Београдске новине

Izlazi: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojerl:

MJeseCna pretplata:

U Megrala I « kra|«vlnu >ig«3]«(lnutliii o4 o. I kr. *at« pe eijenl oi ... . U Hra*MraJ-8lsvoaljl, »Mnl - Heretf ovtnl I DstinectJI po djMl od Uvss o>o| podruljs ps djonl od. . . .

I helsrs 10 helsrs 11 helsrs

U Hrvotoko J -SlnvtmlJI, Bosnl - Horc«p«vbl I .. • • ■ km» U ostslns krojevlma Austrs-ufsrskamensrtiljs K *■U lnootrsnstmi . . K I IS

Oglasl po cijanlku. =

UradnlHvo: BE08RAD, Vuka Karadžlć* ul. broj 10. Tslafon bro] 83. Uprm I prlmanja pretplata Toplitin venac broj 21. Telcfon broj 26. Printanja oglasa Knen MIHaJla ul. broj 38.

Br. 80.

BEOGRAD, petak 23. marta 1917.

Godina III.

Raskol medju ruskim revolucijonarcima. — Njemačka pomoćna krstarica„M6we“ potopila 123.000 tona neprijateljskih brodova.

n o v u v 1 a d u i da sluša lijenc uareddc. Sličan izvještaj posiao je i j e k at a r i n o s l a v s k 1 guverner K o 1 ob o v. Obe gubernije, središta južfle ruskc rudarskc industrlje, broje oko 150-000 r a d n i k u. Rekonstrukcija kabincta neizbježiva. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Base!, 22. maria. ,,F e t i t P a r i s i c n“ javlja iz Petrograda: Izglcda, da je neižbježna rekoustnikcija liovog kabineta zbog izvjesnih zahtjeva radikalnog revolucijonog odbora i radništva. koie štrajkuje. General Ruskij uapsio vladiue izaSlanike. (NaroCiti brzojav „Beogradskih Novina' 1 .) Rotterdam. 22. marta. ,,D aily Telegraj) h“ javlja iz Petrograda: General Ruskij uapsio je izaslanike privreinenc vlade pri njihovu dolasku u vojni staii. Ozbiljni dogadjaji u Petrogradii na vidiku(Naročiti brzojav „Beogradskili No\ ina“). Stockholm, 22. liiarta. Brzojavne vezc sa P e t r o g r adom su opet pro 1 azno porem e ć e n e, pa su ponovo jirestali da stižu ruski vojni izvještaji. Stockholmska štampa iz toga zaključuje, d a s e u Petrogradu dešavaju novi 0 z b i 1 j n t d o g a d j a j i. Narociti revolucijouarni Oiibor socija* Usta. (Naročiti brzojav rBcogradskih Novina*/ Ženeva', 22. maita. ,,J o u r n a 1 d e D e b a t s“ javlja iz Petrograda: Naročiti odbor radikala 1 socijalista u Ostrovu kod Pctrograda izabrao je socijalistu C e j d ž e za predsjednika odbora, Zbog slabe zalihe žlta privremena vlada uvela je prisilnu podjelu životnih namirnica u Petrogradu, što je medju radnicima izazvalo vcliko r.ezadovoljstvo. Seljaćki netniri u toku. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina“) Berlin, 22. marta. Sa ruske se granice javlja: I ,,pravi ruski savezi“ živo raae, d a s e i j akepotstakmi p r o t i v u n o v e vlade. Opasuo je što „pravi Rusi“ ističu petrogradsku revduciju kao d j e I o J e v r e j a i jevrejskih p r i j a t e 1 j a. Vodja patrijotskog sa-

\ eza, D u b r o v i n, upravi • ic jcdaft jKiziv seljacima hersonske gubcrnijc. u kome se veli, da Jcvreji smjeraju da zarobe cara, da nbore pravosiavnu crkvu, pa da u Rusiji ustuuovc jcvrejslcu vladavinu. Mora se račuiiai- s timc. da će seljaci, prožeti antisemitskom mržnjodn, pokrenuti j,rotivrcvoluciju. ili ti.i organima liove viade neće li'.jcti davatl životne naniirnice. , Ruski niinistarski saviet ii permanenciji. Kb. Rottcrdam. 22. iuari«. ,,Tcinps“ javlju iz Petrograda:; Ministarski se savjet sastaje dnevno u ininistartsvu unutrašnjih poslova pod predsjedništvom lcneza L \v o \v a. Svl su ministri nastupili svoja injesta. !/-> vršni je odbor duine imcnovao već svoje povjerenike u svim gubcrnijam.t, Osiguran je sporazumni rad privreme-* na viade i dume. Povjereuici duim: Otputovali su u sve gradovo državc, pa je tako u cijeloj zemlji uspostavljcn au-< toritet dmne i privremene vlade. Mhiistar za Finsku otputovao je u Helsing-* fors. Mnogostrjni Bucliana.i. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina 1 */, Bcrlin, 22. liiarta. ' ,,Nationalzeilimg“ javlja sa rnsK» granice: Suprotno dosadanjim vijestima tvrdi se, da je engleski posianik Buclianan, kad mu je Miljukov u povierenjti saopštio predstojeći prevrat, t ob o ž radio svim sredstvima d r o t i V, nasilnog državnog prevtata. Kao dokaz o fome može poslužiti okolnost, što je Buchanan bio koci cara. tri put u audijenciji i opominjao ga, da se čuva rev.oluclje, koja je na pomolu, dalje što je Buchanan hitno sazvao pc-f trogradsku konfercnciju. pa je posredovanjetn lorda Miiuora. kuji je caru donjeo svojeručno pismo engleskog kralja, ponovo opominiao cara. Svojcručno pismo biio je tako isto opoinena caru. Da se Bucliaiian u trcnutku, kađ je petrogradska revoiucija izbila, bojao najgorili dogadjaia I da je s toga po* bjegao u Finsku, s a d j e s a s v i m u t v r d j e n o. Tek 11. marta vratio se. Buchanan u Petrograd i odmali je stupio u pregovore sa vladinim odboroni, Kritični položaj revoiucijonog kabineta, (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua") Beriin. 22. marta. ■■ ,,B er I i n e r L o k a 1 a n z e i g e r“ javlja iz Stockliolma. Ovamo je sligla vijest, prema kojoi je položaj revoluci-.

Rfltnl izvleštoli. izuIeStDj uurtro-usnrskoa jlD«noS stožero. Kb. Beč, 22. marta. Istočno bojište: Na B e r e z i n i su naša odjelenja doprla do druge ruske linije, odakle su se vratila sa jednim zarobljenitn časnikom, 226 ljudi, dva revolverska topa, 6 mašinskih pušaka i 14 sprava za bacanje mina. Svuda je, gdje je pokušano, propalo nadiranje neprijateljskih lovačkih odjelenja. Talijansko i jugoisiočno bojišie: Nema ničega novog. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. Hofer, podmaršal. Potožoj no znpailRom bojištu. U područjima Somnie i ’Ancre prenijeli su Nijemci svoj front natrag. Ova je Činjcnica dovcla englesko-francusko vrhovno zapovjedništvo u vrlo neprijatau položaj. Sve se to dogodilo po stanovitoj osnovi i tu netna mjesta nikakovim kombinacijama. Nijemci nijesu bili bijeni, liiko ih nije prisilio na odstupauje, niti su bili uzdrmani njiliovi poiožaji. Ako engleska štampa tvrdi, da su Nijcmci inorali povući svojo ,dcsno krilo zbog pretežne vatre englcskog i francuskog teškog topništva, •mora se svako toj tvrdnji samo od srca nasmijati. Zašto onda razbijaju sebi glavc fraucuski vojni kritičari, kao ua primjer general Verraux, zašto su zapravo Nijemci odstupili i gdje se n«lasc sđd njihovl novi položaji? Zašto onda štampa sila sporazuma uagađja i misli, do se tu opet iađi o novoj genijalnoj osnovl maršala Hindenburga, koji želi, da svoje ratno umijeće iskuša na Englezima i Francuzima? Dosta je da upozorimo ovoin prllikotn na zvanične vojne izvještaje engleskog i francuskog glavnog sfana, !z kojili proizlazi jasno, da su Nijemci odstupili u v e 1 i k o m r c d u i m i r n o, da ueprijatelj nije zaplijenio ni jedaii top i nl jednu mašinsku pušku, koja bi nešto vrijedila, a iz istih ovih izvjcš'.aja vidimo, da je broj zarobljenika doista više nego lteziiaran. Koje se osnove Hindcnbtirga i Ludendorifa kriju iza ovog manevra. osiajc tiaravno tajna. koju ćcnio doziur.i tck u pravo vrijeme. 0 tom nek razniišljaju iiaši Podlistak. Žlvot pod vodom. Napisao Leo Vlatko Švarc. Ovaj članak prenašamo iz 3. broja „Prirode", popularnog časopisa hrvaiskog prirodoslovnog društva u Zagrebu. Davna se želja ljudi, da rone u dubine, da plove pod pučinom inorskom, • ispunila. Čovjek piovi i sate pod vodom. Možda se to plivanje jioJ vodom mnogome i ne čini, kao bog zna kakovo čudo, 110 u istinu je to jedan znatno tcži problem od problema lijcta u zraku. Jedan uzrok ležl i u iomc, što je već nakon nekoliko metara dubine tlak vode vrlo velik. Pa računajmo sami' Kakav će biti samo tlak u dubini od 5 metara na 1 kvadratni metar? Na ovu ploliu tlđči težina vode, koja imade po obujmu svojih 5 kubični'i metara, a to teži pet tisuća kiiograma. Eto, ovolik je tlak samo na jednom kviđratnom mctru! No ladja ima mnogo kvadramiii metara, barem svojili 400, a to znači da na nju tlači tlak od 2,000.000 kilograina. To je tlak u dubini od 5 meiara, a u dubini od 50 in biće 10 puta vcći. No tlak je još I znatmjl, jer su đanas podinornice već vrlo veiikc; mnoge dostižu dužinoin 75 do 80 nietara, a širinom i 8 metara. U budućnosti biće dakako još i večili. To sve nije maleukost, ako na ladju sa svili strana nešto pritište a unutra se ome opire tek zrak i solidnost tvari, iz koje je podmornica gradjena. Eto, ovdje

neprijatelji, mi za tc namumo razloga. Za nas su mnogo važniji morahii momcuti. Bilo iz kojih razloga, svalcl se vojskovodja teško liješava na ods upanje, jcr on mora u prvom redn da vodi račuua o duševnom raspolcženju svojih vojaika, jcr svaki vojuik najteže podnosi, kad mora da okrene Icdja ncprijatelju. Istina u ratnoj povjcsnici imade mnogo primjcra genLahiili stratega, koji su prividnim odsmpanjem zaveli i i>os ije potmmo potukli neprfjatelja. Kao klasičan primjer može da nain služi bit,ca kod Caima, u kojoj su za vrijcme drugog punskog rata godine 216. prije Krista jiotučeni Rimljani od Hanibala. pa su izgubili 50.000 mrtvih i preko 10.060 zarob'jenili, (ako da se od čita/e \ ojske spasilo jedva 6.000 ljudi. H.utibal je dobio o\u bitku jedino tako, što je dva pu:a jirividuo odštupio ’ to naip/ije svojom konjicom na lijevom lr'ii.i, a zattm i sa središtem. Ovitn je manevrom Hanibal zavarao, opkolio i uništio Rimljane. Kod ovakovili operacija mora vojskovođja imati svoje ljude u šakama, a taj je slučaj i kod liaših lijemačkih saveznika, što jc najbolje dokazalo njiliovo odstupanjo u području Ancre ! Somme. Treba samo zamisliti. koliko je bilo teško za časnike i vojnike, icada sii moirali da napuste položaje. koje su više od jedne i pd godiuc branili uajvećim juna&tvom, kad su morali napustiti grobove svojili junačkih drugova. Samo oni vojskovodje, lcoji Imaju bezuslovno i)Ovjerenje i u posljednjeg svog vojnika, mogu da preduzmu talcove promjene fronta bcz štete za rcd, raspoloženje i disciplinu svoje vojske. Treba saano zamisliti, kakove bi bile nastupile prilike u Francuskoj i u francuskoj vojsci, kad bi bio pokušao Joffre ili danas Nivelle, da provede sličnu takovu osnovu. Ne samo da bi u Parisu bile pobiješnele mase I štampa, nego bi bila popustiia i svaka dlsciplina kod francuskili časnika i vojnika, jer to leži u krvi svakog Galijca, Njemačka vojslta naprotiv položiia je i ovu tešku probu svoje snage, pa je kcd svojih neprijatclja izazvala strah i zbunjcnost, a kod neutralaca najveće prizitanje. Ni jeđna od neutialnili liovina nije se ovaj puta povela za je dakle najveća potcškoća bila. Brod trcba tako graditi, da uzmogne uroniti, no da ujedno odoli toin srahovitom tlaku. Nigdjc na čitavome tijelu jiodvodnice ne smiju da bude slabijeg mjesta. Dosta je, da na onakvom iiijcstu — da se baš ovako izrazimo — uspije prodor i čitava ladja mora propasti. Brođ niora daklc da je vrlo solidno gradjcn, onda se s njim možc roniti. Kako se roni? U načclu jc to jcdnostavno; radimo onako, kao da bismo podmornicu žcljcli sasviin potopiti: pustimo vodu u nju. Podmornica ie naime tako gradjena, da iinade posebnc čvrste zatvoreue klijetke. Englezi ih zovu ,,t a u h s“. U njih se pusti voda. To se radi tako dugo, dok ladja ne počne da tone. Onda se dakako još mora paziti, da se raznoteža ne poremcti, jer ta bi neminovno dovcla do katastrofe. No to se može takodjor s pomoću za to odredjenih tauhsa reguiirati. Inače je ravnoteža u podmornic! životno pitanje, tc se na to pače tako pazi, đa momčad za vrijcme vožnje pod vodom ne smije mijenjati svoga injesta. Ako se poslijc brod opet želi da uzdigne na površinu, onda radi kao i zrakoplov izbaci balast. Voda se iz koniora isiše i Iadja ćc opet izroniti. Najgenijalnija, no gotovo i najnezgodnija uredba podinornica Je periskop. Nezgođan je zato, što je to duga i priiičuo široka cijev, pa radi toga pođmornica nije onako nevidljiva, kako bi htjela da bude. Pače, neprija+eljska ' ladja treba samo pomno da pretraži pučinu, pa joj ovakav periskop nc r.iože izbjeći. Ako ga onda ugleda, treba sa1 mo upereti paijbtt na ovaj živac ladje,

primjerom franctlske i englesk’e štamp'e, da slavi pobiedu. Neutralci danas vide, da su Nijenici, a i tni čcsto za ove tri godine rata c-đstupili. da jc liinđeitburg već jedanput stajao precl vratima Varšave, dok je Hotzendorf sa venecijanskih Alpi nastupao u dolinu sjevernc Italije. Obojica su odstupili iz višili strategijskih razloga, a posljedica je bila na jeduoj strani losvojenje cijele Poljske, Litavske i Kurlandije. oslobodjenje Galicije i Bukovine, dok jc Hdtzcndorf, poš'.o je prošle godine obustavio svoju ofenziva na talijanskom bojištu, zađržao napad Rusa na sjeveru, a povrh toga i sve kapije, koje vode u đolinu rijeke Pada. Ruska revolucija. U pctrogradskoj vojnoj posaili ucnia dlsciplhie. ■*s (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina“). Stockholin, 22. marta. Još nikako ncma vijesti o držanju vojske na bojnom polju prema revoluciji. U vojsci u pozadini nema skoro nikakve discipline, a najgore je u samom Petrogradu. U boljim gostionicama kao i u najprostijim krčmama vidjaju se časnici ! vojnici za iednim stolom, prepiru se i vrlo često lii jedni ni drugi nijesu trijezni, pojava, koja je, od kako postoji zabrana krčmljenja rakije, u Petrogradu nepoznata. U tidaljenijern dijelu grada, Ofitiji, gdje se nalaze vojarne Ovočerkaskog puka, dogadjaju se po ulicama i trgovima prave terevenke u kojiina učestvuju časnici l vojnicl. U mnogim dijclovima grada upadaju naosrHžani vojuici u privatne statiove pod izgovorom ,,da traže špijune“, u samoj stvari oni vrše kradjtt. U Oranienbaumu, kod Petrograda, pokušali su pijani naoružani vojnicl da opljačkaju trgovine u najživljoj ulici. Kad su ih dva miinoprolazeća časnika htjeli o tome zadržati, premlaćetii su kundacinia. .Južna Rusija i Kavkaz protiv novo vlade. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina‘0. Stockholm, 22. marća. Iz južnili ruskih industrijskih okruga stigle su u Petrograd vrlo uziicrnirujuće vijesti. H a r k o v s k i guverner, K a t e r 1 n i ć, koji je Iično pristalica nove vlade brzojavlja, da je r a dništvo njegove gubernije odi u č n o o d b i 1 o d a p r i s t a n e u z

da je učini potpunoma neškodljivom, Periskop je naiine oko podmornice. To je dosta duga i, kako smo već spomenuli, razmjerno široka cijav. Katkada jo naime nužno uzeti I promjer od pol metra. Periskop služi za to, do se ono, što se zbiva na morskoj površini vidi u nutrini broda. To se postizava s pomoću dva zrcala. Vanjski se svijet naiine odraznje u jednom zrcalu, na vršku cijevi, koje je nagnuto pod kutem od 45 siujmjeva. Mi bismo dakle, kad bismo gledali u cijcv odozdo, vidjcli gorc na vrliu u zrcalu sliku okolice na morskoj pučini. No da sc'oi olakšamo promatranje, postavit ćemo doIje još jedno zrcalo, isto tako nagnuto pod kutern od 45 stupnjeva, pa ćemo u njemu vidjeti gornje zrcaio i sliku u njemu. Da bude slika Jasnija. umeću se još i leće^ U praksi je to đakako mnogo zamršenije, no u to se ne možeino upuštati. Dosta je, da znamo, da zapovjednik pođmornice može mirno, sjedeći kraj periskopa, promatrati sve, što se vanl zbiva. Ovakove periskope nemaju samo podmornice, već se oni upotrebljavaju i u streljačkim jarcima za promatranje onoga. što se zbiva pred zaklonotn. Dakako, da bi za iKKimornicu bilo bolje, kad ne bi trebaia periskoga, kad bi, recimo, siiku vanjskoga svijeta dobivala direktno kroz more. No to do đanas još nije uspjelo. Ima doduše pod1 mornica i bez periskopa. To bi naime bila neka vrst podmorskih clektromobila s kotačima, kojl se mogu micati na dnu. To dakako vrijedi samo za dosta plitke vode (60—70 metara). Ide-

jom ovakovih podmornica bavio ss Američanin Simon Lahc. čuveni predsjednik „Lahe Torpedo Boat Company“, koji je prvi konstruirao l trgovačku podmornicu. Ova se ladja orijentira s pomoču savršenih karata, zvrka (koji služe kao koinpas) i mauometra (tlakomjera, s kojlma se mjeri tlak vodc, a prema tome i dubina vode, u kojoj se podmornica nalazi). Ove podmornice nijcsu Lvorene za navalu, jer se navaljivati ne inože, kad se ne vidi. Podmornice danas nijesu gradjene onako, kako su ljudi prvob'.tno htjeli. Ljudima bi liaime bilo draže, da podinornica cio put prevall pod vodom. Danas ladja roni samo onda, kad je od prijeke nužde. To je zato što se pod vodom ne da živjeti. Svježi zrak ne pridolazi, a u lošem — pogotovo zgusuutom od silnoga tlaka — teško se diše. Ima dakako i tu olakšanja; to su rezervoiri tlačenog zraka, koji podmornica vozi sa sobom. No taj se na koncu (i to dosta brzo) potroši. Doduše zrak se može uvijek i čistiti s po moću aparata, koji upijaju ijudima štetnu ugljičnu kiselinu. Sve ovo vrijedi samo za nekoliko sati. Konačiio i električni akumulatori nijesu dugotrajnoga života^ a s paroin ili petrouljcm se pod vodom ne može plovii, jer bi vatra previše kisika trošila, a dim ne bi mogli nikuda odvesti. Stoga se dakle pod vodom, radi štednje s kisikom, plovi elektricitetom, a na površini, zbog štednje s elektricitetom, motorima na ulje ili paru. Jasno je, da se pod vodom puno polaganije giblje. Ako ladja nad vodom može pio-

viti sa 16 km u satu, to ona pod vodom ne niože-da postigne veće brzine od 10 km u satu. Opasno je za podmornicu svakako, ako voda u nju prodre. No to još uvijek ne znači propast za one, koji su u ladji. Prvo, voda će prodirati u ladju saruo do neke granice. a onda će se zrak, koji je već i onako dosta stiačen, opirati vodi i zadržati je. U onaj dio mogu se đotle ljudi spasiti, dok nc clodje brza pomoć. No ima i drugih načina. U ladji su učvršćene veoma ma-. sivne komorice, u koje se mogu hrodolomci zakloniti. Komorica se odšarafi i budc poradi uzgona potjerana na površinu. Mogio bi se, ako nije podmornica preduboko zaronila i plivanjem spasiti, no u vcćeni slućaieva to je vrlo opasno i opet radi tiaka. Uostaiom, ako je podmornica zbog kojega drugoga razloga potonula, recimo da su tauhsi previše vode primili, a sisaljkc ne će da djeluju, onda se oni, koji su zatvoreni niti ne mogu spasiti. jer silan stup vode ne dopušta, da se otvori otvore. Obično so onda spašavaju puštanjem posebnih raketa. koji vani na površini javljaja, što se zbiio. Iz svcga toga vidirno. da put u morskim dubinama nije ni malo lagodan. Sasvim je oprečan lijetu u zraku, koji svojom vedr.nom i lakoćom viša prija čovjeku, žeijna slobode, od tmurne i stlačene inorske dubine. I tako imade podmornica sanio budućnost u ratu i možda, da ćc ioš imati važnu zadaću onda, kad se budc s morskoga dna dizao onaj imetak, koji tamo Icži s potonulih brodova. Kao prometiio sredstvo ona nije nužna.