Београдске новине

' Sirana Z.

Petak

Beogradske Noviae

23. marta 1917.

Broj 80 .

ione vlade u Pefrogradu vrlo krltl5 a n. Vlada, koja kod socijalista u Petrogradu nailazi na velike teskode, stra liuje, da će uskoro blti sa svih strana ibpkoljena revolucijonarnim grupania i ed pomišlja na premještanje umeuFinsku. J Osim toga se mnogo govori o istupanju Kerenskog iz kabineta, čime on prijeti, ako se ne ispune ncki radikalni zahtjevi, koji su upravljeni proH ] v p r o d u ž e n j a r a t a. Ali se tim zahtjevima ne misli da rokori kadctsko ministarstvo. Stavak o produženju rata u objavj prl.vreinene vjade — unieuiut naknadiio. Kb. Berlin. 22. niarta. Po vijestima listova iz Stockholina unijet je zvatiično objavljcni pasus ptivremene vlade o produženju rata tck poslije veiikog navaljivanja od strane spora/.uma. IJapšenja u Peti o^ra-Jir. Kb. Kopenhasen, 22. niarta. JavlJaju. da se medju nedaviio uapšenim nalaze: Konjičk? general •Renncnkamp i, glavni pvokurator svetog sinoda R a j e v, nacijonalistički poslanik M a r k o v, vodj „stotine criiih“, D u b r o v i, i predjašnji ministarpredsjednik K o k o v c e v, a ubijci Rasputinovoni, knezu Jusupovu, dalje iVclikom knezu Diniitriju Pavloviću i drugima da je dozvoljeno povratak u 'Petrograd. Ruska tajna policija u Finskoj je ukinuta. Prilikom ainnestije političkili zatočnika oslobodjeni su iz r.epažnje mnogi opasni zločinci, te je sad preduzeta potjera za njima. Dcmenti ruskog poslanika u Stockholmu. Kb, Kopenliagen, 22. marta. Ruski poslanik u Stockliolmu, Nebljudov, pobija vijest, da je on tobož telegrafskim putem izjavio svoj pristanak uz privremenii vladu, i Zašto je oslobodien Barck? Kb. Bcrlin, 22. marta. Bivši ruski ministar financija, B a r c k, pušten je u slobodu na zauzimanje sadašnjeg ministra financija, koji ima s njim da se posavjetuje o važnim financijskim pitanjima, pa nije rad da s njiin pregovara kao sa zatočnikom. U ostalome, kako javljaju ,,P e t i t P ar i s i e n" i ,,P e t i i J o u r n a 1", Iran« cuski financijski krugovi jako su zabriuuti zbog ruskog iinancijskog problema, jer je bivši ministar financija, B a r c k, politički priimo garanciju za giatko sprovodjonje izvjesnili opcracija, koje do sad još nijcsu objavljcne. Nehljudov uz novu vladu, (Naročitl brzojav „Bcogradsklii Noviu* u .J Stockholm, 22 . marta. Prema vijestima lista „Soclal'dem o k r a t e n"-a pridružio sc ov'dašnjl mski posianik N c 1) 1 i u d o v, poslije dužcp, oklijevanja, novoj vladi. Povratak revolucljouara. (NaroCiti brzojav sBcogradskih Novina«) Zeneva, 22. marta.

Protlvrevolucljtr. Rusija nred protivrevolucHomKb. Kopenliagen, 22. marta. Ćini se prema posljednjim vijestima, koje sa preko Haparanda s'igle. da je protivrevolucija u Rusiji pitanje najbližega vremena. Oprjeke izmedjti izvršnoga odbora dume i radničke stranke izbljaju sve to jače. U Petrogradu vjeruju, da će raunici već narednih dana izazvati protivrevoluciju, kako bi njome doveli do Svršetka rata. Socijalistička skupina izvršnoga odbora radi na svoju ruku i pređuzimljc samostalne mjere. ProtivreVoIucHa se nema očekivati samo od rauničkc stranke. nego se ona ima očekivati I od strane veiikih knezova. Kraj toga i držanje vojskc zadaje dosta brige, pošto će u vojsci neizbježno doči do pobune. ako izvršni odbor ne popusti ekstremnim strankam.t i ue progiasi lepubliku. Privromena vhula ie podvostručila sve straže, čete sc nalaze u spremi pod zapovjedništvom časnika, koje js vlada za to naročito izabrala. Vijest se o abdikaciji cara Nikole u Petrogradu nmogostruko pozdravljala sa usklicima: „Živjela republika!"

Pgkret zo mlr. U RUSIJI. Mogućnost ruskog zascbnog mira, (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockholm. 22. marta. Dauašnjt broj .,S o c i a I d e in ok r a t e n“ donijeće ovo: Z a s a d a j c Kerenskij gospodar položaj a. Kerenskij će primorati vladu, d a središnjim v I a s t i m a p o u u d i z a s e b a u m i r. Oslm toga posioji samo još jedna lnogućnosf, naiine, da veliki knez Nikolaj Nikolajevič, i ako mtzl Nijemce, zaključi zaseban mir p a d a t i m e u g u š i revolncij ti. Ruska socijalistička stranka protiv produženja raia. Kb. Berlin, 22. marta. ,,V o s s i s c li e Z e i t u n g" javlja iz Stockliolma: Ruska socijalistička revolucijonarna stranka izdala je proglas,, kojim traži mir, jcr narod ue;na nikakove koristi od sadašnjcg krvavog svjetskog rata. Kerenski o iniru. (Naročiti brzojav »Bcogradskiii Novina«; Haag, 22. marta. Petrogradski dopvsnik ,.D a i 1 y T eIegrapha" razgovarao se s novim ministrom pravde Kerenskijem, čiji je uticaj, kao vodje radničke straake, neobično velik. Kerenskij je navodno izjavio, da je on za internacijonaliziranje Carigrada, ustanovljenjc nezavisnc Pcljske i stvaranje autonomne Jermenske pod ruskiin protektoratom. Kad bi Jermenska dobila autonomiju — misli on •bilo bi u buduće manje trvenja na Kavkazu. I Finska će uskoro dobiti opet svoj ustav. (Kako je poznato, ova je navodna Kerenskijeva izjava u ogromnom protivuslovlju sa njegovim izjavama u mjesecu februaru).

Povodom opšte amnestije svi ruski revolucljnnarl, koji žive u Francuskoj, napuštaju zcmlju, da se preko Skandinavije vrate u Petrograd. Oni putuju bez putnog llsfca ruskog poslanstva, jer int ga ono nije htjelo izdriti.

Klinser. — Njemačkl crtač, sllkar I vajar. Neobičan unijclnik osobcnjaekih zamieli i žilavo tvoračke snagc, jeđna ođ najoriginalnijili pojava savremeno umjetnostr, Ma\ Klinger, navršio je nedavno šcsdesetu godinu svoga bogatog života. O njegovoj vrednosti još nije donesen konačan sud,.a možda će proći jo.t idosta vrcmtna, dok se njegova složcna ličnost potpuno no đefiniše; a!i je on pri svem tom čovjek opštega značaja. Klingcr je filozot i simbolista; duboka, germanska priroda, koja je, ronoći u suštinu materijalnog svijeta, snažno osjetila sveopšti bol eovječanstva, onaj W<ltschmcrz, iz kojeg je ponikao Goetheov Faust. U mnogobrojnhn crtežima, koji su najvećim liiji'loin izvodjeni pomoću iglc na metalu (Radi<-rung) i Štampanjem umnoženi, Klingor je, kao nekađ Albrecht Diirer, dao rječitu ispovijest svoje fantastične ihiše i apsohitno savršone umjetničko stvari. Njegovi radinmzi obrazuju nekih trinaest eiklusa, ali su najjači: „Eva i Buduenost", „Jedan Zivot“, „Jođna Ljubav" j „Cikhis Smrti“. Svi pokreti Ijudske dušo, ot kolijevko do groba; najraznovrsnije strasti, jadi i nevolje, kojin a bujica života izloži čovjeka; ona oeajna i zapjonušena velikovaroška borba za opstanak; neinili ulični prizori; pljačka, zelonailuk, kleveta, ptostitucija — rječju: najcrnja strana modernoga života, nj*»govo mračno nalićje, dobilo je u tim ciklusima jczovito simboličan izraz. Kluiger misli, kad stvara; njegov poglud otkriva na svcinu, Što ga okružuje, izvjestan simboličan smisao, izvjesau spiritistićku svezu izmedju vidljivog i nevid»Jl'Og. U FRANCUSKOJ. Marcel Scmbat o njemačko-iraucuskoni separatncm miru. (Naročiti brzojav iBeogradskih Novina«) Haag, 22. inarta. U razgovoru je sa jednim bdgijskiin ministrom, kako se javlja iz Le Havre-a,

Klingcr jc rođjcn 1857. g., u Lcipzigvt, od imučnih roditelja, te je tako bio oslobodjen svakidašnjih briga, bez kojiii je malo koji umjetnik na počctku svoje karijere. Prvc mu je uinj. tničkc upute dno Gussow, bolji berlinski slikar, s tačniin opažanjcm stvarnosti i učitcljskom sposobnašću. U Borlinu sc tada utvrdjivala stava Ađolfa Menzeia, čiji crteži dadoše očevidnoga podstrcka i Klingeru za rad iste vrste. Primivši nn taj način prve uticaje reaine umjetnosti, on sc g. 1880. dao na putovanje. Boravak u Parizu od 1883.—1886. g. i Riinu od 1889.—-1803. g. bio jc od presudnoga značaja za njegov umjetnički ideal. On je u Parizu prvi put prišao momtmcntalr.oj umjetnosti: — crtač postao jc tu i slikar vclikoga stita. Francuski impresionizam — ono stobodno slikanje prirode, onako kakvu je vidimo — poduđario se sa Klingerovim intimnim naklonostima. Jedna ođ najznatnijih tvorevina njegovih, „Pariz i Tri Gracije“, datira »z toga vremena. Ona je, koliko karakteristična za Klingerovo shvatanje tjelesne ljepote, toliko i zaniinljiva zbog savršeno novoga prikaza klasično teme. Moraliste u Njemačkoj grdno je uzbunila potpuna nagota čulno lijepih ženskth tijela, kojima se, po njihovu mišljenju, vrijedja uspomena jelinskih bogova! Osim ove slike, iz Pariza vode porijeklo i prvi gipsani projekt Bcethovenove statue, skice za bistu Salome i dklus gravird „Jedno Ljubavi“. Rim je bio Iajpđškom umjetniku krajnje čistiliste forme i posljednji preporod njcgova čuvstva Ijepote. Umjetnost talijanske rcnosanse jest umjetnost jasnih pogleda, krupnih oblika, i zbog toga — kao što rečc jedan Nijemac, pišući o Klingeru još uvijok vefika učibljka za fantastično-

izjavio bivši francuski proirietnt ministar Marcel Sembat: — Francuz nosi svoju mržnju protiv Njemačke samo na jeziku; Englez tu mržnju nosi u srcu. Mi bi posve neovisno od Engleske bili ipremni, da sa Njemačkom sklopimo mir, kada bi ona htjela na podiozi trajnog sporazuma ta Francuskom da pregovara o budućnosti Alzacije i Lorene. Sembat je uvjeravao, đa jc Briandov pad neopoziv, utjecaj socijalista u novom kabinetu da će biti jad i b e z s u mnje dovesti do pobjede protivaneksionistički smjer. Utjecaj je ,,ratobornog“ Poincarća ravan ništici. Isto tako sudi Sembat i o Viviani-u, Francuska je — rekao je na koncu Setnbat — u avgustu 1914. zavedena ocl Poincnrćove kaniarilo u bltidnju. U ENGLESKOJ. Demonstraclje za mir n Engfeskoi. (Naročili brzojav »Beogradskih Novina«; Koln, 22. marta, Madridski dopisnik „Kolnische Zeitung“ brzojavlja, da je prema pričanju španjolskih mornara, čiji jc brod bio na povratku iz Engleske potopljen, u Engleskoj zavladao v e 1 i k i p e s i m i z a m. U rudarskim je okružjima došlo do demonstracija za mir, za vrijcme kojih je dolazilo do raznih sukoba. štrajk je u jednoj tvornici topova oko polovice februara morao biti silom ugušen.

HlemsčKl uzniaK no z&pudu. Njemački uzmak na zapadu, napuštanje njemačkih položaja na A nc r i, A i s n i i () i s i pobudio je veliku zabrinutosti zaprepašćenje u vojnim krugovima sila sporazuma, a ova zabrimitost našla je oidziva i u štampi. Londonska ,,N at i o n“, koja je dosada bila najviše optimistička i uvijek proricala sigurnu pobjedu sporazumnih vojski, udarila je sada u druge žice i piše: Rat podmornica treba vremena i tek će kasnije da pokaže koliko vrijedi i donese svoje plodove. Zato su se Nijemei povukli iz liaosa svojili porušcnih položaja i ostavili ih nama kao baštinu. Oni su se povukli bliže švojim željezničkim raskrsnic^ftai'^izabrali sebi boljc zemljište. Mi lliotfhmo proinijeniti svoje dosadanjc položaje i zamijeniti ih močvarama, koje smo mi sami pripremili svojom .topničkom vatrom. M or a in o g r a d i t i n o v e d r u m o v e, n o v e ž c 1 j e z n i c a Kako ćemo prenijeti naše tešlce lopove preko močvara i granatnih lijevaka, to je pitanje, koje sada moraju da riješe na<še vojskovodje. Nema sutnnje, da je ova odluka Nijemaca ne samot p r o m i š 1 j en a n e g o i u v e l i k'b»J: in j e r i p o nas opasna. Nafnafje poznato, da su Nijemci sakupili nd zapadu vrlo velike snage, pa nas doista začuđjuje, a l jednako iznenadjuje njiliova taktika štednje ljudskog materijala. Budu li Nijemci pošli natrag sve do linije A r r a s-S a i 11 y, imaće na raspoloženju u druge svrhe v i š e o d p e tn a e s t d i v i z i j a. Nema sunmje, da Nijemci ove snage neće držaii na zapadu bcz ikakove koristi. Prosta obrana ne odgovara njemačkim predanjima, Ne znamo gdje će i kađa će udariti. Sve što Nijemci rade imade s m i s 1 a i p o t e k l o j e i z o s n o v a, kojinia ne možemo uskratiti n a š e p r i z n an j e. Nije isključeno, da če Nijemci prisiliti nas na p o k r e t n i r a t, prije nego se budemo mogli da spremimo na njega. Nije isključeno takodjer, da Nijcmci

spckulativnog, nefcrmastog Nij'cmca. Ma da j'o Klingcr bio već đalcko odmakao, ipak j'e tck u Italiji potpuno sazreo. Figurc su mit sad.a plastičnije i većma individualnc, što sc najboljc vidi na prostranoj slici ,,Raspcća“, jednoj od najčuđr.ovatijih slikarskih tvorevina cjctoktipne mođerne umjetnosti. Rijetko jc kad tako originaino i neposrcdno kičicom ispričan straboviti momenat Hristovc tragedije, kao na toj siici. I kao vajar Klinger je originalan, smio i dubok. On jo na jcei.m nov način, primjcnjujući raznobojni vajarski materijal, pojačao utisak, koji plastična tvorevina ostavlja na gledaoca, Zbog toga su mu skulpture onako živc i pitorične („Bralnnsov Spomenik“ u Drezdanu), naročito čuvena njegova apotcoza Bcethovenu, koja se može s pravom ubrajati u najncobičnije vajarske radove našega'đoba. .. Klingcr ide u umjetnosti sopstveuitn putem, bez osvrta lijevo ili desno. Njegov je umjetnički cilj sve, što je istinito, stvarno, duboko i veliko. Danas je on na polju umjetnosti j<‘dan od onih, koji vodc riječ i koji po ncodoljivosti svoje jake tičnosti gospodnre našim osjećajima. Dr. B. S. N.

M8U PODLISHS. „Humoristička biblioteta". Pored „Zabavne biblioteke", koja je več odštampala preko 60 znamcuitih romana iz svjetske književnosti, pored „Moderne knjižnice", koja prevodi Zolu i Dostojevskoga, osobitim se uspjehom može podičiti 1 „Humoristična knjižnica", koja se vtć približnje i

spremaju udar na drugom kojem frontu, pa nastoje sada da umanje snagu naše ofenzive na zapadu. ,,New Statesman" veli, da njemačko odstui>anje objektivnog posmatrača nije moglo da iznenadi: n e* prijatelj nastoji da olakša svoj napad, a spriječi ili baremotežanašunavalu. „Jer, koje su posljedice?" pita ista novina. Moraćemo prodnljiti sve naše željeznice za toliko i toliko milja, moraćemo izgraditi nove r a in p e za istovarivanje robe, zaire i vojske biiže novom frontu. Moraćeino da prenesemo na naprijed naše t o pništvounove položaje, koje ćemo morati tek 11 a novo izabrati i pronaći, moramo naći nova skiađišta za našu municiju, a što je najozbiljnije, moraćemo izviđiti nove neprijateljske položaje, našc će topništvo morati da traži n o v e c i 1 j e v e, nove mete — s a v naš dosadanji rađ pasti ćc od j e d n o m u k o š. Proći će više sedmica, moguće j e d a n i d v a m j e s ec a, dok ćemo mi moči da izvršimo cijeli taj posao, a medjutim može neprijatelj da navaii na Francuze. ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a" raspravlja dosta opširno o „zagonetn o j“ i „opasnoj o s n o v i" maršala Hindenburga i veli: Njemačka vojna uprava, koja je zapadu skratila front za punih skoro 70 k i 1 o m e t ar a, raspolaže danas p e t n a e s t d iv i z i j a m a, bez da su kod toga uračunane strategijske pričuve oko 300 bataljuna. Gdje će Hindenburg upotrijebiti ove mase, njegova je tajna. Nije isključeno, da će Hindenburg opet udariti na i s t o č ii o m f r o n t u i započeti na zapadnom bojištu pokretni rat. Nije isključeno, da će maršal Hindenburg ostati na zapadu u defenzivi i b a« citisecijelomsnagomnajug. Toliko engleska i talijanska štampa — a budućnost će pokazati koliko ova nagadjanja odgovaraju istini. Svakako se spremajti velika iznenadjenja, nastupiče odiučna faza rata.

Francuiko. Program nove viade. Kb. Paris, 22. niarta. U programnoj izjavi no\\)g kabineta, koja jc pročitana u koinori i u genatu, ističe se čvrsta odluka Francuske, iia produži rat do pobjedc, da povrati otete provincije te dobije jamstva, da 'će se naknađiti sve počinjene štete, ujedno istiČe, da ćc vlada pripremiti trajni mir na osnovl p o Š t o v a n j a slobode. Izjava vlade upozoruje zatim na sadanjc uzmicanje ncprijatelja, ali veli, da 'če ono biti sanio predigra novih borbi, kojima Francuska s pouzdanjem ide u susret. Vlada će održati i ojačatl zajednicu volje i shvaćanja, koja jiostoji izmedju Francuske i njeniii saveznika. Vlada pozdravIja oslobodjenje naroda u Rusiji i iskazuje želju, da se ono izvrši bez primjene sile i bez nereda. Vladina izjava upozoruje na to, đa financijski položaj zemlje zahtjeva najveću pažnju, svi izlišni izdađ morali bi fce likinuti, da bi potrcbna sredstva đostajala do svršetka rata. Vlada navodi, da je potrebno uvesti nove poreze, da bi 6C mogle pokriti inostrane kamate. I ograničenje uvoza pokazuje se kao potrebno. * Izjava povjerenja kabinetu Ribotovom. Kb. Paris, 22. marta. (Havasova vijest). Poslije debate o opštoj politici nove vlade, usvojila je komora u prisustvu 440 poslanika jednoglasno dnevni red s izjavom povjerenja ministarstvu Ribotovom.

svomu jubilarnom broju, naime svojoj stotoj knjizi. Ona je gajila i populai izirala domaći humor izdavajući humoreske Živana iz Srema, Ben Akibe Nušiča, A. J, Matoša, Ise Velikanovića, Benešića, dra Ogrizovića, Z. Vukelića i đr., a uza to je presađjivaia najvaljanije komično cviječe kao i satirično trnje iz starih literatura: Cehova, Oogolja, Mark T\vaina, Dickensa, Roda Rode, Molnara i dr. Jedno oel najznatnijih njenili izdanja jest svakako omašna knjiga (sv. 62—95.) N. V. Gogolja: „Doživljaji Ctčikova ili Mrtve duše". klasično satirično đjelo ruskc književnosti. U tom je djelu genijalno prikazana sva Rnsija od piemiča i činovnika do kočijaša trojke i mužika. Pustolov Cičikov putuje Rusijom i kupuje „Mrtve duše" (umrlih kmetova) i pri tom nanj pisac otkriva svu veličanstvenost ruske zemlje, sjajnim humorom crta origiualnosti ruskih Jjudi, ali i bijedu i zapuštenost toga veiikoga naroda. Mnogo štošta biće nam jasnije u sadašnjem ratu s Rusijom kad pročitamo taj roman. U svojoj su ideji „Mrtve duše" genijalna satira na uredbu kmetstva, te su, kad su izašle, iraale silan socijalni utjecaj. No „Mrtve duše" odaju na svakoj stranici, u svakom opisu i slici ruku genijainoga majstora, pjesnika i originalnoga humoriste tako, da je tu jedan od najslavnijih humorističnih romana svjetske književnosti. Sloveni uopće nemaju ravnog ni boljeg humorističnoga djela. „Mrtve duše" je lijepo preveo pop Veljko L u k i ć, dobar poznavaiac ruskog i hrvatskoga jezika. Djelo ima sliku Oogoljevu, opširan nacrt njego-

Keoinnlćenl podmomltki nt. Englesko-francuskl prltlsak na Holandlju. . Kb. Amsterdam, 22. marta. Javlja se, da francuski i engleski poslanik u Haagu vrše kod holandijske vlade nov pritisak u svrhu dozvole za slobodni ulaz naoružanih brodova u hoiandijska pristaništa. Zatajlvanje vijestl o potopljenim brodovima. Kb. Bern, 22. marta. Cjelokupnoj je francuskoj štampi zabranjeno, da objelodane službene vijesti o rezultatu njemačkoga neograničenoga podmorničkoga rata u februaru. Njemačkepodmornice uTihom oceanu. Kb. Frankfurt n. M., 22. marta. „Frankfurter Zeitung" dobiva iz Stockholma: Kako javljaju, naredio je japanski admiralski stožer, da zbog pojavljivanja jedne njemačke potnoćne krstarice u dalekoni istoku imadu svi brodovi u japanskim vodama biti praćeni od ratnih brodova. Dalje javljaju, da su se u Tihom oceanu pojavile takodjer i njemačke podmornice. Dva engleska minolovca potopljena. Kb. London, 22. marla. Admiralitet javlja, da su dva britanska minolovca naišla na mine i da su potopljena. U jednom slučaju nije bilo ljudskih žrtava, dok se je u drugom utopilo 13 Ijudi od posade.

Amerlko l sredlfnie vlosfl. Nov Wilsonov predlog kongresu. Kb. Washington, 22. marta. Pređsjednik će WiIson upraviti kongresu poslanicu, u kojoj će nastojati dokazati, kako Njemačka svojim novim postupcima vodi neprestani rat protiv Sjedinjenih Država. Zato bi kongres prema Wilsonovom predlogu imao odglasati rezoluciju, kojom se izjavljuje, da ratno stanje izmedju Sjedinjenih Država i Njemačke u stvarivećodnekoga vremena postoji. Ova rezohidja ne bi još značila objavu rata, nego bi samo bila neko novo punomoćije za vladu, da nešto više učini u zaštitu američkih fnteresa na moru. Da li će rat izbiti punom snagom, to će ovisiti od držanja Njemačke. Wllsoii (raži ovlaščeii.ie za napad(Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Rotterdam, 22. marta. £ Iz VVashkigtona se javlja: Predsjednik smišlja o nepremjenom sazivu kongiesa radi prijema poslanice, kojom predsjednik zahrijeva ovlašćcnje, da može napasti podmornice. VVilson vrlo ozbiljno misli o položaju. S toga je i riješio prošle nedjelje, da se želje/nički štrajk mora po svaku cijenu spriječiti. Torpedovanje anieriekih brodova. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Haag, 22. marta. Vijesti iz Amerike govore o mo< gućnosti, da će se kongres, mjcsto 1G. aprila, kako je to ranije utvrdjeno, sastati več iduće sedinice u vanredno zasjedavanje. Uzrok tome je torpedovanje tri amerićka broda. Neki new-yorški listovi, kao „Trib u n a" i ,,W o r i d“ misle, da je sad mjera već prepuna i traže, d a s e r a t o d m a h o b j a v i. Drugi opet preporučuju, da se još čeka. dokle stvarno ne dodje do sukoba izmedju naoružanih američkih trgovinskih brodova i njemačkiii podmornica; jcdino ishod tog sukoba hnao bi riješiti dalje držanje Amerike.

va života i rađa-, te Gogoljev predgovor. Cijena K 4.—, na finom papiru i uvezano K 5.—, poštom 20 helera više. Posljeđuje svetske iznose zgodne šale češkog humoriste J. Herrmanna (cijcna 40 helera) i kiasično satirično djelo svjetske književnosti: J. Sv ifta „Ouliver kod divova" (cijena 60 lielera). Sva sc ova djcia, koja se u svom isvrsnoni prijevođu sama preporučuju, mogu naručiti ili izravno od „Humorističnc knjižnice" (Zagreb), ili preko knjižare S. B. C v i j a n o v i č a u Beograđti. ..Hrvatska NJiva“. Primili smo i 2. broj revijalnoga tjednika .Tirvatska Njiva" s ovim sadržajem: Prof. Vjekoslav Klaić: Deset zapovijedi; P o I i t i c u s: t Mile Starčevič; dr. Fran Tućan: Naše rudarstvo; Marko Car: Novinarski poziv i novinarski zanat; dr. D. Prohaska: Tri hrvatske premijere. — Smotra: Politički pabirci; Borba protiv bijede; Narodno gospodarstvo; Književnost i umjetnosr. — Listak: Zorka Kveder; Mejrinia u Zagrebu. — „Hrvatska Njiva" izlazi svake subote. Oodišnja pretplata iznosi K 30.—. Na pol i četvrt godine srazmjerno. Mjesečna pretplata K 2.50. Pojedini broj 70 helera. Dobiva se u svim knjižarama i boljim trafikama, kao i kod uprave ..Hrvatske Njive", Zagreb, Nikoličeva ul. 8,