Београдске новине

Neđjetja

Beogradske Novine

18. marta

Strana t.

Bo) 75. radonr 1 skiđaniem usjeva postl i da postaje sve slabija. 1 najbolja njiva izrađi se i oslabl, jer se skidanjem usjeva svakc godine slabi zemlja, te od vrlo piodne njive vremenoni postane prava prljuša. Zaoo zemlju treba popravljati, trcba joj vraćati ono, što s nje u usjevima skinemo. A to sc ćlnl djubrenjem. Jer u djubretu ima onili stvari, koje usjevima skidamo s njive. Ovome se ne poklanja potrebna pažnja. Rijetko se njive djtibre. A kad $c uo po gdje kad i ćini. to se mahom nerazumno radl, te jc od toga posla maio istinske koristi, Maliom se griješi u prikupljanju 'djubreta.Najveći dio se rasturi i propadne. A i ono, što sc sltupi, skuplja se tako ncrazumno, da izvjetri i propadne baš ona prava snaga djunreta, ono Što u istini hrani i jača zemlju. A ostaje ono što je i samo isprano i istrošeno i od čega je poshje malo koristi i kad se iznese na njivu. Djubre se može kako valja prikupiti i dobro oetivaii samo na naročilo udešenim djubri’ifma. U djubrištu se prikuplja i čuva djubre, izneseno iz stočnih staja, sve dok sc ne iznese na njtvu. Zato svaki razuman domaćin mora u blizini sta'a udesiti n-iročito djubrište, gdje će prlkupljati 1 čtivatl djtibre. Ali nlje dovoljno samo imati djubrište. Jer ako djubrište n:jc r.dcšeno kako valja i ako se s djubretom ne postupa razumno, poijoprivrednik cpet nema od ovoga rada mnogo koristl. Jer niti skupi dovoljao djuiireta za s\oje njive, nlti opet očuva snažno djubre, — onako, kakvo je baš rotrebno za njegovu več lspošćena zemlju. Učeni Ijudi i razurnni poljoprivrednici godinama i gođinania su se mučill oko toga, kako valja urediti djubrište i kako se najbolje čuva i sprema djubre u djubrištu, I pronašli su dugim ogiedima i radom, kako jc naiboije i najkorisnije ovaj posao raditi. Poljoprivrcdnici u Srbiji i kad se Več ođluće da prikujdjaju djubre iz stočnih staja, obično nerazumnc urade ovaj posao, te od prikupljenog djubreta nernaju velike koristi. Za vrijeme dokle ga skupe i iznesu na njivu, djubre se mahom toliko isuši i izvjetri, da u njemu ostane vrlo malo baš onilt materija, koje. povcćavaju plodnost zemIje i zbog kojilr se djuhre i iznosi na njiye i Iivade. Zato valja dobro pazM, da se te nraterije očuvaju u djubretu. Najveća je šteta, kad se pusti, da iz djubreta oneče osoka (pištevina). Osoka je ono, što ie najvažnije u diubretu, te djubre izgubi vrlo mnogo snage, kad nismo u stanju, da je u njemu zadržimo. Osim toga, i za samo zdravlje naše čeljadi od velike je štetc, ako pustinro da osoka dopre i do satne podzemne vode, te zagadi vodu u izvorima i bunarima, ili se kroz pukotine u zcm!ji siije u bunar, i tako pomaže. da se vodom, koju pijemo ili upotrebljavatno za pranje, rašire neke bolcsti, od kojih su mnoge i smrtonosne. Zbog ovoga i valja naročitu pažnju obraćati tome, da se zadržl osoka u djubretu. Da sc ovo postigne valja u prvoine redu obratiti pažnju na stajc, u kojima se stoka hrani i ćuva, noročito na pod stočnih staja. Jer ako je pod takav, da propušta vodu, osoka će potiirati u zentlju i nećemo je moći da sačuvatno. Ovoga radi staje za stoku valja da su patosatte. Neki patošu pod u stočnim stajama kantenom. A ovo nije dobro. Kad se pod izradi kao običua kaldrma, ne može se spriječiti poniranje osoke. Bolje je pod patosati cigljama, 1 to u stajama za goveda i konje valja cigije namjestiti nasatice, a tt stajama za svinje pljoštimice. Ali prvo valja pod dobro nabiti pa tek onda meiati ciglje. Cigije valja malterom vezivati, ali tako, da gornje spojnice ostanu nešto prazne. Poslije ove prazne spojnice vaija zalhi maJterom od cementa 1 izravnati. Ovo, istina, staje nešto malo više, ali samo na ovaj način može se uspjeti, da se spriječi poniranje osoke. Po podu se poslije prostire slama,' ’da se o'soka u ovu prostirku upije. Ali ako ova prostirka nije debela, neće upiti svu osoku. Zato treba na podu napraviti olukc, u koje će se osoka priktipljati. Najboijc jc i ove oluke pravitl od betona (cementnog maltera). Ovi oiuci mogu biti otvoreni ili zatvoreni rešetkom.

Da bi osoka oticala napolje, u djubrište, valja lz ovih oluka sprovesti naročite cijevi do samoga djubrišta. Najbolje je, da su ove cijevi od dobro pečene zcmlje. Ali je* ntnogo bolje, kad se ntože izbjeći ovo oticanje osoke. A to će biti u tako zvanim dubokitn s.očnim stajamc. U ovlm stajama prostire se po podu dcbela prostirka, i ona upijc svu osoku. Na ovaj način dobije se najboljc djubre, jer ostaje uvljek vlažno i u njemu su prikupljene i čvrste i tcčne ntaoerije, koje izbacuje stoka. A kretanjent stoke po staji djubre se dobro izmiješa i izgazi, te se sprječava vjetrenje djubreta. ~ r - —

Injdta] njematkcž vojsog t'odsiea. Kb. Berlin, 17. liiarta. Zapađno boj'šte: Izmedju kanala LaBassie iAncrm iivahna topnička djelatnost; na više mjesta odbijene engleske izvidničko čete. Izniedju Sai 11 y-a i šume St. PierreV a s t učt rstilc fti sc englesko, a izinedju Benvraignesa I Sassigny-a franaiska odjelenja u rovovima, koje stno mi prema osnovi napustili. Na frontu Aisne pređuzeća u prednjitn poljima, koja eu nam donijela 35. zarobijenika. U Champagni s vremena na vrijeme jaka topnička vatra; zapadno ©d T a hu re odbijen napadaj jedne francuske čete. Izmedju M aase i Mosele privcle su našc navalne čete na četiri razna mjesta iz francuskih linija zarobljenike; kod jednog uspjelog prepada u biizini Moncela na granici Lorene zarobljeno je 20 Francuza. Naši su letači vazdušnim napadom oborili 4 neprijateljska vezana baiona, koji su se zapalilf. Istočno bolište: Nikakvih narocitih dogadjaja. Maćedensko boiišt^: Sjeverno od Bitolja u toku su novi bojevi. Istočno je od dojranskog jczeta jedan engleski bataljun zaposjeo željezniČku stanicu, koja se naiazi pređ našim siguntosnim linijama. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Izvjsslaj bugarskog giavsiožetra. Kb. Sofija, 17. marta. A’jaćeđcnsko boiište: Na zapadnoj obali p r es p a n s k o g jezera kroz cijeli dan žcstoka neprijatoljska topnička vatra, Poslije nastavljene bubnjarske vatre sa topovima sviju kalibara navalili su Francuzi na naše položaje sjevemo od B i t o I j », no biii su krvavo odbijeni. Uspjelo im je, da južno odSnegova protlru samo u jedan od naših prednjih rovova. Na cijelom ostalom frontu slaba lopnička vatra. U sereskoj nizini prodirale su engleske izvidnico na raznim mjestima, no bile su vatrom naših pređnjih straža rastjerane. Rumuttjsko bojište: Mir. ReosiHcUa u Rusiji. Kako je došlo do abdikacije! CarNikolazarobljen i prim o r a n n a a b d 1 k a c u. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviria"). Frankfurt, 17. niarta. „Frankfurter Zeitun g“-u javljaju iz Berna: Službenim mjestima stizavaju pouzdane vijestl, prema kojima su revoiudjonarci cara uhvatili na putu iz Petrograda u Moskvu, zarobil! ga I primorali na abdikaciju. Mišljenje u liolattdijt. (Naročiti brzojav .^eogradskih Novina") Rotterdant. 17. marta. U Holandiji drže, da je inscenacija revoiucije pripremljena na petrogradskoj konferenciji sporazuninih siia. Spo-

razum je po svoj prilici dao revolucljonarcimai i potrebna novčana sredstva. Mišijenje u Svedskoj. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Berlhi, 17. marta. „BerlinerTageblat t‘‘-u javIjaju iz Stockhohna: Dok Je još moguća protivrevolucija, prirodno je, da će sodjaliste podupfrati buržoaskti revoluciju. Ruski su socijaliste medjuVm u većini odiučni prlstaše mira, pa i jcdnog separatnog mira, kako ga je misi!ia navodno utanačiti zbaćena vlada. Za vrijeme revolucije gladna je masa vikala: „Rat tli mir, nama je svejedno: mi hoćerao hljeba!“ No soga hljeba nema ni nova vlada. Ako će se dakle nastaviti rat. onda će tek Izb'ti prava revoiucija! Mišljcnje u Danskoj. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Benin, 17. marta. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ dobivaju iz KopenJiagena: U ovdješnjim upućenint krugovinta ne proriču novoj niskoj revolucijonarnoj vladi dugi život. Nema izgleda u uspjeh pokušaj, da se ova demokraiska vlada iskoristi za nastavak rata. Sveopšti je poziv revoltirajuće mase u uličnim bo'rbama bio: „Dolje sa carem, dajte nain mir!“ Predigra revoiucije. (Naročiti braoiav „Beograd. Novina"). Bcriin, 17. marta. Prema izvjcštajima, koji su stigli u Stockhoim, vidio se već o<l više nedjelja car okružcn od revoludonarne stranke, tc sti ga dan i noć morali da Čuvaju sibirski pukovi. Porodični jc savjet, kojemu je navodno prisustTOvao i veliki knez Nikoiaj, zaključio, da se car zbaci sa prijestola. Medjutim do izvodjenja toga zaključka nije došlo zbog nesloge izmedju velikih knczova Nikoiaja l Cirila. Navodno je veliki knez Nikoiaj izabran od rcvolucionaraca za vojničkog diktatora. Bugarski poslaii'k ii Đerlinu o re'clucijj u Rusiji. Kb. Berlin, 17. marta. Ovdješnji je bugarski poslanik R iz o w b.javio, da je imperijalizam nove ruske vlade samo p r o 1 a z a n. On je od novih vlastodržaca objavljen samo zato, jer im je trebala engleska i francuska pomoč kod provedenja revoluciJe. Sada će medji»tim sigurno nastati reakcija u mlšijenju. K fomu dolazi još činjenica, da prevrat još nikako nije potpun, što dokazuju đogađjaji u Moskv|, gdjc su činovnicl, koji su ostali vierni starom rezim'i, zapaiiii ogromna skladišta, što bl moglo imati za posIjediCit počcfak unutrašnjih uemira. ,,Timesove“ bojaztti. Kb. Rotterdam, 17. marta. ,,T i ni e s" pIŠu, da odnos izmedju izvršnog odbora dume, — za kojim da stfoji djeli narod, — i radničkog predstavništva, koji se zauzimlje samo za izvjesne interese radnika, d a j e p ovoda bojazni. — Na kraju se ,,T1ines“ tješe, da je opasnost odstranjena time, što je šeremsky preuzeo ministarstvo pravosudja. Protopopov ipak nije ubijen? •, Kb. Kopenhagen, 17. marta. Listovi donose \ijcsti iz H a p a r a nd e, da se giasine o Sturmerovom i Protopopovljcvcm ubij'stvu ne obistinjuju. I Stiinner i Protopopov nalaze se navodrso kod cara u giavnoin stanu. Mogućnost protivrevolucije. Kb. Amstcrdam, 17. marta, ,,N i e u w e s v a n d e n D a g“ pfše, da je veliko pitanje, da li će ruska revolucija ojačati snagu sporazuma. Posljedice revolucije mogtt Rusiju u tolikoj mjeri oslabiti, da bi najjači protivnik središnjih vlasti mogao postati neopasan. Vrlo je lako inoguće, da će u naredtrim mjesecima u političkom, a naročito u privrednom životu Rusije vladati anarhija, a to sve pruža vrlo povoljne uslove za mogućnost protivrevolucije, kao i za sveopšti pokret za ttiir, pa makar taj mir i ne donese Carigrada. Socijalistički se poslanik š er e rn s k y, koji je sada preuzeo ministiarstvo pravosudja, još nedavno izjavto protiv svake osvaiaiačke osnove. Njemačka štainpa o revolucijiKb. Berlin, 17. marta, „Germama" piše: Driavni udar u Petrograda za nas nema većega značenja od onih mnogobrojnih ministarskih promjena, kojc smo u Rusiji za vrijetne rata u

tolikoj mjcri đoživjeli. Mi ćemo u zajodnid sa D>ašim saveznicima, tvjcsni svoga dlja nastaviti borbu. Opasna igra. Kb. Peirograd, 15. marta. (Ponoć). (Reuterova vijest). U glavnom se gradu još uvijek ovdje-ondje čuje pucnjava* jer policija iz skrivenih položaja na tavanima kuća otva>ra vatru. Kad se na uiici sretne koji policajac, brzo s njime obračunaju. Posvuda se vidjaju crvene vrpce, čak i na vršcima pušaka i kaparna vojnika. Mornari i gradjami prolaze gradom u povorci. Na barjacima, koje masa nosi gradom stoji: Sloboda, bratstvo i jedn a k o s t. Dnevno se skuplja vclika masa vojnika i gradjana pred tavrijskom paiatom. Iz irnožine čuju se apeli, da se treba žrtvovati za domovinu. no čuju se i tužbo protiv dinasrije i sveinu, što je u savezu sa starim režimom. U hodnicima dumc leže vreće sa brašnom. te sauduci sa nabojima. Na uiazu stoje stolovi sa ljekarskim sredstvima i zavojnim rnaterijaloiii za pomoć ranjenicima. Za drugim stolom sjede djaci i vojnici, koji ispostavljaju Hstine o zalihama. Zatvoreni nilnistri. Kb. London, 17. marta. Rcuterov urcd javlja iz Petrograda: U petropavlovskoj su tvrdjavi intemirani: Knez G a 1 j i ć i n, Goremikin, bivši z a p ovjednik petrogćadskih četa, te biv ši ministri i generali S u h o m 1 i n o v i Bjeljajev, dalje Protopopov, Seglesitov, Maklakov, Markov ilKurov. Ostala su lica, koia su zauzimala visoka mjesta, zarobijena te su privremeno zatvorena u zgradi dume. Ministar je pravosudja Seremsky izjavio pred predstavnidma radništva, da je on doduše stupio u provizornu vlađu, no da ipak ostaje ono Što je i bio republikanac. Potvrda vijesti o odrekiiuću Mihajla Aleksandroviča. Kb. New- Yorlc, 16. niarta. „Assossiated Press* javlja iz Petrograđa: Velikl se knez Mihajlo Aleksatidrovič u netak u 2 i po sata posiije podite takodje odrekao priiestcla. Mrtvacl po petrogradskim uiicama. Kb. Sfockholm, 17. marta. ,,A (t o n b 1 a d e t“ javlja iz Petrograda: Po ulicama Petrograda leže gomile ustriieljenih oružnika. NOVl CAR. Kb. Stockholm. 17. niarta. švedska tslegrafska agentura javlja iz Londona: Prema iednoj je petrogradskoj vljesti carević nasljednik A1 e k s e ] prograšen carem. Do puno* Ijetnosti bi nasijednika prij&stolja imao upravljati duržavom kao regent velikj kncz Mibaiio Aleksatidrovič. Pitanje opskrbe gia'noga grada. Zarobljeiia Protopopovljeva vojska. Kb. Amstcrdam, 17. marta. ,,T i m e s" javljaju iz Petrograda pod 15. ov. mj.: Grad je posvema miran; (giavna je briga nove vlade opskrbljivanje giavnoga grada. Vlakovi sa brašnom stižu redovito. Stanovništvo se u prkos svih teškoća prehranjuje. Gradovi su i sela brzoiavno umoljeni, da podstreknu seljake na izvoz brašr.v. i žita, kako ne bi vojska i 6tanovništvo glavnoga grada tnorali stradati. — Od četa, koje je Protopopov konsignirao u Petrogradu, da u začetku uguši svakipokušaj prevrata, zarobljen.o je 4000 1 judi. Ostali su $e posakrivali. CARSKI UKAZ 0 ABDIKACIJI. Petrogradska brzojavna agencija objelodanjuje ovaj carski manifest: Mi, po milosti Božjoj Nikoia 1I.» imperator sveruski. car poliski, knjaz Finlandijski, objavljujemo našiin vjernim podanicima: U danima veiike borbe protiv spoijnog neprijatelja. koji već tri godir.e nastoji, da našu domovinu podjarml, stavio nas je Bog u isknšenje. Untitarnje teškoće prijetei da sudbonosno djeiuju na konaćni ispadak teškoga rata. Budućncst Rusije, čast naše vojske. sreća naroda I cijeie domovine zahtjevaju, da se rat uz svagn cijenu vodi do pobjedonosnog svršetka. Grozni neprijatelj čini svoje zadnje napore, te nije više đaleko čas, kada će ga naša lirabra vojska konačno nadviadati. U ovim za žlvot Rusije odlučnim danima držimo za dužnost naše savjesti. da olakšamo našema narodu uže ujedinjeuie > organizaciju svih njegovih suaga, kako bi se ostvarila brza pobjeda. Sioga srao u sporazumu sa gosudarst v enom dumom pronašii za dobro, da se odrekne-

mo krune ruske države I položimo vrhovnu vlast. Budući da se nijesmo htjeH rastatl sa našim mnogoljubUenim tlnom, prenljeU smo pravo nasledja ua našega brata veiikog kneza Mihajla Aleksandroviča, kojega kod uastupanja na prijesto blagoslvljemo. Mi uaiažemo našcm bratu. da vlada ii potpunom saglasju sa narodnim predstavnicima, da na snazi uzdrži sva zakonska uredjenja, tc da u ime RtnogoSjubljcue domovine položi nepovrjedlvu zakfttvu. Mi pozivamđ sve prave sinove domovnie, da ispune svoju svetu domo* vinsku dužnost, da u ovom teškom času poslušaju cara u Ispuitjavanju natodne dužnosti, te njemu i predstavniciina naroda budu od pomoći, kako bi mogii da ruski narod povedu ua stazu sreće i siave. Bog neka čuva Rosiju!“ PROKLAMACIJA NOVE VLADE. Kb. Petrograd, 16. marta. (Vijest „Vestnika".) Provizorna jo vlada objelodanila ovu proklamaciju: Sugradjani! Privremeni izvršni odbor gosndarstvene duine, potpoinognut garnizonom i stanovništvom giavnoga grada posvema je siomio štetni utjecaj stare viade, tako da u ovaj čas može u svoje mke preuzeti čvrstu organizaciju izvršne vlasti. U ovu svrhu imenuje privremeni odbor slij'xieće ministre nacijonalnoga kabineta, čija ranija javna poiitička djelatnost osigurava povjerenje zemlje. (Slijede imcna ministara.) Nova vlada hoće svoju politiku da sagradi na ovim temeljnim prinđpima: I. opite neposredno pomilovanjo za sva lica, koja su počinila krivična djela poiir tičke ili vjerske prirode, medju njima takodje teroristička djela, vojnićke revolurije i krivična djela protiv poljoprivr dniii zakona. II. Sloboda misli, sloboda štampe, sloboda zboft i dogovora, kao što i pravo širajka sa proširenjem toga prava i na vojnička lica imutar okvira, koji dozvoljavaju vojnićke i tehnićke granice. III. Odstranjenje sviju ograničenja, koja se osnivaju na socijalnim vjerskim i nacijonalnim razlozima. IV. Neposredno pripremanje svega, što je potrebno za saziv jednog ustavnog tijeia. izabranog na temeiju opšteg prava giasa, koje će urediti viadu i prihvatiri ustav. V. Redarstvena će se Lnstitucija izmijeniti sa narodnom milidjom 11 a čelu sa izabranim poglavaroan, koja će biti podvrgnuta narodnim vlastima. VI. Gradski će se izbori vrširi na temeiju opšteg prava glasa. VII. Ćete, koje su suđjeiovaie u revoluciji, ne će biti razoružane, nego konsignirane u Petrogradu. VIII. Odstranienje sviju odluku za vojnike odnosno socijalnih prava, koja imadu ostali gradjani, no pod uslovom stroge vojničke dlscipHne u aktivnoj službi. Privremena vlada polaže važnosr na to, da nagiasi, kako ona r.e namjerava ratno stanje upotrijebiti za izliku. da se gore navedene reforme odgode.

f NAJBOUE prezervativno sredstvo rnfalljH , protiv t-idcmičoih bolesti (Cholerc, tiphus itd . 'V^oKRONDCRFES^ — SAUERBRUNN. DJEL'JJE LJEKOVITO, OSVJEZAVAJUOIOKREPLJUJUCT lzvrstan dođaUk visu i iampanjcu. Aciresa: Kronđorfer, Budapest. Zoltafigasse 10. Ćasničke menaie mogii doblti .KRONDORFERA- po tenf, koia je utvrdiena od Vojnog Ministarstva, u stovarižtu Kron,. dorfer, Budimpeita V, Zoltangasse !0. i u Beogradu kod čssnlčke menaže.

DEOGRADSKIORFEUM tprlie EOULEVARC). — Ulaz iz Knaz Miletine ulice. Danas u nedjelju poslije podne u 2 h 30 PfMMlM Sjedaia 1 K — i 50 fiiira, U veče 8h30 vojfiidu Pfifflim pristup imadu sve vojn* I civilne osobs, fcoje imadu propusnice.

VELIRI USPJEi rasporcda kod otvorcnja Jva fisiiloi-f ,Jm i Jatlf i csiais aifaktijs. Prelprodaja karata na dnevnoj blagajni Orfeuma .Ho'.elOpera*. Makedonska ullca — od 9—12h prije podnc i od 2—7h poslije podne.

Naš mill brat, naS mezimac t Bogoljnb-Bogo Mihajloulf (sin poilv, prote Svetozara) tvrienl maturant ispustio jc svoju dušu u cvljetu mladostl u 22. godlnl svoga živoia. Obrenovac. Ojadjeno ucvcijene sestre: Ljubica Savc Micića trgqvca; Darlnka Nikole NedelJkovlća trgovca; Lepoaava S\>eiozara Miloievića namcsnika; Desanka Gaje Matlba upravoika poSte 1 ostala rodbina. A. 2350

Na5 neprežaljcnl stiprug, otac, zet I paženog t DRAGOTIN-KfiRLO ANDJELKOVIĆ premtnuo Je 24. februara u 39. god. ivoga žlvota. Vejiito imo zahvalnl ivima, kojl nam se nadjcie na pomoćl u njegovo) bolesU 1 koji nam svojim prlsustvom ublažavahu »ežke bole za izgubljenlm nam pokoirfUom. Kruševac, Deukmalatfassft.Nl, 19, A 2(549 Ožalotćenh anpruga Mtlenlja - Ula, kieri: Dara I Mlca, sln Krsta, pastorak Vukažln Nlkollć, žurak Dulan Jankovlć student, svastike: Ruia Venturinl, Stanija Pavlovlćka I Aca Kostka, paženozl: Jakov Venturlnl I Pavle Kostka kamenorezac, aa ostaiom rodMnom.

Teško ožalošćena porodica Majzner javlja svojim rodjacima prijateljiiria i poznanicima da je njihov dragi i nepreialjeni t Povle Hojzner profesor preminuo 11 ov. mjes. u 5 časova u jutru poslije deseto-dnevnog teškog bolovanja.

Marta, 1917. god. u Beogradu.

29770

Našem sinu t Slavišl Paulouifu davaćemo godišnji parastos u crkvi na novom groblju 24. ov. mjeseca t. g. u subotu, u 10 sati prije podne. Beograd, 17. marta 1917. god. Milan i Kaja Pavlovlć, 29775 i ostala porodica.