Београдске новине

Boj 82. Nedjelja Beogradske Noviue' ■ - 25. marta Strana 3.

DOBROTVORHA SEDMICA ZA UDOVICE I SIROČAD :: U BEOGRADU ::

Sutra, u ponedjeljak 26. marta symphonljski koncerat u pozorišnoj dvorani mjesne etap. menaie

Počefak u 8 i pol sati na većer.

Ond l oKoHca. Dobrotvorna seduiica za voiničke ndovice i vojtiičku :iroč i:l. Oobor za priiiupljaiije priloga. POZIV. I trcča godina rata kloui ::e svoine kraju. Sad kao i pređje slojo čvrsto i nepokolebimo frontovi nasih junaka, koji su duboko u neprijateijsku zemlju unijeli rat. Ali njih očekuje, ako nas svi znaci ne varaju, još po gdjekoie veiiko naprezanje njihovjh sila, đok ne izvojšte krajnju pobjedu, i ako i.'.im ova izgleda da nije cialeko. Toplu biagodarnost dugujemo svakoin eovjeku, koji sc za to oorio i ko je za to stradao, jcr samo skioman heroisam sinova naše innogoljubljene ctadžbine odbio je strahote 1 bijedu rata od granica domovuie. Pcgiedajte na Beograd i njegovc rnševiue, pa eete dobiti i ako samo bliiedu predstavu o bjesnilu ratne furije. Od svega toga mi smo ostali poštedjeni. Fabrični dimnjaci puše se kao 11 miruo doba, u miru radi ooljoprivrednik 11 a svojoj njivi i u svima drugiin poslovima vlađa marljiva i neporemećena ajclatnosi. Aii neizbrisivu blagodarnost, koju smo dužni da odamo našiiri junačkim sinovima, moramo prije svega đjelom da posvjedočimo, zaio ponovo u/.vikujemo povodom nastupajuće dobrotvorne nedjeije u korist c. k. austrijskog fonda za vojničke udovice i vpjničku siročad i u korist ratnog urcda kraljevugarskog domobranskog ministarstva, a koje preduzeće stoji pocl najvišim protektoratom NjihovHi Veličanstava: Pobrinite se za udovicc i siročad poginuliii junaka! Ta mir i sigurnost u pozadini otkupljena je nc samo l-rclju tih naših pokojnika, već i suzama ujiliove svojte. Nebrojene udovicc i siročad oplakuju muža i ica. čiji smrtni dio turne daleko od postojbine u junačkom grobu, i te udovice, ia siročad će s jecanjem da se povuku u stranu, kad srećnc žene i srećna djeca budu j>ritis)i na grudi vraćajuće se pobjednike. Takav ležak gubitak ne može im niko naknaditi, ali jediio mo/emo: da se postaramo, da od njiii otklonimo bijedu i brigu. Niko nijc ‘oliko siromah, a da ne bi mogao nia i najtminji prilog ciati, dok je bogatiina lako, d a p u n o m š a k o m d a j u! Neprestano vršenje tog ujeia Ijubavi je p r v a d u ž n o s t s v iju nas, koji pod zaštitom iiašili željez- j nili frontova možemo m i r n o da se j odajemo svojim poslovimu. Priloge prima u ime odbora ra prikupllanje kapetan E 11 k e ! ii a r d t. upravnik isposiave odjeijenja za ratno osiguranje c. k. fonda za^'ojničke udovice i vojničku siročad. Tevazije, KraIja Milana utica, broj i, k si raf. Dobrotvorna sedinica itdovica i siročadi. Simplionijski konccrat, koji ć<: sc prvog dana dobrotvornc scdmicc održati u pozorišnoj dvorani etapuc nijesnc nu-naže, iTcrazijc 25, počinje u Va- s: ti u večc. Prcina prograniu, sastavljenoni po umjctničkoin ukusu, izvodiće sc ova glazbcna djcla: 1. „Norvvegische Rhapsodic" od Svendsiua; .2. Natponičnik Dantine: Arija iz opcre „Krabuljni pleš"; ,,('ilj“, pjesma od Josipa Dietricha; 3. Suita u četiri stavka od Oriega; I. Jutarnji zraci, II. Smrt As<?sa, III. Anitrin pies, IV. U đvorani planinskog kralja; -I. Steffi Hegycsi, komorska pjcvačica: Arija paža iz op tc ,,Hugcnoti“, Uspavanka od Reizera, ,.Liliemszal“ od Dienzla; 5. Zvona iz „Parsivala" od Richa:£i Wagncra; Julije Ortmann, c. i k. nainjesnički koncipista upravnog čaja, nčcnik komorskog pjovač^' Gustava \X'aItera (Beč), Solist karlsbadskili philharmonijskili koncerata: „Rimska pjesma" iz opere. „Tannhauscr“; Predigra za operu ,,Meistersinger“ od Ricbarda Wagnera.

Traže se radi prijema novčauili upiilnica. Radi prijema novčanili pošiljaka, pofrcbuo je da se jave g. Dragutinu K arauliću trgovcu, sa staiiom u Čika Ljubinoj ufici broj 3: 1. Porodica g. Čedouiira R. M i I ov a n o v i ć a, re*ervnog potpornčnika iz Male Vrbice; 2. Porodiea g. Miloja Markovića, rezevnog kapetana iz Mirosaijaca, i 3. Porodica g. Svetozara A. M i 1 os a v 1 j e v i ć a, rezervnog poručnika iz Lazarevca. U slučaju, da se oalaze u umifrastijosti, potrebno je da pošnlju svoju taeim adresu. Poboljšanje saobraćaja u Crnoj (jori* O radu e. i k. vojnih vlasti u okrugu liikšičskoni na poboljšanju saobraćaja javIja se: Kad s«k c. i k. eete ušlej u :ovaji okrug svi su putevi, kao i u ostalim krajcvima Crne Gore, bili skoro sa svim neupotrebljivi. Djelimično su saobraćajne linijc bile prekinute ili su bile razrivene. Od aprila 1916. c. i k. čete preduzele su opravke čitavog niza saobraćajnih Iinija, te su taj svoj rad i dovršile, a jednovreincno je preduzeto i gradjenje novih linija, koje je većiin dijelom već i Uovršeno. Glavna vojna gubernija postigla je toni svojom mjerom ne saino znatno pojačanje drumskili veza i olakTou u saobraćaju, nego j<? i stanovništvu, koje jo učcstvovalo svojim ladojn u gradjenju drumova, dalo mogućnost, da se dobrom zaradom Iakše snabdje sa životnini namirtiicama. Za opravke i novo gradjenje drtunova u okrugu nikšićskom trošeno je nedjeljno prosječno 20.000 kruna. Trauivajski sudar. 23. ov. nij. u £ sata po podnc dogodio se tramvajski stiuar, pri kojemu je > njeno čctiri lica, dok je njih dvojc prctrpilo nervni udar. Sudar je izazvan tiine, što jc jedan remorker (kola koja se prikačuju), koji je bio ostavljen na pruzi na kraju Makenzijeve ulice, uslijcd toga što je bio rdjavo tikočcn krenuo sam od sebc nizbrdo ka „Slaviji" i naleteo na tramvajski voz, koji je đolazio odande uz Makenzijevu ulicu. Odgovoran za sudar joste tramvajski slttžbcnik, koji nije bio kao što troba ukočio onaj remorker. Povredjena liea prenijcla su kola za spasavanje c. i k. vojne polieije u njihove stanove. | Kcncerat Steffi llegyesi u korist porodiea mobilizirandh i palih vojnika obdržavat će se 31. marta u velikoj đvorani „Hotel Zentral" n Zemunu. Da se jave stidskom opštinskom odjelienju. Srodnici pok. Rada Marković a, koji je uinro u Kosovskoj Mitroviei, pozivaju se da dodju tt Sudsko odjeljenje opštinc grada Beograda, radi izvjes.nog liitnog i važnog saopštenja. Izdavanie rezervnih karaia za bljcb. Odsjck z:t kontrolisanie utroška hljebnilt karata ekonomata opštine grada Bcograda, izdavaće 31. tnarta rezervne hljcbne kartc svima kafedžijarna, hotelijerima, restaraterima i iinaocima kujni, koji na iste irnaju prava. Istoga dana izdavaee se i kuponi za kupovinu šećera i soli svinia onim gradjanima, kojima jc odnzeto pravo na kupovinu brašna, pošto isti pridržavaju dovoljnu količinu brašna za svoju ličnu upotrebu, te zbog toga ne dobijaju kupone /.$ brašno, šećer i so redovnim putem. Izgubljeno. Prilikom tramvajskog sudara bliztt „Slavije" izgubljen je jedan crn novčanik sa neznatnom sadržinom. Ko nadje, umoIjava se da novčanik preda kod c. i k. policijske komande. Javna prodaja. Po odluci Starareijskog Sticia izložiće se javnoj prcdaji /.aostavština pok. Donke Ruzinadović, na da<i 20. a p r i I a u stanu u ulici F r u š k o g o rs k o j broj 5. Prođaja će počcti u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupei, da na ovu prodaju dodju. Jedau inilijim kruna sa jednoiii jcdinom srećkom niožote dobiti, ako ponmo procicate u našem današnjeni broju priložcni prospckt Banke Kronfi ld d. d. u Zagrobu, te odmah naručite onti srećku, koja stoji u ovom prospektu kraj vašeg rodjendana ili imendana. v U toku idućih šest mjeseci isplatiće sc pod državnom kontrolom za zgođitke 14 milijuna i 459.000 krunn. Svaka druga srećka dobitak je. Prvo vuČenjc vcć 13. i 14. idućeg mjeseea. Sve naručbine neka se šalju što prije banci Kronfold d. d. u Zagrcb. Norodno privredo. Pazite pri kupo/aniu varlva. Variva (pasulj, soeivo, grašak i bob) odlična su i zdrava lirana, naročito kad se dobro sprcme i zamaste. Ali valja da su zrna zdrava i da nijcsu prestara, te da se ne mogu dobro ■•askuvati. Zato pri kupovauju pasulja, graška i ostaloga variva valja paziti, pa ne kupovati ona variva, kod kojih su: zrna lamne boje, ili iniaju nabranu kožuricu, ako je žižak nagrizao pojedina zrna, ako zrna zaiidara.iu na plcsan. ili ako nijesu otl poMjethije želve. Sir je odličtia Iirana. Sir je odliena hrana. Sir bolje hrani i lakše se vari no i sarao mcso. Zato se sir naročito preporučtije djeei, koja rastu, i oniina, koji mnogo radc, te mnogo i troše svoju sna.gu. A sir je dobra hraiia i za onc, koji su prelcžali kakvu tešku bolest, pa vaija brzo da se osnaže. Sir mnogo poinaže i varenjti druge !<rane ti stornaku. Zato je dobro uvijek lia kraju obroka jesti po mal.o sira. Sir narocito pomaže varenju liljeba, osobito kukuruziiog hljeba (proje ili kačamaka). Zato sađa, kakc sc jcde kukuruzui liJjeb, valja što eešee jcsti sira. A!i sir je samo onda dobra hrana, kad je zdrav. A sir je zdrav, kad jc usiren od čistoga mlijcka, poinužemi od zđravc stoke, i kad jc čisto sprcman i u čistim sudovima. Ako jc sir od ntlijeka, koje je pomuženo od uezdrave stokc, ili se ne drži čisto, on je onda vrlo jak otrov. Zato je najbolje praviti sir od kuvarni mlijeka, a siriti ga i čtivati saimo u sasviin čistim sudovima i na čstoine mjestu.

Hazne tillestf. I z žluoia nehllt majmuna. Prošle je godine donijela „Prirod a“, časopis hrvatskog priradoslovnog društva u Zagrebu nekoliko opažanja đra. Aleksandra Sokolovskoga, počasnoga čiana medjunarođnoga zavoda za životinjsku psihologiju u Parizu, o orangima ,,Jakobu“ i „Rttžici“ i iijihovu drugti čimpanzi. Sada donaša 3. broj ovogodišnje ,,P r irode“ dalje zaniinljive podatke te ntajiminske družbe. Držimo, cla će zanimati i naše čitaoce, ako ovc interesantne podatke prenesemo. Ponašanje je prangj^uopće više inirno, dostojanstveno i clobfj^ćudno. Cintpanza je naprotiv vječno, nemiran, vragoljan pun raznih luđorija i vodja je svakoj pošurici i koinediji, koju zajedno izvadjaju. Nije zato ni čudo, da je naš čimpanza ubrzo osjetio uzgojno sredsivo batina, ali zato, čim sc dočepao kakova štapa, nije časio časa, a da ne pokuša đjelovanjo njegovo na poštenim ledjima dobričine Jakova. Pa ipak ni Jakov ni Ružica nisu nikada podigli štapa na vragoljana čimpanzu; tek su se kadikad sanjo otja)>o iz šale, počupali s njiin, da ga so rijuše. -Gsobito rado znade čimpanza da zadirktije .,11 publiku, pa da vidiš, kako nm zasja lice od radosti, kad zahvati koga batinom. Šeširi kao da mu se vrlo svidjaju, pa čcsto vreba, da skine komu s glave šešir, a onda pobjegnc brzo s njim u pozadinu kaveza, gdjc nm ga više nitko ne otine. Tu prctraži svoj plijen tako temeljno, da od šešira ostanu tek krpice. A publika dobro znade za tu polilopu čimpanzinu i drži se podalje od kaveza, samo da ne dotlje u đohvat jakih pesnica čimpanzinih. No nije čimpanza blesan, pa će da prevari i oprezna čovjeka. Smislio varku. Sjedne podaleko od rešetke, pa, kao da je ncčim zajokupljen, pričinja se, da ljudi i ne vidi; ne ranintaju ga. A ljttdi ne osjećaju zamke, približuju se kavezu, jirtižaju ruke Jakovu i Ružici, pružaju na pozđrav, a dobričine orangi ođvraeaju pozdrav rtikovanjem. Posvc je jasno, da će svaki i muškarac i žcna, pri tom pozdravIjanju i nehotice prignuti glavu, nagnuvši se naprijeđ, a n toin položaju eto ih i u blizini rešetke. Taj je baš čas iščekivaočimpanza! i br/iin skokom eto ga na r< šetki, da za koji časak pobjegne sa željkovanim šeširom ti pozadinu. Sokolovski nije samo čcsto motrio to promišljeno djeio čimpanzc nego jc to nekoliko puta i na samom sebi doživio. Pravom on kažc, da je čimpanza izveo čin, koji j<' prije dobro proitiislio. Ljeti bile su opice (u poziiatoin vrtu Hagenbecka u Hamburgu) u kavezu iz pietcne žice, u koji sti mogle ući iz svog velikog kaveza. Br/o se ćimpanza dosjctio načinu, kako ćc se dobaviti žudjcne slobode, j< i r mora da ga Ijuto boli ropstvo i život u kavezu. Na mjestu, na kojem je bila ta mreža pričvršćena na jače stupove, tako je dugo savijao i grizno inrcžu, dok nije prekinuo nekoliko žica. Sada više nijo bilo teško žice toliko razmotati i svinuti, da je nastao otvor, kroz koji se inogao provući. Usred bijeia dana naimo

prije toga šetao se čimpanza sa čuvaroin po vrtu, pa ga taj doveo i do glavnog ulaza. Pred ulazom prodavaio se voće i tu mu je čuvar kupio banana. Cimpanza se dobro sjećao svega toga i oslobodjen kaveza, pošao je ravno, da si opet dobavi banana. Ali malo ispred cilja uhvatiše ga. Ne ćemo ovdje precijenjivati psihološkti stranu tih čina, ali će za cijelo svatko uvidjeti, đa nisti jzašli ni iz kake zainračene pameti bez iskricc inteligencije. A i drugi t. zv. uskonosi inajmunš imadu često mnogo zdravoga razuma. Tako je jedan činovnik u tropskoj istočnoj Africi iniao jcdnog majmuna (Cecropithecus), koji se odazivao na ime ,,Mani“, a bio je vrlo lukav. Osobito vješto znao je izinaknuti batinama. Uvijek je pretraživao sva nioguća mjesta, ne bi li našao štogod da pojede. Kacl su ga htjeli batinoin protjerati, skočio jc vješto na zainahnuti štap još prije, no što je zahvatio njegova ledja. Kako jc bio prilično težak, nije mogao čovjek više da podigne štapa, već ga je pustio iz klonule ruke. Maru dodušc nije okrenuo sađa štapa protiv svoga napadača, vcć ga jc počeo iz šale natezati za odjeću, štipati za ruke ili noge i slabo ugrizati, no nikada tako, da bi ga ozlijedio. Dakako da se čitava okolina skupila oko blamirana napadača, tc se previjala od srnijeha, a nc malo rugiio se i Maru, koji jc rastezao licc na svc moguće načine, a konačno se postavio u poziciju, koja je uzvitlala silan smijch. Prezirno je okrcnuo napadaču ledja, a uzto se češao po jako izbočcnom stražnjcm kraju tijela, kojega ime ne treba spominjati. Opica je dakle polcazala toliko prirodnoga humora, da bi to covjelc jedva vjerovao. Teofil. Okretnost zmiia. Jcdun j'e zoolog-humorist napisao: ,,Nema ničega na svijetu šfo zmija ne bi moglu uČiniti, osim što ne može, da proguta ježa.“ Profesor H c r 1 i izražava se skoro i$t?o tako: „Iskljueujući letenje, sposobnost kretanja zmija ncma granica, a čuveni poznavalac gmizavca, profesor 0 y e n, veli: „Zmija se puža bolje od majmuua, a pliva boije od ribe; ona skače kao kenguru, i skraćujući nuiskule, skače 1 livata pticu u lijetu.“ I zaista, neobično snažna muskulatura i čudnovata gipkost kičmenc moždine i opake zmijine koščice, uslovb'avaju njeno neobično brzo kretanje. ,,U londonskoj zooioškoj bašti, — pi5e jedan engleski prirodnjak, — imali smo prilike vidjeti nckoliko primjera okretnosti i, može se skoro reći, Iogienog mišljenja zmija. Bili smo svjeđoci borbe izmedju jednog ogromnog zmijskog cara i zmije zvečarke, koji su bili u jeđnom kavczu. Poslije pretliodnog dugog izvijanja čas na jcdnu, pa na đrugu stranu, zniijski car obavije svojim repom rep svoga protivuika, a prednjim dijelo-m lijela obavi njegov vrat i trgnuvši hifro i iznenadno raskide ga po pola. I taj mauevar trajao jc manje vremcna ncgo što nam je bilo poirebuo opisati ga. Ne nranje iuteresantan jc bio lov zmijskog cara lia vrapcc. Nepokreluo visio je on s drvcća, nc skiđajući s očiju tri vrapca, koji su bezbr, 10 skakutali pod njim. Brz pokrct, kao zmija, i jedau vrabac je već bio na putu u prostrani zmijiii stomak. Napad je bio toliko brz i bcz šuma, da druga dva vrapca nisu tiišt’a primijetila i spokojno su kijucali po pijeskti, tražeći crve. No i njih uskoro snadje ista sudbina.

Poslfjnfnje brzoioune uljestl. izuieStai njemačkofi vojnofi uodstva. Kb. Berlin, 24. marta. Zapadno boj'šfe: S obiju strana S o in m e i O i s e dolazi dnevno do borbi izmedju našili sigurnosnili odjelenja . i neprijateljskih prednjili četa, lcoje samo oklijevajući polaze naprijed, pošto su kođ čestih dosadašnjili sukoba pretrpjele velikih gubitaka. Neprijateljske su radnje oko podizanja noviii rovova u veiike smetane pripremama, koje smo učinili. Isto je tako smetana tim našim pripremama i neprijateljska sloboda u kretanju četaJuče su Francuzi napali nuše straže zapadno od L a F e r r e, uzduž a i 11 e tskenizine, kod Neuville-a i kod m a r g i v a 1 s k e šmne, no bili su posvuda odbijeni. U C h a m p a g n i uspjelo je našim izvidničkim odjelenjima, da na više mjesta fronta privedu zarobljenike iz trancuskih linija.

Istočno bojište: Front maršala priuca L e o p o Idabavarskog: / Rastjerana su ruska izvidmčlva odjelenja, koja su poslije topničke pripreme prodrla kod Smorgona, Baranovića i na Stocliodu. Jugg-zapadno je od D v i n s k a oborena jedna neprijateljska letilica, a na t r y s w j a t s k o m jezeru jcciari yezani balon. / Front general-pukovnika nadvojvode J o s i p a: i Roslije uspješiie topničke valre i vatre ininama, pošie su naše čete na napadaje, kod kojih su južno ođ dolme T r o t u s u I na iuriš zatizeti ruski položaji na pogvaničnoin grcbena izmedju S o I y o m t a r a i doiine C s oli a n y o s. roni jc prilikom zarobljeno 500 neprijateljskih vojnika. Protivnapadaj se, koji su odmaii zatim prcdnzeli Rusi sjeverno od Magyarosa, izjalovio. Front maršala pi. Mackense n a: Nema uičeg novog. Maćedonsko bojišleBoložaj je nepromijenjen. Bo , ‘be izmedju o h r i d s k o g i pr espa ns k o g jezera i ispred B i t o 1 j a kao da su sada završene. Od 12. clo 2i. marta ponavijali sn tt e svakodnevno francuski napadi, pri kcjima sti ujiotrebljavani znatni dijelovi /6.. 158. i 57. divizije, kao i nekoiiko koionijaiuih pukova. Dobit u zemijištu, što juj je prctivnik bio postiguo 15. i 18. marta, ope: je izgladjena iiašim i rotivnapadima 20. i 21. marta. Dominirajući visovi u p’aninskoj oblasti zapadno i sjeveruo od Bitolja, koji su bili cilj francusklt napada, čvrsto sn u našoj ruci. Savezničke čete odlično su se pokazale u žilavom izdržavauju na položaiu, u teškoj vatri i u snažnim naoadirna. Pri jasno odredjenim smjerovima pouzdane koinande pješadija je radila u odličnom skladn sa artiljerijoni i poinoćniin rodovima oružja. Neprijatelju su tako nanešeni teški gubitci, čimc se kanda objašnjava momentalni mir na bojištu. Ovdašnje čete ptme povjerenja u svoju sposobnost očekuju daijc borbe. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Izvjestaj bugarskog glavn og siožera. Kb. Sofija, 24. inarta. Maćedonsko bojište: Izmedju o h r i d s k o g i p r c sP a n s k o g jezera, te kod B i t o I j a od vremena na vrijeme jaka neprijateljska topnička vatra. Na ostaiom frontu siaba topnička djelatnost. Jedna engieska četa, Icoia je pokušala napređovati protiv naših položaja na sjevero-istočuoj obaii doiranskog jezera, rastjerana je našom vatrom. U dolini Vardara i ko<l D r am e živahna letačka djelatnoit. Runiunjsko bo.iišfe: Nema ništa da sc prim ; je:i. RusKn reuoludifl. Iiiteriiiranje eara jNikoie. — Apšcnja guvernera. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). . Frankfurt n. M., 24. Inarta. ,,F r a n kf u rte r Zeitung" doznaje iz Stockholma: Novi ministar pravde naredio je, da se bivši car Nikola II. internira u Carskoni Sclu. Sodjal-demokratska stranka zahtijeva, da se „Nikola Romanov“ stavi pod optužbu. Pohapšeni su: gradski prefekt grada Moskve Š e b e k o v, guverner T a I i č e v, gitvemer Stiirmer i mnogobrojni čtanovi monarhističkog saveza.

nnfllin I najbouf. prezervativno sredstvo: rMtnjM S protlv epidcmičnih bolcsti (Cholera, tJptius it.dJ /^odnoKRONDORFER — SAUERBRUNN. DJIUUJE I JEKOVITO, OSVJEZAVAJUCI1 OKREPLJUJUCI l/.vrstan dodatak viuii i šampanjcu. Ađresa : Kronđorfcr, Budapest. Zoltangasse 10 Casničke menaže mofu dobitl „KRONDORFER.V po cenl koja jc utvrdjcna od Vojnog Minlstarstva, u stovarlltu Krondorfcr, BudiuipcJia V, ZolUngasse 10. i u Beogradu kod časnlčke mcnaže.

■

Ekspozitura peštan.-ugar. Komercial-Banke 1 u Beogradiu — Knez Mihailova uiica 50.

i-

to »o

GLAVNIA UPRAVA CES. i Kft. HOMOPOLA PETROLEJA i SPERITUSfl. bavl se svlma bankarsklm poslovlma. pošlljlcama novaca iz Austro - Usarske 1 za AustroUsarsku. saveznlčke Ineutralne države. Specilalno od|el]en|e za pošlljke novaca ratnšm zai obljcnicšma i internlranima. Prlma ulose 1 obavlja menlanle novea po najkulentnljlm dnevnlm kursevlma. Zaaebno odjeljenje za robu za sve branie trgov. posiova. Osnovni kapital i reierve 168,500.000 Kruna.

F

Firmoplsc p r

£ Skice po M M Ei želji na

Najbrže 1 1

uun

Izvršenje

Benfl 0 1

pistnenih poručbina UiUII f S.

Na?a dobra i retka mali i stnra ma|ka t SAVETA poć. Ljube Popovića, trgovca na Savt, preminula je 21. ov. mjescca poslije dngog i teškog bolovanja n 76. godini svoga života. Za navijek ožalošćeui: kćeri: Cana poć. Nikole Mijatovlća, Katica Milana Kamenćića, Zorlca Rsjka Popovića, Ružlca Tase Denčića i Živka Popovlćeva, sln Mllnlin, zctovi, unučad, prmmučad i ostala rodblna. 29603