Београдске новине

Sirana 1

10. marta 1917.

Posliedlce neogranlčenos podmor* nlčkoK rata. (Farofiti brzojav „Ijeograd. Novina"). Berlin, 9. marta. „Rotterdamer Maasbode * 1 '; Kad bl se potapljanje brodova nastayllo a a m o u onoj mjeri, kako je to Wo slučaj od oktobra 1916. — a vjerovarno je, da 6e se prema ovogodišnjoj lebruarskoj statistid u ogronmoj mjefi povećati — onda b! se godišnje poKopllo 4 do 4 ! po mHijuna tona. Sva brodogradillštia na svijetu, izuzevši NJemačku, ne mogu 1 pored najvećeg oapora da Izgrade u godinl dana više od 2 milljuna tona novih brodova. Sta uva. statistika znači, ne treba spominja*. Naoružanje trgovinskih brodova. (Narofiti brzojav vBeogradsKih Novlnat) Rotterdam, 9. marta. ,,Ne\v-York Herald“ javlja iz Wathingtona: Opžte se govori, da će mini•tar pravde Oregori izvijestiti predsjednika Witeona, da nj-emu pripada pravo Ba naoruža trgovinsloe brodove. Mnaieska rekvizicija brodova. (Naročiti br/oj.iv »Beogradskih Novina ) Budimpešta, 9. marta. ,,P c s t e r L l o y d“ ima tz Haaga pvu brzojavnu vijest: Do sada se rekvlcicija britanskih brodova nije odnosila i na hrodove, koji puhiju za Australiju i blovi Seetand, jer ti brodovi zbog dalekog puta nisu uzimati u obzir za tjesni saobraćaj. Sađ je cngleska vlada uslijed »vc većeg pritiska podmorskog rata uaredjla, da 1 svi ont brodovi, koji održavaju vezu sa pristaništima, koja leže izvau britanskih voda, podležc u buduć« rekvizidji. ‘ Dalja ograničenja u Fraucuskoj. '(N» ročiti br/ojav „Beograd. Novina"). Ženeva, 9. marta. Zbog navodno predvidljive slabe ižetve u 1917. god. mora se potrošnja hljeba u Francuskoj ograničiti za daljih 04-38%. Šta pričaju ,,gosti“ jedue poduiorniceKb. Kopenliagen, 9. inarta. Prije nekoliko dana vratila se jedjut njemačka podmornica u svoje polaz.no pristanište, na kojoj je biia po»ada sa broda „Stortkog", koji je po•topljen 7. februara. Od ove posade su odvedeni u njeniačke zarobijeničke iogore jedaii Englez i trojica Rusa, dok su podanicl neutralnih država, i to 5 Danaca I 10 Norvežana pušteni u do»novlnu, pa su daruis prispjeli ovanio, .Ovi su mornari jednom saradnlku uvdašnjeg llsta ,,Polltlken“ ispričali svoje doživljaje na podmoruici, na kojoj su proveli ttri nedjelje, to jesto od kada im je brod torpediran, pa sve dok sc nljc vratio u Njemačku. Oni vele, da je komandant poclmornice bio vrlo lju.bazan, a da se i ostala posada prljateljskl ophodiia sa „goslltna", sa kojinta su Nljemci bratski dijelili svoju hranu. 7.a .vrijeme njihovog boravka na brodu torpedovaua su tri broda, l to dva bro'da od po 6000 1 jedan od 3000 tona. Podmornlcu je često gonlo jedan ongleski razorač. Jedan naoružani engleski trgovački brod potiopljen je Jednlm jedinlm nictkom, prije nego Što su njegovi topovi bill spremni za paljbu. ,Tek pošto je potrošlla sve namlvnice i municiju. podinornlca si* vra*41a u Njemačku. Amerlka l sređlinje vlastl. Austro-Ugarski odgovor Americi. (Naročiri br/ojav »Beogradskih Novina«/ Budhnpešta, 9. itturta. „Pester Lloyd“ javlja iz Haaga: Neutralna štampa smatra austro-ugarsku notu Ameriki km jedno učtivo odbijanje. AU se ne vjeruje, đa će odmah doćl do stvarne odluke. Držanje vvashingtonskog kabineta. Kb. Rotterdam, 9. marta. Prerna saopštenju „N i e u w e Cour a n t“ javlja ,,T i m e s" lz Wasliingtona od 6. o. mj.: Polovina wasliingtonskog kabineta jc istog miSijenja kao i većina pravnika u Washingtonu i New-Yorku, da. opredjeljenja iz godine 1819. gube svoju važnost. Upozoruje se na to, da se •taro zakonodavsfvo odnosi na zastarjele prilike i da ne mogu sinetati jednoj politici, koja mora đa računa sa svim drugim prilikama. Protiv punouioćja Wilsonu. (Naročitl brzoiav „Beogradsklh No\1na".) Rotterdaan, 9. marta. Londonski „Mornlng post“ javIJa iz New-Yorka: Preko dvadeset arnerlčkih senatora je izjavilo, I ako odobravaju Wilsonov postupak u sukcbu sa Njemačkom, da su načelrro protivni, da »e Wi!sonu iada neograničeno punoinoćje i da će pri tonie ostati. Svojerueno pisuio kralja Alfonsa Wilsonit. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novina".) Zfirich, 9. marta. Po vijestima iz Madrida, poslanik Oerard je ponio soboin jedno svojenično plsmo kralja Alfonsa W i I s o n u. Tobožnjl napad protiv Wllsona. (Naročiti bizojav „Beogradskih Novina*'). Beriru, 9. marta. ,,Lokalanzeiger“-u sc br/ojavlja iz Zeneve: Kao što je već javijeno, po jednoj vijesti „Havasa“ iz Ne\v-Yorka uap&en je u jednoj gostionici jedan Nijemac | po imenu Kotb, Kcji je priznao, da je šesnaest bombi, koje su u njegoTOj sobi nadjeno, bi!o odredjeno za napađ protivu Wilsona. Iz njegovog priznanja se dalje vidi, da je on ućestvovao u razaranju municijonili radionica. Na osnovu jcdne đostave uapšena su dva čovjeka, kojima knena polidja još krije. TiĆe «e jedne razgranate zavjere u sv r rhu unišienja petrolcutnskih izvora u Tampioo i radionica ratnog jmaterijata u Sjedinjenirn Dr/avama. Financijske uijcre Sjedinjenlh Država. (Narotiti brzojav „Beograd. Novina“). Berlin, 9. marta. Da bi se državnoj blagajnicl stavile ria raspoloženje potrebnc svote, riješio je, po Jednom brzojavu lz Washingtona, ministar flnanclje da lzda 3% blagajničke bonove u Iznosu od 150 milijutm dolara. Isplata ovih bonova se Ima Izvršitl u roku od godinc dana iz prinosa poreze na rrihod. Podstrekači rata na djelu. (Nnročiti br/ojav „Beog'iad. Novina"). Ženeva, 9. inarta. U šovinlstičkoj aaneričkoj štampl traju, kako ,,Matin“ javlja; grdnje protivu opozicijonih senatora država Californije, Missouri, Jowa, Nebreska, North Dakota l Misissipi. Njih nazivaju „bijednlm Prusima“, te „ljudima okamenjena srca".

gude uz gusle, još kao čobaučad kod ovaca, naročito u dugc zimske večeri kraj ognjišta l u opšte ua dokolici. A ostarjeli l osijedeli starci uznosc se misiima u prošlost, sjećaju sc svojih junačklh djela, sječaju se drugova svojih, sa kojima su oduosili pobjede i grabili slave. Radoje se bio zanio jcdnom čuduom egstazomi, jednim čudnim osjećajem, koje čovjek može da mumUe samo onda, kadn xa sluša. Ja ga prekidoh sa pitanjcm: — Od ćega se, Boga Vam, Radoje, Bravfl gusfe, I možete U mi reči što više o njinu samima jcr me interesujc i ovo pitanje. — Javor i bor đaju uajboiie gradivo la gusle, odgovori mi odniah Radoje: — Pjevaćl obično grade saml gusle. Ousic su obično jednake i u obliku i u kruju, bar u našem kraju. Razlika može biti samo u velićini i vještinl izrade. Sastavijeue su iz dva djela: gornjeg, koj je Udubijen i zove se »k n s a 1 o“ 1 donjeg, koje se zove ,,d r š k a“ lli „r e p“. Po kusalu je zatogmrta potanka kožica oblčno »ečlja, jagnjeća Ul svlnjska, sa 5—8 rupa na •rcdlnl, koje stoje u nakrst. Vlše tUi rupa Je Jtoblllc»“ Ul „konj 1 ć“ kofl je nvijek od drveta, preko koga Ide strana od konjske dJake, do kUna, koji je na gnslapm »sto ito I anje na „ć e m a n e t u“. iTuiina gusala, mora uvtjek odgovaratl duflinl drške od gusala do ktina ako se hoće, da gusle budu dobre t valjane. Primijetih, da ostali jedva čekaju, da RadoJ* zagudk te prekUoh datjt razgovor

sa Radojem, pošto sam uvidio, da je sve što je imao i sam mi već kazao. — Dede Radoje, onu ,,v a r o 5 k u“. fito uvijek plačemo, kad Je pjevuš, zanioli Radoja moj prvi poznanik, golobradi, dječko, koji me je dočekao. Ja se zainteresovah šta li će to Radoje pjevati ,,varoški“ i obratih 1 sSm svu svoju pažnju. Radojc se nakafilja i otpoče jednu pjesmu, Koja izgiedaše da nije epska, a u kojoj se opjeva na tragičan način gusJarcva smrt. Svi slušahu pjesmu sa napregnutim sluhom, a i ja sam začudjen, odakle Je ovaj narodni gustar naučio, da gudi 1 ovu tijepu, po svoj prilid umjetničku pjesmu, jedva satn čekao, đa Je dovrfii, pa da ga pitam. Radoje je pjevao zanosno, umjctničkt. tzgledaio mi, đa vkhin tamo daleko, kako sunce zalazi tta zahodu, kako divnlm sjajem trepeću suze tuine raje. Kako se grudi jednog stlnlkn kidajn »traliovitlm bijesom. Ja sam gtedao guslareve muke, blijedilo na njegovom Ucu, drhtanje snažne rake. Ja sam gledao pravog u lsttnl guslara, kojl suze llje, pjevajući ovu pjesmu, podiže drhtavu ruku s gudalom I opet je spufita. Radoje nije svtrao, on k samo pjevao, all je pjevao tako, da su 1 njeinu samom tekie suze ndz llce. Ousiar umire od unutrašnje tuge, od bola, od prevellkog ponosa... AM kad Je Radoje cjelivanjem dao najveći znaćaj gustama, I moje se oči napunifie nuam«.

Beogradske Novlne Ponuda zajma WtIsonu. (NaroBti brzo/av »BcogračIskJh Novinac; Zfirlch, 9. marta. Prema jednoj vijestl iz Washingtona, ponudile su banke predsjednikn WiIsonu beskamatni zajani od pet milijardi maraka. Ritaj. Držanje Kltnja. (Naročiti b vojav „Beogfrađskih Novina“). Zeneva, 9. marta. Iz brzojava, koji su iz Pekinga stigli, vidi se, da je ministar predsjcdnik računao na jaku dip'omatsku potporu k£id je žefa doveo pred tajno svršeni čin i od njega prikrivao važne pregovore u spoljnim stvarima. Da li će svemu ovomie biti posljcdica ministarske krize ili kriza predsjedništva, o tome brzojav ništa ne go\ r orL Njemačko-kit?jskl odnosi. CNaročlti brzojav J3eogradskih NovIna“.) Frankfurt, 9. marta. ,,F ra nkf u rte r Z eitu ng“ javlja, da }e NjemaČka već u jeseni 1916. predložila Kitaju poćek na isplatu odštete za bokserski rat, što sporazuin Kitaju tek sada nudi naravmo ako prekine diplomatske ođnose sa Njemačkom. Da'je su Austro-Ugarska i Njemačka već 1914. dozvolile povišenje kitajske carine. Kako „Lok a 1 an ze ige r“ saznaje, izvjestiio je kitajsko poslanstvo ovih dana svoju vladu o pravom vojničkom, mornarskom i privrednom položaju Njenmčke. ima nade, da će o\'i podaci zajedno sa nastojanjem njemačkog poslanika u Pekingu biti kadri, da kinesku vladu odvrate od popuštanja sporazumnim silama, te da tako Kitaj j daJje ustraje u svojoj neutralnosti. , Beriin, 9. marta. Agentura ,,Radio“ javlja iz Londona, da ovdje n e v j e r u j u vijestima, po kojima je kitajsko ministarstvo odlučilo prekinuti diplomatske pdnose sa Njemačkom. i

16rM Zeppelln. Gdle ćc biti saliranjen grof Zeppelin? Kb. Stuttgart, 9. marta. Svoje posljednje počivališre naćiće grof Zeppelln u Stuttgartu. Grad je stavio na raspoloženje jedan počasni grob. Ponien grcfu Zeppelimi. Kj). Berlin, 9. marta. Zapovjedajućl general njemačke vazdušne flotile, pl. H 6 p p n e r, Izdao je povodom smrti grofa Zeppelina ova'kvu naredbu: Zeppelin je umro! Sa svijetom se opr.pstio jeđan stvaralačkl duh. On je san našjl; vremena pretvorio u oružje. Do svoga posljednjeg daha radio je on za napredak njemačkoga carstva. Njegova đjela ovjekovječiće njegovo ime više, nego li naše riječi. Glasovi fitatupc. (Naročiti br/ojav „Beograd. Novina"), Berlin, 9. marta, Cijela njemačka štampa posvoćuje grofu Z e p p e 1 i n u srdačne nekrologe. Opisuje se opširno njegov život i odaje se priznanje zaslužnom radu njemačkog osvajača vazduha. U toplini tona u kojemu se govorl o njemu, ogleda se, koliko je pokojnik bio o-mlijen. Umro je u ,,West-Sanatoriumu“ u Charlottenburgu. Tamo se grof Zeppelln oporavljao od posljedice jedne ranije preiežane dizenterlje. Najzad se pokazalo, da je potrebna operacija u crljeviina, koja je sretno lspala.

Kad Radoje zavrfil pjesmu »vi odahnusmo, jer naau izgledaše, da gledamo smrt starca guslara, koji je malo ćas sanio pred nama izdanuo. Upitam Radoja otkud zna ovu pjesmu. On se smješkaše i ođgovori mi: — Nc znam, da gudim uz gusle ovu pjesmu, ali je s&m volim pjevati, Jer ona pjeva o guslama, o guslaru, o ijubavl njegovoj preana guslama, prema svojoj otadžblnl i ja je ovako otpjevam bez gudenja, po koji put, kad ovi naši navale na mene. Inače ovakve pjcsune ne znam pjevati uz gusle. N1 silni nijesam mogao doznati poslije mog vifieg razbiranja, da H se u opfite ovakve pjesme mogu pjevatl uz gusle. Koliko sam ja doznao, ne pjevaju se, već čisto samo narodne epske pjesme. Ovu pjesmu izgleda da je sam Radoje naučio da pjeVa, zato fito mu se dopada Sto opjeva — g u s 1 e, koje on opet mnogo voli. Epska pjestna jc jedino tijesno privezana uz gusle, da se bez ovih ne može, tako reći ni zamisliti. Primijetio sam, da ni drugi pjevači ni Radojc ne umiju, da recituju i iskažu bez gusaia, ma koju od najpoznatijih svojih pjesama, koju pjevaju uz gusle, pa sara vidio kako t na taj način muku muči, kako nateže sa stihovima, kako se riječi gocnUaju bez barmonijc, a mnogima je to I sasvhn nemoguće. Jedinu pjesmu Radoje ie recltovao „varofiku“, koja i inače nije nantfjenjena za pjevanje uz gusle.

Subota No poslije se pojaviše komplikacije a zatim još i zapaljenje pluća. Uslijed toga nije bio u stanju da primi hranu u dovoljnoj mjeri, što je znatno osiabilo bolesnika. Juče u podne grof se mirno preselio u vječnost u krugu svoje porodice: supruge, kćerke i zeta. Danas po podne biće posmrtna svečanost u san^jorijurnu, poslije koje će se mrtvo tijelo prenijeti na saranu u Stuttgart. Zvaničnih izjava saučešća bilo je do sada od strane pruskog pariamenta, kraljeva bavarskog i vvftrttemberškog, bavarskog parlanienta, predsjednika stuttgartske opštine i komandanta vazdušnih vojnili snaga. Bcrbe na zapatiu. Francusko mlšljenje o njemačkom poviačenju. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Strassburg, 8. marta. „Strassburger Post“ javlja iz L ug a n a : Pariski dopisnik „S e c o 1 a“ dovodi povlačenje Nijemaca u odsjeku Ancre u vezu sa vjerovatnim obrazovanjeni njemačke vojske za manevrisanje. Da bi se ina na kojem dijelu fronta mogla preduzeti ofenziva, potrebno je skraćenje fronta. U ovom se siučaju tiče jednog opšteg, ali metodijskog povlačenja. Cetvorni sporazum trebao »bi da nadje načina da spriječi, da u ovom manevru protivnik ne prodje onako olako i bez bola, kao na A n c r i.

Ensieska I kolonije. Sjednica engieskog donjeg doma. Kb. London, 9. marta. (Reuter). Sjednici donjeg doira nisu danas prisustvovali nađonaiiste, jer su knali svoj stranacki skup, na kome su imali da riješe o svome daijem držanju. Kako se čuje, oni će sutra doći u dom. U odgovoru na jedno pitanje je rekao B onar Law, da on roe nalazi za umjesno, da produži ju&eranje pretresanje. Dom je zatim pristupio pretresu državnog proračuna. Engleska ženska vojska. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«; j Haag, 9. marta. Engkski ministar vojni dobio je na pozi\( da se eng’.eske žene prime raznih lakih 6lužbi iza fronta u Francuskoj, liki broj ponuda, mnogo više nego 5to se ooeikivalo. Aii se ipak izjavljuje, da će se i daije vrlo rado primati, jer će se veiiki broj vojnika, koji' je danas zaposlen u kanoelarijama i etanama, moći uputiti na front.

Ruslja. O borbama na ruskom frontu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Stockholm, 9. marta. U Kievvu izlazeći ruski list „A rmeeboote“ piše: U Voiinji je djelatnost austro-ugarsko-njieimačkih letilica vrio živalma. One su izbacile mnogobrcjne bombe. Na Stochodu upravljaii su letači njernačkom teškom ardierijom, čiji su metci pogodiii naše skrivene ušan5ene položaje. u noći je neprijatelj sa kemičkim bombama bombardovao lurnu, koja je bi!a zaposjednuta od nafiih četa. Rusi su odmah upotrijehili maske protiv plinova. U tri sada u noći siijedio je jedan snažni obiak od plinova, koji je rouzročio uzbunu. Sjcvero od Skroovve — uastavlja isii ruski list — otvorilo }e neprijaveljsko topnifitvo sistematsku vatru prouv nafiih rovova. Južno od Brzczanya otvorio je neprijatdj neočekivano vatru minama. Na Bistrici, južno od Jezupola, napao je neprijaleij sa vifie četa i nadvladao naše prednje straže. Naše su čete morale na

Razbirajući daije, doznao sani, da su pjevači uz gusle u opfite vrio bistri i neobićno pamtijivi Ijudi. Pravome pjevaču je dovoljno, da samo jedan put čuje pjesmu, pa je u stanju odmah, da je I sam otpjeva Nešto fito je hiteresantno, rijetko je naćl gusiara pismena. Guslari su svi skromni. Mnogi vele za se, kako on i nije pjevač, nego po kadkad pjeva samo u dokolicL Navahše svi na Radoja, da otpjeva još jednu, pa da se ide spavati. Za vrijcme dok sam ja sa mojim člčlcom prljatno večerao, Radoje je pjevao jedan bjep „prlpjevak" pun fiale. Kad zavrfii evu pjesmu, ustade na ncge, pokloni se svima, i reče: na zdravUe vi pjesma I veselje. I ostali svi ustadoše te i Ja se digoh, da ispratim Radoja, moga divnog guslara, od koga sam doznao nmogo fito fita o guslama. Duboko je več bila tvoć, kada sam se uvukao pod tople gubere. San je navlačio postepeno trepavice na moje oćl, a meni su zujate u ušima riječi Njegufiove: „Gdje se gusle u kući ne ćuju, Tu ]e mrtva i kuća 1 dufial" Nijesam davno zaspao zadovoljniji, nego re večeri. Bog sna polako je oljuljkivao me u svoja krila. kuđa sam otifiao s« ožarenkn I nasmijanim hcem...

Bfoj 67. to odstupkd na istočnu obaki. Kod S t anislava zaRočeo je napad jedne neprijateijske izvidničke čete. Kod Bohoriodczan y a zaposjde su — »vršava ruski list — neprijatdjske (t. j. austro-ugarske i njomaćke ćete) dijećove naših prednjih rovova. Vrijeme jc sada znatno blaže. Vrijenje inedju pcirogradsklm radništvom. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Ztirich, 9. marta. Milanski „Corricre della Scra“ donosi brzojav svoga petrogradskog dopisnika, u kome se javlja, da su sve tvornice u Petrogradu zatvorene i da radničke povorke, koje neprestano prolaze ivlicama, rastjenije policija. Apfienja u Finskoj zbog veteizdaje. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina“.) Berlin, 9. marta. ,,lkro Rossij" javlja, da su istražnl sudija Mahkojevič i prokiuista Gron o w otvorili zbog veleizdaje istragu protivu raznih politićkili orgauizacija u Finskoj. Dc sad je već uapšetio preko 100 lica. * t .. Zabrana jednog poljskog lista u Rusiji. (Naročiti brzojav »Beogradskih Nov'ina«/ Berlin, 9. marta. Poljski list „K u r j e r N o w y“ kako ,,U t r o Rossij" javlja, cenz.ira je zabranila, jer se jedan list na poijskom jeziku iz načelnih razloga' ne želi. ,,RjeČ“ javlja, da je nad moskovskim listovima, koji su do sad brli slobodni, zavedena preventivna cenzura.

fliislro-llssrsKii. - Posjeta neutralnih novinara u Crnoj Gori i Arbaniji, ■Kb. Cetinje, 9. marta. Vrhovno vojno zapovjedništvo je pozvalo predstavnike velikih Iistova neutralnili država, da posjete Crnu Goru i Arbaniju, da se opoznaju sa društvenim 1 voiničkim uredjajima tih zemalja, koje stoje pod vojničkom upravom. Ovome društvu se piidružio Max M u 11 e r, urednik „M fi nch en-Augsb urger Abendzeitu ng“- a.

niemačKa. Skrb njemačkoga uasijednika priiestolja za ranjenike. Kb. Berlin, 9. marta. Jedan očevidac je saopštio Wolfio* voin uredu: Prijestolonasljednik, koji je nedavno proveo nekoiiko dana u prijestoinici, pa se poslije tog bavdjenja vratio na front, koristio se svojosm posjetom prijestonice, da pohodi pričuvnu bolnicu, koja je smještena u prostorijama domobranske časničke kasine, i da u njoj naročito posjeti ranjenike i bolesnike svoje armdje. U pratnji svoje supruge je prijestolonasljednik neočekivano došao u bdnicn t uputio se pravo u dvoranu, u kojoj su smješteni vojnici njegove vojske. Prijestolonasljcdnik je išao od postelje do .postelje i Ijubazno se razgovarao sa svakim pojedinim borcem sa Verduna. Svi su oni svoga vrhovnog zapovjeđnika radosno pozdravljall. Vednl od njih je prijestolonasljednik lično predao željezni kTst, a nje- _ gova supruga je svakotne predala po jedn t | stvarčicu radi uspomene. Poslije bavl/»* nja od pola sata prijestolonasljediiik Jf otišao ir bolnice ispraćen oduševljenov Borbe na sjeuernom fronfa. Njeniačkl vazdušni napad na rusfre p<f» ložaje kod Suline. • ; Službeni ujemačkl štaj. *4 Kb. Berlln, 9. marf* "j' Woltiov ured javlja: mačke su letilice 6. marta napale prK stanišna postrojenja i ruske polož&H^ kod Suline. te s uspjehom izbacito rml njih bombe. Sve su se leriltce u prlrof odbranbenoj vatrl neoštećene porrn tue. ^ Rat d Rumunjskoj. ’ 4 . Stanje u Jašu. / (Naročrti brzojav „Beograd. NoV!rfa r< 7.’ ; , '! Karlsruhe. 9. marta. • „Badische Presse“ javja iz Zaricha: „Neue Ziircher Zeitung" ima ovaj izvjefitaj iz Jaša: Da b* se stanovnifitvu Moldavije zbog trajne nestašice životnih namimica šk> je rnoguće višc priteklo u pomoć, ruska v.ada Je poslala u Jafi jednu komisiju, koja ima da se brin-e o mjerama, kojima bi se nevolja u narodu mogla ublažiti. U te mjere dolazi na prvom mjestu organizacije poljoprhrrednih r&dova, da bi se osigurala iduća žetva. Pod sadanjim okolnostima ti radovi vrio sporo napreduju, tako da se strahuje, da će iduća godina biti u pravom smisht gfadtva godina.