Београдске новине

5traua 2.

Petak

Beogradske Novlue

16. marta 1917.

Bfoj 73.

iVojska se izjavila potpuno s o 11 d a rI« m odborom dnme, poapslla 3vemlnlstreibacllalliuz&t< o r. Posllje toga stvorila !e đuma za* kHočak, kojim kabinet vlše ne postojl. Danas na trećl dan ustnnka vlada u Petrogradu potpuni red I s v a te vlast n a I a z I ii r u k a m a iz' iVršnog odbora dumc. Sve čete. koje poduplraju dumu ii njczinora radu, stoje pod zapovjcduiAtvom ćlana 'dume Engelharia, koji je pukov. nik u velikom glavnom stožeru. Ovaj poslanik je imenovan vrbovnim zapoViednikom grada Pelrograda. Jučer ii večcr izdao je odbor duine na stanovništvo 1 volsku proglas, koJlm traži od željeznica i banaka da ?apočnu svoj obični rad, a i ostalo stanovništvo. da se nmiri. Ćian duine G r o ii s k i imenovan fe od odbora dinne upravnlkont petroiradskog brzojavnog ureda. Prve vijcsti. (NaroCitl brzojav „Bcograđskili Noviaa".) Amsterdam, 15. marla. Na jučerašnjoj burzi kružile su vljksti, da jc izbila o z b i I j n a r e v oJucija u Petrogradu I Moskvi. Oovori se- da su izvršenl napadi na ?eIfeznice i municione tvornice. Iskazi očevidaca. ^DoIjc sa carem! Dajtc nani mirl <f (Naročiti brzojav »Beogradskih Novfna«/ Stockliolm, 15. marta. U Svcdsku stižu sada prvi putnid, koji su bili svjedoci strahovitih nemira u Pctrogradu. Uzroci oviin nemirima ncma•ju sc samo tražiti u nestašici živcžnih natnimica i skupoei, nego i u poliitičkoni pogledu, — nemiri su upereni »i velikoj mjeri i protiv rata. Prcma pričanju occvidaca tekli su posljcdnji dopadjaji u Petrogfadu ovako: U cijeloj je prošloj sedmici u večini tvornica vladao štrajk. Radnici su do Buže dolazili u tvornice, no n i j e s u raidili. Svakoga su se dana obdržaval-e t a j n e radničkc skupštinc. Kraj toga je piasa cijeic prošlc ncdjclje pljačkala po trgovinama živežnih namirnica, što je redarstvo ćutke doz\xiIjavalo. Samo u građ#koj čctvrti stanicc za Carskoje Selo po»redovalo jc rvdarslut, no bik> je od itiasc tvonio napadnuto. U četvrtak stt na vcčer ostavili štrajkujtiči radnici tvornice i čzišli u gustirn ma»antanaulicu. Masa se uzpoklikc: „Dolje la carentl DajtC nain mir!“ uputila prcma gradskom srcdištu, Bolšajskom proISpektn, Samsonicvskom prospckftt i Sabaikarskom prospektu. Ovdje iii je dočekak) rcdarstvo u vclikom broju. Do š 1 o j« do nukoba, ukojemjeusmrčeno|mno g o r a d n i k a. To je bio znak za sveopšti usta|i a k. Vlada je najprije poknŠala, da raznim »redstvima umiri razdraženu masu. U privom se redu poslužila dumom. Predfjednik jc dvime R o d z i a n k o pročitao na Oaijičinovu žvljn jcdnu izjavu o otvara* nju nove scsijc dumc. „Ncmiri — tuko se iveli u toj izjavi — koji su i 2 biii u Petrogradu l o s t a 1 i m ruskim velikim gradovima, uzcli su vrlo o z b i 1 j a n i. a m a š a j. Ovo »u žalosne giiješke, kojc &c no mogu trpjcti u ovo tcŠkot i midbonosno vrijemc. Dudući da *u potrcbnc brzc mjerc, »astati će se pod predsjcdanjem ministarskog predsjednika vtnredna kon fcrenclj«, kojoj če medju ostallm prisustvovati ininistri »CiualjskC odbrnnC, prcdsjedntk drSavnog savjcta tc prcdsjectnik i potpredsjcdnik đume.

Ovi sti pokušajj bili uzaludni. Već su u noći odlctjeli u vazduh velika skladišta tvornice naboja u Oofodaiovskoj ulici. Sutra dan u jutro nastala je svcopšta revolucija. Od ovoga je časa eličio Petrograd pravom bojištu. Narod je jurišao na trgovine i javne zgrade, a redarstvo pucalo. U glavnim su ulicama postavljene mašinske puške. Sav je rad stao. Novine nc izlaze redovito. Pobuna ii Moskvi i Odesi. (NaroČiti brzojav „Beograđskih Novina“.) Rolterdain, 15. maita. Sad su i holandski listovi đobili tačne izvješteje o najnovijoj revoluciji u Rusiji. Prcnia tim Izvještajhna revoIttcila Je u Moskvi i Odesi zauzela vrlo veliki zaniašaj dokle se može reći da je u Petrogradii bilo manje strasnih izliva nego li dobro pripremljenih protcstnih izjava, naročiro Štrajka u masama i povorki sa crvenim zastavama i revolucijonarnim napisiina. Vojska, koja garnizont'ra u dotićnim gradovima, većinom pučko-ustaški pukovi, vrlo je nerado išla protiv mase, a!i je ipak poslušala zapovjest I pueala, naročito onda, kad su se lično pojavili vojni zapovjednlci 1 kad je pridošla jedna satnija tjelesne garde, U Moskvi su mnoge trgovine opljaćkane, u Odesi su zapaljcna žitna skladišta, a ii r&znim pristaulšnlm postroieniima eksplodirale su bombe. Zvanični Izvještajni ured razaslao jc vijest, da su neiniri ugušeni, ali poričc da oni stoje u vezi sa pitaiijem o miru. te izjavljuje, da su to bile samo proste manifesiacije povodom pogrješ110 shvaćenih radova vlade, kao i zbog pretjerane skupoče. U Moskvj gore nego u Peirogradu. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina"). Haag, 15. marta. ,,T i m e s“ javlja o petrogradskim nemirima, da je oskudica u ž i v o t n i ni n a m i r n i c a m a u M o s k v i j o š v e ć», a!i da ođande nijesu stigle u Petrograd nikakve vijesti, nili su otiš!e u inostranstvo. Vjerovatno će daklc biti, ako su nemiri doista poiekii zbog oskudicc u životnim namirnicama, a ne iz političkih uzroka i d a j e s t a n j e u Moskvi daleko gore nego II u Pefrogradu. Kao što se zna, tamo je još krajcm oktobra dolazilo do krvavih sukoba, ier je vlada nedovoljnim snabdijevanjem sa životnim potrebaina tada stanovništvo do krajnjc mjere bi!a razdražila. Šta iavlja spomzumna štampa? (Naročiti brzojav „Beograd. No\Tna“). Berlin, 15. marta. Jeđna današnja vijest iz Petroijrada tvrdi, da je poiožai vrlo težak. Ma da se oskudica u životitim namirnicaina svakim danom svc večma osjeća i ma da je nekih namirnica sasvim nostaio, dopisnici sporazumnih listova ipak uastoje da prikažu, kao da nemiri nijesu potekli zbog opšte osktidice, već zbog politlčkog položaja, koji ie naroičto time pogoršan, što je duma odloženn na neizvjesno vrijeme. Vijesti, da je odmah poslije prvih nemira sazvan nilnistarski savjet I da je petrogradski pollcljski guverner preduzeo , najst-rože mjere, očito pobijaju spora 2 iimne listove. Zvanični izvjcstaii o krizi zbog gladi(Naročiti bizoj.tv „Bcogradskih Novina“). Stockholm, 15. murta. O krlzi zbog giadi n iinutrašnjosti Rusije stlgli sti, kako se h posrednlh

vijesti iz Petrograda možc vidjeti, ovi telegrafski izvještaji dotičnih guvernera petrogradskoj centralnoj instanciji: Harkov: Nema izgleda za dovoz hrane i brašna. Hljebjia kriza je neizbježiva. J e k a t a r i n o s I o v: Gradske pekarnice ne mogu da podmire potrebu. Stanovništvo- uapada na prodavnicc hljeba. Kijev: Uvedene su karte za iiljeb. Zalihe brašna kao i da neiua. Kursk: Ovdie jc nastala kriza zbog brašna. Pred pekarnicama se množi gomila svijeta. Novgorod: Zbog potpune oskudice u brašnu pekarnice su zatvorene. T v e r: Več od dvije nedjelje prestao je dovoz hrane. Svi su mlinovi prestali da rade. Kazaei ua dieiu. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«; ♦ Haag, 15. marta. Englesk'c vijesti tvrtic, da nemiri u Petrogradu i Moskvd nijesu izliv političkih struja, nego da su posljedica oskudice u životniin namirnicama. koje je zbo.g povećanili transportnih teškoća zbog studeni dobiia u posljednje vreme, obltk p r a v e g 1 a d 1. Raspoloženje je u radničkim krugovima v r 1 o r a z d r a ž e n o. Kako ,,T i m e s'* Iz Petrograda Javlja, preduzete su sve mjere, da se mir' održi. 6000 k a z a k a je doslo u M o s k v u, gdje javne z gradei vojarncčuvaju t o p o v i. U Moskvi je opljačkano preko 500 prodavflica životnili namirnica. Redarstvo je posljeđnjih dana bilo nemoćno. Uplltanjc saveznika u uniitarnju poiltiku Rusiie. (N.tročiti brzojav „Beogradskili Novina“). /!eneva', 15. marta. Kako ,,U t r o R o s i j“ javlja, patirijotsko udruženje, koje je u Moskvi održalo skup pod predsjedništvom 0 r 1 o v a, odlučiio je protcstovalo protiv uplitauja saveznika u unutainje stvari Rusije, naročito protiv zloupotreba engleskog poslanika B u c h an a n a, kao i talijanskog poslanika C a r 1 o 11 i a. Skuu je riješio. da jednake brzojave uputi Oaljičinu, Pokrovskom i Protopopovu. u kojitna se veli: U posljednje vrijeme upliću sc saveznici u uniKarnje prilike Rusiie. Amfitcatrov, koga je vlada žbog njegovog revolucijcniamog rovarenja protierala iz Petrograda, mogao je posredovanjem Carlottia 1 daije ostatl u Petrogradu. Revolucijonarnt govor Miljukova nastao je poslije savjetovanja sa engleskim poslanikom Buehananom. Sazanov, koji se pokazao da nije sposoban za položaj jednog ininistra spoljnih poslova, opet je, pod priiiskom Engleske, stupio na površljia. Sve ovo. 1 još raznc drugc p;ilikc, nalažu patrijotskom savezu. da vladi obrafi pažnju na rovarenja saveznika, koia su za rusku misao opasna. Zahtjev za diktaturom u Rusiji. (Nafočiti brzoi'av sBcogratfsklh Novinac; Kopenhagen, 15. niarta. Prema petrogradskim vijestima, kojc su stiigle ovamo đošlo je u ruskom kabinetu do nesugiasica. Na jednoj strani stoje ministri Q a 1 j 1 č \ n, B j e-. 1 ajev, princ Grigorevlč i Sab o r s k o j, a na drugoj strani P r o t opopov i Kolšicki, ostali se ministri drže pasivno. Protopopov zahtijeva militarizaciju svih resorta, kao I uvedenje d i k t a t u r e.

slovenski književnik dr. Ivau Lah. Clanak je kritika tiajnovijih književnih nastojanjo u Slovenaca: rcforma „LjubIJaskoga Zvona“, „Slovana", Zbirke pjcsama A. G r a d a i k a ..Zvljezde padaju" i ncke publikacije K r a j g h e r a. Cankara i Zupančića. Ukratko je ocrtana slovenska cjelokupna književnost od početka rata. ..Slovetiski Narod" izriče hvalu dru. L a li u za Informativan člauak sa željom da se nastojanje slovenske inlade kulture oglaŠuje Što češče u češkim, iirvatskim i drugim slovenskim Hstovimc, Slovenački su listovi uvijek spremnl na uzvrat, pa se osobito živo zanimaju Hterarnim i umjetničkim uspjesiina Cdia i Hrvata. •^4 OtkHveu siari rimski grad. Javljaju iz IJpnicc u štajerskoj: U Vagni, gdje su prije bili smješteni u prostranim barakama poljski I ukrajinski bjegunci, a od početka rata sa. Iralijom takodjc i istarski bjegunci. već se dulie vreinena iskapajn starine pod nadzorom i upravom zemaijskog arheoioga dr. Waitcra Schmida. l>o sada su iskopani dijelovi ?:arog rlmskog grada F1 a v i a S o l v a. Sađa sc naišlo na vanredna otkriča. Na mjestu iskapanja opazila se eliptičfta dubfna. Dosadanjim Iskopinama došio se do atnfiteatra. Posve se dobro vide ztdovi, koji su okruživaii amiiteater u obiiku clipsc, zatim prostor, gdje su se nalazile divije zvjerl, pa spomeiflk posveće« božici o$vete tNemesi Augustas). Iskapanje se nastavlja.

Predsjednik je državnog savjeta pozvao k sebi u stan sve poslanike desnice. Vijećalo se o sve većem o p o z icijonalnom raspoloženju medju stanovništvom. ZakljuČeno je, da se podupru Protopopovljevi zahtjevl, Ruski posianici biče poslani na front. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Ženeva, 15. marta. Korespondencija ,,R u n d s a h a u“ javlja: Petrogradske vlasti tobož su ustanovile, da ,ie d u ni a ž a r i š t e agitacije za vrijenje u zemI j i. Postoji namjera, da se većina p os I a n ik a odmali p o s 1 i j e r aspustadumepošaljenafronti. Potopljenl brodovL Kb. Rotterdam, 15. inarta. Rarni ae brod „VI a r d i n g e n“ sukobio juče na vcče sa jednom minom i polomio. Posada je spašena. (Naročiti br/ojav »BeogTiKtskih Nov/uao Budimpcšta, 15. inarta. ,,Ar. Est“ javija iz Amstcrdama: Iz London« Izvještavaju. da }c amcrikanskl parni hrod ,,Abonquin“ sa 283J tonc potoplfcn. Uz to doznajc rečeni budknpeštanski Kst !z Washingtona, da potapanje ,,A b o n q «i n a“ neec ništa promijeniti u njemačfco-amcričkim oetnosima. Japauska flota traii ujem&čke .,gosare“. (Naiociti brzojav „Becgradskih Novina'') Malmč. 15. marta. ,,N o v o j e V j e m j a“ iavlja iz Šangaja: Japaiiska ratna flota dobila fe zapovijest. da zaštiti važni istočno-azijski kabel protivu .jjusarskog rapađa'*. Du* ciide japauske obale

traže se skrivene bezžične stanice, koje su tobož pođigll njemački agenti I stoje u vezi sa neprijateljskim „gusarima“. Japanski admiralitet ie odredio vatiredne mjere radi zaštittf p!qvidbe trgovinskih brodova.

Amerlko I tredlfnje vlostf. Koncentrisanje ineksikanskllt ćeta na američkoj granici. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina“). Haag, 15. marta. Ne\v-yorški iistovi javljaju. da se od skora vidjaju vclike mase meksikanske konjicc na amcričkoj g r a n i c i. •

Zfirich, 15. marta. „Corr i ere de11 a Sera“ javija iz Londona: Vojnički atašeji sporazumnim siiama prijateljskih i neutralnih države otputovall su u Fraucusku u glavni stan fraiicusko-cngleskog vojnog vodstva.

Francnska. Kriza u francushom miuistarstvu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Kb. Paris. 15. niarta. Prema „G a u 1 o i s u“ izjavitj su vodjc opozicije u kuioarima komore. da svoje stanovišlc tako dugo ne će preokrenuti, dok Briand sam ne izjavi, da rnu je dalji zajcdnički rad sa pariamentotn nemoguč. Kod sadašnjega stanja stvari lako jc mognće, da prvom zgodnom prilikom dodje opet do upađice. Kao nasljeđnik B r i a n d a spcminje se R i b o t. kojega da će podupirati Barthou iPainlever. S druge se strane opet kao nasijcdnik Briandov spominie DeschaneL

B a u e r a izradiče s poprsjem hrvatski umjetnik 1 bit će stavljena na posebno mjesto. Odbor ee nada, da ee nijedan hrvatski eeljak, gradjaniu, ćinovnik i svećenik, nijedno društvo I korporacija ne će naći, da ne bi dati svoi obol za ovaj sponienik, koji mora biti dostojan histo* tijskog dogadjaja i hrvatskog naroda. Darovi se tnogu slati izravno na gore •pomenuti naslov, ili se u mjastu može gflstaviti mali odbor, koji će se brinuti, da ikuplja darove, te oglast u mjesnim novinama, a onda odptemi na spomenuti nastov. Mole se eva hrvatska društva, da prirede barem jednu predstavu, eabavu tli slićtio u korist ovoga rodoljubnog poduzeća. N* osobiti K naćin moie hrvatski tistovi, da ovaj progtaš odštampaja, te tako bodupra ovu rodoljubnu stvar. ži odbor : Pređsjednik O. Fra Miio ČuiĆ, nadžupnik; podptedsjednik: ar. Pero S picnagel; tainik: Matan Petrović; odbomici: Tomo Šandrk, kot. pogiavar, Hij« Zrno, posjednik, Marko R u b i ć, posjednik, Marko R adoŠ, veleposjednik, Ivan Ančić, posjednik i trgovac, lvica N e v i s t i ć.

mu MiuiTa 0 narodiHĐt r»č»iin radovimq u Hrvat- ; hko). Nakladom „Krtfesa 1 (miesečnika tt« odrasHiu omladinH) izl« 2 e m Zagrcbu knjižice, koje imaju svriiu, da popuiarieiraju narodtto ručno umtjeće. One tetc oeteovortii potrebi, iroia se tavlja

osoblto niedju ženskini gradjanskim svijetom, koji tcško dolazi do originalnih uzoraka, kojinia bi se služio kod tzradjlvatija narodttog veza 1 drugih ručnih radova, kakvi su u narodu rašircni. Ovo je prvi pokušaj ovakvlh izdanja. Prvi broj, koji Jc utedila B. Kraljeva, donosi dvattacsti čara u jtosavskih po* culica, izvezeu« kapo od platna, kojc nose seljačke žene u llrvatskoj i zapadnoj SlRVonijl ispod umratne. kojc se mogu primijenitl na najrazUčnlje žcnske ručne radovc. U đlrugom su broju, koj! je ttredila učlteljica I. M a r u Slćeva, pokusl praktične primjene naroduoga vcsa na različne predmcte u gradianskoi kući. Motivi su tačno precrtani sa starilt narodnih radova, a natnačene su i boje, u kojima je gradjcn originalni narodni ve*. Interesaimia biće i knjiiica. kako se šaraht tikvice, pa o rezbarskim narodntm radnjama. „Krijes" je priniio do sada narudžaba, a javilo sc i dosta saradnika, pa imadc siMCinijcno već višc od đvauaes: brojcva. Sa^duici su največim diieloin narodni učitclji i učilcljicc. Izdanje urcdjule prof. Božetta Kralf. 7a pretplatnike ,Krijesa“ stftje pojcdini bm| 70 hclera, poštarinom 60 hetcra, zft ostale jednu krunu, poštom 10 helera viŠe. Adresa je za naruđžbc: ,,Krijes“, Zftgreb, rrankopanska ul. 2b.

Č««l o SlavciKiiiKi. Rod tiaslovoni „Novoročni nadejc u Siovenctt ', donio ie posljednji broj „Zlate Pr*h«*' liiep ČJanak, kojega )e originalno u češkom Jezfku napisao

tleotraničenl podmornlčki rat. Stigao je opet zblrai izvjcštaj o gubilOtu brodova u Srelozeinnom moru, koji istina obuhvata i prvc dane mjeseca marta. Ukupuo je potopljeno 35.000 tona, što sa Josađanjim zbirnim izvještajima iznosi skoro 160.000 rona. Kako jedan dio izvještaja od podmornica, koje djeluju tt Srcdozemnom moru, nijc još stigao, to možemo uzeti, da je ukupni februarski plijen u toj zabranjenoj zoni vrlo blizu gore navedenom zbiru. Brodovi, koji se u izvještaju njemačkog admiraliceta naročiio pominju, bill su skoro svi nao-ružani, a veči njihov dio pratili su zaštuni brodovi, što se mora naročito napomenuti. Iz Tokia se javlja, da su japanske linije paruih brodova, zbog pojave njemačkih podmornica u Jnđijskom oceanu, povisile svoju podvoz.ninu. Da 11 je ovo samo jedna trgovačka smicalica japanskih brodova ili nije, ne može se znati, ali mogućnost, da podmornice danas dopiru i do lndije, izgleda da je već svršena stvar. U ostalom su Japanci riješeni da izvuku Što je moguće veču korist iz stanja, koje je stvoreno podmorničkim ratom. Poznato japansko brodarsko društvo „Nipon-JusenKajša'* povisilo je svoju dioničku glavnicu za sto milijuna jena ili sa skoro četvrc milijarde kruna. Fiota toga druŠtva imala je krajem 1907. ppostornostl od 260.000, krajem 1913. od 400.000 tona bruto. Još u redovnim prilikama ona se vrlo naglo razvijala, pa se u vijest o ogromuom povečanju glavnlce I o nabavci đeset noviit velikih brodova može utoliko prije vjerovati, što 8u za vrijeme rata pobrani dobici bili vanredno veEki. Savezne sile spretnaju zajcdničke kor'ake protivu zabraue ulaska naoružanih t/rgovinskili brodova u holandska pristaništa. Za Holanđiju je u tom pogledu vršena praktika, ostavljajući na stranu gleđište o neutralnost:, jeđino umjesna ona, koja se tičc sigurnosti zetnlje. Kad bi iedan veći broj naoružanilt trgovinskiii brouova bio na okupu u holandsklm pristaništima, postiojala bi mogučnost, da se pod zaštitom njiltovih topova islcrća srazmjerno veliki broj četa. Kako su garnizoni trgovinskih pristaništa ntali, bila bi Jedna divizija sa svim dovoljna, da za uekoliko dana održi pristaništa u svojim rukama. Deset srednjiii podmornica mogle bi lako prinnti na sebe ođgovarajući broj četa, a nekoliko dana imatl holanđska pristaništa u svojim rukama bilo bi dovoljno, da se vr!o znatan broj četa, koji bi se nalazio u pripravnosti u Engleskoj ili Francuskoj, prebaci u Holandiju. Američki savezui ttrcd za lrrodarstvo bavi se mjerama. koje će se upofirijebiti proiivu cngleskog trgovinskog načina, da se atnerički brodovi primoraju na prenos engleskih dovoza. Američki brodari su se gorko žalili protivu takvog postupka. šta više hlli sti na takvu obveznu plovidbu primoravani I oni američki brodovi. koji su saobraćali izmedju Maniie i San Franciska, jer su se morali snabdijcvati kod engieskih ugljarskih stimica u Kitaju. Postupak preina Holandiji, još \dše onaj prcma sjevcreameriekim brodarima kazuje jasno, koliko se teško osjeća oskudica u brodskim prostorima, jedan nov dokaz o pravilnosti odtake, da se pooštreni podmorski rat Čvrsto produži.

Predsfojeće raspuštenje kongresa. (Naroeiti brzojav „Beogradskih N'ovina") Ženeva, 15. marta, Preina washingtonskiin brzojavhua pariskiii listova odgovara prijedlog, koji je donjeo list ,,W o r 1 d“, da se kongrcs raspusti poslije izglasanog punomoeja Wilsonu, sa svim gledištima upravniti krugova. „Nicmaeka će ovaj rat izdržati!“ Izjave uvaženiit Amcričana. Kb. Bern, 15. marta. Jedna vijest, koja je ovauio stigla iz Amerike, javlja, da su neki članovi prafnje bivšeg američkog poslanika u Beritnu, Gerarda, izjavffi, kako će Njemačka zbog strogog ograničenja u životnom gazdinstvu ovaj rat izdržati. Oni upozoruju Ameriku na onu strahovitu snagu, koja se Još nalazi u njemačkom carstvu. Podbadanje protivu Nijemaca u Americi. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina*; Haag, 15. marta. Prema vijestl, koja je stigla St Washingtona, američki je svijet vrlo zadovoijan naonižavanjem trgovinskih brodova. Jedan dio tog zadovoljstva osnivs se na dnevnom podbadanju ratoborne štampe, koja svakog dana otkriva po ieđnu njemačku zavjeru. Najnovije otkriće je opasnost, koia prijeti panamskom ka* nalu i to od tobož njemačke zavjere, kojoj je svrha, da podbode Nicaraguu l Coittmbiji protivu Washingtona. Nova njemačka bežična stanica u Americi. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novnta«; Frankfurt, 15. marta. Iž New-Yorka se javlja: ,,N e wY o r k S u n“ doznaje, da njemački inžinjeri pođižu i drugu, vrio jaku bežičnu brzcjavnu stanicu radi neposredne veze sa Berlinom, Pukovnik House na putu za Meksiku. (Naročiti brzojav „Beofcradskib No\1aa“.) Haag, 15. marta. ,,D a H y M a i l“ javlja iz NewYorka: Ovdje ee govori, da će Wiison svoga vjernog savjetnika pukovmka H c u s a poslati u Meksiku, da raspravlja sa »neričkim poslanikom u Meksicl, koja zb' sadanjih političkih prilika ne može ni za trenutak napustit! svoje mjesto.

It J e m a t k b. lzbor j Potsdamu. Kb. Btrliti, 15. marta. Kod jučerašnjeg izbora u kotaru Potsdain-Spandau (bivži Liebknechtov kotar) dobio je kandidat sodjal-deinokratske većine Stahl 14.638 glasova, a kandidat socijal-demokratske manjine M e h r i n g s* mo 4462 giasova. I u samom Spandau-u, gdje je razvijena jaka industrija, te odlu* čuje u pr\ T om redu samo radništvo, pretrpjela je socijul-demokratska manjina težak poraz. Ovdje je Stahl dobio 7525, a Mehring samo 2728 giasova. Za Stahla «u glasalc i sve gradjanskc stranke, koje nijesu htjele da postave svoga kandidata, dokumentirajuči time jedinstvo njemačkoga naroda u ovim odlučnim časovima.

Borbe nt zapndu. Voini a’ašcji na zapadnom iroutu. (NaroSti brzojav iBeogratlskih Novioa*.;.