Београдске новине

POJ 9J. ijiplomatsko zastupstvo Unlje u Sofiji Kb. Sofija, 22. matta. Diplomatsko zastupstvo ameriCkih Siedinjenih Država, koje ie dosad prioa. dalo poslanstvu Sjeđmjenih Država u Bukareštu, otpravljaće u buduće amerićko poslanstvo u Carigradu, čiji šef Ilkus je uvijek bio simpatično raspoložen prema Bugarskoj.'

firuđ l oRollcn. Pomoć za mart. U uredu za popis činovnika, mnirovljenika i umirovljenica izradjene su priznanice za pomoć za mjesec mart do broja 4.500, koje se mogu odmah i dobiti. Priznanice se izdaju samo poslije podne od 3 do 5 i po sati, o čemu se zainteresovanima skreće pažnja. Kod prijema priznanice, potrebno je iinati uza se redarstvenu („žutu") legitimaciju radt ustanovljenja identičnosti. Ovu je legitimaciju potrebno imati i prilikom prijema same pomoći na blagajni car. i kralj. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda. Pomoć se prima na istoj blagajnid sutra dan prije podne po prijemu priznanice. Šećer za proizvodjače. Opština grada Beograda ne stara se samo da opskrbi gradjanstvo potrebnom količinom šećera. već se brine, da šećer u dovoljnoj količini imaju i kafedžije, gostioničari, poslastičari i svi oni, kojima je šećer potreban u njiiiovom radu. Šećer je izdavat i ovih 'dana svima vlasnicima ovakvih radnja, koje imaju potrebne koncesiie. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda izložiće se javnoj prodaji zaosiavštiiia pok. Stanoja S t o j č e v i ć a. na dan 30. ■m a r t a, 1917. godine. u ulici K r a I j a Aleksandra, pred kafanom ,,M a li Balkan“. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da dodju na ovu prodaju. Dozvola advokatskog rada. Beogradskim advokatima Gavrilu D. Leviu, Miianu Dj. D imi t ri j e v i ć u i Jakovu M. Odaviji, dozvoljen je privremeno advokatski rad. Drva za gradianstvo. Preko cijeie zime opština grada Beograda opskrbljavaia je gradjanstvo drvima za gorivo. Teške zimske dane, koji su ove godine i inače biii veoma blađni i uvijek sa dosta snijega I mraza, Beogradjani su istrajali blagodareći zauzimanju opštine grada Beograda, koja se uvijek starala, da gradjanstvo bude opskrbijeno dovoljnom icoličinom 'drva za gorivo. I ovih aana' opština grada Beograda snabdijela je gradjanstvo sa većom količinom drva, svaka poro'dica mogla je uzeti najinanjc jedan mctar, a po potrebi i veće količine. Beogradjanima lijepo dolazi ova prijateljska briga opštine grada Beograda za svoje gradjane. Početak saobraćaja robe. Uprava kr. ugar. riječkog i pomorskog dioničkog društva objavljuje, da je 20. o. mj. otpočeo saobraćaj robe sa stanica pruge Budimpešta—Zemun—Beograd medjusobno, kao i saobračaj u oba pravca sa stanicama Beč, Požun, Gdnyu, Gydr i Ujpest. Nadjeno. Juče su nadjene dvije manje,novčane svote, koje mogu vlasnici dobiti hod c. i k. redarstvenog zapovjedništva. Izvještaj prijavnog ureda. 22. marta : prijavljeno 73, odjavljeno 20, seoba 37; u hotelima prijavljeno 117, odjavljeno 146, ostalo u botelima prijavljenih 227. Docno je kajanje, kad već pomoći nema. Naručite zato već sada kod banke sreće G o r z 6 & G o m p. t Budimpešta, IV., Koronaherceg ut. 9—11 jednu srećku, pošto će ih zbog velike potražbe vrlo brzo nestati. U vašem je pak interesu, da pokušate sada svoju sreću, i ako vam ona možđa dosada nije bila nakiona. Sreća čovjeku katkad dodje baš onda, kad joj se najmanjenada. Pročitajte zato današnji oglas banke sreće Gorzo & Coinp. u našein listu i naručite odmah broj srećke, koji vam je odrediia sudbina.

Proljetnl rutfovl nn njtul 1 llvndl. Tcško ratno doba i njegove brige za nasušni dnevni hljeb, prinioravajti nas, da pomoćne izvore poijoprivrednih predjela tako iskoristinio, da pri koliko je moguće nianjoj primjeni snage dobijemo što je moguće veći žetveni prinos. Biće s toga od koristi, ako se praktična iskustva na jx>Iju đbradjivanja biljki što češće 6aopštavaju, da bj se njihova primjeua u praktiđ 'što boije učvrstiia i proširila. BaŠ sada u proljeće od velike je važnosti, da se za počctak radova ugrabi po* g'odno vrijeme, da bi se oranice dovele u Btanjc, u komo bi se mogio pristtipiti zasijavanju proljetnih usjeva. Još s jeseni preorano aemljištc možc *e ponovo obraditi tek tada, kada mu je površina sa svitn isiiš^na i kad se ono vi-

Fetak še ne hvata za obuću j poljoprivredn'e sprave. Ako se zemljište hoće a proljeća da ore, onda ono mora biti toliko suvo, |da izvučena brazda ne izgieda kao izbačeno busenje, da izorana površina nema masni izgied, nego da sa raia na plugu otpada u trošnim grupama, koje drljača za plugoin isitnjava u grudioe, krtipne koliko je dječija pjesnica. I ovo' plugom i drijačom razlabavljeno zemljište ne smije se hvatati za obuću i poljoprivredne sprave. Uopšte je potrebno, da za plugom slijedi što je moguće prije drljaosl t. j. todimaii čim je izorana brazda sasušena, da bi sc još svježe grude mogle izdrobiti i da se stvorenom suvom površinom spriječi daIjc sušenje zemijišta. Zemljišto s proljeća orano bezusiovno se mora izdrljati prijc, no što se ono sijalicom u širini zasije. Kod ničnog sijanja je opasnost, da zma padnu sttviše duboko, te ne mogu iznići. Bačeno sjeine, biio sijalicom ili rukom, mora drljača rasporediti u potljednak položaj. Kod ruenog sijanja se prcporučujc dvostniko drljanje. Kod nas uobičajeni naein sijanja, ćla se sjeme baci na još ne preorano Zemljište, pa da se posiije oranjem unese u zemlju, putpuno je ncpravSJno, ono se inože upotrijebtii u najvećoj nevolji, kad se nema dovoljno vremena j gdje je oskudiea u stočnoj snazi. Sa zasijavanjein u jeseni preoranih njiva može se odmali otpočeti, čim površina ima opisani izgled i kakvoeu. U tu svrhu mora preko njive preći drljača, koja duboko hvata, poslije čega se sjeine zasije sijalicom. Ako se pak sijanje rukoiti vrši, onda se sjeme baca na nepredrljane zimnje brazđe, pa se poslije drljačom ponovi. Da bi drljača što dublje zahvatila, mora ona biti na dužem Iancu ili užctu tako, da je ruda voiovska ili konjske sijalice najmanje tri inctra daleko od same zakačene drljače, tada će drljača dobro hvatati. Ponovno oranje onih njiva, kojc su več s joseni preoravane, može sgf vršiti samo onđa, ako to zalitijeva zbijenost zemljišta, inače treba izbjegavati. Duboko oranje s proljeća ne donosi nikakve koristi, jer se tijem đaje maha bržem i jačem isušivanjem zemljišta, te sjcme, ako nastujii suša, nema onu viagu, koja mu je za nicanje potrebna. Za to godišnje floba dovoljna je dubina brazde ođ 12 do 16 cm. U opšte pri svakom obdjelavanju mora se voditi račiuia piije svega o jtome, đa se zasijanom sjemenu stvori što je moguće povoljniji uslov za njogovo nicanje. Ti cu uslovi razdrobljeno zemljište, koje se ponovo samo toliko zbije, da bačeno sjeme dobro pokrije i ida pri tome ima toliko vlage, da sjeme inože brzo i snažno nićj. Ako bi zemljište bilo suviše razdrobIjeno i grudasto, korisno je po neki put tia se ono prevlači, ali se treba imati na umu. da valjak suši. zemlju, jer on potpomaže isparavanje povrsine. Ako se poslije pljuska ili žegom poslije kiše zemlja jako okori, tako se sjeme u nicanju sprječava, potrebno je, da se zemljištc drijačom razlabavi. Moguće oštećavanje pojedinih zametaka pričiniće m.anju štetu, nogo li što bi ona biia, kad veći dio klica ne bi mogao probiti zemljimt koru, to bi morao uginuti. Zasijavanjem sijalicom ili rukom mora se tako vršiti, da sjeme bude pokriveno dovoljiiim slojeni zemlje, aii da pri tome ipak ne bude duboko zasijano, čime bi bilo u nicanju ometano. Kod Iabavog pjeskovitog zemljišta inoraju s toga sijalice biti manje opterećene, a i grabuljo i drljac<] moraju p'.tće hvatati negx> ii u jačem zemljištu. Opšte jc pravilo, da što je iakše sjeme, s tim se pliće mora zasijavati, s toga laka r lemena trave, djeteiiiie i povrća treba vrio Iabavo drljati, često puta dovoljno ili je samo valjati, đokle sjeme svih vrsta žita treba da đodje u zemlju 4—S cm duboko, da bi moglo pravilno klijati i zadobiti potreban korijen. Rnzne »Ijsstl. . Slufnjs, uizije l ptoroftnutva. (Svršetak.) Velika gomila Ijudi iskupila se oko ovoga čovjeka. Pitali su ga što sc ,,dcre“? On je objašnjavao, kako vidi da ubijaju knjaza. Došla je i policija. ,.T-iidaka“ su prvo psovaii, pa ga posiije i nhapsili. „Oporočavao vladaoca'*... Kad sutra dan, a iz Beograda stigošc crni glasovi, da je knjaz Miliajlo 29. niaja u Košutnjaku poginuo i grđno iskasapljcn bio. U početku posumnjaju da Mateja nije otkud god bio u zavjcri. Poslije su se uvjerili, da to ne može biti i pustili su ga u slobođu. Ali tim povodom r.a saslušanju kod vlasii Mateja je kazao i mnoge druge stvari, koje od toga doba važe kao strašno proročanstvo, od koga se jedan dio vcć i ispunio. Taj čovjek docnije je dovodjen čak i u Beograd. On je saslušan u Ministarstvu unutrašnjih poslova, pa ga je saslušavao i dugo s njim razgovarao i sani kralj Milan. I na kraju krajeva iz sviju tih njegovih saslušavanja i pričanja iz.lazilo je ovo: „Knez Mihajlo glne, a njega će naslijediti njegov rodjak, za čije će vrijeme Srbija imati dosta neprijatnosti, ali će je on kraljevskim vencern vjenčatl — ona će pod njim da poraste i ojača’k., On sam lično (taj nasljednik MihajIov) metnuće na glavu krunu kraljev-

Beogradske Novlne sku, ali će bfti zle ruke i zle sreće... Umreće u najboljem dobu!“... — „Imaće sina jedinca, koji će biti još gore sreće!“..» „Imae sina jedinca! I taj ,,sin jedinac“ blće još gore sreće no što mu je i otac bio... NeCe imati od srca poroda i umreće mlad, vrlo mlad, neće napuniti ni trideset godina! — Svršiće vrlo mlad i s njim će se ugasiti njegova sveća!?... Znači, ugasiće se ona sveća, koja sc u njegovom dornu o slavi pali, to jest: izumrijeće njegova loza, neće više biti Obrcnovića!... — „Ugasiće se njegova sveća! A zatiin ee Srbijom ^avladati druga loza. Ali ni ona neće biti dugovječna. Jzrodiće se unutrašnje poliličke borbe, doći će unutarnji i spoljjji metcži i veliki rat, i jedna strana sila zavladaće Srbijom. I nastaće strasna i ncsrećna vremena, da će živi, prolazeći pored gtobova predaka svojih, tu zastajati i suzni uzdisati: „Otvorite se grobovi, da i mi živi u vas lpgnemo!... Biago vama što ste pomrii, te bar svojim očinia ne gledate muke i jade naše! Ali poslije toga vremena nastaće tako miran i srećan život, živiće se tako zadovoljno, da će Ijudi prolazeći porcd grobova predaka svojih, uzviknuti radosno: „Ustanite mrtvi, da živimo!“ Taj čudni prorok čak je i telefon prorekao, pa čak i negda.šnje državno uvećanje Srbije. Na jednom mjestu on govori, kako će se kraij savjetovati sa svojitn doglavnicima, pa veli: Kralj će biti u Beogradu, a njegovi doglavnici u Nego’.inu, Nišu, Pirotu, Vranji, Prokuplju, Užicu, Loznici, pa će se tako razgovarati. Islednik ga pita: „Valjda misliš razgovaraće se preko telegrafa, jer kako bi drugeije?“ Nije, nije! —■ odgovara vidovnjak. — Razgovaraće se nausmeno, ovako kao što ja i ti sad govorinto, svojim glasom i riječinta. — Pa kako to može biti da svojim glasom on govori iz Beograda, a oni iz Užica i Negotina, pa opet da se čuju?! To nije moguće! A poslije, ti pominješ Piror, Niš, Prokupije, Vranje, a to su mjesta preko granice u Turskoj?! Sad su u Turskoj, ali onda neće biti, odgovara vidovnjak. — A za razgovor ako sad nijc moguće, onda će biti moguće i ijudi će se tako razgovarati. Tu se u prorqSanstvu govori još kako će se krafj ,^xženiti jednom gradjankom, srpkiitjonii» kako će ona potptuio podijeliti njegovu sudbinu. Kao što vidite, crno proročanstvo skoro do kraja se i ispunilo. Sve dogadjaje u kojima se govori o njemu, preživlli smo mi lično i uvjerili se u istinitost prorokovih riječi. Kao što se vidi, nisu ni proročanstlva stvari o kojima ne treba razmišljati i potpuno ne vjerovati. Naravno još.je sve nejasno i ne objašnjeno, posltje« ovoga veiikoga rata, kada nauka bude počela da korača dalje, da će na jednom cd prvih mjesta pozabaviti se i ovim tajanstvenim pitanjima duše. O kelju. Kelj su još stari narodi kao dobru i prijatnu liranu jako cijenili. Kod Misiraca je on dolazio na trpezu prije sviju drugili jela i zvao se „božanstveno jelo". Grci i Rimljani bili su veliki Jjubitelji kelja i vjerovali su, da onaj, ko ga jede, ne može lako da se opije. Grčki iiječnici su nfu pripisivali svojstva protiv raznih bolcsti, pa čak i protiv uzetosti, a Rimljani su išli još dalje, misleći, da zbog upotrebe kelja nijesu 600 godina trebali liječnike, Kato je čak jt’vrdio, da bc keljom liječe tajne bolesti. Stari narodi znali su za razne vrste kelja i spravljali su jh na razne načine. Tada je kelj sa raznim začinama važio kao delikatcsa.

Ponke uretšniiivo. G. Lj. Dj. Jovanović — ovdje. —. Potrudite se do urednistva. Pisci sastavaka ,,Ž i v o t u s e I u“ i „Lazine n e z g o d e“ tteka se jave sa svojim imenima. G. A. S. Ovdje. — Senzacije bivših kazališnih uprava u Beogradu ne bi s a d nikoga zanimale. G. Vojislav Kuiuiidžić — Ovdje. Izvolite što prije doći! Poslljednje brzojGunc vUesfl. Izvjeita] njemtttkoj vojnos vodsivn. Kb. Beriin, 22. marla. Zapadno boj'šte: izmedju Lensai Arrasa došlo je poslije živahne t oprnčke vatre do borbi izvidničkih četa. U oblasti s obje strane Somme I Oise svršili su se Jjovoljno za nas sukobi izmedju naprijed pomaknutih odjelenja kod Chivres-a i Issya. Na sjevemoj obali Aisne odbijeni 6u francuski bataljuni. Na lijevoj obali Maasc suzdržaii su našom vatrom na Heprijateijske rovove navahi, koju je šprcmao neprijatelj. Kod prepada na francuske linije na kanaiu Afsne-Marne, sjeveroistoč-

29. marta no od Verđuna, kod St Mihiel« i zapadnom obronku Vogeza, u dolini Plaeeine privele su nale jurišroe čete 40 zarobljenika. Oborene *u tri neprijateljske letilice. Letilica, kojom je upravljao pmski princ Friedrich, nije se više povratila sa svoga iijeta u neprijateljskie linije, Istočno bofište: Front maršaia princa L e o c o Ida bavarskog: Kod B e r e z i n e, fstočno ođ R i g e, provaliie Ifu naše navaine čete u širini od četiri kilometra preko prcdnjih mskih rovova do drugoga položaja, razorile ondje u noći odbranbena postrojenja, te sc onda povratile natrag sa 200 zarobljonika, 2 revolverska topa, 6 mašinskib pušaka i 14 sprava za bacanje mina. Na frontu general-pukovnika nadvojvode Josipa i kod vojne gmpe maršala pi. Mackensena oživjela je borbena đjelatnost. Maćedonsko boiišt*: Uzvisine sjevemo od Bitolja, kojc su hašc čete osvojile 20. marta, biie su juče ciij jakili francuskih napada, koji Sti sc svi izjalovili. Jednaki neuspjch imao je jedan slabiji neprijateijski napadaj u uskom prostoru izmedju prespanskog i phridskog jezera. Pivi zapovjeđnik giavnog stana pt. Ludcndorff.

Ruska revolucljn. ,»Ne pucajte, draga bračo! Za 6 nedjelja imademo mir!“ (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Stockholm, 22. marta. K<>kav je utisak učinila ruska revolucija kod ruskih vojnika na frontu. vidi se iz vijesti, koje stizavaju iz njemačkog sjevernog fronta. Prenta fim vijestima ruski vojnici dižu iz rovova velike ploče sa natplsima: .»Ne pucajte draga braćo! Za šest nedjelja imademo mir!“ Poziv ruskih socijalist.i za mir. IfNaročiti brzojav iBeogradskiii Novina«; Stockholm, 22. marta. U pozivu ruske socijal-demokratske frakcije na msko radništvo i ruski na> rod, koji je izdan 16. ov. mj. sadržan je I pasus, prema kojemu ee naglašuje, k a k o ruski narod nema više nikakvog interesa, da se nastavi sadanji svjetski ra t. Prcdsjeđnik je sođjal-demokratske frakcije, Čejdže zahtijevao od ministarskog predsjednika kneza Lwowa, da ovaj poziv objelodani i putem petrogradske brzojavne agencije. To je medjutim privreincna vlada odbiia. Revoluclja u Sibiriji. (Naročitl brzojav „Beozradsklh Novlna , ‘.) Kopcnliagen, 22. marta. „Sozialdemokraten" javija sa finske granice: U pojedinim sibirskim gubernijama buknula je revolucija. Garnizoni s u s e priključili r e v o 1 u c i j o n a rci m a. Ubijanje časntka. (Naročiti brzojav „Beogradskih' Novina“) Kopenliagen, 22. marta. Pošto vojnici neprestano ubijaju svoje časnike, objelodanila je nova vlada poziv na vojsku, u kojem se vojnici inole, da štede časnike, budući da bi u protivnom slučajtt bila stavljena u pitanje konaena pobjeda Rusije. (NaroCiti brzojav „Beogradskih Novina".) Beriin, 22. marta, ,,L o k a I a n z e i g e r“ javlja iz Stockliolma: Strijeljanje ruskili časnika uzima sve veći mah. Većina gardijskih pukova uskraćuje poslušnost, izjavljujući, da je za vojsku proklamirano pravo štrajka. Komandanta stt tjelesnog gardijskog puka ,,Moskva“, pttkovnika K a t e n i n a, buntovnici ustrijeliii, jer nije dozvolio, da se na kasarni izvjesi crvena zastava. U mnogo slučajeva primoravaju vojnici časnike, da nose crvene vrpce. Ko ne će da se pokori, bude ubijcn. Težak položaj ruske vojske., (Naročiti brzojav »BeogTadsfcih Novina«! Hamburg, 22. marta. Prema vfještima «z Petrograda, ruska se vojska nalazi u teškom položaju, pošto nijedno za to pozvaroo mjesto no daju pi odgovora na nijedno potraživanje vojske. Sefovi su svih vojničkih okružja sa djelim podčinjenim osobljem pobjegli. Prekinut je slvaki doknadni do\'oz. Ratna industrija zbog radničkog štrajka miruje već tri nedjelje. Prekinut je i dovoz iz Sibiršjje, a u Vladivostoku nasiagana munidja zbog nestašece dovoljnog broja skiadišta izvržena je uništenju.

Strana 9. „Nikoia Romanov**. « (Nsročiti braojav »Beogradsfcih Novina«! Rotterdam, 22. marta. Londonskoin ,,M o r n I n g p c s i u‘* Crzojavljaju iz Petnograda, da je zbačeni car uzeo ime „Nikole Romanova“. On će se sa svojom porodicom po svoj prilici preseliti u Kopenhagen odinali, čim mu ozdravi sin i dvije kćerke. Anarhija u Finskoj. (Naročlti brzolav ..Beozradskih NovlnsM . Stockholm, 22. marta. . Prema vijestitnn, koje ovamo stizavajtt sa ruske granice, zavladala je u Finskoj posvemašnia anarhija. Vojnici, koji ne znaju više za nikakav zapt. postali su gospodarima položaja, te upotrebljuju svaku zgodu, da se osvete časnicima i iskale svoj bijcs nad pučanstvom. U pravom se smislu riječi prolijeva krv. U prošloj su ncJjelji vojnici, koji pod izlikom sumnje zbog veleizdaje pljačkaju svakoga koga mogu, ubili 160 časnii.a i ustrijelili 100 posvc nedužnih gradjana. Do kojeg je stepena došla anarhija medjtt vojskont. dokazuje medju ostalim slučaj, da je admiral M e p e n i istoga dana, kada je otposlao brzojav novoj vladi, kojirn se priključuje revoluciji, ubijen od ?amih revoiucijonaraca. Zbačeni svi ruski guverneri- ’ (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«/ Paris, 22. marta. { Prema jednoj Havasovoj vijesti, zaključila je ruska privremena vlada u Petrogradu, da sc sa svoga položaja zbace svi ruski guverneri i podguverneri, te na njihova mjesta postave povjerenici zemstava. Ujedno je zaključeno, da se mjesne policije zamijene milicijom. Ponovno potopijer.o 123.000 fona. Djelo broda ,,M 6 w e“. Kb. Bcrlin, 22. raarta. iWolffov ured javija: Pomoćna krstarica ,,M 6 w c“ (zapovjednik grof Dulma-Schlobitten) povratila se sa svoje višemjesečne vožnje oo A iantiku u domaće ratno pristanište. ,,Mowe“ je potopila svega 22 parna broda I pet jedreniaka 123.000 tona ukupne zapremine, medju njima: 21 neprijateijski brod (8 naoružanih), te 5 brodova, koji su plovili za službu englesi;e vlade. ,,M6we“ je dovezla sa sobom 593 zarobljenika. Propast francuskog linijrkog broda „Dantou“. Kb. Berlin, 22. marta. W o 1 f f o v u r e d javlja: Na cnom mjestu Sredozeinnoga mora, na kojem je 19. o. mj. potopijen jedan vcliki francuski ratni brod, našl.i jc jeđua njemačka podmornica sandučić sa pisrnima, po kojima proiziazi, da je poiopijeni brod francuski linijski b r o d ..Danto n“. 1 Odlikovan načelnik n : etnaekog admiralskog stožera. Kb. Beriin, 22. marta. ' Car je W i 1 h e I m podario načeiniku njemačkog admiralskog stožera pl. H o 1 z e n d o r f u ređ ,,P o ti t 1 e m e r i t“.

Zosnlfne obiuve. OBJAVA. Svi beogradski sopstvenici kuča ili jijihovi zastupnici ili u odsustni ovili oni stanovnici gradjanskog reda, koji se služe tim kućama, pozivaju se ovim, da posredstvom koncesioniranih vodovodnih instalatera poprave inrazoni ili inače čim oštećene kućnevodovodne instalacije, kako bi se izbjegla nepotrebna potrošnja vode. I vodovodne instalacije stanova, posjednutiii časnicima, vojniin i upravnim činovniciina, imaju se dovesti u red. Ovo se ima izvršiti za osain dana od dana, kad ova objava ugleda svijeta. Oni sopstvenici kuća ili' njihovi zastupnici ili stanovriiđ, u čijiiu se kučama po isteku ovoga roka nadje neuredan ili oštećen vodovod, biće kažnjeni globom do 1000 kritna, odnosno zatvorom, ako se ta gioba ne bi mogla utjerati. Koncesionirani instaiatcri, koji rado pod kontrolom vodovodne direkđje, ovi su: Josif Kolaček, Bitoljska ul. 107; Petar Palič, Makedonska ul. 22; Boža Djurić, Lomina ul. 44; Franja \Vagner, Dobračina ul. 7; Dimitrije Laparcvić, Dečanska ul. 13; Risantije Jovanović, Ružina ul. 19; Franc Chiiiy, Veiikit rg 19; Nikola Milosavljević, Sumatovska ul. 44; Mihailo Mihailović, Kolarčeva ul. 9; Antonije Antonijcvić, Makenzijeva ul. 46; Petar Janković, Kralja Milutina ul. 22. C. i k. vojna giavna gubernija u Srbiji, odjeijenje 13. Broj 3190 od 16. marta 1917. Za c. i k. vojnog glavnog guvemera: i pl. Babić, podmaršal, s. r. K. otij. 8, Br. 3401/1. 1917. OBJAVA ođnosnozabrane prenosaimanja U smishi § 1. naredbe vojnog vrhovnog zapovjedništva od 9. jula 1916., lista naredaba br. 29, zabranjeno je Dragutinu Szabo u Beogradu, da prenosi i zadužuje svoje kućc u Gospodar Jovano-, voj lilici br. 63—65. Ovo važi od 20. marta 1917.