Београдске новине

Strana 2. - • cu, člm se ona opazl! — Ako bi još iTebalo dokaza o ton\ kako predsjednlk Wllson raspotaže sa dva pojma o pravu, onda bl on time Wo potpuno pridonesen. Koiikog 11 ogromnog proti.vurječja! Njetnačklm i austro-ugarskim podmornicama, kojimt se ne mo'že ozbillno oporeći karakrcr ratnih brodova, hoće Wilson zabranlti da u •zabranjenoj zoni pucaju na brodovc jbez pretiiodne opomene, ispitivanja njihovih Isprava, pregledavanja njiliovih 'tovara i t. d. Američkiin pak trgovačkim brodovima naprotiv, s kojima bi se U prkas njihovog nacružanja Ifnalo posit<upati hao sa nedužnim trgovačkim jbrodovima, dajc taj Uti ,.državnik“ na'log. da pucaju na svaku podmomicu središnjih vlasti, čim jc ugledaju! Kad bi središnje vlasti vodiie rat prema ,.propisima“ g. \Vilsona, onda bl za itjih biio bolje, da ga sasvim obustave, jer bi inačc u nekdiko nedjelja većina Jljihovih podmornica počivala na fnorskoin dnu. Prema medjunarodnoin pravu nc miiju trgovački brodovi da budu naoružani osint u slučaju, ako zaračcna Wranka koji trgovački brod preudesi u ratni brod i kao takovog ga označl. U protivnom se slučaju prlznaje neprijatelju pravo, da ovakve naoružane brojdove smatra za gusarske I analogno s hjima tako i postupa. Pošto se !z Anicirike zvanićno javija, d a će se uaorulati svi trgovački brođovi, to će se oni smatrati ratnim modovima, kojima i£ itovljeno tt zadaču, da probiju zabranjenu zonu srcdišnjiu vlasti i iskrcaju u sporazumnim pristaništlma ratni rttaferijal. Srcdišnjc čc sc vlasti dakle poslužM samo svojim pravom, ako te naoružane trgovačkc brodove sniatrai u kao ratne i torpediraju iit fsto tako tao i svaki drugi neprljateliski ratni ! )rixl, bez ouih nepodesulh formalnosti, takove stt se ohičavale prema sporazuninitn i neutralutm brodovinia izvršivati prije proglašenja neograničenoga podmomičkoga rata!

Amerlko I središnje efastl. Austro-ugarsko-amerlčki odnosf. Kb. Nevv*York, 12. itiarta. Btižićni brzojav Reuterovog ureda o<i 7. o rn.: Ovdje jc zvauično obja\1jeno da •u, zbog zahtjeva Amerike za jasnije obrai/Jožavanje, vrata za dalje pregovore sa Austro-Ugarskog ostala otvorena. Privretneno se odlaže prekid ea Ausfro-Ugarfckorn, 'koji se očekivao poslije prekibr idiplomatskih odnosa sa Njeniačkom. ! ako .ii glavnome opširno saopšteuje Austro-Ugarske »t eogranlčeno ratovanje Njemačke podržava ! zastupa, otto ipak žvuči prijateljski. Na notu će se odgovoritj. Ako kakvo otvoreno djelo iznenada ne izazove prekid, što zv'anični krugovi žele jđa .izbjeg-nu, Sjedinjene Države neče biti voljne da iznude trenutnu odluku. W i 1son i Lansing hoće prije svega da sačekaju na zvnniaii tekst. austro-ugarske note, da bi ga mogli tačno proučiti. Nacružanie američkih brodova. Kb. Washington, 11. marta. Momaričko odjeljenje umoiiće štanipu, da ništa ne iavlja o naoružanju američkih figćvaćkih brodova. Kabclska udruženja već su umoljena, da opozovu sve vijesti o brodovima, koii bi imali da zaplove Atiantskom oeeanom ili u drugom koicm pravcu.

razvijati u Zagrebtt obrt i trgovlna. Ceste posjete kraljcva- banova I velmoža uskoravali s unapredak prometa I trgovine, doiazak tudjinaca pak iz — Njemačke i italije usavršavao je zauate i iiulustriju. No sve to nije moglo doči do pravoga svoga Izrazaja i potpunog cvata, dok su opstojale mitnice i ncsredjene carinarc. S\'aka je uprava i župa, kako je to biio u srednjem vijeku i u ostalim krajevima, mogle u svojem području podignuti mitnlcu 1 odredjivati carinu. Da se to pitanje, koje je na^ »ašalo narodu siine terete i bilo zaprijeka razvitku obrta i trgovine osobito u Zagrebu, stvoren je u saboru 1481. god. osobiti zakon, koji je konačno uredio to pitanie rako, da je podignuće mitnica i uredjenje carine moglo uslijediti samo dozvolom više vlasti. Za ono vrijeme javna nastava bila je u ffcvatnim rukama svečenika, spedjalno oniii, koji su boravili u samostanima. Već na početku XIII. vijeka naiazimo u Zagrebu redovnike sv. Dinka, onda red tako zvanih Cisterana, l»k Pavline, Franievce. Isusovce i duvne sv, Klare. Svi su ti redovl imali svojc posehne škole za obuku i uzgoj inladeži. Oko god. 1607., kad se protestantizani počeo širiti po Hrvatskoj, hude osnovana od Isusovaca g i m ti aslja u Zagrebu, nešto malo prije iste redovtiicl osnovaše l prvu štanipar I j u u gradu. Biskup I ban Gjuro grof Drašković (1567.-1578.) osnujo u Zagrebu prvo sjemenište (bogosloviiu) 2 a svećeničkl podmladak, a Nikola D i a n i Š e v i ć, veUki predstavnik zagrebačkog kaptola osnuje prvu eakladu zaAkademiju uZa-

13. marla 1917. j neosraničenipoditiornltHi ratZnačajnn Chamherlainova izjava. , Kb. Bern, 12. marta. Kako „Petit Parisien“ javlja, Neville Chamberlaln je izjavio u svome govom u Brockfordu: Potpuno je ncinoguće da natn brodarnice izgrade brodskc prostore i nakuadi brodove, koji su postaii žrtve njeinačkib podmomica. Jedino riješenje, koje možento imati u vidu, u tome je, da smanjimo i daljc uvozni broj. Poslkdice ncograničenog pođmomlčkog rafa. Kb. Beru, 12. marta. Na sktipu francuskih brodarskilr sa\eza upozoreno je na veliko povećanje osiguranja za piovidbu morem, što ima za poslijcdicu povećanje podvoznine i daijc poskupijivanjc životnili naniirnica. Tako sc sad platilo za jedan tovar uglja iz Engleskc za Francuskn 120.000 franaka osiguranja, dokle podvoznina nije prešla 60.000 franaka. Brođarski savez traži pomoč. Izgublieni engleski stražarskl brodovi. Kb. Rotierdam, 11. marta. Prema službenom brojanju izgubljeno (polopljeno) je 40 engleskHi obalnili stražarskih brođova. Potopljenje ,,Minasa“. Kb. Bcrlin, 12. maita. W o 1 f £ o v ured javija: Na talijanskoiit transportnom brodu ,,Minasu“, potopljenom 15. februara u Sredozemnom mom na putu za Solun, naiažahu se, prerna Iskaztt dvaju talijanskih mornara, koje Je spasla naša podmoniica, jedan general, tri pukovttika, dva majora i oko 1000 vojnika talijanskih četa od triju raznili pukova, koji su svi pogiuuli ulijed veoma ncmirnog mora. Inostranl novincri u Crnoj Sori. Kao što smo već javHi, dozvolilo ! je austro-ugarsko vrhovno vojno zapovjedništvo predstavnicima neutralne J inostrane štarnpe, da razgledaju Crnu Gom i Arbaniju i upoznaju socijaine i privredne prilike oviii zentalja. O ovoj posjeti javljaui „Cetinjske Novine“: Izvjestitelji su u subotu dne 3. o. nij. prispjeli iz Kotora pod vodstvoni c. i k. kapetana Hessiera i poslaničkog tajnika pi. Hevesy-a u Cetinje. Medju njima se naJazila poznaia danska spisateijica Karin Mlchaelis. Šveds^j su zasiiupali gg. Dr. H. W i g e r tLuudstrd m (Gčtehorgs Morgeupost), Gutmar Bernd’son (Gote-. borgs Aftonbladet) i Simon Brandell (Dagens Nvheter — Stockholm): iz D a n s ic e dodjoše gg. Paul S arauw (Politiken, Knpcnhageu) i Henri Helissen (Berbngske Tidende, Kopenliagcn). iz Švajcarske Dr. Karl Weber Oasler Nachrichten). Ovim se novina.’ma pridružio i Dr. Maks M u e 1! e r oc! ..MfinchnerAngsbtirger Abendze?»unga“. Gosti su pozvani bili u časnićkn menažu vojuog generalnog gttve:-uersiva, a u nedjelju primiia ih je Njeg. Preuzvišenost generahii guveriier pcdmaršai pl. W e b e r. iza toga razgledaše pod vods«vom gradskog zapoviednii'a pr.kovnika pl. M a r o c c h i n a školu, manastir, pozorište, kraljevskl konak, pučku kuhinju, Danilavti paiaču, rusko posianstvo, kupelj u Daniiovoj bolnici i opštiuski ttred. U manasdru dočekao ih je metropolita M I: r o f a n. koji se pred izvjestiteljima tom prilikom tzrazio riječima zahvahiosti o djelovanju vojne uprave. — U imc cjeiokupnog navedenog društva pnsjctio je dr. Karl

g r e b u, koju potvrdi car Leopold I. 1669. god. i udijeli Akademiji sve privilegije, koje su uživala sveučilišta u njemačkotn carstvu. U prvoj godini svoje vladavine car Josip II. osnuje novi seminar za miade svećenike u Zagrebu. Godine 1786. isti car posjeti Zagreb. Kad sc nakon francuskog prevrata i usjiostave carstva, bio počeo u Evropi Širiti dult preporoda, i u Zagrebu, koji se je tada bio već dobrano razvio, nadje odjeka. Nastane borba za jezičnu samostainost i ujx>rabu u državnim uredima i školama. Na čelu tog fiokreta u Hrvatskoj, specijahto pak u Zagrebu, stajahu Ivan grof Drašković, Klobučarić, Bužan , Stoos, a duša svemu bijaše vrli I poduzetni patrkna Dr. Ljudevit G a j. Njegov vatreni proglas za „Novine horvatske 4 * urodi neočekivanitn plodom 1 već nastajuće godine 1831. osvanu prve hrvatske novine, a malo kašnje prvi hrvatski beletristički iist u Hrvatskoj: ,,D a n i c a“ Taj tako zvani ,,i 11 r s k i p o k r e t“ urodi dobrim plodom. jer privuče k sebi sve patriote s bllza i daleka i to baš u prirodno svoje središte, naime u Zagreb. Tad Iskrsnti Preradovići, -Mažuranićl, Kukuljevlći, Vrarit. d. sve samo umjetnici i pjesnici, koji su stati marljivo raditi na umjeuničkom, književnom i znanstvenom polju, postavljajući tako čvrste temelje današnjoj kulturi hrvatskoga naroda, koja je u Zagrebu našla svoju koiijevku, a i sada iz njega razvtja I Širt po prosrranoj našoj domovini. Godine 1874. Akademija, zasnovana potporom I nastojanjem blagopokoj-

Beogradske Novloe W e b e r i naše ureJništvo pokazavši veliki lnteres za ure IjaJ iista. U nedjelju poshje podne oeputovall su gosti u Rijeku 1 Podgoricu, a onda su vrativ se u Rijeku nastavili svo.i put u Skadar.

f tirof Zeppelin. Satičešče Njegovog Vellčanstva cara 1 kraUa KarlaKb. Sfiittgart, 12. marta. Iz Beča jc stigao ovaj brzojav: Grofu Zeppelinu Brandensteinu. Njegovo c. i k. •postolsko Veličanstvo moli Vaše Visokorodstvo povođom smrti Va.šcg gospodina iasta, Njegove Preuzvišenosti generala konjice grofa Ferdinanda Zeppehna, epohalncg pronalazača i rilju svjesnog osnivača njcmačkog zrakoplovstv'a, da primite najviži izraz najiskrcnijeg i najdubljeg saučešća Njegovog i Njezinog Vdfičans<v* carice i kraljice i da to saopštHe i Vašoj gospodji supnizi. Po najvišein nalogu: Zdcnko princ Lobkovitz, gencralinajor.

BOihe m znptfdu. Fruncuska ita kraju svoje snage. Kb. Ainsterdam, 11. marta. ,,N i e it v.- e Coura n t“ izvođi, da Francuska s to ji n a k r a j u s vo je 8 n a g e. Od 28. Januafa Francuska je pretrpjđa tri poraza, koje više nc može popraviti. O djelatnosti se novoKa generalisima vr!o malo opaža.

Rnslja. Netniri u Petrogradu. Kb. Petrograd, 12. marta. (Reuterovo saopštenje.) Zapovjednik petrogradskih četa objavijuje jednom proklarnacijom slijeđeće: Zbcg' neinira posljednjih dana, nasilja i napadnih pokušaja na vojnika 1 ređarstvo kao i ođržasnifi 6kupo\a tia ulicama u ptkos izdatoj zabrani Atpozorava se stanovništvo, da su čete dobile zapovjest da čine upotrebe oružja i da se ne ustručavaju od nikakvih mjcra radi održanja rcda u pijestonlici. Novinc ne izlaz o, tramvaji su obtistavljeni. Car Nikoiaj u ruskom giavnom stanu. Kb. Petrograd, 11. inarta. Car N i k o I a j stigao je u ruski glavnt stan. Dočekao ga je I pozdtavio načelnik vcUkog giavnog stožera A1 e k s ej e v, kojemtt je car izjavio svoje veselje, što je ozđravio I mogao opet preuzeti svoju djelatnosf. Poresnećaj u preuosu hrane. Kb. Kopenhagen, 3. maita, Petrogradska tdegrafska agentura javlja, da je zbog jabog snijega ove zime nastao porcmećaj u prenosu hrane željeznicarna. Zbog toga su vlađaii u stanovništvu pretjerana briga i straii, da će ponestati zaliha u hljebu. Naročito žcne nižah staleža izazvale su nemire u nektm dijelovima gradskim, koji energičnim mjerama vlasti nijesu uzele ozbiljan karalctcr. Ujeđno je uveden čitav niz izvanrednih mjera, tako n. pr. javna prodaja hljeba u raznim dijelovima gradskint. A pošto je i padanje snijega popustilo, to je po'vraćaj normalnih prilika još samo pitanje od nekoliko dana.

liog djakovačkog biskupa J. J. Strossmayera još 1867. god. proširi se u sveučilište sa svim fakuhetima osim medicinskoga, na zasnovanje kojega se baš ovih dana ozbiljno radl. Zagreb, koji je tekom vijekova, kako smo več uvidili iskusio mnoge gorke kušnje, morao je još 1880. god. iskušati užasne posljedice od strašnog p o t r e s a, koji je na dan 9. novembra uzdrmao silno grad i okolicn, nanesavši siine štete. No itarodi i građovl k6 da od svoje nesreće ctpaju nove snage i nakon toga sa osvježenom silom razvijaju, tako I naš bijeli Zagreb, prebrodivši slavodobitno sve elementarne udarce sudbine • ljudi, staiie se razvijati sve ljepše I ljepše. Kad je god. 1895. blagopokojni oar 1 kralj Franjo Josip I. posjetio Zagreb, nadje ga u potpunom razvoju I cvatu sa svim karakterima jednog velikog i kulturnog grada. Od tada Je već prošio dvadeset i dvije pune godine i grad nlje ni časka susnao u svotn razvitku. On još uvijek posjeduje svoj privlačivi čar, što izvire iz njegovog zgodnog topografskog položaja, iz romantlčke prirode, koja odasvud kruži I iz one nekakove ImSmne unutarnje snage, koja Izvire Iz svijestl cjelokupnog njegovog stanovništva, da je on naime pozvan. da bude lučonošom cijelomu narodu i cljelom slovenskom jugu, da bude najme atrakcijona tačka, koja će povremeno prlvlačiti k sebi sve narodne Intelektualnc eneržije u radu i djelovanju za vellke zadatke kulture I clvillzaclje. (Svrllće te.)

& Utor'a k FrontBska. Poioža] francuske vlade. Kb. Bem, 12. marta. Frtuicuska tlampa bavl se »kwo IsIdjučivo parlatnentekini debatania. Vladi odani listovi priznaju, da jc položaj Bnandov bio neko vrijeme pokoleban. Tome na suprot piše „L’ Oettvre": Vcćina, kojom jc Briand prodro, nije bila bog zna kako oduševljcna. Briandu se više ne odobrava, ali se trpi njcgova vlađavina. Francuskl socljaliste. Kb. Rotterdam, 11. marta. ,,N i e u w p Conran t“ javlja, da je ,,I1avas“ objcJodanio samo u polovici rezoluciju francuskih socijaiista o učešću na zcmaljskoj odbrani dotle, dok jc ugrožen opstanak Francuske. U drugoj polovici rezoltidje odbijena je poniisao osvajanja i tražen traini tnir uz jamstvo nacijottalnih 'pntva.

Broj 70. povući, a da nije baš ui jedne od svojib dalekosežnih osvajačkih pohota ostvario. Brojem maleni, ali hrabrom desnicom i srcem junačkim kud i kamo nadmoćniji od neprijatelja, zaustavili su vojaci nađvojvode Ferdinanda neprijateljsku bujicu u dugim krvavim bojevima, u kojima naiazimo kneza Nikolu Prankopana Tržačkoga i mladjeg mtt brala Vuka Krsta s njihovim hrvats k i m č e t a in a (Uskocima) i u kojimu su se oni osobito odltkovali, U tim je bojevima nadalje slavno učestvovao i našao junačku smrt Adam barun T r a u tmannsdorf, zapovijedajući pukovnik u Hrvatskoj („Obrist der kravatisclivvindischen Grantzen"), koji je po nalogu nadvojvode Ferdinanda bio preduzeo zapovjedništvo nad četama na Soči. Tu nam se javlja takodjer junak nad junac ; ma 60-godišnji Dane Frankol sa svojim hrabrim Karlovćanima, koji je takodjer ostavio svoj život na bojištu.

tfajnouile irrzajinme vijeiti.

Uiriro anterički poslanik u Soliji.

!

Kb. Sofija, 12. marta. Ovdašuji američki poslanik jc umro naprasno nslijcd kaplje.

Katastrofahie nepogode. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novitia"). Kopenhagen, 12. marta U Đanskoj trajc straiiovila vijavica. Plovidba parobroda iz Malino do Kopenhagcna, koja obično traje dva sata, sada trajc 32 sata. Od tri dana na ovamo bijesne neprckidno snijcžne bure, koje saobraćaj na kopnu i tr.oru ogranićavajn na do sad nezapamćeni način. Inače žive ulice Kopenhagena stt puste. Svi listovi govore o ovint sasvim neobičnim kattistrofalnim ncpogodanta. T "4 Dresden, 12. marta.

Od 48 sati bijesne n Saskoj, Tirinškoj I u Rudnitn gorama strahovite sniježne bttre. Saobračaj je većinom prekinut.

j i . Paris, 12. marta'. Kako listovi javljaju, u Francuskoj i Spaniji vlada velika nepogoda. Vcliki broj rijeka u španiji je izašlo iz korita. U provLiciji Cordovi poplavljeno je mnogo gradova i sela, i presječeni su od svakog saobraćaja. Inia mnogo ljudskih žrtava. Saobraćaj je na većini proga prekinut. Ministarski predsjednik R o m a n ones je izjavio, da će nep« 3 gođa još više pooštriti krizu rađne snage i životnili namirnica, lcoja je inače već teška. U marseljskoni pristaništu nepogoda je pričinila velike \naterijalne štetll!. U srednjoj i sjevemoj Francuskoj traje vljavica. Zbog velikog snijega nastala je tt Parisu oskudica u životnim natttirnicatna, jer je saobraćaj jako otežan. Bura na oba'.i Gibraltara.

Kb. Frankfurt, 12. marta. „Frankfurter Zeitung“ javlja iz Madrida: Bura, koja je bjesnila na cijeloj španskoj obali, bila je naročito žestoka na obali Gibraltara. Seđam velikih brodova, koji su bill tiplovili u pristanište, potonuli su ili su nasjeli.

Porušen kabe! Izmediu Danske I Engleske. Kb. Kopenliagen, 12. marta. Ponovo je pontšen jedan kabel izmedju Danske i Engleske, tako da je još samo jedan ostao. Oštećeno mjesto kabla se nalazi na engleskoj obali u zabranjenoj zoni, tako da se na popravku nc može ni poirišljati.

Iz Hrvntske I Bosne. Hrvati prije trista godina na sočanskom bojištu. Nakladom dvorske knjižare L. W. Seidel & Sohn u Beču, izašlo je djelce pod natpisom „Osterreichs Kampf ftlr sein Siidland am lsonzo 1615—1617.*, što ga je napisao i izdao kao kroniku drugog furlanskog rata po savremenim izvorima dr. Antun G n i r s, c. k. zemaljski povjerenik za čuvanje historijskih spomenika u Austrijskom primorju. U toj je knjizi feljtonistički prikazana historija rata, koji se vodio izmedju Austrije i Mletaka prije trista godina na istom području, na kotne se vodi danas proti Italiji. Taj je rat s obzirom na razvitak bojeva i neprijateljskih podhvala prava slika i prilika sadašnjeg talijanskog rata. Otkad su Habsburgovci zavladali Furlandskom, dogodilo se 1616. g. po drugi put, da je ova svojoj vladalačkoj kući svagda vjerno odana zemlja moraia podnositi najljuću nevolju poradi dugoga rata, kome je susjedna država đala povoda. Tad su po drugi put htjeli Mletci, koji su nadaleko gospodovali morem i kopnom, učiniti ognjem i mačem kraj tome, da mala sretna Furlandska i dalje pripada Habsburgovcima i da carev narod u susjednom sjevernom području još imade po pradavnom pravom svoj otvoreni put na more i u južne krajeve. Dvije pune godine trajao je tada Austriji nametnuti rat, • vodio se poglavito oko Gradiške i Gorice, u Furlandskoj, K o mietačkoj i austrijskoj Istri, kao i u joruškoj -^o Kvamera. No u njem ae je naposljedku morao neprijatelj neslavno i ot vlattite osjetljive gubitke a bojišta

Gratl I okolico. Priznanje povociom nove izgradttje ntosia Beograd— Zemttn. Povodom završenja gradmje stainog željeznlčkog mosta iztnedju Beograda i Zernuin, izrazilo je vrhovno vojuo zapovjedi.ištvo prema Previšnjoj zapovljesti Njcgovog Veličanstva, svoju zahvalu svima onirna, koji su bilo kojim načinom imaU učešća na ovont „kruiHsanju znatnont djeiu gradnje željezničkih ratniii mostova, tom spomeniku proiulazaćke snage i encrgije ugarske industrije te tehnićkog znanja, koja sve pobJedjujc“, U savezu je s tom zahvaiom direkcija ugarskib državnih žefjeznica izrazila svoje priznanje upravnikti sekcije nadinspektorti Moriat Maiireru, inspektoru Karlu R o 1 1 e r u, nadmjernikn Johanu B e nc z e, te mjernicrma Ernstu K 61 b e r u, Alfredu Pilderu, Hugi Lledentann u i Hugi M a t a y-u, koji su se pri ovoj radnji očito istakli. Pohvalno priznanje e. 1 k. giavtte vojne guberuije. Njegova Preuzvišenost gospodiu glavni vojni guverner barun R h e m e n izrazio je pi edsjeclnicima opština Joci D a v i d ov i ć u u Ljuboviji, Vladimiru NI k o H ć u u Gračanici i Tihomiru Gjukiću u Gor, Ljubcviji, kao i £andarmerijsko<in stražmeštru Omeru Fazliću u Gor. Tresnlci, za njihovo uspješno djelovanje u Jednoj akciji za ratnu skrb „Pohvalno priznanje* u ime vojnc gfavne guberiLje. Prvi lijepl dan. U nedjelju smo iniali prvi iijept dan u 'Beograđu, kao pivteču ljepšint proljcinim danitna. Poslije duge i jake zbiK,' koja je bješnjela još od novembra mjcseca, pa sve do posljednjeg d,ma, evo <đošao nam je 1 jedan lijepi sunčani dan. Poslije snijega, koji je više puta zavejavao krovove i uiice, pojavijuje se Ii}epo proljeće, koga svi tako rado očekujento. Sve je odmah oživjeio. Pojavio se samo prvi lijepi dan sa topiim suitčanim zracima, a Beograd je dobio živfji i ljepži izgleci. Kafane i gostionice su oživjeie, u svima kafanama čuo se veseo žagor i prijaf.ni razgo\ r ori. Korzo u £nez Mihaj!o\oj ’ul. bio je piui, a i Kalimegaan je oživio. 1 Srtijeg se sasvim otopio i lijepe mirisave! tra\e otpočele su već veseio, da pođižju: svoju gla\icu. Sve su staze bile pune otmjenog i lijepog svijeta. Staza pored Save bila je cijelog dana zauzeta. Posjetiođ su prijatno posmatrali divan izgied sa Kalimegdana na utoku Save u Dtutav. Sa lica sviju čitalo se nešto prijatno, nešto veselo, žto nam doiaze lijepi proIjetni dani, puni mirisavog cvijeća, sa čf6tim svježim Ujepim vazduhom, punitn niladosti, zđravlja, prijatnosti i Veselja. t Leon Draguiinović. Pozorišui je direktor Leott D r a g utinović prije nekoliko dana uniro u Osijektt. On je u svoje vrijeme sa svojom pozorišnom družinom gostovao i u Beogradu i Nišu, a priredjivao je predstave i u razttim srpskim pokrajinskim gradovitna. Kasnije je osnovao u Trstu slovensko pozorište, dok nije najzad postao direktorom osječkog pozorišta. Dragutinović bio je u svoje doba valjan glumac i spretan reditelj. Neumomim maroin f prirodjenom živahnošću dizao je pozorišni život, naročito u Osijeku. Pokoj Imu duši I Javne prodaje. Po odluci starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaostavština pok. A vgustine Nikolić na dan 26. m a r t a 1917. u njenome stanu u Resavskoj ulid br. 76. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci da na ovu prodaju dodju. Po odluci starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji i zaostavština pok. Spasoja Stojčevića na dan30. marta 1917. u ulici kralja Aleksandra pred kafanom „Mali Balkan*. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci da na ovu prodaju dodju. Pomoć za mart. Ured za potpis činovnika, uintrovljenika i timirovljemea izradoo je priznaniee za pomoć za tnjesec mart do broja 2386, koje se inogu odmah i dobib. Prizuanice se izdaju samo poslije podne od 3 do 5 i po sati, o čemu se zaintoresovamma skreče pažaja.