Београдске новине

Br. 73.

BEOGRAD, petak 16. marta 1917.

Iz I az i:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevi: U B.ss'ađu 1 u krajMlDM rapoaJeiluuHm od o. 1 kr. Ceta po cljenl od . . . . 1 ksloro U HnatakoJ-SlsvonlJI, Boanl - Horeopovlnl

MjesoCna protplata: U Boopradu 1 u kralavtma uao«Jw)nu«*i od e. Ikr. Ceta n Bojnu 1 stapnu poita. . t : U Boopradu ta detlavom u kuCu .... * tf U Hrvotako J -SlavonlJI, Bosnl - Horesgovtal 1 Dslmaelll . m m .

lr*aa ovep podruCJa po djsnl od. , . . 12 holors

U oatollm krajavlma Auttro-vporako monavMJo I k-3 U inootranf,tvu t

r Oglasi po cljaniku.

llredništvo: BE06RA0, Vuka Karadžića ul. broj 10. Tolefon broj 83. Uprava i prlmanja pretplata Toplifiin venae broj 21. Telefon broj 25. Primanje oglasa Kneza Mihajla ul, broj 38.

Godina III.

Rfltni 'lzuieštojl. Izvjcitnj tiustro-usarsKos ilognot stožoro. Kb. Beč, J5. marta. lstočno bojište: Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: Osiut mjestiiiiiČno živahni/e nepriJateljske topničke djelatnosti nikaloovih značajnijih dogadjaja. Front maršala princa L'eopol’đa bavarskog: Sjeverno od S t a n i s 1 a \v a i južtlo od S o 1 o t wina prlvele su naše fiapadne čete, povrativšl se sa uspješnih pređuzeća, 106 zarobljenika, 6 mašinskih pušaka I jednu spravu za bacanje tnitta. Talijausko bojište: Topuička je borba u pojedinim odsjecima fronta opet oživjela. Na našem frontu sjeverno od Asiaga provalila su dattas u jutro odjeljenja 27. pješačkog puka kroz sniježne tunele u nepriJateljske rovove istočno od Monte F o r n o, razviia skrovišta, nanijela Talijanima znatniiii krvavih gubitaka, zaplijeniia 2 mašinske puške i zarobila 22 Alpina. > Jugoistočuo boiište: Na Vojušf nikakvlh naročitih ’dogadjaja. - • Zemjenik glavara generalnog stotera pl. HOfer, podmaršal.

izuMal njemačkož uainoe soflstua. Kb. Berlin, 15. marta. Zapaduo bojište: Zbog kišovitog vremena bila Je topničlca djelatnost u tnnogim odsjecima vrlo neznatna. U Champagnl nijesu se tnogli razviti neprijateljski napadi na sjevero-zapadnim padinama visine 185 iužno od R i p o n t a zbog naše velike topničke vatre. Zarobili smo nekoliko francuskih vojnika prillkom naših izvidjačkih prepada u području S o m m e f na zapadnoj obali rijeke M a a s e. gdje smo po bijelont danu Iznenadnom tiavalom uništili jedxiu framcusku poljsku stražu. Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o 1d a b a v a r s k o g: > Naše su navahie čete izvršile sa potpunim uspjehom prepade kod W itoniecza na Stochodu I kod

Podlistak. Bora Stankovlć: • Beoiradske šetnje. ,,Stari“. Kao što je poznato, po narodnoin kazivanju i predanju brak iztnedju tnuža i žene prestaje kada muž ili žena odvojeho jedno od drugoga ,,tn konaka preuoće ili tri vcde predju". Ja sam idući po Albaniji prešao i prenoćio na snegu de§eti i više konaka i trinajest i više reka i voda gazio. I prema tome još tada sam bio stekao prava na razvod braka i pottova da postanem „kandidat za ženidbu“. Tada ne bi tni padalo na um da se udvaram i obletam oko ovih bogatih udovica, ili koje su već udovice, ili koje se nadaju da će biri, već bi se udvarao jedino oko oviii, tako zvanih ,.reonskih“ gospodjica, koje su sa službom po reon«ma za Hainirttice. Onda ne treba ti da se brineš, niti da trčiš i čekaš na ređ: ni za mleko, šećer, brašno, pa ni za meso iz opštinske cubokane. A već iz raznih dobrotvornlh misija koliko ti duša zaželi. I sve to unapred i kod kuće ti donesu. Pa nekako ma da su im plate male. uvek su one ,,parajlije“. Obučcne u najmodernija odela a nekada i protiv mode samo da je što kraće i dekolte na niže. Neke I sa zlatnim zubiina. All •ve sa jako providnim svilenim čarapama u novim cipelama sa visokim.

Revoluđja u Petrogradu. — Zarobljeni niinistri. — Duma prigrabila svu vlast. — Vojska je pristala uz revolucijonarce

J a tn n i c e južno od D n j e s t r a. Zarobili stno više od 1.00 neprijateljskih vojnika i zaplijenili nekoliko bacala mina. Mačedoilsko boiište: Na obiin obalama p r e s p a nsk oga jczera i sjeverno od B i t o 1 j a nastavili su Francuzi svoje napađe kao I jučer bez svakog uspjeha, a sa veIikitn gubitcinia. Izmedju C e rn e R eke i dojranskog jezera odbijeni su napadi osralih ćeta sila sporazuma. Prvi zapovjeđnik glavaog stana pl. Luđendorff. * ■ . , , ' Sa irojnles litoka. U berlinskom „7 a g u“ piše L’. Raschdau o dogadjajima na krajnjem istoku i o činjenici da je velika većina kitajskoga parlatnenta zaključila, da se prekinu odnošaj! izmedju Njemačke i Kine. I onaj, — piše ovaj poztiavalac prilika na krajnjem istoku — koji misll da dobi;o pozna prilike u Kini, teško će moći da stvori sebi pravu sliku dogadjaja posljednjeg vremena, kad je upućen samo na vijesti, koje su prošle kroz sifio Rcuterovog ureda. Moračemo dakle pokušati, da iz vijesti koje nam predleže 1 koje su dosta ra>zlične. da stvorimo sebi pravu sliku o poiitici Kine i Japana. U prvom redu moranto uzeti u ob’zir činjenicu, da Japan nastoji svim snagama igrati ođlučnu ulogu u svim važnim poiitičkim pitanjima, koji se tiču Kitaja. Istina ovo stanovište nije do sada japanska vlađa nikada zvanično i otrvoreno priznala, ali nema sttmnje, da u Tokiju od početka rata provode samo ovu politiku pa se treba sjetiti samo na sukob Japana sa Engleskotn u jeseni 1915. godine. Još onda je polcušala Engleska, da uvuče u rat Kinti, pa je njoj obećavala sve otto, što joj obećava 1 dattas. Japan je i onda spriječio prcgovore u Pekingu i jednostavno zabranio Engleskoj, da poduzhna ovako važne alccije bez njegove dozvole. Koliku je važnost Iondonski kabinet poIagao u ono vrijeme na raspoloženje Japana, vidi se otuda, što je smjesta zabranio svome poslaniku u Pekingu svako daljnje pregovaranje i ujedno tmredio njemu, da se u buduće mora

gumanitn potpetlcama da bi im hod bio što sigurniji i elastičniji. Uvek su u društvu svojih obožavalaca ali koji su što mladji i lepšl, kao neiskusniji. Jednako priredjuju neke sedeljke „večerinke". A najviše kod „Trl Šešira". I da ne bi bile izložene pogledinia ostalih gostiju otii itnaju u zasebnoj salici svoj zaseban sto. A medj njima kao neka njihova „majčica" je gospodja Rtiža. Ona, ma da je još inlada, jednako liči na dcvojku, ali „ratio poranila“ pa već stigla da je faktički udcvica, a ne kao ove druge po varoši tako zvane ,,bele“, in spe udovice. Ona, usprkos svojoj maloj koščatoj prirodi jednako se upinje da to nađoknadi tmoseći u svome iiodu, u svojim pokretima rela i u naglasku govora toliko strasti, da joj od toga upinjanja i borbe sa sobom oči došie već umorne i podbuhle a glas joj, kao puknute strune, tako rastresano i šuplje zvonl. Ali zato ona rukovodi svima tiin sedeljkama I govorima i pesniaina. Ona naredjuje, koja će se pcstna pevati, gledajući i birajući, da sve ispčvane pesme budu kao tteka celina. Isprva da se pevaju tihe, duže pestne čija će se sadržina posle komentarisati izmedju parova i tada padati izjave ljubavne. Onda kraće pesme, strasnije, burnije, tek po jedan stih: krajnji, srednji, koji je najstrasniji i onda krict, uskliđ... Da, da eto gotovo svake večeri to kod „Tri šešira‘\ Iz one salice sa ,,rejonskog stoIa“ već u šest sahatd počne pestna i čuju se ženskl glasovi. Za dru« prije svakog k>raka političkog značaja dogovoriti sa 'svojim japauskim drugoin. Moženio sebi od prilike zamisliti, sa kojiin je osjećajima londoiiski kabinet primio na sebc službu trabanta japanske vlade, kad se zna, da je Engleska do ouog vremena igrala u Kitaju prvu ulogu. 1 savezne države, koje su potpomagale ovu politiku Eugleske na đalekom istoku prate sa velikim nezadovofjstvom promijenjene ptilike. „Norddeutsche Allgemeine Zeitung“ nedavno Je objavila tajni izvještaj taiijanskoga poslanika u Pekingu, u kojem se govorl o „bestidnoni zelenaštvu" I „bezobraznim cijenama", koje tnora da plaeaju saveznici za japansku pomoč. Ali u iuterešu pljačkaškog rata, kojega su podtizele u Evropi sile spcrazuma moraju one kukavno priznati gospodstvo jednog naroda, kojega su do sada ne samo tnrzile nego i prezirale. PoložaJ ’Amerike bio je tiniogo slobodniji, a prema tome bila je i slobodnija njena politika. Ali to nam se samo prividja. Koliko puta je Japan najavio svoje zahtjeve prema Kini, mogli smo da čitamo da je \vashingtonska viada odinali zatražiia objašnjenje cd Japana. Amerike prema Japanu bilo je od prlllličan, all su se s njime u VVashingtonu ipak zadovoljill Stanovište Sjeverne Amerike prema .Japaiiu bio je od prilike jednako onotn prema Meksilcu. Sjeverne Američke Države pažljivo su se uklanjale svakom stikobu. Za sada su Sjeverne Američke Države bez saveznika i nemoćne da uspješno spriječe japansku politiku na azijskom- kopnu. Svi protesti, koje je u posljednjim godinama Amerika poslala u 7’okijo, ostale su puste riječi na artiji, a to znadu u Washingtonu, a jaš bolje u Tokiju. Ovako od priiike niožemo prosuditi dogadjaje na dalekom istoku, sve dnigo je puka kohibinacija I fantazija. Sad čujemo, da Je Americi pošlo za rukom, da od svih neutralnih država jedino pridobije za sebe Kinu protiv Njemačke 1 govorl se, da ee pekingska vlađa prekinutl svoje odnose sa Njeltiačkom. Osim loga javljaju preko Londona, da u istom smistu rade u Pekingu Engleska, Francuska 1 Rusija 1 nastoje raznhn obećanjima predobiti za sebe kinesku vladu. Po svemu, što smo u samom ovcrn članku prije rekli.

iietna suuuije da je Engleska prcduzela ovakove korake satno u sporazumu sa Japanom. Ositn toga je izvan svake sumnje, da će se Atnerika čuvati u času, kad tnisli stupiti u borbu u Evropi, da izazove Japtui ili da dade razloga bilo kakovom nepovjerenju. Prema toiue, ako su istinite vijesti, da će Kitaj stupiti u svjetski rat, onda se to nije đogodilo bez đozvole 1 privolenja Japana. Moguće je iz taktičkih razloga Japan promijenio svoje dosadašnje sdauovište, ali ttema sumnje, da je to učinio samo uz stanovite uvjelc. Zavelo bi nas predaleko. da sada ovdje raspravljamo o raznim moguenoslima, kad ćemo i onako n skoro vrijeme doznatl, što je upravo u stvarh Jedno je sigurno, da će đalji razvitak dogadjaja ovisit! o držanju Japana bez obzira, koje će posljedice donijeti sudjelovanje Amerike u ovomc ratu. Ne smijemo zaboraviti kod ocjenjivanja današnjeg pcložaja, da se jedan od saveznlka, Rusija, prije nekoiiko mjeseci obvezala ugovorom, da će podupirati Japan u pogledu njegovih interesa u Kini. Ovaj sporaziim, kojega moženio smatrati kao neko osigurar.je prema Engleskoj, može već u skoro vrijeme pokazati svoju pravu vrijednost. Treba dakle prije nego stvorimo đalje zaključke mirno Čekati vijesti iz Kiue. ali nema sumuie, da sve što se danas dogadja u Kini, đogadja se p o d s iII ti i m p r 1 1 i s k o m i p r otiv. voije pekingske vlade. Prema vijestima, koje su za vrijeme rata stigle do nas sa daiekog istoka, javno mišljenje, lcoliko se u opšte može o njemu govoriti, n a s t r a n i j e NJemačke. Kad je Njemačka zaposjela Čingtau, vidjeli su Kiliezi, koju imaJu oluda korist, pa su oni to 1 otvoreno priznavali. Njcmački trgcvac postiigao je velike siinpatije u Kini i ove su od velike vrijednosti I za slučaj, ako Kina-doista stupi u krug ttaših protivnika, V o j n i č k i ova činjenica nema n i k a k o v e vrijednosri. Šteta biće samo privredne naravi, koju će samo osjećati naša razgranjena trgovina. Ovo je jedina svriia za kojom idu u prvom redu Eitgleska, pa i Japan. Medjutim se ne će ispuniti sve onako, kako sebi zamišlja Engleska. Neina sumnje, da je držanje u ovom ratu nama neprijateljsko i da Japan nastoji istis-

giin astalima i u sali i u kafani ostali gosti većinom trgovci, bakali, i zanatlije izmešani sa vojnicima. Po neki Čeh ili Nemac nemoguči se 'odviknuti od pivskih čaša i sađa u njima, sa zaklopcem 5 monogramont ispija crno vino. Jedino mi: bivši umetuiei, glunicl I činovnici, nemogući da zadržavamo više one naše nekadašnje stalne stolove zbog slaboga ,,ceha“ koja trošimov gttramo se oko furune a najviše stojeći ispijamo sklanjajući se Uslužno kafeđžiil, da mu nismo na smetnji i dosadi. Samo. jedino, još jeđnako drži i čuva s\ r oi sto i to onaj do prozora a sproću kelneraja ,,stari“, kako smo ga počeli već zvati, čika Milorad, nekadanji i bivši upravnik Pozorišta, i blvši prvi ređatelj, i prvi ljubavnik i prvi i t. d. Još se on napreže da odirži taj svoj sto i svoje gospodstvo. Ali vidi se da to čini sa lnukom. Njegovo ođelo, koje mu je pre nekoliko meseci tieki njegov obo/avalac i poštovalac poklonio, ma da mu ga gospodja Lena svaki dan pcgla ipalc popušta i razdvaja se od njega. Ispod beie visoke, duple kragne nema da blješti svežina l belina|ispeglane košuije od jako isečenog prsluka već se tamni sada neka vojnička, vunena rekla. Na spoijnom džepu gornjega kapura nenta više da štrčl žut porub tabakere i iz nje da vire vrhovi«od poredjanih vlrdžinija. Sada pred njlm na astalu stoji zvczdasta kožna kesa iz koje on prstima svoje jako razvijene ruke probira ..1crdžu“ dok prstima druge ruke naslonjenc o nasion stoiice grebe po lušl čistećt ie I

j spremajući je, da je ponovo napuni. Nje{ govo sa ugnutim vratom tnedj ranienlj nia i kragne od kaputa još je onako čej tvrtasto, širolco i svakoga dana brijano j kao sveže lice sa napućenim, debelim ustima ali po čelu sa već dosta belom, sedom rastresendm kosom. Sanio u očima mu jednako stoji neki izraz kao od i nečega strašno preživljenoga, zbog čega je uvek u stauju da mu iz lcrajeva očiju poteku suze ... Da ne bi dvogttbo piče pfo kao nekada, prvo pivo, pa koju rakiju, onda večeravao, i fek posie toga dolazio ovamo za svojim astaiom na vino, on sada sve to uprOstio/ Odmah večera i onda dolazi na piče. Pa i to tidesio da je zadovoljan i da podmiri svoj tikus i potrebnu. količinu. Poruči dva đeci bela vina i tri đeci cnia. Onda u polulitri sve izmeša. A pošto je sođa još dosta jeftina, poruči dva siiotta. Ona prazna stakia od dva i tri đeci ne vraća natrag- nego ostavlja đa i to stoji ispred njcga da bi zajedno sa onotn punorti polulitrom vina i sifonima sođe, čašama, njegovom lušom, kožnom duvanskom kesotn, ispimjavalo njegov sto i činilo ga što raskošnijim.

Tisuta 5od!Sniltn Msauja kralja Tomlslaua. Godine 1925. navršiće se hiljadu godina, što je na Duvaniskom polju okrunjen prvi hrvatski kralj T o m i s 1 a v. Stanovnici Duvna, nekoć velikog sjajnog i slavnog grada Delminiuma; po-

nuti Njemačku sa dalekog istoka, a| ujcdtio treba uzeti u obztr, da stt j» panski politiČari vrlo oprczni i da or ozbiljno tnisle, što će biti i poslije rala^ U interesu je Janana- da Njetnačka o*' tane zainteresovana na kitajskom pro { blemu. Što Njemačka bttde više isti* nula sa kitajskoga trga. biće opasnijp za Japan da brani velikp svoje dobiti iz ovoga rata protlv svojih današnjiv saveznika. Jednako iziskuju \ eliki iitf tcresi Kitaja — i ako iz posve đrugif} razloga — da ue prolgra naklonosj Njetnačke, jer mu Njemačka može blt( od koristi u velilcoj borbi, koja će s» it skoro vrijeme odigraii n otiom lu svijeta. Heuslucija u Husiji. REVOLUCI.IONARCI SU ZAPOSJFLl PETROGRAD. Kb. Petrograđ, 15. mana. Petrogradska brzojavna agentura' javlja: Zbog potpuue desorgatiizaeije u dovozu životnih uatuirnica bilo je sialtovuištvo vee od dulieg vremena silno tizb»dJeno i sva je mržnla bila upravIjena protiv vlade, fcoju ic činilo odgovornim za svoje natnje. Viada, fco« ja je predvidila dogadjaje, poduzela je sve ntjere, da uzdrži red 1 poređak, pa je u prvorn redu r a s p u s t i l a d r« i a v n 1 s a v j e t i d ii m ii. ali dutua n I je pr izna Ia car s k 1 ukaz, nego je nastavila svoje sjednice- Oslni toga je duma zafcijučiia, da izabere poscbnl odbor pod predsjedništvoiH Rodzjanka, koji će odbor imatl p o t p u n u z a k o n o d a v it u v I a s t. Ovaj odbor proglasio 5e sebe p r i v r em e n o m v I a d o m, pa je na stanovništvo upravilo slijedećl proglas: „Obzlront na teški položaj i opštl ttered, što unadeuto u prvout redu za« iivaliti staroj vladJ, sinatra Izvršni odbor dunte svojom dužnošću, da osigu* ranje javnog reda preuzme u svoje ru» ke. Svjcstan svoje velike odgovoniostl izrazuje odbor uvjcreiije, da će iednako stanovništvo kao i vojska olakšati nje* govu zadaću, stvoritl novi red, kojl ćo odgovaratl željatua naroda l steći njegovo povjereuje." Izvršni odbor duute pozvao je u pomoć vojnu posadu Petro* gradausnazl od 30.000 1 j u d {. —————■ mmmmmm — mm — b—mmm b ■« krenuli su akciju, da se u spomen tog važnog historijskag dogadjaja u Duvnu, u mjesto svakog drugog spomenika sa« gradi s p o m e n-c rkva s bospicij e m. 14. januara Of g. sastao se hrvatski narod Duvna i okolice na dogovor, kako da se ta zainisao provede. Na sastanku izabran je odbor, a pokroviteljstvo nad cijeiom akcijom preuzeo je odlični hrvatski rodoljub i mecena, sagrebački nadbiskup, preuzvišeni gospodin dr. Antun B a u e r. Učesnici sastanka sabrali su u tu svrhu 29.000 kruna, a ovim recima mole hrvatski narod, napose opštine, diuštva i korporacije, da svojitn prinosima podttpru njihovo rodoljubno nastojanje. Svi dtrrovi neka se šalju na ovaj nasiov: .Spomen-crkva s hospicijem u Duvnu, Bosna." Darovi od najmanjega do najvećega oglasit će se u svim hrvatskim novinama. Darovaoci, koji plate 100 K, jesu članovi, 1000 K u t em e 1 j it e 1 j i, 3000 K dobrotvori. Utemeljitelji dobivaju poscbne d ip 1 o m e, a na mileniju posebne z n akove, pa će svi zajedno biti upisani na mratnornoj ploči sa zlatnim pismenima. Viši darovi hrvatskoga episkopata, te pieinića, baruna i grofova biće na posebnim mrainornim pločama sa zlatnim slovima upisani i urešeni s dotićnim obiteljskim ili staleškim grbovima. Mramornu ploču presvjetloga i preuzvišenoga pokrovitelia g09p. dra. Ante