Београдске новине

Strana 2 .

Subota

Beogradske Novlne

24. marta 1917.

Broj 81.

jjjubavl. Na5 je narod već davno shvatio, kako je monarhija jedina sila, koja ju istinu iskreno nastoji oko ostvarenja luedinjene Arbanlje. To je AustroIJgarska sad ponovno dokazala svoiim djelima, radeći svim raspoloživim jsredstvlma na tome. da naš narod odtoji za idealno jedinstvo. Pa ako u popetku ovu namjeru monarhije nijesu ^hvaćall svi Arbanasl, to se nema rriplsati neprijatcijstvtt, nego nesporazumku. Uspostavljenje je jednoga reda u Arbaniji na najboljetn putu i ako još dosad rnožda nije dosegla namjeravane 'savršenosti. Teškoće, koje su se u tom pogledu pojavljivale, bile su vanredno ‘ivelike, pošto se zemlja nalazila u pojsvemašnjoj anarliiji. Tomu se ne treba •niko da čudi, pošto treba pro-mislitl, da «e u zemlji nicala jedna revohtcija za jdrugom, najprije protiv otomanske vla<ie, a onda protiv srpske invazije za jvrijeme balkanskoga a poslije i za vriijeme svjetskoga rata. l'e su revolucije narušile u zemlji svaki poredak. Prijašnji se liaos do skrajnasti povećao. Neki unutrašnji dijelovi zemlje, planinski predjeli, nijesu uopštc poznavali nikakve vladine sile. * U prkos tiin baoiičnim prilikama nspjela jc c. i k. vlada da pribavi poštovanje vlasti, a niir i sigurnost zetuIji. Tako je na primjcr vlada mnogo postigla u pogledu predjašnjeg običaja 9irvne osvete. koia je bila na dnevnom redu, a koja je sad postala rijetkost. Da, sad se krvna osveta s pravotn smatra u javnosti kao akti var8'arstva, dok je do skoro vazila kao izJiv junaštva. Kadosno izjavljtiju sad gorštaci, da sad ne morajti više da se tovare gvoždjem (puškama i jataganinia), kad se od doiua udaljuju. Sad se .več može govoriti o opštem razoružanju; a to je izvela Austrija za godinu clana, nia da su njezine čete imale niuoge druge zadatke da riješavaju. Narod je zadovoljan, što bar može u miru da jede svoj „suvj h)jeb“. Naravno, da čete nijesu još mogle sve da doiVedu ti red i da nesporazumi, koji su ovdje ondje u zemlji izbili imaju da se pripišu intrigama spoijnih neprijalelja inonarhije i zenilje. Sve vjeroispovjesti ispiirijeiie su tiiibokim i iskrenim osjećajima odanosii prema monarhiji. Medju vjerolspoiVjestima ne postoji više predjašnja protivnosr i nadati se je, da će se ove ivremenom približiii i spojiti u čvrst sa•vez, te da spreme našoj otadžbini onu bolju budućnost, koju može sarno uz monarhlju postlći. Mi smo svagda isticaii, pa i sad nagiašavamo, da nas zbog toga monarhija ne smije za dugo godina ostaviti šame sebi, ako nije rađa. da se zemlja opet vrati u predjašnje haotičko sranje, te da djelo monarhije dodje u pitanje, pošto je Austro-l’garska do sad već loliko truda 1 troška podnijeia i totiko krvi svojih sinova prolila, da taj cilj postigne. Budućnost će pokazati, da Arbanija pod mudrom upravom i organiza.cjjom c. i k. vlade ne će blti zemlja, za koju su izvjesni financijski krugovi Hvrdili, da ne vrijedi toiiki trud. Iz usta časnika slušamo izlive ushićenja o Ijepotama i Čarima naše zemlje. Mi imaino odličue luke i ribom bagata jeze.ra i rijeke, a za poljoprivredu se prostire široka ravnica od ‘škodrc do Prcveze, lia Kosovo polje, a sve je to do sad slabo obradjivano a obradjeno propaidalo, jer nije bilo uredjenog izvoza. Stničnjaci su urvrdili, da su naše gore bogate mineralnim blagom. Stočarstvo i poljoprivreda procvjetaće, čim se red u zemlji odomać:.

„Siromah dečko pao je u Bosni. Godine 1878. otišao jc onamo kao poručnik, i prvo mu je tane prosviralo grudi... Pokopan je na savskoj obali“. „Šta ti veliš! — Pa njegova rnati lišta o toine nc zna?“ „Sia/ra je gospodja onda baš !e.tia na smrt boiesna-, a porodica joj je iatajila smrt njena djeteta. Poslije se "pet malo pridigla, ali liječnici rekošc, i l bi prva uzrujanost mogla prives'i I .itastrofu ... Tako je đošlo, te je pođržavana pobožna laž. Kad je stara gospodja pocela sumnjaii, onda su stali krivotvoriti pisuia Hanzikinim rukopisom, a I ad je poslije bivala nestrpljivom radi ' |X>roga avansmana njena sina, onda je siromali Hanzika stao avansirati, takođj***- krivotvorenim dokume uima. Danas je on već pukovnik ... Nije tešrko bik), — gospodja nikad ne ide iz kuče i iz vrta, a njena služinčad i priiiitelji kuće npućeni su u tajnu. I u varošici mnogi misie, da fvan l'orontal još živi i da je na če!u jedue pukovnije...“ Opct stigncino do kuručkoga križa, te sjedncmo na kamen obrasao mabovinom. ,,Pa je li siara gospodja sretna?“ „Pravo da kažem, njezina je sreča (>aš tako pozitivnai, kao i sreča bilo koicga od na*...“ Umuknemo. te sc nasred nabujalota proljetnoga daha prepustimo svojim inislima o staroj gospodji, kojoj inštinkt uajčina srca više ljubavi priklanja jcdlomu sinu, nego drugomu. Toga jodnota, koji je prikladan, viteški. vjcran lužnosti, nježan i zahvalan. koji bla;tije za jednint stolom s nadvojvodama kojcga Njegovo Vcličanstvo običaje

Vlada će imatl u Arnautiina eiemena« sposoban za kulturu. Arnauti sami žele uvodjenje modernilt usianova i smatrali bi željeznicu kao lijep početak ovog-jiastojanja. Rijekc, koje se razlijevaju, treba solidnim načinom ograničiti na njihova korita. kako bi se dobilo zemlje za obradjivanjc. A đa bi se moglo u svima tim i drugiin korisnim pravcima napredovati, potrebno je da se svuda otvaraiu narodne školc, iz kojih će Arbanasi izlaziti kao dobri činovnici, stidije i profesori.

Heosranlčeni podmorničKl rat. Potopljen američki parni brod „(lealdton 1 *. Kb. Amsterdiim. 23. marta. Iz Terschellinga javljaju: Ainerički je parni brod ,,H e a 1 d t o n“ potopljen kod Doggerbanka 21. o. mj. u 8 sati na veče. Brođ je spusiio 3 čamca za spasavanje, medju njima jedan čamac s 8 mornara posađc. Tih ie osam mornara spasila jedna torpednjača. Jedan je mornar posade putem umro. Za sudbinu se ostalih dvaiu Čamaca ne zna. Drži se, da je prilikoni eksplozije parnoga kotia poginulo 14 ljudi. Kb. Ymuiden, 23. marta. Holandijski je parni brod ,,Java“ stigao u Vlardingen sa 13 Ijucli, spašenib sa potopljenog američkog parnog broda ,.Healdten“. — ,,Healdten“, koji je s tovarom od 6000 tona petroleja plovio iz Pliiladelphije, potopljen je topovskim hicima od jedue njemačkc podmoruice. Od posadc, koja je brojila 41 mornara, spasilo se njili 20, dok su ostali poginuii. Povratak ,,Mdwe“. 0 sretnom povratku ,,M6\ve" piše kapetan P e r s i u s u jednom uerlinskom listn: ,,M6\ve“ je na svom povratku nepriinjctno prodrla kroz engleske predstražne linije. Poslije otpočetog rata 1914. goJ. mi nijesmo ni malo sumnjali, da će naše krstarice u tudjini poslije kratkog ili dužcg vremena postati žrtve našili neprijatelja, no onaj uspjeli koji su one, na čelu sa „Emdenom", za nas postigle, ne bi niko mogao smatrati niogtičim. Sad je ,,M6\ve" po drugi put . asvjedočila, da je njena posada prožeta ,,Emdenovim“ duhom. — ,,P o s t“ piše: Druga plovidba ,.M6\ve“ ima značaj one štete ugled Engleske. koja se ne može poprat\1ti. I socijal-demokratski ..V o rw a r t s“ slavi drugu plovidbu ,M6\ve“,

Amerika I središnje vlatti. Njemačko-američki sukob. JNaročiti bnoj'av nBeogratrsfcifi Novlna«/ Haag, 23. marta. Prenia izvještajima dopisjiika „Dailv Chronicic“-a je Lansing, prilKom običnog prijcma novinara, izjavio, da je položaj i s u v i ž e o z b i I j a n, a da bi mogao o njemu govoriti. Poslije potopljenja tri američka broda nestalo je svake na8 e z a m i r n o r i j e š e n j e. Ministarstvo mornarice dobik) je naredjenje, da odmah otpočne s gradjenjem 200 malih torpednjača. Gradjenje istog broja torpednjača ustnpljen je privatnim tvomicama. WiIsonijada Kb. Berlin, 23. marta. ,,V o s s i s c h c Z e i t u n g“ pišc: \ViIson bi vrlo rado želio, da Njemačku prinuka na objavu rata. Ali za slučaj, da Njemačka ne će da objavi ra f a, da bar prirni na se moralnii krivicu za ratni položaj, koji bi VVilson želio.

odlikovati... Koji bi bio uzor brabra vojnika i valjana sina, — kad ne bi imao tu jednu tajnu manu, — da je već mnogo godina mrtav.

Saoremeno Mantko pravo za EušarsKu. U sobranju je poduijet nacrt novog gradjanskog zakonika. U svojoj riječi, kojom jo niinistar pravde sproveo poslanicima zakonski nacrt, ističe se. da se dosadauji gradjanski zakon. osniva na zastarjeloj osnovi, koja ne odgovara savrenienosti. Njemu su kao izvori služili: Code Napoleon iz godine 1804.. talijanski gradjanski zakon za obligacijono i ugovonio pravo, za pravo naslijedja, imovine, vlasnosti i službenosti, i belgijski zakon za pravo povlastica i Iiiliotekarno pravo. Pa i u samim tim zemljama važili su izvori kao zastarjeIi i prestignuti, j>a su i tamo zamijenjeni liovim zakonskim odredjenjima. Sad i Bugarska želi, da svoje pravo usavremeni. Taj korak svjcđoči o naprednom duhu Bugarske, koja u sred bijesniia svjetskog rata, koji i našu zcmlju u samoin temeiju potresa, pristuiie tako važnom Kultumom radu. . U prijedlogu se veli, da su se bugarski zakonodavci poslužili najsjajnijim i najbogatijiin izvorima, i to n j em a č k i m g r a d j a n s k i m z a k onoin. To veliko zakonsko djelo ishod je 20-togodišnjeg trudnoga rada najizabranijih ljudi nauke i praktike. U znamenitoj ajednici Reicbstaga od 17. januara 1896. podnio je knez Hohenlohe prijedlog, na korne je rad otpočet septembra 1874., ovim riječima: „Ovo djeio. koje je potekto iz prvog

Borbe n NaćedonUL Neprljateljskl gubltd na maćedonskom bojlštu. (Naročiti brzojav „Btogradskih Novina') Budimpešta, 23. marta. Neki Ustovi javljaju iz Sofije: Na zapadnom je maćedonskom bojištu francusko-talijanska navalna snaga p osvema slomljena. Deset su punih dana navaljivale njihoVe najbolje čete, no u prkos toga nijesu mogh neprijatelji da osvoje ni stope zeraljišta. U tim je svojim bezuspješnim napadajima izgubio neprijatelj 50.000 mrtvihiranjenih. Ratnl krediti u Sabranju. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'') Sofija, 23. marta. Sabranjc jc danas giasalo o r a t n i m kreditima od 535 milijuna. Ogromna je većina glasaia za kredite. Izuzimajući uže socijaliste sve su stranke giasaie za kredite. U toku debate, koja je trajala nekoliko dana, govorllt su prvaci svlh stranaka. BivSI ministar GeSov je u svome govoru izjavio, da se danas, kad se Bugarska nalazi na domaku svojih narodnlh Ideala, mora vladi i vojsci odobriti sve ono, što je potrebno da se uspješno završi veliko djelo. Poslanik M a 1 i n o v je slavio uspjehe bugarske vojske i njenih vodja. Prelazeći na spoljnu polltiku rekao je, da se prnvac, koji sada postoji, mora 1 dalje održati. Za uspješnu budućnost Bugarske neophodno je potrebno, da odnosi prema saveznicima budu uvijek što iskreniji. Ministar vojni N a j d e n o v je izjavio, da je položaj na svim frontovima p o t p uno povoljan. U bugarskoj vojscl je porasla i snaga i samopouzdanje. Dosadsnji gubici su daleko izostali iza onih u balkanskom ratu. Svoju izjavu, koja je primljena opštim odobravanjem, ministar je završio, da je prožet uvjerenjem, da će stvar savcznika biti okončana najpovoljnijim načinom, na biagostanjc svih naroda.

Boriie na zanada. „Times" o njemačkom odstupanju. Kb. London, 23. marta. ,Times“ u svom uvodniku opominje svakoga, da se čttva prenagljenog zanosa povodom naptćdovanja saveznika na zapadnom frontu.-■ Doista je prijatna slvar, što je .toliko francuskog zemljišta vraćeno, ali se s druge strane mor« priznati, da je njemačko povlačenje do sad prilično dobro izišlo, i da su Nijemci tom prilikom vrlo malo ljudi izgubili, a ni jedan jedini top. Tri zone napuštenili njemačklh položaja. Kb. Berlin, 23. marta. Poznati švajcarski knjjževnik Steg e m a n n dijeli napnšiSie njemačke položaje u tri zone. Prva je od prilike deset kilometara duboka i predstavlja sistem rovova, koji je jakom paljbom toliko oštećen, da se ne može više upotrijebiti. lza ove je druga zona, duboka 10 do 15 kilometra i potpuno razorena. U toj će zoni Francuzi i Englezi imati veliku muku, jer moraju da se ukopavaju, a uz to se udaljuju od svoje baze, te će im biti poteško da dovlače ratni materijal, topove i municiju. Treću zonu nije neprijatelj još zauzeo. Stegemann naročito ističe, da će neprijatelj tu treču zouu i njemačke položaje u njoj tek morati da izvojšti.

oduševljenja zajedničke otadžbine, podnosim ja sada Reiciistagu, u kome proživljujcmo uspomenu na ono veiiko doba, kome smo blagodarni za ustanovu države". Te bi riječi mogla i naša vlada ponoviti i primiti ili kao svoje. I mi proživljujemo veliko doba i borimo se za veliku buđućnosc jake i zajeđničke otadžbine, koine će savremeno gradjansko pravo podariti temelinu društvenu čvrstinu. Mnoga mjcsta novog zakona su uzeta potpuno iz njeraačkog prava. Po sebi se razumije, da je svuda vodjeno računa o društVenim i političkim ustanovama zemlje. Zakonski nacrt u svom dosadanjem obimu bavi se I). ličnim pravom: prirodna lica, pravna lica (udruženja, zadužbinatna, pravna lica javnog prava); 2.) Trgovinskim radovima: radinost, izjava volje, ugovor, uslov, opredjelenje vremena. zastupanje, punomoćje, pristanak, odobrenje, rokovi, zastarjelost, vršenje prava, samoobrana, samoodricaiye, osiguranje. Uvod nacrta obećava. da će uskcro slijediti i drugi dijclovi gradjanskog prava, i to: obligacijono pravo (pravo odnosa duga), stvarno pravo, porodično pravo i nasljedno pravo. Sva ta pravna opredjelenja osianjaju se na njemačko pravo. Vlada želi. da novi zakonik stupi na snagu J. januara 1920. godine. Novi će zakon popuniti mnogu prazninu u našem pravničkom životu, koje su se jako osječale, i izravnaće neravnkne naših zakona svojmn potpunoin tiehnikoin. Zelja je naša. da se ovai zakon u

FrancBika. Brkmd protiv Ribot-a. ' Kb. Bern. 23. n arta. Prema francuskim list'ovima izjar vio je bivši francuski ministarski predsjednik Briand nekim iiberalnim poslanicima Ijevice, da će, čim mu se pruži prllika, pokušati, da srušl Ribot-a. U tome će ga nastojanju podupirati listovi, koji s njime simpa:išu, i to: „Figaro“, ,,Maittn“, „Petit Parisien" i ,,Li Berte". Briand će učiniti sve moguče, kako bi opet došao do vlasti.

Crađ I oltollca. Dobrotvorna sedmlca u korlst t. k. fonda za udoolce I slrotad te k. usarskos uredi za ratnu skrb. Pripreme za dobrotvornu sedmicu u podjeduaku korist c k. fonda za udovice i siročad te k. ug. ureda za ratnu skrb, koja će se u Beogradu održati od 26. marta do 1. aprila. u punom su toku. Ima već nedjeija dana, od kako jedan naročiti odbor gospodja i gospode ulaže sav svoj trud, da ova dobrotvorna sedmica u moralnom i materijalnom pogleđu što bolje lspane. Natporučnlku pi. O c s k a y-u, koji je preuzeo aranžiranje svih priredaba, uspjelo je, da osigura sudjelovanje uvaženili umjetničkih sila, čija su hncna već sama po sebi dovoljno jamstvo za izvanredni umjetnički užitak. Kod s y mphonijskog konccrta, koji 26. o. m. stoji kao prva priredba cijeloga programa, kosicertirati će priznata garnizonska glazba 4. pješačkog puka, a publika će se te večeri imati prilike upoznati sa koncertnom pjevačicotn Stefi H e g y e s i i opernim pjevačem Neumannom. Miada će umjetnica pjevati medju ostalim ariju paža iz opere „Mugenotti" te neke pjesme od Aiabieft'a i Dienzla, a snaani će tenorista Neurr.ami nastupiti takodje sa biranim i bogatim programom. 27. o. m. biiti će priredjeno v a r i efesko veče. Odbor se pobrinuo, da to veče svakomu ostanc u ugodnoj uspomeni. Od velikog i raznoiikog programa te večeri možemo već danas upozoriti naročito ma plesne (igračke) kreacije sestara Forelli, a gotovo ne moramo ni spominjati, da je poskrbljeno i za h u ni or i s t i č k i dio te večcri. Prijatelji 1 i t e r a t u r e imaće prilike da se 28 . i 31. o. m. podaju svame užitku. Tih će dana gostovali bečki umjetnici pod upravom poznatoga umjetnika Aritona T i 11 e r a. Prvoga će se dana (28. o. m.) prikazivati ,,A natol" od Arthura S ch ni t zl e r a, a 31. o. m. aktovke ,,Z * h t j e v i m or a i a" od Otta Ericha Hartlebena, ,,L i t e r a t u r a“ od Arthura Schnltzlera i ,,P r e d v e č e r j e“ od Otta Eisenschnitza. 30. o. m. prirediti će bečki umjetnici v e s e 1 o veče. Davače se vojnička šala iz dobrih starih vremcna ,,D i e d r i 11 e Eskadron" od Bernliarđa Buchbindera. Kad ioš spomenemo, da u svim tim predstavama sudjeluju samo najbolje bečke glutnačke sile, onda može svako sam da stvori sud o užitku tlh večeri. Čisto društveni karakter imaće večeri 29. marta i 1. aprila. Spremaju se ugodna iznenadjenja, te je sigurno da će te večeri u pojedinim časničkim menažama proteći vrlo animirano. To se već danas može proreći iz velikih priprema, koje čini u iom pogledu natporučnlk J u s t. Biče to u punom smislu te riječi zabavne večeri uz glazbu, pjesmu i neusiijeno veselje, koje će, nema siimnje, i opet jednoni dokazati, da pravo dobro-

sobranju temeljno i brzo prouči, kako bi uskoro mogli uživati njegove blagodeti. HALI PODLISTAK. Ratrie slike hrvaiskih umietnika. Kako je poznato, boravili su hrvatski umjetnici slikar O. I v e k o v i ć, i kipar profesor R. F r a n g e š na bojnom polju u svrhu, da ondje proučavaju motive za slikarsku i kiparsku umjetnost, pa su neki njihovi prijašnji radovi bili izloženi nedavno u ratnoj izložbi u Z a g r e b u. Sada su cba umjetnika izradili nekoliko novih djela, te ih izložili za prijatelje i znance u zagrebačkom urnjetničkom atelieru. U atelieru prof. Frangeša potudjuje osobito pozornosc impozantni i u tančine savršeno izradjeni kip, koji prikazuje nadvojvodu E u g e n a na kcnju u bronci. Ovo će djelo umjetnik ponijeti nadvojvodi na frontu, kamo doskora polazi na dalnje stuđije ratniii prizora. Vrlo je zanimiv kip vojskovodje B or o e v i ć a takodjer na koniu, koji će umjetnik isto tako na ratištu predati generai-pukovniku B o r o e v i ć u. Nadalje pobudjuje pozornost „Varaždinac na konju", prikazujući varaždinskog vojnika. Taj je kip kupila varaždinska gradska opština za svoje prostorije. Od neobičnog je dojma „Tvansport topa", koji pokazuje čitavu masu ljudi, koji strahovitSm naporom vuku veliki mornarski top na kopnu. Ovo jc djclo kupio ratni muzej arsenala u B c Č u. Osim toga izložen je veoma popularni Šestinčan ,,Zmiš“, koji je oteo talijansku zastaivu. Na koncu valja spomenuti i vojnika na straži, koji je od mistična dojma.

tvorstvo, prava plemcnština može da dodje samo iz dubine onoga zdravoga srca. koje se i samo veseli životu. — Prodaja karata 2 a gore uavedene priredbe vrši se od juče, 23 marta u 3 sata poslije podne, za časnike u mjesnoj etapnoj menaži, a za vojnike u administraclji „Beogradskih Novina“. Izdavanje potrofatklh listova za brošno za mjeset apriL Kotarevi opštine grada Beograda otpočeće od 26. o v o g m j e s e c a izdavanje potrošačkih listova za brašno za mjesec a pr i 1. Izdavanje vršiće se po uiicama, t. j. svakoga dana samo izvjesne ulice moćiće dobiti istoga dana potrošačke liste, drugog đana druge ulice i tako dalje. • Izdavanje lista vršiće se oviiti redom: I. k o t a r. 26. marta moćiće dobiti potrošačke listove gradjanstvo samo iz ulica: Šumadijske, Rudarske, Sveto Savske, Obridske, Krušedolske i Zorine. 27. marta: Makenzijeve, Kaianićeve, Avalske, Braničevske. Malajničke, Mutapove i Sokolske. 28. marta: Mačvanske. Ćuburske, Prištinske i Orlovske. 29. marta: Zlatiborske. Laudanove i Vodovodne. 30. marta: Dubljanske, Senjske. Krajinske i Bojanove. 31. marta: Sumatovačke, Grahovske, Vardarske, Cvetne i Grčiča Mflenka. II. kotar. 27. marta iz ulice: Zorine, VrtIjarske, Kočine, Avakumove i Mileševske. 28. marta: Stiške, Spojne, Mu:apove i Kopaoničke. 29. marta: Trnske, Hadži Prodanove, Hadži Ojerine I Mlatišumine. 30. marta: Makenzijeve, Poslaničke, Gimnazijske i Vodovodne. III. kotar. 26. marta iz ulice: Smiljanićeve, Danićičeve, Zorine i Dobrinjske. 27. marta: Kralja Milutinove, Beogradske, Prote Mateje i Devojačke. 28. marta: Braće Nedića, Gimnazijske, Makenzijeve i Dvorske. 29. marta: Kralja Milana, Poslaničke, Resavske i Mišarske. 30. marta: Studeničke, Nemanjine. Mlioša Velikog i Balkanske. 31. marta: Staro Crkvene i Kraljice Natalije. IV. k o t a r. 26. marta iz ulice: Topčiderskc. 27. maTta: Miloša Velikog i Sumadljske. 28. rnarta: Birčaninove, Hajduk Veljkov Venac i Moravske. 29. marta: Resavske. Milu'.inove 1 Miioša Pocerca. 30. marta: Vojvode Milenka i Durmitorske. 31. marta: Bolničke, De'igradske i Nemanjine. 1. aprila: Studeničke i Drinske. V. k o t a r. 26. marta iz ulice: Lomiiie, Kraijice Natelije, Balkanske i Pajsijeve. 27. marta: Staro Crkvene, Donje. Nemanjine i Kameničke. 28. marta: Kralja Milana, Kneza Mihajla, Prizrenske i Zeleni Venac. 29. marta: Kosmajske, Brankove I Carice Milice. 30. marta: Obiiićev Venac. Topličin Venac, Kosančićev Venac, Knez

Siikar Oto I v e k o v i ć izradjuje u svome atelieru veliku sliku „Prelaz preko Drine“, koju je nabavila naša 25. dom. pukovnija. Slika prikazuje rijeku i okolicu Drine sa dalekim i visokim brdinama s one strane obale te vojsku. koja u tuči taneta prelazi preko rijeke. Nadalje izradjuje Iveković sliku generaJnog štopa 13. zbora na bojnom polju i još mnogo vrlo zanimljivih manjili studija, što ih je umjetnik sakupio prigodom posljednjeg Iioravka na bojnom polju 13. vojnog zbora. „Priroda", br. 3„ umrt 1917. popularni časopis iirvatskog prirodoslovnog društva u Zagrebu. Uredjuje dr. F. T u ć a n. Ovaj broj imade slijedeći sadržaj: F. Tućan: Svjedoci davnine; A. H e i n z: lz herbanlja naših narodnili pjevača; N. N.: Cmačko pleme Nsakara; L. V. švarc: Zivot p o d v o d o m. (Vidi naš jučerašnji podIistak. Op. Ur.) Iz života nekih majmuna. Oštra kod Oospića. Divovi u carstvu broieva. Željeznica s jednom tračnicom. Čemu sve služi elekriciteta? Največa električna centrala na svijetu. U razgovorima imadc iz zanimljivlh člančića od velikoga' interesa. „Priroda" je danas jcdan od najviše čitanib hrvatskih časopisa, a kako je ušla u volju čitalačke publike razabira se odatie, što je prva nakiada od 4000 primjeraka posve raspačana, pa se moralo pristflpiti novom izdanju 1. brojai Za naše prilike to je ncobična pojava i najrječitije govori o valjanosti ,,Prirode“. „Prltroda" zaslužujc svaku preporuku. Ćijena je listu 5 K. a pretplata se šalje uredništvu, Zagreb, Demetrova uliea 1.