Београдске новине

Srtjeda RllljL Ne*rillke rusKe tekstii«« industriic. fiO.OOO bcsposlenih radnik*. Kb. Berliu, 13. maita. Stockho'.mski dopisnik ,,Vossi*ch« Zeitung" saopStava dv# br/ojava, koja s» uputili savez moskovskih tckstilnih tvor nieara i inoskovski bur/ansk/ odbor «ni nir starskoiu sivjetu. Prvi br/ojav upozorujc na to, da je proi/votlnja tekstiine industrijc u jnoskovskom okrugu opaia sa 70 ,| , d , jer ta industrija većinom radt za vojivu Jnteridatum. Posljcdica jc od toga, da ćc se pokazati odjevanje vojnika oskudiio, ako bi moskovskc tckstilnc tvornice baš i svu svojti proizvodiiju i/davale samo vojsci na b/)jnom polju, u da ni jcdan kcnac nc ostave za uimtarnje trgove. Br/ojav inoskovskog bur/anskog odbora opominje ministra da stane na put straltovitoj narodnoj nesrcći, koja sc već pomalja, pa se inožda više nefe moći ni izbjeći. Dopisnik navodi, da je krajem fcbmara bllo u moskovskom tvornicKom okrugti 90.000 bcsposknib radniba. Kriza životuih nainirui.a » R i( siil. Dncvni obrok bljtba 140 grama. Kb. Lugauo, 13. marta. Petrogradski dopisnik „Corriere della Scra“ javija, da se kriza živ o t n I h n * in i r n i c a rosljcdnjili dana znatno pogoršala. Oskudica u hljebu i brašrm se naročito osjeća u Petrogradti i Moskvi. Riješeno je, da se uvedu karte na hljeb sa dnevnim obrokom ođ 140 grama. Osim toga se ukidaju putnički vozovi za cio sedmični saobraćaj, da bi se omogućio dovoz životniii namimica. Kitol. Dr/aujo Kitaja. (Naročiti brzojav „Beogradskiii Novina“). Stockholm, 13. marta. ,,Rječ“ javlja: Predsjednik kitajske republike primio je predstavnike p e k i n gške Štampe i izjavio je, daonncćeda s e p r o t i v i j a v n o in m i š I j e n j u z e mlje. Kad narod traži rat, on na to pristaje. Poslanici sporazuma, daju izraza uvjerenju, daceKitajsasviin prekinuti s Njemačkom i pptpuno «e pridruiiti sporazutnu. itaiijj. r ‘ Taiijani sc plaše maršala Courada« Kb. Lugano, 13. marta. „Popoio u’ Italia“ donosi jcdan čianak u korne se maršal barun Conrad Cadorni postavija kao uzor. U članicu se daije razlaže, kakvo je ogromno djelo barun Conrad 6tvorio u graničnoj obranl Austro-Ugarske. Majska ofenziva je protivu Italije bi!a odlično organizovana, sedmicama brižijivo pripremana, te je bila izvedena punim smjerom i snažr.om žestinom. italija se mora pripremiti na mogućnost, da Conrad smatra, da je njegov čas došao. Prema takvom vojskovodji mora Italija staviti na suprot nepregledne smetnje od ljudskog materijala i ratnih srestava. Doista je italija za rat žrtvovaia milijttne Ijudi, ali ta taiijanska moć nije još nikakva vojska, ona se mora za takvu organizovati.

_ Bwj 71. likovau redom Mcdžidijc « brdpatima, * državui Ujaik Zimmernian« j bivšv driavai tajnik Jagow onkaon Osounli sa briijantiota. Predjašnji činovniti ajcmai • kog spoljoog uređii d/bdi su takodjc odlikovanja. iimnotflle Orzoiavae »ijesil. Punoljetnost danskog prijestolouasljednika. Čestiianja Austro-Ugarske. Kb. Kopenhagen, 13. ntarla. Austro-ugarski poslanik pl. S zecli e nyi pritnljeu je prije podne od kralja u audijenciju. Poslanik je u ime Njegovog c. i k. Veličanstva čestitao prijestoionasljedniku povodotn njegovog punoljetstva. Kralj je, vidno tronut, blagodaric na ovoj izjavi simpatija, izjavivši, da je dobio i toplu brzojavnu česlitttu od Nje. govog Veličanstva. Audljencija njemačkog posianika. Kb. Kopenhagen, 13. marta. Njemaćkr poslanik BrockdoriiV Rantzan primljen je juče po podne u naročitoj audijenciji i predao je u prisustvu kraljevom prijestolonasljedniku povodom njegovog punoljetstva orden crnoga orla.

iz IMsks I Eosne. Odlikovanje tuzlanskog isločno-prav oslavnog mitropoiita. Njegovo je c. i kr. apostolsko Vcličanstvo car i kraj K a r I o podijelio Ilarijonu R a d o n j i ć u, istoČno-pravo-» siavnom mitropolitu t: Tuzli konturnr red Franje Josipa sa zvijezdom.

Crad I oKoilca. Opomena. Kako je 11. o. mj. na ovom ntjesut nagoviješteno, dana je priiika srpskiuj gradjanima, i to: bivšem ministru Dragutinu Peciću, bivšem poslaniku Žikt Zlatanoviću, industrijalcu PantiT điću i veletršcu Živanu Bogdanov i ć u, da se za vrijeme jedne željezničke vožnje iz Beograda u Niš i natrag ličnin^ posinatranjem uvjere o neispravnosti glasova, koji su bili u zemlji rašireni o toi božnjem narušenju mira i reda u opsegd vojne glavne gubemije. Gore spomenuU gradjani, kojima sigurno niko ne možć predbaciti, da rade u našu korist, mogrf sada siobodno da o preduzetom iičnorrf posmatrauju dadu svakome istinit obavještenia. Vriieme u Beogradu. Posiije lijepog dana, što je bto u nedjelju, sa divnim toplim sunčanim zracim« preko cijdoga dana, imali smo ponedjeijak, kao dan sa promjenljivom temperaturontf* i nešto maio sa opet hladnim večerom. Ju 4 če je preko cijeloga dana bilo i vjetraj poslije podne vjetar je bio dosta hladan, « u veče se bilo malo umirilo. Vjetar je saj sviin isušio zemlju i pošto je proijeće več! na pragu, to ćemo vjerovatno imati skoro lijepe proljetnje dane, koje svi tako žeiinoi očekujento

Straua 2. , • m)cru dobitku sa ortom spMiiokćU: koja prjjeti vtasnicfma brodovu, ako avoje brodove odašilju u epgleska pmtanii'a. Eugleska sijm ireb* svoju vlastitu brodgrsku zapremliui vjie od polovlce za vojsku i rainu »uornaricu, tako da joj za ostalc svrhe nedoMitije dfA'oijno brodarske zaprcpme, koju jc kraj toga sve višc izlo?.cna potgpitaoju. Ako P.ngleska uije (haslagaia dovoljnih zaliiia, a te zalihe za 45,000.000 Ijndi tnoraju bjtj do»ta zna ttw —- o»da niJc daJcko vrijetne, kada ćc Pngleskoj posvema pone*t«0 potrcbnili živežniii naminnca. U prkos »vjji pokusaja umfrivanja jtte zatajuju više ni u samoj pngleskoj pzbijjnost položaja, Jtao tii to, da je ^ngleska konačtio počela f na svom jvJastitom tijelu osjcća;i, šta zapravo tmači voditi rad. Njcjnačka jc čvrsto Mlttčila, da ttcogranićeni podniornički šrat sprovedc do kraja. 8<a to znači, ite ( nože se bolje reći negp li vlastitinr riečlma „Mornjng Posia' 1 : ,,Ako Njemačkoj uspijc da i:ri*fc«;hu odvoji od mora, te ako glasove ijieiitiiilaca ostavi nenvaženima. ouda (•e Njemačka ovaj iui dolmi'‘, Amerlks l sredlinje uinsti. • Držunje- Spjiuije u nicauiii oril/Mltja trgovačkih hrodova(Na roćiti hr/ojav „Ikograd. Novimt"), Frankfurt, 13, itiarta, »Trank f u rte r 7.eituug“ javlja Madrida: I'rccUjcdnik niinifitarstva grof omanoue« i/javjo je prvd /astupnitjilia Štanioe u pitauju oružanih trgo« ,v#čklh prodovu, koji budu upJovilt u Ipantka DrUtaniita, ovo: Naše če drlanje hiti ono jsto, kotv pridrlavao k«bim?t D«to. U o* »talome ima već praeoedenata, jer «u od počctka rata već )>o gdje koji put »vraćali oružani trgovački hrodovi sa uzjfrvđnom robom u uaša pristaniSta, nc i/aavavši time nikakav protcst. Grof R o m a n o n e s kategorički p o* bij# vijcst, da poklanik Gerard no*, i W i I s o n u svojeručno p i s ni o • p » n s k o g k r a 1 j a. ProtJv akcije pacitista. Kb. Paris, 13, jnarta. ,,Matin“ javija iz Nc\v-Yorka: AnKrićki poštanski urcdi zapljenjuju i unifltavaju pacifističkc brošure, koje sc raIturaju ii velikom broju. Pronijcna posJovmig reda scnuta. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Frankfurt, 13. niarta. , F r a n k f u r t e r Z e i t u u g“ lavlja lz New-Yorka: Modifikacija senata zbog poslovnog reda pređvidja, da je svaki senator morao Imatl niognćnost da govori jedan sat, prije no Ito se debata s većinom od dvije treći»e može zaključiti. (Naročiii brzojav »Beogradskih Novfn#«/ l Ženeva, 13. marla. Iz w a s li i n g t o n s k 1 h brzojaS a proviruje. .da sc neprimjernom tetorističkom metodom uspjelo privoljeti oba senatora Stoneai Comminsa *a modifikaciju senatskog poslovnog •reda, koju je Wilson tražio. Dvanaest američkih drednonghta u gradnjl. (Naročili brzojav „Beograd. Novina“). Ženeva, 13. marta. Pariški „Journa 1“ Javlja, da će devet novih američkili drednoughta biti gotovl krajem juna, a dreadnougliti f ,Mexiko", „Missippi" l ,,ldaho“ najdaJje krajem ove godine.

'ćhtstva 1891. god. Bezbrojnl dućani eiegantnim izlozima općtravaju svačije oko, a veiika 1 industrijalna knjižara Lava Hartmana (Kugli) sa svojlm boga■Ulm izlozima knjiga u svim svjetskiin jezicima, svjcdokom je kultumog naprcdka hrvatskoga naroda. , Ako sa llice Frankopanskom ulicom skreneš spram juga, dolaziš do Kazališnog trga, gdje se diže veličanstvenl novi hram naše Thalije i na SveuČilišni trg. Novo hrvatsko zemaljsko kazalište dovršeno je 1895. Izgradjeno je u kilu novlje renesanse i urefccno bogato sa rađovima raznili našili umjetnika, izivedju kojlh se tstiču radovl slavnoga sbkara Bukovca, specljalno pak historički zastor, koji predsitavlja preporod hrvatske umjctnosti 1 Jedno jc od remek đjela kista. Sučelice kazaliltu, dižc se stara zgrada sveučilišta, nešto niže veličaiijtvena nova zdraga donjogradskc gitnnazije izgradjcna u stilu renesansc, prostrana 1 svjetla, udešetKi po svhn pravilima 1 zahtjevinta hlgijene 1 »edagogije. Nethtleko je takozvanl ,,U i 1 1 c I j s k I dom“ lijepa palača Izgrndjcna požrHvovnim darovima hrvatsklh učitelja (oanovnih) škola. Tu jc i školski muzcj, koji nam pokazujc naprcdak lirvatskog Hkolstva, u dnu pak vidiš vellčanstvenu uovu zgradu sveu'ilišne bitilioteke. Ta je zgrada po njezinom apoljašnjeni i unularnjcm uredjenju cvukuko najluksurijozniiu gradjevina u eijelom Zagrebu. Osim bezbroja knjiga u svim jezicima i u svim granama ludskoga ananja I umijcča. ta zgrada nia prostrane sulone za učcnje, sjajne vodidke uresene svakovrsnim slikama B šlh najboljlli umJetn'ka, na pročelju It Ima Itrasnlh fMtulplur.i I basrelyefa

I 14. inarta 1917. HflM trttmtotkinrKa žeUeznla. Jedatj poglcd na zemijopisnu kartu kazujc, da baJkansira planina, k oji sc pruža jstočno-zapaduim pravcem, dijdi liugarsku na dva dšjela, naime m jstočim Bugarsku, koja lcžj izmedju Dunava i Baikana, i južnu Bugarsku objasf izmedju Balkana i Rodop t>!anine. Željezničke Ihiijc u ova dvu dijela Đugarskc, odvojena balkanskom daHHiom, predstavljaju dvjje o sebi sa svjm nezavisue ždjcziiičke mreže, koje str godinc 1897. medjusobno spojene prvptn flransbalkanskom željeznloom i to prugorn Sopja -Mezdra, koja jde pravcem Iskre, jcditiog rijcčnog toka, koji presijeca Balkan, kao što na r. Aluta predstavlja jcdlnl vodenl (ok, oji prosjeca Transilvanske Alpe. Ova prva, nazvana i zapadna transbalkanska žcljcznička iinija vrlo ie za transport pogodna, jer njen pad nc preiazi više 12 od hiljadCi aii ne dozvoljava veću brzimt, jer je skoro na svjma tcžim nijestima za zavijutke primijcnjctt mlnimaini promjcr od 2?5 metara. Druga tako zvuna srednja trans« balkanska pruga izmedjti Trnova i St, Zagore predata je saobračaju godine 1913. odmnh po.slije završcnog balkanskog rata- Traiisportna sposobuost ove firnge vrlo. Jc neziiatiia, jcr njena mijviša tačka pri prelazu Trevnabalkana dostiže znatmt morsku vlsinu 882 ntetara; njcu je uajvcčl l’ad 25 od hiljude, u nri tome tu lelieznlčkc sra* n|ce jedna ot! druge suviše udaljene. Taj vcliki nedosta4ak ove prugc naro* čito se jako osjetio u ovom svjctskom ratu, zbog čega je bugarsko vrhovno vojno zapovjcdulštvo zahtjevalo gradnjit jcdne Istočnc tratisbalkanske prttgc izmcdju Sttmena i Karnobata. Tra* slranjc i nacrti, kako pišc mjernik L. V e 1 č e v u „Doutsche Balkanzeitimg‘ i -u. listu Koji Jc od skora počeo da Izlazi u Sofiji, naproduje vrlo đobro i bićc prijc kraja ovc godinc okončanl, poslljo čega će se odmah pristupiti i gradjenju prugc. Dttžina r.Ttige iznosi oko 110 km i blćc za—transport veoma sposobna, Jcr ćc njen najvcći pad na oba kraja Iznosrti 10 od hiljade, a samo če u njettoj sredini dostizati 15 od hiljade; njena najviša tačka je 330 metara nad morcni. Pri tornc je rasiojanjc izmedju željezničkih stanica srazmjerno neznatno. Največe su gradnje mostovi preko Ludc Kamdžije i Goljeme Kamćtžije (jcdan je oko 200 a drugi oko 80 nietara dtig) i glavni tunel oko 1700 metara dužine. Ako rad bude dobro organizovan, ima nade, da će pruga poslijc dvije i po godine biti gotova.

Engieska I koiomje. Predlog za riješeuje irskog pitaaja, (NaroCitl brzojav „Beoeradskih Novloa'.) Maag, 13. jnart«i. Iz Londona sc javlja: ,,Manchester Ouardian" prcdlaže, da se irsko pitanje riješi, tako, da bi sc dozvolilo đa pojedine grofovije glasaju o Iiomenilu. Na taj bi ee način to pitanje tnoglo riješitii u demokratskoin duhu, protivu čega ive bi mogla hnati ništa ni stranka nacijonafeta ni stranka Ulstcrn. Engleska »trahovauja zbog držanja Portugalpke. (Naročitl br/ojav »Bcogradskih Novina / Haag, 13. marta. Iz Londona se Javlja: ,,Dally Chronicle“ se bavi teškiin stanjem u Portugalskoj, najstarijem savezniku Engleskc, jer se teško osječa engieska zabrana uvo-

od našilt iiajgenijalnijih vajara. Ta zgr;ida ne samo što Je ures I ponos grada, već je ujedno neoborivi spomenik i dokaz hrvat. kulture 1 napredka. Do sveučilišne bibltotehe. širi sc bogati ,,B o t a n i č k i v r t“, koji osim što služi djacima za nauku prirodopisnih znanosti, obilno i raskošno je snabdjeven svakovrsnom fiorotu, koja tt ljeti resl tu ubavu baštu. Ako pri uiazu u Dicu skrencmo prvim sokakom na desnu sarauu, ulazimo u Bregovitu ulicu, Otkuda nas pania uspinjača u tren oka poJlgne u gornji lli starinski grad. Ako ie moderni dio grada bogat svakovrsnlm modernim ukrasima 1 smjclim aihi’.ektcnskiin zgradama, to je gotnji g;ad bogatijl svojim historičkđin uspotr.enama. Tu Je može se reći začeU hrvatska povijest, tu su se raznijcli raznl povjesnl dogadjaji, koji su odlučno upHvisall na općl razvitak hrvntskoga naroda, tu su se nckada sakupljah j jcs ttici 1 književnici, da navještaju narodu duh novlh vremena, da «a svojim pjesmama oduševe I podkgnu, u riječ dakle gornji grad blo Je ognjlšte odakle su vrcalc varnlce preporotla hrvatskoga naroda. Sad izgleda tili i miran. spokojan I šutljiv, poput čovjeka ndlna l genijalna, kojl osjeća da le tt potpunom smislu IzvrŠio svoju blagotvornu rnisiju na zemlji. Drevni Markov trg s lstoimenom crkvom, umio bl nam pripovljedatl cio niz heroj’čkih 1 krvavlh sredovječnih dogoJjaja. Na zapadnoj stranl crkvc stoje banski dvorl, jeđnostavna poveća kuća bez ikakvog arhitektonskog ukrasa- sučelice je županllska zgrada 1 saborn I c a renovlrana I ponešto modernim štilom uredjena; negdje u zakntnom >o-

btogradske NoviM za, ito su je i/nudih pivareki preduzetnjci. Ako e* Portugalekoj ne učioc nikakve povl*rticc, neminovno 6e ubrti nezadovoljstvo protivu Engk»ke u stanovništvu Portugalskc i Spanije. To bj bilo od velike vainosti, jer jc tamo njcmačka propaganda vrio jaka, # EngK-zi su je ncdavno teškom mukom mogli savladati. Javno mnijenje u Portugafskoj je *# svim otvoreno protivu Engleske. Neprilikc engleske vlade. Pitanje carinc na pamuk. Kb. Rottcrdam, 13. mitrta. Kako „N’ietivve Courant“ javlja u srijedu će u engleskom donjem donui prilikont savjctovanja o jndjjskom zajmu Uoći do govora o tivodjenjti povečaiK- uvo/ne Ctrlne na paitiuk. l iheraltia opozicija nije još utvrdila, kak\o će držanjc zauzcfi u ovotri pitanjti, t:»,li njcno držauje postaje za vittdu sve stimnjjiije, Ako glasanje is* padne protivu vlade, stvoriće se sa svitn novo parirtnicntaino stanje. Prema ,.Mancliester Gaurdian“-u su i/juvili bivši liberalni ministri izrično svoje živo žaljenje, šh> je vjada za vrijeinc rata stavila nu dncvni red tako spormi tučku privredne politike. List tnisli, da je opstanak vlsdc zagrožen aamo u tom slučaju, ako bi ona bila rijcšena, da ga ca* rinoin na parnuk ostane ili padne. A zar mo^, pita isti list, vlada flvoju sudbinu vezati za jedntl stvar, koja ne stoji ni u kakvoj vezi sa rutom. Protiviilcl vojue službc u Tngleskoj* (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“). Rorterdam, 13. marta. ,,R o 11 e r d a m s c h e C o u r a n t“ javlja iz Engkske, da je broj uapžcnih protlvnika vojnc slttžbc porastao već preko 4000.

Helfferlcit o opskrbi Enlleske. Kb. Budimpešta, 13. niarta. ,,Az Est“ donosi razgovor sa državnim tajnikocn Heliferichom. Ovaj je ponovio, da su očekivnnja admiraliteta ođnosno podmorskog rata nadmašena. On je zatim naveo posljednji govor Lloyđa George-sa, čiju je sadržinu Reuterov ured poslao u mostranstvo vrlo prečišćeno. Iz njega ge vidi teška zabrinust, u koju je Engleska dopala. Lloyd George očeknie jcdini spas od poljoprivrede. Hclfferidt držj za nemoguče, da će engleska poljoprivrcđa biti sada u štanju da učini tako ogromne naporc, kbji bi se već u Jjeio osjetili. Ali ako bi se to i dogodilo, Engieska bi dotle ipak bila tspućena na iuostrani uvoz. Na završetku je Heifferich upozorio na to, da Lloyđ George tiije u opšte znao da navede ni jedno srestvo, koje bi protivu te velikc opitsnosti, kako ju je on nazvao, moglo koliko-toliko pomoći.

Borbe na zopadti. Pred pokretnim bojovima na zapadu. Kb. Paris, 13. marta. Zapadni front izgieda da će izaći iz svoje dosadašnje ukočenosti. Množe se znaci o djeiatnosti i nagoviještavaju dogadjaje, koji se očekuju s velikim pouzdanjcnr. Topnički dvoboj na fromu Somuie. (NaročHi br/ojav >Bcogr.idsl(iJi Novina«) Karlsruhe, 13. marta. Fz P a r i s a se javlja, da se tamo 1 u najudaijenijim dijelovima grada može u tihoj noći čutl bombardovanje na frontu S o m m e, I z čega se može saznati važnost borbi na A n c r i, a naročito rnotriti povećanost teŠkih topova po tom, što jake detonacije slijede jcdna za drugora.

kakti viri porušeno f pocrnjelo pročclje staroga zapuštenog i.azališta, koje je od 1834. do 1897. god. razigravalo zagrebačko općins vo svojitn uspjelim produkcijama i gdje se je zapravo i rodila hrvat. dramska 1 giazbena umjetnost. Tu je sađa smješten bogati prirodopisni muzej, a do njega ie historička palača grofa Ojure J e 1 a č! ć.a. Nedaleko I to baš naKatarinskom ttrgu, chže se starinska zgrada gornjogradske glmnazije, podignute od Isusovaca u XVII. stoljećn. U susjednoj O p a t i č k o j ulici nalazi se ,,B a ns k 1 s t o 1", Stol sedmorlc e". „Zemaljsko financiijalno r a v n a t e i j s t v o“ i Hjepa zgrada „Bogoštovja 1 nastave" ukrašena mnogžm originalnim slikama 1 kipovinm hrv. najboljilt umje;nika. Ponešto niže šlri se prekrasno .,S t r o s sniayerovo šetallšie" redoslljedom svojili divnih platana- otkuda puće divan pogled na dolnji grad i na plodnu ravntcu Save, tu je Z e m a 1 j s k i ženski licej, a ncdaleko diže se ukusna unljatska crkva ukrašena HjcR im mozaiclma u bizantinskom štilu. lad svlm tlni hlstoričkini gradjcvlnama dižo so ponosan gordi (1 r 1 č, gdje su se odlgrall toliki povjesni dogodjaji i koji je zapravo roatica hrva’ske stare hlstorije. Ako niz iijcpe izdjelane stubc sidješ s OriČa 1 zaputlš se spram tstočne strane, nakon malo pojavi ti se u svoui svojem starlnskom sjaju veHčanstvenl Kaptol, to nekadanje sredlšte kulturnog i bistoričkog žlvota grada Zagreba. Na južnoj strani uzdiže sc visoko na stupu kip Majke Božje, Izradjen od vajara Fernkoma. Pročelje veiičanstvene crkve >v. Stjepana, is-

Turska. Tiarska odiikovanja njemačkih državnika. Kb. Carigrad, 13. marta. Službenl list javlja, da je njemački državni kancelar Bethinann HoIlwegod

punja te ponosom l uđivljenjeir, a dva visoka pobočna zvonika, či,‘i se vrho* v5 u tanki šiljak gube u mođro plaviio. nebesko, nekim osobitim osjećajem zadivljenja. Unutrašnjost pak crkve, gradjene u čistom gotskom slogu. isptmja te nekora Čudnom rciigijozuoni bojaznošću, sve je tu u divnom ski.ulu postavljeno, tako da pravi potpunu harmoniju stiia i arhitektonike. Žrtvenici su svl od čistog kararskog mratnora, prozori raznobojaim staklama išarani i ispisani bacaju neko čudno ijubičasto svjetlo u unutrašnjost crkve, koje se nekako čudno odrazuje u tijelom mramoTu. Visoki stupovl, koil podržavaju krov crkve, teški su I Impozantni. Ukupjii Je dakle dojam Uul ok i irajan. Osim ostalih Hjepih slika. s kojima su urcšeni žrtvenici, ističe se majstorska novija slika sv. Jeronima od M e d ovića, koja natn realisiičkl predstavlja svu veličinu znameniiog.'i crkvenoga oca. Uz crkvu su nadblskupski dvori, na kojima još scrše starc kule iz srednjega vijeka, koje nam svjedcče heroičku borbu, koju je Kaptol morao održati za svoj opstanak. Mižo nadbiskupskoa dvora širi se golent park, koji siže čak do Ribnjaka ! svojom hiadovinom i raznim umjctnim vodopadhna, pruža duši užitak i uasladu. Ako se s Kaptola električnim frainwayem provezemo spram sjevcra, za Jedno desetak časaka svane nam pred očima u svoj $vojoj impozantnosti M irogoj, mrtvi dom Zagrenčana. Ako je tstina, da se kultura jednoga naroda najbolje presudjuje po tome kako umije da cijeni 1 Čuva svoje pokojnike, onda je zaista Zagreb jedan od najkulturnljlh gradova, )er je Mirogoj pravi biser

KaJeinlienje boginja u Beogtadu. Na osnoui narcdbe c. i k. vojne giav*» ne gubenrije u Srbiji, naredjeno je d* se: sva djeca, koja protivu boginja nijesu-’ kalemijlena, dalje ona djeca, kojima se kalemljenje u prošloj 1916. godini nije pviS miio, i sva ona lica, koja ne mogu uvjc-*

svoje vrste. Kad uđješ kroz prostratu vrata, svanc ti prod udtvljenim vidom divan i ujedno sjetan prizor. Popttf kiasja na prosijanoj njivi, vidiš svttda zasadjen križ do križ,a, spomemk dtr spomenika, liumak do luunka. Velrčanstvene dvostruke arkade sakrivaju ostonke slavnih pokojnika, koji stt ži-| vili, radili i umrli za domovinu. Tit su siavni Ilirci, grob velikog pjesnika» P r e r a d o v j ć a, tu počiva Statik’T V r a z, tu je slavni hrvat. intendant M i 1 e t i ć i na stotine drugilt odllčnib' imena, koji su ostaviii duboke ;ragov<^ u našoj historiji. L’sred Mirogoja je; grob slavnoga pisca Šenoe, zakićen zimzelenom i cvijećem, koje je; toliko volio; tu je zajedničko gioblje! srpanjskih žrtava (1845), tu jet na stofllnu drttgih uspometu i grpbova,: kojc nas podsjcčaju na prolaznosO ovoga svijeta. Kad na raskršćn Mesničke i Stre- : ljačke ulice skreneš Hjevo, nadješ set najednom izmeđju gustog drvoreda piatana i breza, je!a i ornorike. Krivu-. ljaste sttaze obrasie zimzelenlm busenjem, krasne vile i paviljoni zakičenil cviječem, dražesui zavljutci, vel*čan-< stvena šuma, koja te odasvud sve ti ro kazojc, da sl stupio u začareni kraj, gdje iščekuješ da se pomoM koja dražesna vila i 2 naših narodnHi pjesania, da te pobratimi i uvede u njezitjć čarne dveri. To je omilieli T u š k a-» nac. U gornjem vlijelu, nazvan Josjp(-» vac, razvio se krasan perlvoj, a ova posljednjih godina podigii su se i mnogobrojni Ijetuikovci, tu Je zemalj* sko sirotište baruna Jclačića. Ako proslijcdiš daije spr;mt sjev’e* ra, nadješ se u gustoj hrastovoj šunti, gdje golema stabJa svojim zelemrn