusle su iecale oi>jevajući hrabrog Strahinića Bana. Poslije ove pjesme Radoje umoli, da se maio odrnori, a ja upotrijebim ovu zgodnu priliku, da od njega đoznam što više o guslama, gudjenju uz njih i pjevanju uz gusle, koje doiazi u naročito pjevanje nar/>đno. — Eto, gospodine, otpoče Radoje, mi ovakt na srijed doina, kraj ognjišta, na konie bukti vatra, iskupimo se sva domaća čcljad, te guslamo i pjevamo. Istina lijesme uz gusle najčešće se pjevaju o slavi, svadbi, gozbi, aii i u opšte u svakoj pfjlici, kada se iskupimo ovako bilo u kuči, bilo ma gdje, gdje se iskupi poviše naroda. — Gusle su glasnici naše stare slave, one su tumači sviju boiova. Pri zvucima njiliovim niče u duši misao, od nje tek radjaju se junačka djela. One opijaju i po-

U febrnara potopljeno 900.000 tona. (Naročiti br/ojav „Beograd. Novina"). Berlin, 9. marta. Kopenhaški inornarski izvjestilac „Deutsche T agesze'ltunga" javlja, da su u dobro upućenim krugovima procijenili, da je u mjesecu februaru potopljeno svega 900.000 tona brodova. Ovu ogroinnu brojku, kad se uzme u obzir, da je neutralna plovidba gotovo sasvim obustavljena, nije niko očekivao. Zabrana gradjenja brodova u Amerld za tudj račun. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Amsterdam, 8. marta. U Siedinienim Državama, u koiima su neutralci dali da se sagradi oko iedan i po milijuna novih tona, što je trebalo da se izvrši do kraja 1918. godine, sđd je zabranjen svaki izvoz brodova, koji se grade za tudj račun. U ovome će biti oštećeni pogiavito n o r v e š k i i šveđski brodari, koji su u nova gradienja uložili sav svoj ratni dobitak. Mnogi norveški brodari nemaju sad nikakvih brodova, te su svu svoju nadu polagali u novo sagradjene brodove. Za niih injera Sjedinjenih Država znači uništenje velikih budućih nada, što će u ostalom naniieti velike štete i neutralnoj privredi. Potopljeni i uastradali brodovi* . Kb. Rotterđam, 9. marta. Prema „Maasbode" ovdje kruži vijest. da je holandski parobrod ,,Y s t r o o n“ 960 tona, koji se tvalazio na putu iz Amsterdama za London, torpedovan. Kb. Kopenhagen, 9. marta. Listovi javljaju iz K r i s t i j a n ije: Za vriieme jučeranje bure je na murmon.skoj obali bačen na otvorena more jedan veliki natovareni ruski teretni jiarobrod. Naknadno se utvrdilo, da je parobrod potonuo. Vrijednrst tovara iznosi oko 10 milijtma rubalja. Posada je sjjašena. Sudbina jednog brazilijanskog broda. (Naročitl hrzolav „Beograđsklh Novlna“.) Karisruhe, 9. marta. ,,B a d i s c h e P r e s s e“ javlja iz Lugana: Prema jednoj vijesti američke agencije iz Rio de Janeiro, ništa se ne zna o sudbini trećeg broda, koji ie preko zabraniene zone otputovao ja Evropu. Usliied toga vlađa veiika uznemifenost u brazilijanskim brodarskim krugoviina. Postoji bojazan, da će se prckinuti đipiomatski odnosi izmedju Brazilije i Njemačke, ako je brod potoplien.

strekuju. One su nam bile i otac, i majka, one su nam bile više nego i mi sami. Gusiama začinjavamo svu gorčinu mučnoga života svoga: pjesmom i gus!ama, koje odjekuju s kraja na kraj jvih’ naših krševitih planina i li.iepih gora. Guslama opjevamo u pjesmi svoje vrlinc i svoje poroke, svoje težr.je, svoje osjećaje, pretrpljene muke i bolove. Mi rtemamo veće i prijatniie zabave nego guditi uz guslc i opjevati viteška djela svojih djedova i svojili starih. Narod sc kupl oko guslara, jer ga njegove pjesme upoznaju sa miiiulom slavom 1 veličinom starom; gusle ga potsjećaju ra mnoga slavna djela iz davrrine. Gusle mu zbore najrječitije, najjasnije o krvaviin megdanirna, o boju Kosovskotn, o divnoj ljubavi Jugovića majke, o sestrinskoj Ijubavi prema bratu, o bratovljevoj ljuhavi prema sestri.... one mu griju dušu i srce, one mu stvaraju nov život i daju nove idcjc i nove želje. Svoj snoinen sačuvali smo u svojoj pjesmi i guslama, koje nain kroz duga vrcmena. puna tešldh iskuše-. n.ia. živo budišc svijest i negovaiiu narodnl osjećaj. Pored gusala slušali snio svoju slavnu prošlost, gusle su nas krijcpile u najtcžim prilikama. Gusie su nam očuvale divan spomen o Krai.ieviću Marku, našem najvećem legendarnom junaku, za koga nema primjera, đa je narod u pjcsmi ikoga toliko uzdigao, junaštvo mu, pravdo i *Slavu opjevao. Narodna muja uz zvuke gusaia kroz usta guslareva opjevala 1e i proslaviia ovog narođnog ljubimca zvučnom lirom i naslikala živim bojama svoje fantazije. , Gias gusala raziiježe se po svima jirajevima. Đjeca se uče da pjevaju i